Osnove ekonomije: elastičnost ponude i potražnje, Skripte od Ekonomija

Preuzmite Osnove ekonomije: elastičnost ponude i potražnje i više Skripte u PDF od Ekonomija samo na Docsity! VISOKA ŠKOLA ZA MENADŽMENT U TURIZMU I INFORMATICI U VIROVITICI OSNOVE EKONOMIJE 1 4. ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE V.pred.mr.sc. Neven Garača 1. ELASTIČNOST POTRAŽNJE
Cjenovna elastičnost potražnje
Dohodovna elastičnost potražnje
Križna elastičnost potražnje 2 RASPOLOŽIVOST BLISKIH SUPSTITUTA - potražnja za dobrima s bliskim supstitutima u pravilu je elastičnija - potrošačima je lakše prijeći s tog dobra na druga - maslac i margarin su lako zamijenjivi Kako će se odraziti na potražnju mala promjena cijene 5 maslaca, ako je cijena margarina fiksna ? Kako će se na potražnju za jajima odraziti povećanje cijene jaja ? LUKSUZNA I NEOPHODNA DOBRA - potražnja za luksuznim dobrima je elastična - kada poraste cijena posjeta liječniku ljudi neće drastično smanjiti odlaske liječniku - kada cijena jedrilica raste, tražena količina značajno pada 6 - liječnik se smatra neophodnim, a jedrilica luksuzom - je li dobro neophodno ili luksuzno ne ovisi samo o karakteristikama dobra, nego i o preferencijama kupaca DEFINICIJA TRŽIŠTA - elastičnost potražnje ovisi o tome kako odreñujemo granice tržišta - usko definirana tržišta → elastičnija potražnja - široko definirana tržišta → neelastična potražnja 7 - lakše je naći supstitute za usko definirana tržišta - hrana - neelastična potražnja jer nema supstituta - sladoled - elastičnija potražnja - sladoled od vanilije - još elastičnija potražnja Postoje različite kategorije cjenovne elastičnosti: kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje količine koje znači povećanje ukupnog prihoda, riječ je o cjenovno 10 elastičnoj potražnji (Ec>1) 11 UP1 = 1 ⋅ 800 = 800 UP2 = 3 ⋅ 400 = 1200 (Ec>1) CJENOVNO ELASTIČNA POTRAŽNJA Izvor: Tolušić, Z. “Osnove ekonomije - Praktikum” str. 52. Postoje različite kategorije cjenovne elastičnosti: kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine, koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmjenjenom, govorimo o: 12 jediničnoj (stabilnoj) elastičnosti potražnje (Ec=1) 15 UP1 = 1 ⋅ 800 = 800 UP2 = 1,5 ⋅ 400 = 600 CJENOVNO NEELASTIČNA POTRAŽNJA Izvor: ibid. str. 53. prikazani slučajevi su karakteristični meñutim postoje slučajevi kada potraživana količina neke robe uopće ne reagira na promjene vlastite cijene (Ec=0) – npr. lijekovi, ili kada je količina neke robe izuzetno osjetljiva na cijenu, tako da vrlo mala postotna promjena cijene izaziva burne reakcije potraživane količine (Ec=∞). 16 ovakve slučajeve nazivamo savršeno neelastična potražnja (Ec=0), odnosno savršeno elastična potražnja (Ec=∞). Primjer savršeno elastične i savršeno neelastične potražnje 17 Izvor: ibid. str. 53. 1.2. DOHODOVNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE
potražnja reagira na promjene dohotka (necjenovna determinanta potražnje) pa govorimo o dohodovnoj elastičnosti potražnje
koeficijent dohodovne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje neke 20 robe i postotne promjene dohotka potrošača dohotka promjena Postotna dobra potražnje promjena Postotna ± ± = A Ed , odnosno ( ) ( ) 100 2/ 100 2/ 10 10 × + ∆± × + ∆± = DD D KK K Ed Glede veličine koeficijenta dohodovne elastičnosti potražnje postoje slijedeći slučajevi: dohodovno elastična potražnja (Ed>1) - kada je promjena potražnje istog smjera kao i promjena cijene, ali promjena potražnje bilježi veći postotak nego promjena dohotka. Odnosno, ako dohodak raste, potražnja takoñer raste, ali brže od 21 dohotka. Obrnuto, pad dohotka dovest će do nerazmjerno većeg pada potražnje. Sva dobra kod kojih je Ed>1 nazivamo normalna dobra. 0<Ed<1 – u ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera, ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka pa je ovo dohodovno neelastična potražnja. I ova dobra nazivamo normalna dobra. dohodovno neelastična potražnja (Ed<0) – promjena dohotka uzrokuje promjenu potražnje u 22 suprotnom smjeru (rast dohotka izaziva pad potražnje i obrnuto). Ed je negativan broj. Ovakva dobra nazivamo inferiorna dobra (u slučaju rasta dohotka zamijenjuju ih superiorniji, skuplji supstituti) c) negativna križna elastičnost potražnje (Ek<0)
ovdje se radi o komplementarnim dobrima (dobrima koja se dopunjuju u potrošnji)
dolazi do obrnuto proporcionalnog odnosa cijene jednog i promjene potražnje drugog dobra
npr. postotno smanjenje cijene benzina izazvat će i neko postotno povećanje za potražnjom automobila. 25 2. ELASTIČNOST PONUDE
elastičnost ponude utvrđuje reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjenu njegove cijene Postotna promjena ponuđene 26 Koeficijent elastičnosti ponude = količine dobra A Postotna promjena cijene dobra A
Ep je pozitivan broj koji se kreće od 0 do ∞
definicije cjenovnih elastičnosti ponude i potražnje potpuno su jednake, razlika je samo u tome što je za ponudu količinski odgovor na cijenu pozitivan, a za potražnju negativan Postoje tri osnovna slučaja elastičnosti ponude: a) Ep>1 – slučaj elastične ponude
postotni rast cijene imat će za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine i obrnuto b) Ep=1 – slučaj jedinično elastične ponude 27
pad, odnosno rast cijene izaziva isti postotni pad, odnosno rast ponuđene količine. U ovom slučaju ponudu predstavlja pravac koji prolazi kroz ishodište. c) 0<Ep<1 – slučaj neelastične ponude
određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine, ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene Koji ekonomski faktori utječu na elastičnost ponude?  lakoća s kojom se može povećati proizvodnja u industriji (oprečni slučajevi npr. tekstilna industrija i rudnici zlata) 30  vremensko razdoblje (promjena cijene ima veći utjecaj na ponuñenu količinu kad se vrijeme da ponuñači odgovore povećava) 3. PRIMJENE PONUDE, POTRAŽNJE I ELASTIČNOSTI 3.1. Mogu li dobre vijesti za poljoprivredu biti loše vijesti za poljoprivrednika ? Što se dogaña sa poljoprivrednicima koji proizvode 31 pšenicu i tržištem pšenice kada agronomi otkriju novi hibrid pšenice koji je produktivniji od postojećih ? Sjetimo se iz prethodnog predavanja: - pomiče li se krivulja ponude ili krivulja potražnje - u kom se smjeru krivulja pomiče - na dijagramu provjerimo promjene tržišne ravnoteže 1. Novi hibrid pomiče krivulju ponude. 2. Krivulja ponude pomiče se udesno. Poljoprivrednici su spremni ponuditi više pšenice kod svake cijene. Krivulja potražnje ostaje nepromijenjena, jer uvoñenje novog hibrida ne utječe na želju potrošača za kupnjom pšeničnih proizvoda pri svakoj cijeni. 32 3. Poljoprivrednici proizvode više pšenice. Ukupni prihod je cijena x količina. Cijena pšenice je opala. Rast ili pad prihoda ovisi o elastičnosti potražnje. Potražnja za pšenicom je u pravilu neelastična, jer su proizvodi relativno jeftini i imaju nekoliko dobrih supstituta. 3.2. KONTROLE CIJENA - u prethodnom predavanju tržište sladoleda = konkurentno tržište bez državne regulacije - pri ravnotežnoj cijeni, količina sladoleda koju kupci žele kupiti u potpunosti je jednaka količini koju prodavači žele prodati 35 → kupci se žale da je cijena sladoleda previsoka → proizvoñači se žale da je cijena sladoleda preniska Cjenovni plafon = zakonski maksimum iznad kog ne smije rasti cijena Cjenovni prag = zakonski minimum iznad koj cijena ne smije pasti (a) Cjenovni plafon koji nije obvezujuć (b) Cjenovni plafon koji je obvezujuć Cijena ci korneta kaaa sladoleda sladoleda Ponuda USD 4 Cjenovni Ravnotežn USD 3 2 Cjenovni : Manjak : 0 100 Količina 0 78 125 Količina Ravnotežna korneta Poj k količina sladoleda EA Ina: | potneta količina količina sladoleda TRŽIŠTE S CJENOVNIM PLAFONOM Izvor: ibid. str. 115. o a) dio slike: - cijena koja uravnotežuje tržište je ispod plafona i cjenovni plafon nije obvezujuć b) dio slike: - ravnotežna cijena je iznad plafona i cjenovni plafon je obvezujuć - ponuda i potražnja pomiču cijenu prema ravnotežnoj, 37 ali kada dosegne plafon ne može više rasti - tražena količina veća je od ponude - racioniranje sladoleda = dugi redovi, prodaja samo prijateljima, roñacima ili drugim članovima grupe - nemaju svi kupci koristi od plafoniranja cijena sladoleda - neki uopće ne mogu dobiti sladoled 3.3. POREZI POREZ NAMETNUT NA KUPCE (sladoleda iz prethodnog primjera) - za svaki kornet sladoleda koji kupe kupci državi daju 0,50 dolara 1. Utječe li dogañaj na krivulje ponude ili potražnje ? 40 2. U kojem se smjeru kreće krivulja ? 3. Kako pomak utječe na ravnotežu ? Cijena korneta sladoleda Cijena koju plaćaju USD kupci -— 3,30 Cijena ——3,00 bez 2,80 poreza Cijena koju primaju prodavatelji Ponuda, S, Ravnoteža bez poreza Pr Porez na kupce pomiče krivulju potražnje prema dolje za iznos poreza (0,50 dolara). Ravnoteži s porezom | POREZ NA KUPCE Izvor: ibid. str. 125. Količina korneta sladoleda 90 100 Tko plaća porez ? Iako kupci daju cijeli iznos državi, i kupci i prodavači dijele teret. - Tržišna cijena pada s 3,00 na 2,80 - Prodavači za svaki kornet primaju 0,20 manje nego prije poreza 42 → porezi obeshrabruju tržišnu aktivnost, prodana količina u novoj ravnoteži je manja → kupci i prodavači dijele teret poreza, kupci u novoj ravnoteži plaćaju više, a prodavači primaju manje - cijena raste na 3,30 i smanjuje se potražnja - prodavatelji primaju višu cijenu, ali nakon plaćanja poreza cijena opada ZAKLJUČAK: Porezi na kupce i prodavače su ekvivalentni. Razlika izmeñu cijene za kupce i cijene za prodavače je ista, 45 bez obzira je li porez nametnut kupcima ili prodavačima. Jedina razlika izmeñu poreza na kupce i prodavače je tko daje novac državi. ELASTIČNOST I POREZNO OPTEREĆENJE - teret poreza samo je rijetko jednako raspodjeljen - u primjeru koji slijedi krivulje se ne pomiču, jer je to nevažno za porezno opterećenje - razlika izmeñu dijelova slike je relativna elastičnost ponude i potražnje 46 47 KAKO SE DIJELI POREZNI TERET Izvor: ibid. str. 129. PITANJA: 1. Što je cjenovna elastičnost potražnje ? 2. Što odreñuje cjenovnu elastičnost potražnje ? 3. Grafički prikaži i objasni: a) Ec>1 b) Ec = 1 c) 0<Ec<1 4. Grafički prikaži i objasni: a) Ec = 0 b) Ec = ∞ 50 5. Što je dohodovno elastična potražnja ? 6. Što je dohodovno neelastična potražnja ? 7. Objasnite tri slučaja križne elastičnosti ? 8. Koja su tri osnovna slučaja elastičnosti ponude ? 9. Koja su dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude ? 10. Koji ekonomski faktori utječu na elastičnost ponude ? 11. Grafički prikažite i objasnite što će se desiti na tržištu pšenice kada se otkrije novi hibrid pšenice. 12. Grafički prikažite i objasnite tržište sa: a) cjenovnim plafonom b) cjenovnim pragom 51 13. Tko snosi porezni teret na tržištima savršene konkurencije ? 14. Kako će elastičnost ponude i potražnje utjecati na podjelu poreznog tereta ?