Duhovni konzumerizam-Seminarski rad-Sociologija religije-Sociologija

Sociologija religije

Opis: Duhovni konzumerizam,Seminarski rad,Sociologija religije,Sociologija, Spiritualities of Life: New Age Romanticism and Consumptive Capitalism, Paula Heelasa, Spiritualities of Life,New Age Romanticism and Consumptive Capitalism, VLASTITI POLOŽAJ S OBZIROM NA TEMU ISTRAŽIVANJA, KONZUMERIZAM OPĆENITO, POJAVA DUHOVNOG KONZUMERIZMA, Ponos kao motiv religioznosti, Sebična osjećajnost kao motiv religioznosti, ISKUSTVO DUHOVNE POTRAGE MILOŠA BOGDANOVIĆA
Prikazivanje stranica  1  -  2  -  22
Duhovni konzumerizam
i
pitanje motivacije izbora religijskih vjerovanja i praksi
Cilj rada je istražiti fenomen duhovnog konzumerizma. Ispitat ćemo uzroke i povode
njegove pojave, te opisati način na koji se manifestira. Pritom ćemo istražiti i uloge kakve u
tom procesu imaju mediji i popularna kultura. Područje duhovnosti kojegćemo se najviše
doticati bit će ponajprije new age u svojim različitim oblicima, budući da je i sâm uvelike
temeljen na principu „švedskog stola“.Međutim, ovaj rad neće biti etnografski prikaz
suvremenih alternativnih religioznih vjerovanja i praksa, već će pokušati istražiti razloge
zbog kojih ljudi odabiru određena religijska vjerovanja i prakse, odnosno vrste motivacija
koje različite ljude navode na različite odabire. Istražit ćemo što je to na temelju čega ljudi
biraju – na koji način je taj odabir refleksija njihove osobnosti i na koji način taj odabir
transformira ili potvrđuje njihovu osobnost. Osim literature, izvor informacija će biti i
kazivači koji su sami uzeli učešća u nekom obliku duhovnog konzumerizma, te će na taj način
iz prve ruke dati razloge svojih odabira.
UVOD
Sâm naslov kolegija za koji je ovaj seminar napisan „Oblici religioznosti u suvremenim
sociokulturnim procesima“ sugerira mnoštvo dostupnih mogućnosti na tržištu religije u našem
sadašnjem društvenom kontekstu.Prvo pitanje koje se postavlja je: „Koji je razlog tome?“
Međutim, teško je odgovoriti na pitanje ukoliko ne postavimo neka druga pitanja. Kao prvo,
radi li se samo o oblicima ili se radi i o sadržajima? Naime, ukoliko govorimo o oblicima
religioznosti, čini se prirodnim zaključiti da je sadržaj svih oblika isti, tj. da je religioznost
sadržajno istovjetna i da se samo izražava kroz drukčije oblike. Pokušat ćemo stoga vidjeti
sadrži li možda i sâm oblik svoj sadržaj, odnosno značenje. Nadalje, postavlja se pitanje,
ukoliko je dostupno mnoštvo oblika, tko uzrokuje njihovo postojanje? Jesu li to „potrošači“ ili
„proizvođači“ religije i postoji li između njih razlika? Međutim, još važnije pitanje sastoji se u
tome: što je to što nekoga navodi na religioznost, tj. odabir određenog oblika/sadržaja
religioznosti? Dakle, u ovom radu ćemo razraditi tezu koja govori u prilog tome da je priroda
motivacije element koji određuje odabir oblika/sadržaja religioznosti. Pošto ćemo čitavu tezu
razrađivati u kontekstu duhovnog konzumerizma, analizirat ćemo i sâm fenomen
konzumerističkog poimanja svijeta uopće.Iz tog razloga, knjiga Hajrudina Hromadžića
Konzumerizam: potreba, životni stil, ideologija poslužit će kao korisno referentno štivo.
Knjiga predstavlja svojevrsni pregled razvoja fenomena konzumerizma i konzumerističkog
društva od njegovih početaka do danas. Kroz ekonomske, sociološke, antropološke i
psihološke aspekte definira ishodišta konzumerizma, prikazuje njegove konkretne primjere,
ali i načine otpora koji se javljaju prema njemu. Knjige koje su bile najbliže temi seminarskog
rada i koje su nisu bavile samo konzumerizmom ili samo duhovnošću, već duhovnim
konzumerizmom su Spiritualities of Life: New Age Romanticism and Consumptive Capitalism
Paula Heelasa i Zašto mnoštvo verskih zajednica? Miloša Bogdanovića. Spiritualities of Life
daje dobar uvid u svjetonazor i filozofiju tzv. „New Age duhovnosti života“, obuhvaćajući sve
međusobno napete tvrdnje o jastvu i slobodi izbora s jedne strane, duhovnim magima koji
određuju koje je i kakvo to jastvo, te marketinškim ili nemarketinškim manipulacijama
iracionalnim kao glavnim čimbenikom tog jastva. Heelas je mladost proživio šezdesetih
godina 20. stoljeća, tijekom socio-kulturnih promjena u kojima je, kako sâm navodi, bio više
sudionik nego promatrač. Iako ga ne voli povezivati s kapitalizmom, New Age smatra jednim
od najboljih primjera potrošačke kulture Zapada koji, kao „kultura subjektivnog dobra“
omogućuje kupovanje želja. Osim toga analizira i odnos korisnika (klijenata) i praktičara
(duhovnih maga). Knjiga je vrlo korisna za temu istraživanja, pogotovo u kombinaciji s
Hromadžićevim Konzumerizmom koji koristi podosta istih termina i djeluje gotovo kao
kvalitetan dekoder ove knjige. Knjiga Zašto mnoštvo verskih zajednica?posebno mi je
zanimljiva zbog činjenice da je Bogdanović, osim što je poput Heelasa i sâm sudjelovao u
fenomenima koje opisuje, jedan od mojih kazivača.Međutim, za razliku od Heelasa,
Bogdanović nije bio i ostao sudionik samo jednog religijskog svjetonazora (koliko god
„duhovnosti života“ isticali svoju raznovrsnost, ipak imaju jasno određenu filozofiju i
ideologiju, što smo već spominjali na ovom kolegiju), već je prošao i imao intenzivna
iskustva s mnogim raznovrsnim religijskim uvjerenjima, praksama i zajednicama. No, autor
ne nastupa isključivo narativno, jednostavno opisujući svoja iskustva, već daje opširno
tumačenje vlastitog iskustva. Pošto je njegovo početno polazište bilo ateističko, nakon svog
duhovnog putovanja, u knjizi se u određenom smislu vraća na tu početnu poziciju
nereligioznog istraživača s koje, opskrbljen intelektualnim i iskustvenim saznanjima o
različitim religijskim vjerovanjima i praksama, kreće u dubinsku analizu svog iskustva. Iako
se više ne smatra ateistom, argumentira da su ga upravo mnoga načela koja se nalaze u
ateizmu sačuvala od fanatične religioznosti. Iako knjiga izlazi iz okvira akademskog
„kurikularnog“ opusa, ona nije samo nasumičan osobni projekt, već ozbiljan intelektualni
poduhvat, prepoznat i od strane akademske zajednice u Srbiji, pri čemu valja spomenuti da je
Docsity is not optimized for the browser you're using. In order to have a better experience please switch to Google Chrome, Firefox, Internet Explorer 9+ or Safari! Preuzmite Google Chrome