Novinarska stilistika-Skripta-Novinarstvo-Politicke nauke (4), Skripte' predlog Novinarstvo. University of Belgrade

Novinarstvo

Opis: Novinarska stilistika,Skripta,Novinarstvo,Politicke nauke, nedostatak morala, tehnološku regresiju, intenzivnije rješenje, intenzivne pripreme, intenzivan rad, predmet, prevagu ima imenica, opis, radnja, prevagu ima glagol, pripovijedanje, etničko podrijetlo, pučanstvo, rod, rećom obdaren, imućno čeljade, osoba skromnih društvenih prilika
Prikazivanje stranica  1  -  2  -  14
1
HRVATSKI JEZIK I NOVINARSKA STILISTIKA
-govorna zajednica je grupa ljudi koja je vezana nekom vrstom društvene organizacije, u kojoj
ljudi razgovaraju jedni s drugima i svi govore slično
-dijalekt je bilo koji varijetet nekog jezika koji se definira s obzirom na govornika; registar je
varijetet definiran u odnosu na društveni kontekst. Dijalekt je ono što se govori, a registar ono
što se govori u određenom trenutku.
-po lingvistima, niti jedan oblik govora ili dijalekt nije sam po sebi vrijedniji od drugog
-u povijesti, nagli priljev ruralnog stanovništva u grad i njegovo transformiranje u gradsko
stanovništvo stvorilo je socijalnu heterogenost koja se očitovala u višejezičnosti; jezik grada
ima karakteristike dijalekata, standardnog jezika i specifično sociolekatskih obilježja. On više
nije dijalekt, a još nije standardni jezik. Govor grada obuhvaća govor običnih ljudi u
svakodnevnoj komunikaciji.
-najčešće promjene u hrvatskom leksiku: revitalizacija (prelazak iz pasivnog u aktivni),
kalkiranje (stvaranje prevedenica prema stranim modelima) te iskorištavanja tvorbenih
modela hrv. jezika-neologizmi ili novotvorbe.
-promjene u hrvatskom leksiku u 90.-im godinama 20. st.:
1. hrvatski termini/stručni nazivi-apsolutna i nagla promjena, trenutna prevlast (vojni,
pravni, administrativni termini-veleposlanik, putovnica, časnik, ravnatelj...)
2. hrvatske riječi koje se s raznih nelingvističkih razloga žele nametnuti drugima-
ideologemi (nazočnost-prisutnost, izvješće-izvještaj, glasovati-glasati..)
3. hrvatske zamjene koje koegzistiraju s internacionalizmima katkada iste, a katkada
različite stilske vrijednosti (sustav pred sistemom ,položaj-pozicija, čimbenik-faktor...)
-deset ključnih riječi našega javnog jezika:
1. RJEŠAVATI-koristi se uz riječi problem ili pitanje (rješiti stambeno
pitanje/kupovina stana...). Sve češće otpadaju posrednici problem i pitanje-rješavanje dugova.
Taj glagol poharao je jezik, uništio i otjerao mnoštvo riječi koje su svojim značenjem jeko
dobro služile.
2. NA- često se koristi umjesto u nečemu, pokazuje da nemamo svi jednaku predodžbu
o svom mjestu u svijetu iako se služimo istim jezikom.
3. BILJEŽITI-umjesto nekih snažnih riječi koristimo je i to u pasivu i time rečenicu
činimo mlakom i mlitavom ( bilježimo smanjivanje izvoza/izvoz stagnira)
4. PRISUTNOST-u jeziku je što i traperice u odijevanju-upotrebljiva u svim prilikama
(odsutnost snage, odsutnost planiranja, umjesto slabi, nejedinstveni i neodgovorni). Nekad se
odnosila samo na žive ljude, sada određuje i predmete i pojave.
5. POMAK-koristi se i u negativnom i pozitivnom, njome zataškavamo i maskiramo
neuspjeh (negativan rast), istodobno i zatajujemo uspjeh i korak naprijed pretvaramo u
bezlični pomak (pozitivan pomak). Zamijenila snažnu riječ napredak. To je neutralna, mrtva
riječ iz koje se ne razabire kuda se krećemo.
6. NOSILAC-ništarije i lijenčine postaju nosioci nemara, zločinci i probisvijete
nosioci zla-neutralizira temeljne životne opreke. Ona je riječ izjednačiteljica-pred njom smo
svi jednaki.
7. IMATI-riječ povezana s pojmom vlasništva i bogatstva, od nje su potekle imenice
imovina, imetak, imanje...koje bude ponos i samopouzdanje, sada daje pozitivnost svim našim
negativnostima (imamo nedostatak morala, imamo tehnološku regresiju...)
2
8. CENTAR-neman koja guta riječi, rječožder (dom za napuštenu djecu/centar za...,
turističko mjesto/turistički centar, robna kuća/opskrbni centar...) Tajna te riječi je da ne znači
ništa a može značiti sve.
9. INTENZITET-nitko joj ne zna točno značenje ali svatko osjeća da je nešto močno,
važno i poticajno. Intenzivnije znači i više, bolje, temeljito, marljivo... (intenzivnije rješenje,
intenzivne pripreme, intenzivan rad...)
10. SITUACIJA-riječ bez identiteta, stvorena za sve prigode, savršena kad se želi
izbjeći jasan iskaz, podatna kad se želi krivotvoriti stvarnost. Složena situacija vrhunac je
svake situacije.
-mi ne komuniciramo standardnim jezikom nego njegovim funkcionalnim stilovima
-realizacija jezičnog sustava je standardni jezik
-između jezičnog sustava i njegove realizacije, standardnog jezika, djeluju konvergentne i
divergentne sile. Konvergentne-integracijske, vuku k jeziku kao sustavu, a divergentne,
dezintegracijske, vuku k jeziku kao standardu.
-funkcionalni stilovi se mogu podijeliti na:
-nominalne-svojstven im je predmet, prevagu ima imenica, opis (deskripcija)
-verbalne-svojstvena im je radnja, prevagu ima glagol, pripovijedanje (naracija)
-standardni jezik funkcionira na različite načine u različitim funkc. stilovima-što je greška u
jednom ne mora biti greška u drugom. Nema funkc. stila bez mana. Svaki ima svoja pravila,
svoje norme, svaki se odupire onome što ne valja na sebi svojstven način.
-samo nesputan razvoj funkcionalnih stilova omogućava nesputan razvoj standardnog jezika
-svaki je funkc. stil uzor sam sebi
-standardni jezik je polifunkcionalan jer je život koji prati polifunkcionalan
-kao cjelina standardni jezik je apstraktan jer nitko ne govori standardnim jezikom kao
cjelinom nego jednom od njegovih funkcija, jednim funkcionalnim stilom. Svatko govori
onako kako to zahtijeva njegova društvena djelatnost.
-samo se pod pritiskom jezika kao standardnog jezik kao sustav mijenja
-jezik kao sustav će standardnom dati sve što je potrebno a standardni će to uzeti i prilagoditi
sebi
-temeljna načela jezične pravilnosti (Pranjković):glavni razlog normativnim zahvatima jest
postojanje inačica-o tome što je pravilnije od drugog može se govoriti samo kad je riječ o
konkurentnim jezičnim jedinicama. Sve inačice nisu jednako preporučljive, mogu se
međusobno stupnjevati.
-načelo stabilnosti-jezično pravilnijim bi se smatralo ono što je stabilno, postojano, što
nije posložno promjenama, osobito ne naglim. Njegova je pouzdanost relativna jer posve
pravilno može biti nešto što se tek pojavilo, što može biti nestabilno., a vrlo stabilne mogu biti
inačice koje se smatraju pogrešnima.
-načelo proširenosti-tiče se statističkih pokazatelja. Prednost bi trebalo davati onom
što je frekventnije, što se češće javlja u praksi ili što upotrebljava većina govornika
standardnog jezika. Treba ga uvažavati ali ne apsolutizirati jer pred statističkim pokazateljima
Docsity is not optimized for the browser you're using. In order to have a better experience please switch to Google Chrome, Firefox, Internet Explorer 9+ or Safari! Preuzmite Google Chrome