Prirucnik za gramatiku engleskog jezika-Skripta-Gramatika engleskog jezika-Engleski jezik i knjizevnost, Skripte' predlog Gramatika engleskog jezika. University of Belgrade

Gramatika engleskog jezika

Opis: Prirucnik za gramatiku engleskog jezika,Skripta,Gramatika engleskog jezika,Engleski jezik i knjizevnost, Suština engleskog jezika, Osnovni principi engleskog jezika, SADAŠNJE PROSTO VREME, PRESENT SIMPLE TENSE, PROŠLO VREME, PAST SIMPLE TENSE, PROSTO BUDUĆE VREME, FUTURE TENSE, Prošlo prosto vreme
Prikazivanje stranica  1  -  4  -  24
1
Prirucnik za gramatiku engleskog jezika
Uvod
Sama suština i jedna od najbitnijih stavki u engleskoj gramatici su pomoćni glagoli! Bez
njih je nemoguće zamisliti engleski jezik i pravilno izražavanje.
Za naše ljude je glavni problem kod pomoćnih taj što oni imaju dvostruku ulogu zbog
toga što su ne samo pomoćni, nego su i glavni glagoli. Upravo po tome se razlikuju od svih
drugih glagola u engleskom jeziku.
Osnovni pomoćni glagoli koje najčešće susrećemo i od kojih se obrazuju engleska
vremena su glagoli «biti», «činiti» i «imati». Ova tri pomoćna i glavna glagola (zavisno od
situacije) u šali nazivam «crna trojka» zato što su «to be», «to do» i «to have» zadali mnogo
muke našim studentima i učenicima. Najporaznije u celoj toj zapanjujućoj priči o «crnoj trojci»
je činjenica da tako prosta stvar, kao što su pomenuti pomoćni glagoli, nikada nije objašnjena
našim ljudima na odgovarajući način. Štaviše, ovi glagoli su stalan izvor osujećenosti, osećanja
straha i nesigurnosti u našem pristupu engleskom jeziku i nepoznanica koju kao da niko nije
umeo, znao ili hteo da nam razjasni. A reč je o prilično prostoj stvari koja će, kada bude
objašnjena, verovatno izazvati veliki osećaj olakšanja i zahvalnosti što se običan čovek poput
mene dosetio ovih praktičnih uputstava za savlađivanje osnovne engleske gramatike.
Suština engleskog jezika
Engleski jezik je satkan od vremena bez kojih se ne može zamisliti ni najprostiji izraz u
tom jeziku. Međusobna isprepletanost i igra vremena su neretko izvor velikog stresa i strepnje
kod naših ljudi, naročito kada je reč o vremenima koja ne postoje u našem jeziku kao što je, na
primer, Present Progressive Tense (ili Present Continuous Tense). Naime, u našem jeziku
sadašnje vreme je sadašnje vreme i u našoj svesti ne postoji razlika u tome kako izražavamo
radnju koja se trenutno događa ili radnju koja se redovno događa i redovno ponavlja u različitim
vremenskim intervalima. Već na tom primeru vidimo da se suština engleskog jezika u nekim
aspektima bitno razlikuje od onoga na šta smo navikli u našem maternjem jeziku. Svako vreme u
engleskom jeziku ima svoje specifične uslove za izražavanje i dodeljene pomoćne glagole bez
kojih je nemoguće bilo šta izreći.
Vremena, odnosno radnje u vremenu, ne mogu se izraziti bez glagola, što nam je jasno i u
našem jeziku. Ali ono što nam nikada nije i neće biti jasno dok konačno ne shvatimo kako to
funkcioniše u engleskom, to je činjenica da moramo da naučimo da smisleno razlikujemo
engleske glagole umesto što «bubamo» tabele i tablice koje nam na kraju ništa ne pomažu i iz
kojih nikada ne naučimo da govorimo engleski jezik sa razumevanjem i samopouzdanjem.
Oduvek sam svim mojim studentima i učenicima zabranjivao da mi kao papagaji ponavljaju
napamet naučene tablice i šablone bilo kog glagola i da mi izverglaju promenu glagola po
zamenicama. Engleski jezik, kao i svaki drugi, mora da se uči prirodno i uz shvatanje nekih
osnovnih postulata i principa. Učenje tablica i tabela, na šta nas je uvek navodio naš neinventivni
školski sistem, ne doprinosi bilo kakvom smislenom savladavanju jezika. Pri tome ne želim da
umanjim ni ulogu dosadnih predavača koji nisu umeli da se spuste na nivo svojih studenata i
đaka. Takvim predavačima je izgleda jedino bilo od koristi da pred svojim đacima i studentima
stoje kao autoritet koji poznaje jezik, ali ne ume da ga adekvatno prenese onima koji taj jezik
moraju da savladaju. Svima koji predaju engleski jezik mogu samo da poručim da je njihov
talenat za ovaj jezik ostao beskoristan za naše studente i đake. Zašto? Zato što nisu uspeli da se
prvo stave u ulogu svojih studenata i đaka kojima je maternji jezik sprski i koji, usled toga, nisu
mogli da jasno razumeju sve one odlike engleske gramatike koje su nepojmljive našem čoveku
2
same od sebe, nego ih je potrebno objasniti prostim srpskim jezikom!
Kao neko ko je prošao kroz «pakao» pokušavanja da shvati, nauči i savlada englesku
gramatiku, a kasnije dobio izazov da je objasni drugima, shvatio sam zašto se u mojoj svesti i
svesti mnogih od nas stvorio mentalni blok, pa i otpor prema engleskom jeziku. Ne, dragi moji
čitaoci, niti ste vi glupi niti ste nesposobni da naučite taj jednostavan jezik! On je prost da ne
može biti prostiji. Problem je u tome što nikada nije bilo nikoga da vam taj jezik adekvatno
objasni. Stoga, hrabrno napred u učenje engleskog jezika. Duboko verujem da svako od vas
može da savlada makar ovu osnovnu gramatiku i da uz pom iste komunicira na jednostavnom
nivou sa drugima. Da to ne verujem nikada se ne bih latio pisanja ovakvog kratkog priručnika.
Osnovni principi engleskog jezika
Osnovni princip koji ne mogu dovoljno da podvučem je sledeći: engleski jezik se ne može
naučiti bubanjem tabela i tablica i papagajskim ponavljanjem onoga što je nabubano! Tabele i
tablice treba da vam budu pred očima i da vam služe kao podsetnik dok ne postanu deo vašeg
razumevanja i znanja. Ovaj priručnik neće biti ni od kakve koristi onima koji smatraju da je
učenje tablica i biflanje istih put za uspešnost u engleskom jeziku!
Engleski glagoli su ključni za pravilno izražavanje u engleskom jeziku. Engleski glagoli
se, između ostalog, dele na:
1) glavne glagole koji postoje i u našem jeziku: spavati, jesti, raditi, učiti; i
2) pomoćne glagole od kojih su najvažniji ovi u pomenutoj «crnoj trojci»: to be, to do i to have.
Koliko god da nam glavni glagoli ne predstavljaju problem toliko su pomoćni glagoli u
engleskom veliki izvor strepnje i frustracije. Zbog tih glagola su verovatno neki, ako ne i mnogi,
odustali od daljeg učenja ovog jezika. Zbog tih glagola su neki možda i zauvek omrznuli
engleski jezik! Ali, kao što rekoh, samo hrabro napred, nije ništa vaša krivica. Svo to
zamešateljstvo se lako može razumeti uz malo pameti i odgovarajućih objašnjenja.
Pomoćni glagol «to be» nekako i shvatamo pošto postoji i u našem jeziku kao glagol
«biti», iako ga mi nikada ne upotrebljavamo u vremenu u kome ga upotrebljavaju ljudi sa
engleskog govornog područja. Glagol «to have» obično ignorišemo budući da u našem jeziku to
nikada nije pomoćni glagol. Najgori član «crne trojke» je glagol «to do». Sa tim glagolom niko
ne uspeva da se izbori iz prostog razloga što se uvek prećutkuje njegova «tajanstvena funkcija» i
način na koji se on (ne)upotrebljava u svakodnevnom engleskom govoru.
Osnovna engleska vremena se obrazuju uz pomoć pomoćnih glagola: «to be», «to do» i
«to have» i svih ostalih glavnih glagola u engleskom jeziku. Taj princip nikada nemojte smetnuti
sa uma! Isto tako, jedanko bitan princip koji se nikada ne sme smetnuti sa uma kada je u pitanju
engleski jezik je činjenica da pomoćni glagoli UVEK dolaze ispred glavnih glagola! To je
sasvim logično pravilo upravo zato što samo ime pomoćnih glagola izražava ono što oni čine
oni pomažu glavnim glagolima da iskažu tačno vreme kada se neka radnja dogodila: da li je to
bilo u prošlosti, sadašnjosti, budućnosti, u toku razgovora, nakon neke druge radnje, da li je
prekinuto od strane neke druge radnje...
U prvi mah ova džungla vremena i isprepletanost radnji može da uplaši iskrenog studenta
engleskog jezika. Ali ono što će ove studije makar da vam omoguće, to je da se razjasne sve
nedoumice koje naši ljudi nikada nisu imali od koga da nauče budući da je naš školski sistem
sterilan i nemaštovit, pa samim tim ne ume da prenese dinamično znanje i komunikaciju na
engleskom jeziku.
3
Imajući ove principe na umu, pristupamo kratkoj analizi nekoliko osnovnih i najčešće
korišćenih vremena u engleskom jeziku. Ostala vremena biće obrađena nakon pregleda
pomoćnih glagola zato što će tada biti mnogo lakše obraditi svako vreme i pokazati način na koje
ono izražava radnje u engleskom jeziku.
SADAŠNJE PROSTO VREME
PRESENT SIMPLE TENSE
Pomoćni glagol: to do (činiti) koji ima različite oblike za svako lice i uvek dolazi ispred svakog
glavnog glagola.
Radnja: Uobičajena radnja koja se odigrava često i/ili je tako ustaljena ili normalna da se o njoj
uvek govori u sadašnjem vremenu budući da je to jedini način na koji ona može da se izrazi.
Poteškoće: Glavne smetnje na koje nailaze naši ljudi su pravljenje razlika između ovog vremena i
vremena koje izražava radnju koja se odigrava u trenutku kada o njoj govorimo. Drugu
poteškoću, verovatno najveću u celokupnom engleskom jeziku, predstavlja razumevanje
funkcionisanja glagola «to do». Ova poteškoća posebno dolazi do izražaja prilikom postavljanja
pitanja u ovom vremenu -u tome se upravo krije sva tajanstvenost pomoćnog glagola «to do».
I work every day. (Radim svaki dan). Do I work every day? (Da li radim svaki dan?)
You work every day. (Radiš svaki dan). Do you work every day? (Da li radiš svaki dan?)
He workSevery day. (On radi svaki dan). Does he/she/it work every day? (Da li on radi svaki
dan?)
She workSevery day. Does she work every day?
It workSevery day. Does it work every day?
We/You/They work every day. (Mi radimo/Vi (više ljudi) radite/Oni/One rade svaki dan). Do
we/you/they work every day?
4
PROŠLO VREME
PAST SIMPLE TENSE
Pomoćni glagol: to do, ali u svom prošlom obliku «did», što dodatno komplikuje njegovo
razumevanje.
Radnja: Ovim vremenom izražava se nešto što je učinjeno ili završeno u prošlosti.
Poteškoće: Glavna poteškoća je ponovo raskorak u izjavnim potvrdnim rečenicama kojima se
izražava nešto što je učinjeno u prošlosti, a potom dolazi pitanje u kome izranja famozno «did»!
I worked every day. (Radio sam svakog dana). Did I work every day?
You worked every day. (Radio/la si svakog dana). Did you work every day?
He worked every day. Did he/she/it work every day?
She cleaned the table yesterday. Did she clean the table yesterday?
It made a noise last night. Did it make a noise last night.
We worked every day. Did we work every day?
You (više ljudi) walked in the park last summer. Did you walk in the park last summer?
They phoned their friends last night. Did they phone their friends last night?
Daniel_ns - University of Belgrade

Svaka čast. Jako lepo napisano i objašnjeno !

15/02/13 10:46
Docsity is not optimized for the browser you're using. In order to have a better experience please switch to Google Chrome, Firefox, Internet Explorer 9+ or Safari! Preuzmite Google Chrome