Docsity
Docsity

Pripremite ispite
Pripremite ispite

Studirajte zahvaljujući brojnim resursima koji su dostupni na Docsity-u


Nabavite poene za preuzimanje
Nabavite poene za preuzimanje

Zaradite bodove pomažući drugim studentima ili ih kupite uz Premium plan


Školska orijentacija
Školska orijentacija

Brand u medjunarodnom marketingu-Seminarski rad-Menadzment i Marketing-Marketing i PR, Maturalni radovi od Marketing Management

Brand u medjunarodnom marketing,Seminarski rad,Menadzment i Marketing,Marketing i PR, Šta je brand, Pozicioniranje i brending, Put do uspeha, Važnost dobre pozicije, Neophodnost brendiranja sjenickog sira, Buducnost sjenickog sira, Kakav sir Evropa zeli, pakovanje samog proizvoda, nepostojanje registrovanih poljoprivrednih mljekara, nepostojanje zastićenog imena i kvaliteta ovog proizvoda

Tipologija: Maturalni radovi

2011/2012

Učitan datuma 17.10.2012.

mustafar
mustafar 🇸🇷

4.5

(81)

55 dokumenti

1 / 11

Srodni dokumenti


Delimični pregled teksta

Preuzmite Brand u medjunarodnom marketingu-Seminarski rad-Menadzment i Marketing-Marketing i PR i više Maturalni radovi u PDF od Marketing Management samo na Docsity! UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA SEMINARSKI RAD PREDMET: MENADŽMENT I MARKETING TEMA: BRAND U MEĐUNARODNOM MARKETINGU Profesor: Student: Prof. dr. Jugoslav Jovičić Starčević Bojan Page 2 Sadržaj: Uvod.......................................................................................................................3 Šta je brand?...........................................................................................................4 Pozicioniranje i brending........................................................................................5 Put do uspeha .........................................................................................................5 Važnost dobre pozicije............................................................................................6 Neophodnost brendiranja sjenickog sira................................................................7 Buducnost sjenickog sira.........................................................................................8 Kakav sir Evropa zeli?.............................................................................................9 Zakljucak................................................................................................................10 Literatura.................................................................................................................11 Page 5 Pozicioniranje i Brending (brendiranje) Snaga brenda, prije svega, zavisi od pozicije koju taj brend ima u svijsti potrošača u odnosu na ostale brendove. Priča o brendiranju ne bi mogla da započne bez prethodnog razumijvanja ideje pozicioniranja, koja je i dovela do današnje revolucije u marketinškom razmišljanju. Pojam pozicioniranja prvi put se pojavio u seriji članaka pod nazivom “Era pozicioniranja”, u magazinu “Advertising Age” 1973. godine. Pisci članaka, Al Ries i Jack Trout, su neposredno posle toga objavili i knjigu pod nazivom “Positioning - Battle for your mind” (“Pozicioniranje - borba za vaš um”). Osnovna premisa pozicioniranja, koja je ujedno i uzrok promene dotadašnjeg načina razmišljanja u marketingu, je promjna koja se desila u komuniciranju u savremenom društvu. Naime, savremeni čovjek postao je “pre-komuniciran”. Sa nevjerovatnim razvojem komunikacionih medija (štampa, radio, TV, Internet), savremeni čovjek postao je prezasićen informacijama. Čak i za obavljanje osnovnih životnih funkcija, količina informacija koje moramo da obradimo u jednom danu postala je ogromna. Stres kome je izložen svaki prosečni učesnik životne trke u savremenom društvu, dokaz je da smo postali “pre-komunicirano društvo”. Put do uspeha Ukratko, uspijeh jednog proizvoda ili usluge na tržištu ne zavisi od toga šta marketinški tim misli o njemu, već prvenstveno šta o njemu misle potencijalni potrošači ili korisnici. Koja je pozicija jednog proizvoda i njegovog vlastitog imena (brand-a) u očima ili u svesti ciljnog potrošača u odnosu na ostale slične proizvode . Što znači da više nije dovoljno da se ima najbolji i najkvalitetniji proizvod, najpovoljniju cijenu, najbolju distribucionu mrežu i vrhunsku promociju, najvažnije je koliko i šta o jednom proizvodu zna i misli prosječni potrošač na ulici. Marketinška strategija preduzeca baziraće se na tome koju poziciju u odnosu na direktnu konkurenciju na tržištu ima proizvod u očima potrošačke ciljne grupe (vaših idealnih mušterija). Pri kreiranju marketinških strategija ključni su bili: proizvod (Product), cena (Price), mjesto (Place) i promocija (Promotion). Nažalost, do skora, o potrošaču ili o korisniku usluga malo ko je vodio računa ili razmišljao. U novoj ekonomiji, potrošač je sve, dok je njegova percepcija o proizvodu ili usluzi ono što će odlučiti o padu ili uspijehu na tržištu. ________________________ 2)Prof.Dr. Vinka Filipovic, “Marketing i trziste“,Naucna knjiga,Beograd 1997god 3)www.brendovi srbije.com Page 6 Važnost dobre pozicije Veoma je važna pozicija u očima potencijalnih kupaca. Ako je pozicija jednog proizvoda druga ili treća, još se ima šanse. Bilo šta ispod trećeg mjesta, na tržištu prezasićenom svakovrsnom ponudom, nastaje problem. Pozicija u očima i svesti je sve. Da li je google baš najbolji od svih sajtova svoje vrste? Verovatno nije, ali ima najbolju poziciju. U vrijeme kad su oni počeli bilo je i tad sličnih ideja, ali oni su bili prvi koji su se pravilno pozicionirali u sv ijesti korisnika Internet-a. U novoj ekonomiji, dobra pozicija vrjednija je od svih ostalih činioca u poslovanju. Smatra se da je vrijednost Coca Cola brand-a osamdesetak milijardi dolara ($80,000,000,000.00), i to samo imena, ne uključujući sve ostalo što sačinjava ovu multi nacionalnu kompaniju Ako bi pokušali da naše ime (brand) damo svemu čime se bavimo, ono gubi snagu. Svakako u vremenu tranzicije kod nas ima mnogo firmi koje se, pod jednim imenom, bave svim i svačim, od uzgoja svinja, do uvoza i distribucije lijekova. Ali ne treba zaboraviti da na stabilnom tržištu to više neće biti moguće. U prezasićenoj svjesnosti potrošača više nema mjesta da pod istim imenom zapamte više različitih proizvoda. Uspeh će doći onima koji se u svojoj oblasti specijalizuju i jasno u glavama potrošača kreiraju poziciju svoga brenda. Brend i širenje spektra proizvoda i usluga ne idu jedno sa drugim. Ranije je dobar reklamni budžet bio dovoljan da omogući izgradnju i pozicioniranje uspešnog brenda. Danas, u pre-komuniciranom društvu, to postaje sve teže i teže. Interesantno je da je naše lokalno tržište do skora bilo u toj prvobitnoj fazi izgradnje brendova, što su svedočile zamašne reklamne kampanje sada već popularnih domaćih brendova. Sjetite se samo višegodišnje borbe reklamnih spotova “Don Kafe” i “Grand Kafe”. Danas, time što bi ste kreirali originalnu reklamu i pokušali kupcu da kažete kako je vaš proizvod bolji i jeftiniji od postojećih brendova, ne biste postigli ama baš ništa. Prvo, pošto je u pitanju reklama, kojom sami sebe hvalite, ne bi vam vjerovali. Drugo, čak i kad bi vam povjerovao, prosječan kupac teško da bi mogao i da zapamti vaše ime. Jednostavno u njegovom memorijskom prostoru nema više mjesta. Jedino ako proizvod predstavlja neku novinu, nešto što bi omogućilo da se kreira nova kategorija u memorijskom prostoru kupca, tako da on proizvod može da pohrani kao nešto posebno i novo. To se može postići samo snagom publiciteta, gdje će neko od autoriteta, da objavi tu novinu (vest), koja onda može da bude zapamćena kao novo ime (brand), u svjesnosti kupaca. Kada je rijec o svjetskim brendovima onda treba reci da oni najbolje rastu ako imaju jednog jakog konkurenta. Najbolja stvar u marketingu Coca Cole je bila pojava Pepsi Cole. Jaka konkurencija je pomogla da ukupna potrošnja Coca Cole u svetu poraste, na zadovoljstvo i jedne i druge mega kompanije. ____________________________ 4)www.google.com 5)www.poslovnaznanja.com Page 7 Neophodnost brendiranja Sjeničkog sira Poljoprivredni proizvođači iz Sjeničkog kraja su oduvek bili poznati po proizvodnji mliječnih i proizvoda od mesa. Tradicionalni način proizvodnje, u uslovima čiste prirodne sredine s prostranim livadama i pašnjacima, imali su za rezultat kvalitetne prehrambene proizvode, koji su oduvek bili svojevrsni brendovi Sjeničkog kraja. Kada se pomene Sjenički sir, može se slobodno reći da skoro ne postoji osoba u našoj zemlji, a i šire koja nije čula za nadaleko poznat Sjenički sir. Međutim, postavlja se pitanje koliko je taj proizvod zastićen svojim geografskim porijeklom? Cini se da uopšte nije zastićen jer se na tržištima širom naše zemlje pojavljuju sirevi iz raznih krajeva pod imenom Sjenički sir. Upravo to predstavlja jednu jako lošu stvar za ovaj proizvod i navodi potrebu za brendiranjem Sjeničkog sira i to što prije obzirom da je naša zemlja u mnogome unaprijedila svoje odnose sa EU, kao jednim od velikih tržista koje pruža mogucnost plasmana ovog proizvoda. Čuveni Sjenički sir, pršut, paprika u pavlaci, ovčija stelja i slično, mogli su se naći na trpezama širom svijeta. Poslednjih mjeseci, međutim, prodaja sira za Sjeničke proizvođače predstavlja veliki problem, iako je cijena ovog proizvoda sa 3.5 do četiri evra po kilogramu pala na 1,5 evro. Zalihe ove poznate životne namirnice su sve veće, a individualni proizvođači ne nalaze način za plasman svojih proizvoda, zbog kako navode proizvođaci ovog proizvoda, naglog gašenja kanala prelaska na graničnim prelazima prema BiH, Crnoj Gori, Makedoniji i smanjenoj prodaji na Kosovu, kao i zbog nedostatka otkupnih centara. Najveći problem s prodajom sira imaju individualni proizvođači iz udaljenih sjeničkih sela. Na zelenim pijacama mogu se prodati samo neznatne količine ovog proizvoda, a uz sve to problem s prodajom čuvenog Sjeničkog sira je uspjeo da privuče samo medije ali ne i preko poterebne kupce. Tri osnovna problema koji otežavaju prodaju ovog proizvoda su: 1. pakovanje samog proizvoda, jer većina proizvođaca iz Sjeničkog kraja, a i cijele Pesterske visoravni sir pakuju u kacama od po 60-70 kilograma sto je u takvoj ambalaži relativno teško prodati, 2. nepostojanje registrovanih poljoprivrednih mljekara, na osnovu kojih bi se sir prodavao bez nakupca, kao i formiranje poljoprivrednih zadruga. Na ovaj problem se itekako može brzo i pozitivno uticati. 3. nepostojanje zastićenog imena i kvaliteta ovog proizvoda. Naime, vrlo često se na pijacama sirom Srbije pojavljije sir pod imenom ”Sjenički sir” ali kvalitet ne odgovara ni blizu Sjeničkom siru i tako se gubi povjerenje u ovaj proizvod. Prvi od pokušaja gradske vlasti ovog kraja je organizovanje predavanja na temu “Udruživanja individualnih proizvođača u zadruge“ kako bi se pojednostavila prodaja ovog proizvoda i kako bi se Sjenički sir zaštitio kao autohtoni proizvod sa ovih prostora, sto je već u proceduri i za koji će važiti posebni standardi. Page 10 Zaključak Brend je jedinstvena ideja ili koncept koju posjedujete u svesnosti potrošača.U našim uslovima ne regulisanog tržišta, odnosno pogrešno regulisanog tržišta, još uvek ne postoji osnovna marketinška orijentacija ka potrošaču a kamoli ka brendu. U situaciji gde ne znate šta vam nosi dan a šta noć, a kamoli nova vlada i nedefinisani zakoni, nije čudo da se o brendu i ne razmišlja. Brend je mahom psihološka kategorija. Ne postoji proračun ili formula čiji će krajnji rezultat dati preciznu cifru pozicioniranosti brenda Coca Cole ali će se ona direktno ogledati u grafikonima i tabelama sa prikazima prodaje, profita ili vrednosti akcija ove kompanije. Što je brend uspešniji, to će i kriva na grafikonima ekonomskih indikatora poslovanja imati veći uspon. Brend je kulminacija kompletnog marketinškog procesa. U njemu se sažimaju svi elementi marketinškog miksa, kompletan biznis. Uspeh brenda je vrhunac svih akcija koje su ikada preduzete sa ciljem uspeha na tržištu. U ekonomiji XXI veka uspešan brending proces je ujedno i konačan uspijeh biznisa. Rezultat je zadovoljni potrošač, koji sa osmehom na licu razmišlja o određenom brendu. Kada je riječ o brendiranju naših proizvoda, pogotovu proizvoda na čije sam teškoce brendiranja ukazao u ovom radu, a to je Sjenički sir, treba reci da smo odavno propustili šansu da od najvrijednijeg što imamo napravimo brend i godinama smo pričali kako će kvalitet određenog proizvoda biti dovoljan da cijli svijet čuje za njega. Tako su šljivovicu nasu tradicionalno najznacajniju voćni rakiju, „prisvojili“ Nemci i Hrvati, oko ajvara se i dalje spore Slovenci i Makedonci, Sjenički sir i kajmak bi tek trebalo da budu zašticeni. Nijedan od ovih proizvoda nije zaštićen kao srpska robna marka. Punomasni Sjenički sir je izuzetnog kvaliteta, prije svega zbog trava s pašnjaka koji se nalaze na velikoj nadmorskoj visini, ali i tradicionalnog načina spremanja. Kao što smo propustili da od najvrijednijeg što imamo napravimo brend, jer smo godinama pričali kako ce kvalitet određenog proizvoda biti dovoljan da cijli svijet čuje za njega, tako ni Sjenički sir nema svoje zaštićeno geografsko porijeklo, odnosno robnu marku. Sjenički sir je opštenarodno dobro ovog kraja. Medjutim, u Sjeničkom kraju se nema puno sluha za ovo, iako organizacioni odbor Sirijade stalno potencira zaštitu, a pripremnjena je i radna verzija. Bojim se da bi neko privatno, ko ima firmu za ovu vrstu delatnosti, mogao zloupotrebiti narodno dobro u svoje svrhe i zaštiti kod Zavoda za patente naziv i karakteristike Sjeničkog sira. Na kraju zelim da kazem da je osnovni cilj ovog mog istrazivanja bio da se ukaze na korišcenje sopstvenih naučnih potencijala dodje do naučno-tehnoloških riješenja u primarnoj stočarskoj proizvodnji, koja će obezbijediti porast produktivnosti, povećanje robnih proizvođača osposobljenih za konkurentnu proizvodnju na domaćem i stranom trzištu s prepoznatljivim finalnim proizvodom zaštićenog geografskog porijekla, odnosno optimizaciji i standardizaciji autohtone tehnologije Sjeničkog sira s zaštitom oznake porijekla. Page 11 L I T E R A T U R A: 1. Prof.Dr. Mile Jović: ''Međunarodni marketing: od izvoznog ka globalnom konceptu'' , TrimSoft Trade, Međunarodna marketing agencija Beograd, 1997. 2. Prof.Dr. Vinka Filipović: “Marketing i trzište“, Naucna knjiga, Beograd 1997 Online izvori:  www.brendovi srbije.com  www.google.com  www.wikipedija.com  www.poslovnaznanja.com
Docsity logo



Copyright © 2024 Ladybird Srl - Via Leonardo da Vinci 16, 10126, Torino, Italy - VAT 10816460017 - All rights reserved