Docsity
Docsity

Pripremite ispite
Pripremite ispite

Studirajte zahvaljujući brojnim resursima koji su dostupni na Docsity-u


Nabavite poene za preuzimanje
Nabavite poene za preuzimanje

Zaradite bodove pomažući drugim studentima ili ih kupite uz Premium plan


Školska orijentacija
Školska orijentacija

Krivicni zakonik rs, Ispiti od Osnovi krivičnog i krivičnog procesnog prava

Krivicni zakonik

Tipologija: Ispiti

2014/2015

Učitan datuma 10.12.2015.

dusan_mrdakovic
dusan_mrdakovic 🇸🇷

5

(1)

6 dokumenti

Delimični pregled teksta

Preuzmite Krivicni zakonik rs i više Ispiti u PDF od Osnovi krivičnog i krivičnog procesnog prava samo na Docsity! Cekos In Ekspert KRIVIČNI ZAKONIK (Sl. glasnik RS br. 85/05 , 88/05 , 107/05 , 72/09 , 111/09 , 121/12 , 104/13 )- ispravka - ispravka Prečišćen tekst zaključno sa izmenama iz Sl. gl. RS br. 104/13  koje su u primeni od 05/12/2013 (izmene u čl.: 204 , 221 , 279 , 288 , 290 ); - izuzev pojedinih odredbi[!] . OPŠTI DEO GLAVA PRVA OSNOVNE ODREDBE Nema krivičnog dela niti kazne bez zakona Član 1. Nikome ne može biti izrečena kazna ili druga krivična sankcija za delo koje pre nego što je učinjeno zakonom nije bilo određeno kao krivično delo, niti mu se može izreći kazna ili druga krivična sankcija koja zakonom nije bila propisana pre nego što je krivično delo učinjeno. Nema kazne bez krivice Član 2. Kazna i mere upozorenja mogu se izreći samo učiniocu koji je kriv za učinjeno krivično delo. Osnov i granice krivičnopravne prinude Član 3. Zaštita čoveka i drugih osnovnih društvenih vrednosti predstavlja osnov i granice za određivanje krivičnih dela, propisivanje krivičnih sankcija i njihovu primenu, u meri u kojoj je to nužno za suzbijanje tih dela. Krivične sankcije i njihova opšta svrha Član 4. (1) Krivične sankcije su: kazne, mere upozorenja, mere bezbednosti i vaspitne mere. (2) Opšta svrha propisivanja i izricanja krivičnih sankcija je suzbijanje dela kojima se povređuju ili ugrožavaju vrednosti zaštićene krivičnim zakonodavstvom. (3) Krivične sankcije se ne mogu izreći licu koje u vreme kada je delo učinjeno nije navršilo četrnaest godina. Vaspitne mere i druge krivične sankcije mogu se izreći maloletniku pod uslovima propisanim posebnim zakonom. GLAVA DRUGA VAŽENJE KRIVIČNOG ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE SRBIJE Vremensko važenje krivičnog zakonodavstva Član 5. (1) Na učinioca krivičnog dela primenjuje se zakon koji je važio u vreme izvršenja krivičnog dela. (2) Ako je posle izvršenja krivičnog dela izmenjen zakon, jednom ili više puta, primeniće se zakon koji je najblaži za učinioca. (3) Na učinioca krivičnog dela koje je predviđeno zakonom sa određenim vremenskim trajanjem primenjuje se taj zakon, bez obzira na to kad mu se sudi, ako tim zakonom nije drukčije određeno. Važenje krivičnog zakonodavstva na teritoriji Srbije Član 6. (1) Krivično zakonodavstvo Republike Srbije važi za svakog ko na njenoj teritoriji učini krivično delo. (2) Krivično zakonodavstvo Srbije važi i za svakog ko učini krivično delo na domaćem brodu, bez obzira gde se brod nalazi u vreme izvršenja dela. (3) Krivično zakonodavstvo Srbije važi i za svakog ko učini krivično delo u domaćem civilnom vazduhoplovu dok je u letu ili u domaćem vojnom vazduhoplovu, bez obzira gde se vazduhoplov nalazio u vreme izvršenja krivičnog dela. (4) Ako je u slučajevima iz st. 1. do 3. ovog člana u stranoj državi pokrenut ili dovršen krivični postupak, krivično gonjenje u Srbiji preduzeće se samo po odobrenju republičkog javnog tužioca. (5) Krivično gonjenje stranca u slučajevima iz st. 1. do 3. ovog člana može se, pod uslovom uzajamnosti, ustupiti stranoj državi. Važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za učinioce određenih krivičnih dela izvršenih u inostranstvu Član 7. Krivično zakonodavstvo Srbije važi za svakog ko u inostranstvu učini krivično delo iz čl. 305. do 316 , čl. 318. do 321. i čl. 391. do 393a ovog zakonika ili iz člana 223. ovog zakonika, ako se falsifikovanje odnosi na domaći novac. Važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za državljanina Srbije koji učini krivično delo u inostranstvu Član 8. (1) Krivično zakonodavstvo Srbije važi za državljanina Srbije i kad u inostranstvu učini koje drugo krivično delo, osim krivičnih dela navedenih u članu 7. ovog zakonika, ako se zatekne na teritoriji Srbije ili bude izručen Srbiji. (2) Pod uslovima iz stava 1. ovog člana krivično zakonodavstvo Srbije važi i za učinioca koji je postao državljanin Srbije pošto je učinio krivično delo. Važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za stranca koji učini krivično delo u inostranstvu Član 9. (1) Krivično zakonodavstvo Srbije važi i za stranca koji van teritorije Srbije učini prema njoj ili njenom državljaninu krivično delo i kad nisu u pitanju krivična dela navedena u članu 7. ovog zakonika, ako se zatekne na teritoriji Srbije ili bude izručen Srbiji. (2) Krivično zakonodavstvo Srbije važi i za stranca koji prema stranoj državi ili prema strancu učini u Krajnja nužda Član 20. (1) Nije krivično delo ono delo koje je učinjeno u krajnjoj nuždi. (2) Krajnja nužda postoji kad je delo učinjeno radi toga da učinilac otkloni od svog dobra ili dobra drugoga istovremenu neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom učinjeno zlo nije veće od zla koje je pretilo. (3) Učiniocu koji je sam izazvao opasnost, ali iz nehata ili je prekoračio granice krajnje nužde, može se kazna ublažiti. Ako je učinilac prekoračio granice krajnje nužde pod naročito olakšavajućim okolnostima može se i osloboditi od kazne. (4) Nema krajnje nužde ako je učinilac bio dužan da se izlaže opasnosti koja je pretila. Sila i pretnja Član 21. (1) Nije krivično delo ono delo koje je učinjeno pod dejstvom neodoljive sile. (2) Ako je krivično delo učinjeno pod dejstvom sile koja nije neodoljiva ili pretnje, učiniocu se kazna može ublažiti. (3) U slučaju iz stava 1. ovog člana kao izvršilac krivičnog dela smatraće se lice koje je primenilo neodoljivu silu. Krivica Član 22. (1) Krivica postoji ako je učinilac u vreme kada je učinio krivično delo bio uračunljiv i postupao sa umišljajem, a bio je svestan ili je bio dužan i mogao biti svestan da je njegovo delo zabranjeno. (2) Krivično delo je učinjeno sa krivicom i ako je učinilac postupao iz nehata, ukoliko zakon to izričito predviđa. Neuračunljivost Član 23. (1) Nije krivično delo ono delo koje je učinjeno u stanju neuračunljivosti. (2) Neuračunljiv je onaj učinilac koji nije mogao da shvati značaj svog dela ili nije mogao da upravlja svojim postupcima usled duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, zaostalog duševnog razvoja ili druge teže duševne poremećenosti. (3) Učiniocu krivičnog dela čija je sposobnost da shvati značaj svog dela ili sposobnost da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena usled nekog stanja iz stava 2. ovog člana (bitno smanjena uračunljivost) može se ublažiti kazna. Skrivljena neuračunljivost Član 24. (1) Krivica učinioca krivičnog dela koji se upotrebom alkohola, droga ili na drugi način doveo u stanje u kojem nije mogao da shvati značaj svog dela ili da upravlja svojim postupcima utvrđuje se prema vremenu neposredno pre dovođenja u takvo stanje. (2) Učiniocu koji je pod okolnostima iz stava 1. ovog člana učinio krivično delo u stanju bitno smanjene uračunljivosti ne može se po tom osnovu ublažiti kazna. Umišljaj Član 25. Krivično delo je učinjeno sa umišljajem kad je učinilac bio svestan svog dela i hteo njegovo izvršenje ili kad je učinilac bio svestan da može učiniti delo pa je na to pristao. Nehat Član 26. Krivično delo je učinjeno iz nehata kad je učinilac bio svestan da svojom radnjom može učiniti delo, ali je olako držao da do toga neće doći ili da će to moći sprečiti ili kad nije bio svestan da svojom radnjom može učiniti delo iako je prema okolnostima pod kojima je ono učinjeno i prema svojim ličnim svojstvima bio dužan i mogao biti svestan te mogućnosti. Odgovornost za težu posledicu Član 27. Kad je iz krivičnog dela proizašla teža posledica zbog koje zakon za to delo propisuje težu kaznu, ta se kazna može izreći ako je učinilac u odnosu na tu posledicu postupao iz nehata, a i sa umišljajem ako time nisu ostvarena obeležja nekog drugog krivičnog dela. Stvarna zabluda Član 28. (1) Nije krivično delo ono delo koje je učinjeno u neotklonjivoj stvarnoj zabludi. (2) Stvarna zabluda je neotklonjiva ako učinilac nije bio dužan i nije mogao da izbegne zabludu u pogledu neke stvarne okolnosti koja predstavlja obeležje krivičnog dela ili u pogledu neke stvarne okolnosti koja bi, da je zaista postojala, činila delo dozvoljenim. (3) Ako je učinilac bio u stvarnoj zabludi usled nehata, postojaće krivično delo učinjeno iz nehata kad zakon takvo krivično delo predviđa. Pravna zabluda Član 29. (1) Nije krivično delo ono delo koje je učinjeno u neotklonjivoj pravnoj zabludi. (2) Pravna zabluda je neotklonjiva ako učinilac nije bio dužan i nije mogao da zna da je njegovo delo zabranjeno. (3) Učiniocu koji nije znao da je delo zabranjeno, ali je to bio dužan i mogao da zna, kazna se može ublažiti. 2. Pokušaj krivičnog dela Pokušaj Član 30. (1) Ko sa umišljajem započne izvršenje krivičnog dela, ali ga ne dovrši, kazniće se za pokušaj krivičnog dela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, a za pokušaj drugog krivičnog dela samo kad zakon izričito propisuje kažnjavanje i za pokušaj. (2) Učinilac će se za pokušaj kazniti kaznom propisanom za krivično delo, ili ublaženom kaznom. Nepodoban pokušaj Član 31. Učinilac koji pokuša da izvrši krivično delo nepodobnim sredstvom ili prema nepodobnom predmetu može se osloboditi od kazne. Dobrovoljni odustanak Član 32. (1) Izvršilac koji je pokušao izvršenje krivičnog dela ali je dobrovoljno odustao od daljeg preduzimanja radnje izvršenja ili je sprečio nastupanje posledice, može se osloboditi od kazne. (2) Odredba stava 1. ovog člana neće se primeniti ukoliko učinilac krivično delo nije dovršio zbog okolnosti koje onemogućavaju ili znatno otežavaju izvršenje krivičnog dela, ili zbog toga što je smatrao da takve okolnosti postoje. (3) Osloboditi se od kazne može i saizvršilac, podstrekač ili pomagač koji je dobrovoljno sprečio izvršenje krivičnog dela. (4) Ako je u slučaju iz st. 1. i 3. učinilac dovršio neko drugo samostalno krivično delo koje nije obuhvaćeno krivičnim delom od čijeg izvršenja je odustao, učinilac se ne može osloboditi od kazne za to drugo delo po istom osnovu. 3. Saučesništvo u krivičnom delu Saizvršilaštvo Član 33. Ako više lica učestvovanjem u radnji izvršenja sa umišljajem ili iz nehata zajednički izvrše krivično delo, ili ostvarujući zajedničku odluku drugom radnjom sa umišljajem bitno doprinesu izvršenju krivičnog dela, svako od njih kazniće se kaznom propisanom za to delo. Podstrekavanje Član 34. (1) Ko drugog sa umišljajem podstrekne da izvrši krivično delo, kazniće se kaznom propisanom za to krivično delo. (2) Ko drugog sa umišljajem podstrekava na izvršenje krivičnog dela čiji pokušaj je po zakonu kažnjiv, a delo ne bude ni pokušano, kazniće se kao za pokušaj krivičnog dela. Pomaganje Član 35. (1) Ko drugom sa umišljajem pomogne u izvršenju krivičnog dela, kazniće se kaznom propisanom za to krivično delo, ili ublaženom kaznom. (2) Kao pomaganje u izvršenju krivičnog dela smatra se naročito: davanje saveta ili uputstava kako da se izvrši krivično delo, stavljanje učiniocu na raspolaganje sredstava za izvršenje krivičnog dela, stvaranje uslova ili otklanjanje prepreka za izvršenje krivičnog dela, kao i unapred obećano prikrivanje krivičnog dela, učinioca, sredstava kojima je krivično delo izvršeno, tragova krivičnog dela ili predmeta pribavljenih krivičnim delom. (1) Kazna zatvora može se izreći samo kao glavna kazna. (2) Novčana kazna, rad u javnom interesu i oduzimanje vozačke dozvole mogu se izreći i kao glavna i kao sporedna kazna. (3) Ako je za jedno krivično delo propisano više kazni, samo se jedna može izreći kao glavna kazna. Kazna zatvora Član 45. (1) Kazna zatvora ne može biti kraća od trideset dana niti duža od dvadeset godina. (2) Kazna zatvora iz stava 1. ovog člana izriče se na pune godine i mesece, a do šest meseci i na dane. (3) Za najteža krivična dela i najteže oblike teških krivičnih dela može se uz kaznu iz stava 1. ovog člana izuzetno propisati i kazna zatvora od trideset do četrdeset godina. Kazna zatvora od trideset do četrdeset godina izriče se na pune godine. (4) Zatvor od trideset do četrdeset godina ne može se izreći licu koje u vreme izvršenja krivičnog dela nije navršilo dvadeset jednu godinu života. (5) Ako učiniocu krivičnog dela izrekne kaznu zatvora do jedne godine, sud može istovremeno odrediti da će se ona izvršiti tako što će je osuđeni izdržavati u prostorijama u kojima stanuje ukoliko se s obzirom na ličnost učinioca, njegov raniji život, njegovo držanje posle učinjenog dela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je delo učinio može očekivati da će se i na taj način ostvariti svrha kažnjavanja. (6) Osuđeni kojem je određeno izvršenje kazne zatvora na način predviđen u stavu 5. ovog člana ne sme napuštati prostorije u kojima stanuje, osim u slučajevima propisanim zakonom koji uređuje izvršenje krivičnih sankcija. Ukoliko osuđeni jednom u trajanju preko šest časova ili dva puta u trajanju do šest časova samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje, sud će odrediti da ostatak kazne zatvora izdrži u zavodu za izvršenje kazne zatvora. (7) Osuđenom za krivično delo protiv braka i porodice koji živi sa oštećenim u istom porodičnom domaćinstvu ne može se odrediti izvršenje kazne zatvora na način propisan u stavu 5. ovog člana. Uslovni otpust Član 46. (1) Osuđenog koji je izdržao dve trećine kazne zatvora sud će uslovno otpustiti sa izdržavanja kazne, ako se u toku izdržavanja kazne tako popravio da se može sa osnovom očekivati da će se na slobodi dobro vladati, a naročito da do isteka vremena za koje je izrečena kazna ne učini novo krivično delo. Pri oceni da li će se osuđeni uslovno otpustiti uzeće se u obzir njegovo vladanje za vreme izdržavanja kazne, izvršavanje radnih obaveza, s obzirom na njegovu radnu sposobnost, kao i druge okolnosti koje pokazuju da je u odnosu na njega postignuta svrha kažnjavanja. Ne može se uslovno otpustiti osuđeni koji je tokom izdržavanja kazne dva puta disciplinski kažnjavan i kome su oduzete dodeljene pogodnosti. (2) Ukoliko ispunjava uslove iz stava 1. ovog člana, sud može uslovno otpustiti osuđenog: - koji izdržava kaznu zatvora od 30 do 40 godina; - koji je osuđen za krivična dela protiv čovečnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom ( čl. 370. do 393a ), krivična dela protiv polne slobode ( čl. 178. do 185b ), krivično delo nasilje u porodici ( član 194. st. 2. do 4), krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga ( član 246. stav 4), krivična dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Republike Srbije ( čl. 305. do 321 ), krivično delo primanje mita ( član 367 ) i krivično delo davanje mita ( član 368 ); - koji je osuđen od strane nadležnih sudova, odnosno njihovih posebnih odeljenja, u postupcima vođenim u skladu sa nadležnošću određenom Zakonom o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, korupcije i drugih teških krivičnih dela; - koji je više od tri puta pravnosnažno osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora, a nije izvršeno brisanje ili ne postoje uslovi za brisanje neke od osuda. (3) Sud može u odluci o uslovnom otpustu odrediti da je osuđeni dužan da ispuni obaveze predviđene krivičnopravnim odredbama. (4) U slučaju iz st. 1. i 2. ovog člana, ako uslovni otpust ne bude opozvan, smatra se da je osuđeni izdržao kaznu. Opozivanje uslovnog otpusta Član 47. (1) Sud će opozvati uslovni otpust ako osuđeni, dok je na uslovnom otpustu, učini jedno ili više krivičnih dela za koja je izrečena kazna zatvora preko jedne godine. (2) Sud može opozvati uslovni otpust, ako uslovno otpušteni učini jedno ili više krivičnih dela za koja je izrečena kazna zatvora do jedne godine, odnosno ne ispuni neku od obaveza koje mu je sud odredio u skladu sa članom 46. stav 3. ovog zakonika. Pri oceni da li će opozvati uslovni otpust sud će naročito uzeti u obzir srodnost učinjenih krivičnih dela, pobude iz kojih su učinjena i druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost opozivanja uslovnog otpusta. (3) Odredbe st. 1. i 2. ovog člana primenjivaće se i kad se uslovno otpuštenom sudi za krivično delo koje je učinio pre nego što je uslovno otpušten. (4) Kad sud opozove uslovni otpust izreći će kaznu primenom odredaba čl. 60. i 62. stav 2. ovog zakonika, uzimajući ranije izrečenu kaznu kao već utvrđenu. Deo kazne koji je osuđeni izdržao po ranijoj osudi uračunava se u novu kaznu, a vreme provedeno na uslovnom otpustu ne uračunava se. (5) Ako uslovno otpušteni bude osuđen na kaznu zatvora do jedne godine, a sud ne opozove uslovni otpust, produžava se uslovni otpust za vreme koje je osuđeni proveo na izdržavanju te kazne zatvora. (6) U slučaju iz st. 1. do 3. ovog člana uslovni otpust se može opozvati najkasnije u roku od dve godine od dana kad je uslovni otpust istekao. Opšte odredbe o novčanoj kazni Član 48. (1) Novčana kazna se može odmeriti i izreći ili u dnevnim iznosima (član 49) ili u određenom iznosu ( član 50 ). (2) Za krivična dela učinjena iz koristoljublja novčana kazna kao sporedna kazna može se izreći i kad nije propisana zakonom ili kad je zakonom propisano da će se učinilac kazniti kaznom zatvora ili novčanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora. Novčana kazna u dnevnim iznosima Član 49. (1) Novčana kazna u dnevnim iznosima odmerava se tako što se prvo utvrđuje broj dnevnih iznosa, a zatim visina jednog dnevnog iznosa. Do iznosa novčane kazne sud će doći množenjem utvrđenog broja dnevnih iznosa sa utvrđenom vrednošću jednog dnevnog iznosa. (2) Broj dnevnih iznosa ne može biti manji od deset, niti veći od tristašezdeset. Broj dnevnih iznosa za učinjeno krivično delo odmerava se na osnovu opštih pravila za odmeravanje kazne ( član 54 ). (3) Visina jednog dnevnog iznosa novčane kazne utvrđuje se tako što se razlika između prihoda i nužnih rashoda učinioca krivičnog dela u protekloj kalendarskoj godini podeli sa brojem dana u godini. Jedan dnevni iznos ne može biti manji od petsto dinara, niti veći od pedeset hiljada dinara. (4) U cilju utvrđivanja visine dnevnog iznosa novčane kazne sud može da zahteva podatke od banaka ili drugih finansijskih ustanova, državnih organa i pravnih lica koji su dužni da dostave tražene podatke i ne mogu se pozivati na zaštitu poslovne ili druge tajne. (5) Ukoliko se ne mogu pribaviti verodostojni podaci o prihodima i rashodima učinioca krivičnog dela, ili ukoliko on ne ostvaruje nikakav prihod ali je vlasnik imovine ili nosilac imovinskih prava, sud će na osnovu raspoloživih podataka po slobodnoj proceni utvrditi visinu jednog dnevnog iznosa novčane kazne. (6) Broj dnevnih iznosa novčane kazne se utvrđuje u okviru sledećih raspona: 1) do šezdeset dnevnih iznosa za krivična dela za koja se može izreći kazna zatvora do tri meseca; 2) od trideset do stodvadeset dnevnih iznosa za krivična dela za koja se može izreći kazna zatvora do šest meseci; 3) od šezdeset do stoosamdeset dnevnih iznosa za krivična dela za koja se može izreći zatvor do jedne godine; 4) od stodvadeset do dvestačetrdeset dnevnih iznosa za krivična dela za koja se može izreći kazna zatvora do dve godine; 5) najmanje stoosamdeset dnevnih iznosa za krivična dela za koja se može izreći kazna zatvora do tri godine; 6) u okviru propisanog broja dnevnih iznosa za krivična dela za koja je kao jedina kazna propisana novčana kazna. Novčana kazna u određenom iznosu Član 50. (1) Ako nije moguće utvrditi visinu dnevnog iznosa novčane kazne ni na osnovu slobodne procene suda (član 49. stav 5), ili bi pribavljanje takvih podataka znatno produžilo trajanje krivičnog postupka, sud će izreći novčanu kaznu u određenom iznosu u okviru propisane najmanje i najveće mere novčane kazne. (2) Novčana kazna ne može biti manja od deset hiljada dinara. Novčana kazna ne može biti veća od milion dinara, a za krivična dela učinjena iz koristoljublja veća od deset miliona dinara. (3) Novčana kazna kao glavna kazna izriče se u sledećim iznosima: 1) do sto hiljada dinara za krivična dela za koja se može izreći kazna zatvora do tri meseca; 2) od dvadeset hiljada do dvesta hiljada dinara za krivična dela za koja se može izreći kazna zatvora do šest meseci; 3) od trideset hiljada do trista hiljada dinara za krivična dela za koja se može izreći kazna zatvora do jedne godine; 4) od pedeset hiljada do petsto hiljada dinara za krivična dela za koja se može izreći kazna zatvora do dve godine; 5) najmanje sto hiljada dinara za krivična dela za koja se može izreći kazna zatvora do tri godine; 6) u okviru propisanog iznosa za krivična dela za koja je kao jedina kazna propisana novčana kazna. Izvršenje novčane kazne Član 51. (1) U presudi se određuje rok plaćanja novčane kazne koji ne može biti kraći od petnaest dana niti duži od tri meseca. U opravdanim slučajevima sud može dozvoliti da osuđeni plati novčanu kaznu u ratama, s tim da rok isplate ne može biti duži od jedne godine. (2) Ako osuđeni ne plati novčanu kaznu u određenom roku, sud će novčanu kaznu zameniti kaznom zatvora, tako što će za svakih započetih hiljadu dinara novčane kazne odrediti jedan dan kazne zatvora, s tim da kazna može ublažiti do tri godine zatvora; 3) ako je za krivično delo kao najmanja mera kazne propisan zatvor u trajanju od tri godine, kazna se može ublažiti do jedne godine zatvora; 4) ako je za krivično delo kao najmanja mera kazne propisan zatvor od dve godine, kazna se može ublažiti do šest meseci zatvora; 5) ako je za krivično delo kao najmanja mera kazne propisan zatvor od jedne godine, kazna se može ublažiti do tri meseca zatvora; 6) ako je za krivično delo kao najmanja mera kazne propisan zatvor ispod jedne godine, kazna se može ublažiti do trideset dana zatvora; 7) ako je za krivično delo propisana kazna zatvora bez naznačenja najmanje mere, umesto zatvora može se izreći novčana kazna ili rad u javnom interesu; 8) ako je za krivično delo propisana novčana kazna sa naznačenjem najmanje mere, kazna se može ublažiti do deset dnevnih iznosa, odnosno deset hiljada dinara. (2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, ne može se ublažiti kazna za krivična dela iz čl. 134. st 2. i 3, 178 , 179 , 180 , 214. st. 2. i 3, 246. st. 1. i 3, 350. st. 3. i 4. i 388. ovog zakonika. (3) Izuzetno od stava 1. ovog člana ne može se ublažiti kazna učiniocu krivičnog dela koji je ranije osuđivan za istovrsno krivično delo. (4) Kad je sud ovlašćen da učinioca krivičnog dela oslobodi od kazne može mu kaznu ublažiti, bez ograničenja propisanih u st. 1. do 3. ovog člana. Oslobođenje od kazne Član 58. (1) Sud može osloboditi od kazne učinioca krivičnog dela samo kad to zakon izričito predviđa. (2) Sud može osloboditi od kazne i učinioca krivičnog dela učinjenog iz nehata kad posledice dela tako teško pogađaju učinioca da izricanje kazne u takvom slučaju očigledno ne bi odgovaralo svrsi kažnjavanja. (3) Sud može osloboditi od kazne i učinioca krivičnog dela za koje je propisana kazna zatvora do pet godina, ako posle izvršenog krivičnog dela, a pre nego što je saznao da je otkriven, otkloni posledice dela ili nadoknadi štetu prouzrokovanu krivičnim delom. Poravnanje učinioca i oštećenog Član 59. Sud može osloboditi od kazne učinioca krivičnog dela za koje je propisana kazna zatvora do tri godine ili novčana kazna ako je na osnovu postignutog sporazuma sa oštećenim ispunio sve obaveze iz tog sporazuma. Sticaj krivičnih dela Član 60. (1) Ako je učinilac jednom radnjom ili sa više radnji učinio više krivičnih dela za koja mu se istovremeno sudi, sud će prethodno utvrditi kazne za svako od tih dela, pa će za sva ta dela izreći jedinstvenu kaznu. (2) Jedinstvenu kaznu sud će izreći po sledećim pravilima: 1) ako je za neko od krivičnih dela u sticaju utvrdio kaznu zatvora od trideset do četrdeset godina izreći će samo tu kaznu; 2) ako je za krivična dela u sticaju utvrdio kazne zatvora, povisiće najtežu utvrđenu kaznu, s tim da jedinstvena kazna ne sme dostići zbir utvrđenih kazni, niti preći dvadeset godina zatvora; 3) ako su za sva krivična dela u sticaju propisane kazne zatvora do tri godine, jedinstvena kazna ne može biti veća od deset godina zatvora; 4) ako je za krivična dela u sticaju utvrdio samo novčane kazne, izreći će jednu novčanu kaznu u visini zbira utvrđenih kazni, s tim da ona ne sme preći osamnaest miliona dinara, a ako je utvrdio samo novčane kazne u određenim iznosima ( član 50 ), ona ne sme preći milion dinara odnosno deset miliona dinara kad su jedno ili više krivičnih dela izvršeni iz koristoljublja; 5) ako je za krivična dela u sticaju utvrdio samo kazne rada u javnom interesu, izreći će jednu kaznu rada u javnom interesu u visini zbira utvrđenih časova rada, s tim da ona ne sme preći tristašezdeset časova, a vreme u kome se rad mora obaviti ne sme biti duže od šest meseci; 6) ako je za neka krivična dela u sticaju utvrdio kazne zatvora, a za druga dela novčane kazne, izreći će jednu kaznu zatvora i jednu novčanu kaznu po odredbama tač. 2. do 4. ovog stava. (3) Novčanu kaznu kao sporednu kaznu sud će izreći ako je utvrđena makar i za jedno krivično delo u sticaju, a ako je utvrdio više novčanih kazni, izreći će jednu novčanu kaznu u skladu sa odredbom stava 2. tačka 4. ovog člana. Ako sud utvrdi novčanu kaznu kao glavnu kaznu, a utvrdi i novčanu kaznu kao sporednu kaznu, izreći će jednu novčanu kaznu primenjujući pravila iz stava 2. tačka 4. ovog člana. (4) Ako je sud za krivična dela u sticaju utvrdio kazne zatvora i maloletničkog zatvora, izreći će kaznu zatvora kao jedinstvenu kaznu primenom pravila predviđenih u stavu 2. tačka 2. ovog člana. Produženo krivično delo Član 61. (1) Produženo krivično delo čini više istih ili istovrsnih krivičnih dela učinjenih u vremenskoj povezanosti od strane istog učinioca koja predstavljaju celinu zbog postojanja najmanje dve od sledećih okolnosti: istovetnosti oštećenog, istovrsnosti predmeta dela, korišćenja iste situacije ili istog trajnog odnosa, jedinstva mesta ili prostora izvršenja dela ili jedinstvenog umišljaja učinioca. (2) Krivična dela upravljena protiv ličnosti mogu činiti produženo krivično delo samo ako su učinjena prema istom licu. (3) Ne mogu činiti produženo krivično delo ona dela koja po svojoj prirodi ne dopuštaju spajanje u jedno delo. (4) Ako produženo krivično delo obuhvata lakše i teže oblike istog dela, smatraće se da je produženim krivičnim delom učinjen najteži oblik od učinjenih dela. (5) Ako produženo krivično delo obuhvata krivična dela čije je bitno obeležje određeni novčani iznos, smatraće se da je produženim krivičnim delom ostvaren zbir iznosa ostvarenih pojedinačnim delima ukoliko je to obuhvaćeno jedinstvenim umišljajem učinioca. (6) Krivično delo koje nije obuhvaćeno produženim krivičnim delom u pravnosnažnoj sudskoj presudi, predstavlja posebno krivično delo, odnosno ulazi u sastav posebnog produženog krivičnog dela. Odmeravanje kazne osuđenom licu Član 62. (1) Ako se osuđenom licu sudi za krivično delo učinjeno pre nego što je započelo izdržavanje kazne po ranijoj osudi ili za krivično delo učinjeno za vreme izdržavanja kazne zatvora ili maloletničkog zatvora, sud će izreći jedinstvenu kaznu za sva krivična dela primenom odredaba člana 60. ovog zakonika, uzimajući ranije izrečenu kaznu kao već utvrđenu. Kazna ili deo kazne koju je osuđeni izdržao uračunaće se u izrečenu kaznu zatvora. (2) Za krivično delo učinjeno u toku izdržavanja kazne zatvora ili maloletničkog zatvora sud će učiniocu izreći kaznu, nezavisno od ranije izrečene kazne, ako se primenom odredaba člana 60. ovog zakonika, s obzirom na težinu krivičnog dela i neizdržani deo ranije izrečene kazne, ne bi mogla ostvariti svrha kažnjavanja. (3) Osuđeni koji za vreme izdržavanja kazne zatvora ili maloletničkog zatvora učini krivično delo za koje zakon propisuje novčanu kaznu ili kaznu zatvora do jedne godine, kazniće se disciplinski. Uračunavanje pritvora i ranije kazne Član 63. (1) Vreme provedeno u pritvoru, na izdržavanju mere zabrane napuštanja stana, kao i svako drugo lišenje slobode u vezi sa krivičnim delom uračunavaju se u izrečenu kaznu zatvora, novčanu kaznu i kaznu rada u javnom interesu. (2) Ako je krivični postupak vođen za više krivičnih dela u sticaju, a pritvor nije određen za svako od njih, vreme provedeno u pritvoru uračunava se u izrečenu kaznu zatvora, novčanu kaznu i kaznu rada u javnom interesu za krivično delo za koje je okrivljeni osuđen. (3) Zatvor ili novčana kazna koju je osuđeni izdržao, odnosno platio za prekršaj ili privredni prestup, kao i kazna ili disciplinska mera lišenja slobode koju je izdržao zbog povrede vojne discipline uračunava se u kaznu izrečenu za krivično delo čija obeležja obuhvataju i obeležja prekršaja, privrednog prestupa, odnosno povrede vojne discipline. (4) Pri svakom uračunavanju izjednačava se dan pritvora, dan lišenja slobode, dan zatvora, dan izdržavanja mere zabrane napuštanja stana, osam časova rada u javnom interesu i hiljadu dinara novčane kazne. GLAVA PETA MERE UPOZORENJA 1. Uslovna osuda i sudska opomena Svrha uslovne osude i sudske opomene Član 64. (1) Mere upozorenja su: uslovna osuda i sudska opomena. (2) U okviru opšte svrhe krivičnih sankcija ( član 4. stav 2), svrha uslovne osude i sudske opomene je da se prema učiniocu lakšeg krivičnog dela ne primeni kazna kad se može očekivati da će upozorenje uz pretnju kazne (uslovna osuda) ili samo upozorenje (sudska opomena) dovoljno uticati na učinioca da više ne vrši krivična dela. Uslovna osuda Član 65. (1) Uslovnom osudom sud učiniocu krivičnog dela utvrđuje kaznu i istovremeno određuje da se ona neće izvršiti, ako osuđeni za vreme koje odredi sud, a koje ne može biti kraće od jedne niti duže od pet godina (vreme proveravanja) ne učini novo krivično delo. (2) Sud može u uslovnoj osudi odrediti da će se kazna izvršiti i ako osuđeni u određenom roku ne vrati imovinsku korist pribavljenu izvršenjem krivičnog dela, ne naknadi štetu koju je prouzrokovao krivičnim delom ili ne ispuni druge obaveze predviđene u krivičnopravnim odredbama. Rok za ispunjenje tih obaveza utvrđuje sud u okviru određenog vremena proveravanja. (3) Mere bezbednosti, izrečene uz uslovnu osudu, izvršavaju se. Uslovi za izricanje uslovne osude Član 66. (1) Uslovna osuda se može izreći kad je učiniocu utvrđena kazna zatvora u trajanju manjem od dve godine. 6) blagovremeno obaveštavanje o promeni mesta boravka, adrese ili radnog mesta; 7) uzdržavanje od upotrebe droge ili alkoholnih pića; 8) lečenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi; 9) posećivanje određenih profesionalnih i drugih savetovališta ili ustanova i postupanje po njihovim uputstvima; 10) otklanjanje ili ublažavanje štete pričinjene krivičnim delom, a naročito izmirenje sa žrtvom učinjenog krivičnog dela. Izbor mera zaštitnog nadzora Član 74. Pri izboru obaveza iz člana 73. ovog zakonika i određivanja njihovog trajanja, sud će naročito uzeti u obzir godine života učinioca, njegovo zdravstveno stanje, sklonosti i navike, pobude iz kojih je izvršio krivično delo, držanje posle izvršenog krivičnog dela, raniji život, lične i porodične prilike, uslove za ispunjenje naloženih obaveza, kao i druge okolnosti koje se odnose na ličnost učinioca, a od značaja su za izbor mera zaštitnog nadzora i njihovo trajanje. Trajanje zaštitnog nadzora Član 75. (1) Vreme trajanja mera zaštitnog nadzora određuje se u okviru roka proveravanja utvrđenog u uslovnoj osudi. (2) Zaštitni nadzor prestaje opozivanjem uslovne osude. (3) U toku trajanja zaštitnog nadzora sud može, s obzirom na ostvarene rezultate, pojedine obaveze ukinuti ili zameniti drugim. (4) Ako u toku trajanja zaštitnog nadzora sud utvrdi da je ispunjena svrha ove mere, može zaštitni nadzor ukinuti pre isteka određenog vremena. Posledice neispunjavanja obaveze zaštitnog nadzora Član 76. Ako osuđeni kome je izrečen zaštitni nadzor ne ispunjava obaveze koje mu je sud odredio, sud ga može opomenuti ili može ranije obaveze zameniti drugim ili produžiti trajanje zaštitnog nadzora u okviru vremena proveravanja ili opozvati uslovnu osudu. Sudska opomena Član 77. (1) Sudska opomena može se izreći za krivična dela za koja je propisan zatvor do jedne godine ili novčana kazna, a učinjena su pod takvim olakšavajućim okolnostima koje ih čine naročito lakim. (2) Za određena krivična dela i pod uslovima predviđenim zakonom sudska opomena može se izreći i kad je propisan zatvor do tri godine. (3) Sudsku opomenu sud može izreći za više krivičnih dela učinjenih u sticaju, ako za svako od tih dela postoje uslovi iz st. 1. i 2. ovog člana. (4) Pri odlučivanju da li će izreći sudsku opomenu sud će, vodeći računa o svrsi sudske opomene, posebno uzeti u obzir ličnost učinioca, njegov raniji život, njegovo ponašanje posle izvršenja krivičnog dela, a naročito njegov odnos prema žrtvi krivičnog dela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je delo učinjeno. (5) Sudska opomena ne može se izreći vojnim licima za krivična dela protiv Vojske Srbije. GLAVA ŠESTA MERE BEZBEDNOSTI Svrha mera bezbednosti Član 78. U okviru opšte svrhe krivičnih sankcija ( član 4. stav 2), svrha mera bezbednosti je da se otklone stanja ili uslovi koji mogu biti od uticaja da učinilac ubuduće ne vrši krivična dela. Vrste mera bezbednosti Član 79. (1) Učiniocu krivičnog dela mogu se izreći ove mere bezbednosti: 1) obavezno psihijatrijsko lečenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi; 2) obavezno psihijatrijsko lečenje na slobodi; 3) obavezno lečenje narkomana; 4) obavezno lečenje alkoholičara; 5) zabrana vršenja poziva, delatnosti i dužnosti; 6) zabrana upravljanja motornim vozilom; 7) oduzimanje predmeta; 8) proterivanje stranca iz zemlje; 9) javno objavljivanje presude; 10) zabrana približavanja i komunikacije sa oštećenim; 11) zabrana prisustvovanja određenim sportskim priredbama. (2) Pod uslovima predviđenim ovim zakonikom određene mere bezbednosti mogu se izreći i neuračunljivom licu koje je učinilo protivpravno delo u zakonu predviđeno kao krivično delo (član 80. stav 2). Izricanje mera bezbednosti Član 80. (1) Sud može učiniocu krivičnog dela izreći jednu ili više mera bezbednosti kad postoje uslovi za njihovo izricanje predviđeni ovim zakonikom. (2) Obavezno psihijatrijsko lečenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi i obavezno psihijatrijsko lečenje na slobodi neuračunljivom učiniocu izriču se samostalno. Uz ove mere mogu se izreći zabrana vršenja poziva, delatnosti i dužnosti, zabrana upravljanja motornim vozilom i oduzimanje predmeta. (3) Mere iz stava 2. ovog člana mogu se izreći učiniocu krivičnog dela čija je uračunljivost bitno smanjena, ako mu je izrečena kazna ili uslovna osuda. (4) Obavezno lečenje narkomana, obavezno lečenje alkoholičara, zabrana vršenja poziva, delatnosti i dužnosti, zabrana upravljanja motornim vozilom, oduzimanje predmeta i javno objavljivanje presude mogu se izreći ako je učiniocu izrečena kazna, uslovna osuda, sudska opomena ili je učinilac oslobođen od kazne. (5) Proterivanje stranca iz zemlje i zabrana prisustvovanja određenim sportskim priredbama može se izreći ako je učiniocu izrečena kazna ili uslovna osuda. (6) Mera zabrane približavanja i komunikacije sa oštećenim može se izreći ako je učiniocu izrečena novčana kazna, rad u javnom interesu, oduzimanje vozačke dozvole, uslovna osuda i sudska opomena. (7) Za krivična dela u sticaju mera bezbednosti će se izreći ako je utvrđena za jedno od krivičnih dela u sticaju. Obavezno psihijatrijsko lečenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi Član 81. (1) Učiniocu koji je krivično delo učinio u stanju bitno smanjene uračunljivosti sud će izreći obavezno psihijatrijsko lečenje i čuvanje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi, ako, s obzirom na učinjeno krivično delo i stanje duševne poremećenosti, utvrdi da postoji ozbiljna opasnost da učinilac učini teže krivično delo i da je radi otklanjanja ove opasnosti potrebno njegovo lečenje u takvoj ustanovi. (2) Ako su ispunjeni uslovi iz stava 1. ovog člana, sud će izreći obavezno lečenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi učiniocu koji je u stanju neuračunljivosti učinio protivpravno delo predviđeno u zakonu kao krivično delo. (3) Meru iz st. 1. i 2. ovog člana sud će obustaviti kad utvrdi da je prestala potreba za lečenjem i čuvanjem učinioca u zdravstvenoj ustanovi. (4) Mera iz stava 1. ovog člana izrečena uz kaznu zatvora može trajati i duže od izrečene kazne. (5) Učiniocu koji je krivično delo izvršio u stanju bitno smanjene uračunljivosti i koji je osuđen na kaznu zatvora, vreme provedeno u zdravstvenoj ustanovi uračunava se u vreme trajanja izrečene kazne. Ako je vreme provedeno u zdravstvenoj ustanovi kraće od trajanja izrečene kazne, sud će, po prestanku mere bezbednosti, odrediti da se osuđeni uputi na izdržavanje ostatka kazne ili da se pusti na uslovni otpust. Pri odlučivanju o puštanju na uslovni otpust sud će, pored uslova iz člana 46. ovog zakonika, naročito uzeti u obzir uspeh lečenja osuđenog, njegovo zdravstveno stanje, vreme provedeno u zdravstvenoj ustanovi i ostatak kazne koju osuđeni nije izdržao. Obavezno psihijatrijsko lečenje na slobodi Član 82. (1) Učiniocu koji je u stanju neuračunljivosti učinio protivpravno delo određeno u zakonu kao krivično delo, sud će izreći obavezno psihijatrijsko lečenje na slobodi, ako utvrdi da postoji ozbiljna opasnost da učinilac učini protivpravno delo koje je u zakonu predviđeno kao krivično delo i da je radi otklanjanja ove opasnosti dovoljno njegovo lečenje na slobodi. (2) Mera iz stava 1. ovog člana može se izreći i neuračunljivom učiniocu prema kojem je određeno obavezno psihijatrijsko lečenje i čuvanje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi kad sud, na osnovu rezultata lečenja, utvrdi da više nije potrebno njegovo čuvanje i lečenje u takvoj ustanovi, nego samo njegovo lečenje na slobodi. (3) Pod uslovima iz stava 1. ovog člana sud može izreći obavezno psihijatrijsko lečenje na slobodi i učiniocu čija je uračunljivost bitno smanjena, ako mu je izrečena uslovna osuda ili je na osnovu člana 81. stav 5. ovog zakonika pušten na uslovni otpust. (4) Obavezno psihijatrijsko lečenje na slobodi može se povremeno sprovoditi i u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi, ako je to potrebno radi uspešnijeg lečenja, s tim da povremeno lečenje u ustanovi ne može neprekidno trajati duže od petnaest dana, niti ukupno duže od dva meseca. (5) Obavezno psihijatrijsko lečenje na slobodi traje dok postoji potreba lečenja, ali ne duže od tri godine. (6) Ako se u slučaju iz st. 1. do 3. ovog člana učinilac ne podvrgne lečenju na slobodi ili ga samovoljno napusti ili i pored lečenja nastupi opasnost da ponovo učini protivpravno delo predviđeno u zakonu kao krivično delo, tako da je potrebno njegovo lečenje i čuvanje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi, sud može izreći obavezno psihijatrijsko lečenje i čuvanje u takvoj ustanovi. Obavezno lečenje narkomana Član 89a (1) Sud može učiniocu krivičnog dela zabraniti približavanje oštećenom na određenoj udaljenosti, zabraniti pristup u prostor oko mesta stanovanja ili mesta rada oštećenog i zabraniti dalje uznemiravanje oštećenog, odnosno dalju komunikaciju sa oštećenim, ako se opravdano može smatrati da bi dalje vršenje takvih radnji učinioca krivičnog dela bilo opasno po oštećenog. (2) Sud određuje trajanje mere iz stava 1. ovog člana koje ne može biti kraće od šest meseci niti duže od tri godine, računajući od dana pravnosnažnosti odluke, s tim da se vreme provedeno u zatvoru, odnosno u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je izvršena mera bezbednosti ne uračunava u vreme trajanja ove mere. (3) Mera iz stava 1. ovog člana može se ukinuti pre isteka vremena za koje je određena, ako prestanu razlozi zbog kojih je određena. Zabrana prisustvovanja određenim sportskim priredbama Član 89b (1) Sud može učiniocu krivičnog dela izreći meru zabrane prisustvovanja određenim sportskim priredbama, kada je to radi zaštite opšte bezbednosti neophodno. (2) Mera iz stava 1. ovog člana izvršava se na taj način što je učinilac krivičnog dela dužan da se neposredno pre početka vremena održavanja određenih sportskih priredbi lično javi službenom licu u područnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj stanici, na području na kojem se učinilac zatekao i da boravi u njihovim prostorijama za vreme održavanja sportske priredbe. (3) Sud određuje trajanje mere iz stava 1. ovog člana, koje ne može biti kraće od jedne niti duže od pet godina, računajući od dana pravnosnažnosti odluke, s tim da se vreme provedeno u zatvoru ne uračunava u vreme trajanja ove mere. (4) Ako sud izrekne uslovnu osudu, sud će odrediti da će se ta osuda opozvati, ako učinilac prekrši zabranu prisustvovanja određenim sportskim priredbama, odnosno ako ne izvrši dužnost iz stava 2. ovog člana. (5) Ako posle izdržane kazne zatvora, učinilac prekrši zabranu prisustvovanja određenim sportskim priredbama, odnosno ako ne izvrši dužnost iz stava 2. ovog člana, sud koji je izrekao meru iz stava 1. ovog člana, može ga kazniti zatvorom od trideset dana do tri meseca. (6) Zakonom se može odrediti obavezna zabrana prisustvovanja određenim sportskim priredbama. Prestanak mere bezbednosti na osnovu sudske odluke Član 90. (1) Sud može odlučiti da prestanu mere bezbednosti zabrane vršenja poziva, delatnosti ili dužnosti i zabrane upravljanja motornim vozilom, ako su protekle tri godine od dana njihovog primenjivanja. (2) Pri oceni da li će odrediti prestanak mere bezbednosti iz stava 1. ovog člana sud će uzeti u obzir ponašanje osuđenog posle osude, da li je naknadio štetu prouzrokovanu krivičnim delom, da li je vratio imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog dela i druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost prestanka tih mera. GLAVA SEDMA ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI Osnov oduzimanja imovinske koristi Član 91. (1) Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu krivičnim delom. (2) Korist iz stava 1. ovog člana oduzeće se, pod uslovima predviđenim ovim zakonikom i sudskom odlukom kojom je utvrđeno izvršenje krivičnog dela. Uslovi i način oduzimanja imovinske koristi Član 92. (1) Od učinioca će se oduzeti novac, predmeti od vrednosti i svaka druga imovinska korist koji su pribavljeni krivičnim delom, a ako oduzimanje nije moguće učinilac će se obavezati da preda u zamenu drugu imovinsku korist koja odgovara vrednosti imovine pribavljene izvršenjem krivičnog dela ili proistekle iz krivičnog dela ili plati novčani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi. (2) Imovinska korist pribavljena krivičnim delom oduzeće se i od pravnog ili fizičkog lica na koja je prenesena bez naknade ili uz naknadu koja očigledno ne odgovara stvarnoj vrednosti. (3) Ako je krivičnim delom pribavljena imovinska korist za drugog ta korist će se oduzeti. Zaštita oštećenog Član 93. (1) Ako je u krivičnom postupku usvojen imovinskopravni zahtev oštećenog, sud će izreći oduzimanje imovinske koristi samo ukoliko ona prelazi dosuđeni imovinskopravni zahtev oštećenog u tom iznosu. (2) Oštećeni koji je u krivičnom postupku u pogledu svog imovinskopravnog zahteva upućen na parnicu može tražiti da se namiri iz oduzete imovinske koristi, ako pokrene parnicu u roku od šest meseci od dana pravnosnažnosti odluke kojom je upućen na parnicu. (3) Oštećeni koji u krivičnom postupku nije podneo imovinskopravni zahtev može zahtevati namirenje iz oduzete imovinske koristi, ako je radi utvrđivanja svog zahteva pokrenuo parnicu u roku od tri meseca od dana saznanja za presudu kojom je izrečeno oduzimanje imovinske koristi, a najdalje u roku od tri godine od dana pravnosnažnosti odluke o oduzimanju imovinske koristi. (4) U slučajevima iz st. 2. i 3. ovog člana oštećeni mora u roku od tri meseca od dana pravnosnažnosti odluke kojom je usvojen njegov imovinskopravni zahtev zatražiti namirenje iz oduzete imovinske koristi. GLAVA OSMA PRAVNE POSLEDICE OSUDE Nastupanje pravnih posledica osude Član 94. (1) Osude za određena krivična dela ili na određene kazne mogu imati za pravnu posledicu prestanak, odnosno gubitak određenih prava ili zabranu sticanja određenih prava. (2) Pravne posledice osude ne mogu nastupiti kad je za krivično delo učiniocu izrečena novčana kazna, uslovna osuda, ako ne bude opozvana, sudska opomena ili kad je učinilac oslobođen od kazne. (3) Pravne posledice osude mogu se predvideti samo zakonom i nastupaju po sili zakona kojim su predviđene. Vrste pravnih posledica osude Član 95. (1) Pravne posledice osude koje se odnose na prestanak ili gubitak određenih prava su: 1) prestanak vršenja javnih funkcija; 2) prestanak radnog odnosa ili prestanak vršenja određenog poziva ili zanimanja; 3) gubitak određenih dozvola ili odobrenja koja se daju odlukom državnog organa ili organa lokalne samouprave. (2) Pravne posledice osude koje se sastoje u zabrani sticanja određenih prava su: 1) zabrana sticanja određenih javnih funkcija; 2) zabrana sticanja određenog zvanja, poziva ili zanimanja ili unapređenja u službi; 3) zabrana sticanja čina vojnog starešine; 4) zabrana dobijanja određenih dozvola ili odobrenja koja se daju odlukom državnih organa ili organa lokalne samouprave. Početak i trajanje pravnih posledica osude Član 96. (1) Pravne posledice osude nastupaju danom pravosnažnosti presude. (2) U slučaju da posle pravosnažnosti presude, na osnovu koje su nastupile pravne posledice osude, ta presuda bude izmenjena po vanrednom pravnom leku, nastupanje ili dalje trajanje pravnih posledica osude usklađuje se sa novom odlukom. (3) Pravne posledice osude koje se sastoje u zabrani sticanja određenih prava mogu se propisati u trajanju najduže do deset godina. (4) Vreme provedeno na izdržavanju kazne ne uračunava se u vreme trajanja pravne posledice osude. (5) Rehabilitacijom prestaju pravne posledice osude predviđene u članu 95. stav 2. ovog zakonika. GLAVA DEVETA REHABILITACIJA, PRESTANAK PRAVNIH POSLEDICA OSUDE I DAVANJE PODATAKA IZ KAZNENE EVIDENCIJE Opšti pojam rehabilitacije Član 97. (1) Rehabilitacijom se briše osuda i prestaju sve njene pravne posledice, a osuđeni se smatra neosuđivanim. (2) Rehabilitacija nastaje ili na osnovu samog zakona (zakonska rehabilitacija) ili po molbi osuđenog lica na osnovu sudske odluke (sudska rehabilitacija). (3) Rehabilitacijom se ne dira u prava trećih lica koja se zasnivaju na osudi. Zakonska rehabilitacija Član 98. (1) Zakonska rehabilitacija se daje samo licima koja pre osude na koju se odnosi rehabilitacija nisu bila osuđivana ili koja su se po zakonu smatrala neosuđivanim. (2) Zakonska rehabilitacija nastaje, ako: 1) lice koje je oglašeno krivim, a oslobođeno od kazne ili kojem je izrečena sudska opomena, u roku od godinu dana od pravnosnažnosti presude, odnosno rešenja ne učini novo krivično delo; 2) lice kojem je izrečena uslovna osuda, u vreme proveravanja i u roku od godinu dana po isteku roka proveravanja, ne učini novo krivično delo; 3) lice koje je osuđeno na novčanu kaznu, kaznu rada u javnom interesu, oduzimanja vozačke dozvole ili kaznu zatvora do šest meseci, u roku od tri godine od dana kad je ta kazna izvršena, zastarela ili Ako u ovom zakoniku nije drukčije određeno, izrečena kazna ne može se izvršiti kad protekne: 1) dvadeset pet godina od osude na zatvor od trideset do četrdeset godina; 2) dvadeset godina od osude na kaznu zatvora preko petnaest godina; 3) petnaest godina od osude na kaznu zatvora preko deset godina; 4) deset godina od osude na kaznu zatvora preko pet godina; 5) pet godina od osude na kaznu zatvora preko tri godine; 6) tri godine od osude na kaznu zatvora preko jedne godine; 7) dve godine od osude na kaznu zatvora do jedne godine, na novčanu kaznu, na kaznu rada u javnom interesu, ili na kaznu oduzimanja vozačke dozvole. Zastarelost izvršenja sporedne kazne i mere bezbednosti Član 106. (1) Zastarelost izvršenja novčane kazne i oduzimanja vozačke dozvole ako su izrečene kao sporedne kazne nastaje kad protekne dve godine od dana pravnosnažnosti presude kojom su te kazne izrečene. (2) Zastarelost izvršenja mere bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi, obaveznog psihijatrijskog lečenja na slobodi, obaveznog lečenja narkomana, obaveznog lečenja alkoholičara i oduzimanja predmeta nastaje kad protekne pet godina od dana pravnosnažnosti odluke kojom su te mere izrečene. (3) Zastarelost izvršenja mera bezbednosti zabrane vršenja poziva, delatnosti i dužnosti, zabrane upravljanja motornim vozilom i proterivanja stranca iz zemlje nastaje kad protekne vreme za koje su te mere izrečene. Tok i prekid zastarelosti izvršenja kazne i mera bezbednosti Član 107. (1) Zastarelost izvršenja kazne počinje od dana kad je presuda kojom je kazna izrečena postala pravnosnažna, a ako je uslovna osuda opozvana - od dana kad je odluka o opozivanju postala pravnosnažna. (2) Ako je aktom amnestije ili pomilovanja ili odlukom suda po vanrednom pravnom leku izrečena kazna smanjena, vreme potrebno za nastupanje zastarelosti određuje se prema novoj kazni, ali se tok zastarelosti računa od ranije pravnosnažne presude. (3) Zastarelost ne teče za vreme za koje se po zakonu izvršenje kazne ne može preduzeti. (4) Zastarelost se prekida svakom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi izvršenja kazne. (5) Svakim prekidom zastarevanje počinje ponovo da teče. (6) Zastarelost izvršenja kazne nastaje u svakom slučaju kad protekne dvostruko vreme koje se po zakonu traži za zastarelost izvršenja kazne. (7) U slučaju nastupanja zastarelosti iz stava 6. ovog člana započeto izvršenje kazne obustavlja se. (8) Odredbe st. 2. do 5. ovog člana shodno se primenjuju i na zastarelost izvršenja mere bezbednosti. Nezastarelost krivičnog gonjenja i izvršenja kazne Član 108. Krivično gonjenje i izvršenje kazne ne zastarevaju za krivična dela predviđena u čl. 370. do 375. ovog zakonika, kao ni za krivična dela za koja po ratifikovanim međunarodnim ugovorima zastarelost ne može da nastupi. GLAVA JEDANAESTA AMNESTIJA I POMILOVANJE Amnestija Član 109. (1) Licima koja su obuhvaćena aktom amnestije daje se oslobođenje od krivičnog gonjenja ili potpuno ili delimično oslobođenje od izvršenja kazne, zamenjuje se izrečena kazna blažom kaznom, daje se rehabilitacija ili se ukidaju pojedine ili sve pravne posledice osude. (2) Amnestijom se mogu ukinuti sledeće mere bezbednosti: zabrana vršenja poziva, delatnosti i dužnosti, zabrana upravljanja motornim vozilom i proterivanje stranaca iz zemlje. Pomilovanje Član 110. (1) Pomilovanjem se poimenično određenom licu daje oslobođenje od krivičnog gonjenja ili potpuno ili delimično oslobođenje od izvršenja kazne, zamenjuje se izrečena kazna blažom kaznom ili uslovnom osudom, daje se rehabilitacija, određuje kraće trajanje određene pravne posledice osude ili se ukidaju pojedine ili sve pravne posledice osude. (2) Pomilovanjem se može ukinuti ili odrediti kraće trajanje mere bezbednosti zabrana vršenja poziva, delatnosti i dužnosti, zabrana upravljanja motornim vozilom i proterivanje stranca iz zemlje. Dejstvo amnestije i pomilovanja na prava trećih lica Član 111. Davanjem amnestije ili pomilovanja ne dira se u prava trećih lica koja se zasnivaju na osudi. GLAVA DVANAESTA ZNAČENJE IZRAZA Značenje izraza u ovom zakoniku Član 112. (1) Pod teritorijom Srbije podrazumevaju se suvozemna teritorija, vodene površine unutar njenih granica, kao i vazdušni prostor nad njima. (2) Pod krivičnim zakonodavstvom Srbije podrazumevaju se ovaj zakonik kao i sve krivičnopravne odredbe sadržane u drugim zakonima Srbije. (3) Službenim licem smatra se: 1) lice koje u državnom organu vrši službene dužnosti; 2) izabrano, imenovano ili postavljeno lice u državnom organu, organu lokalne samouprave ili lice koje stalno ili povremeno vrši službene dužnosti ili službene funkcije u tim organima; 3) javni beležnik, izvršitelj i arbitar, kao i lice u ustanovi, preduzeću ili drugom subjektu, kojem je povereno vršenje javnih ovlašćenja, koje odlučuje o pravima, obavezama ili interesima fizičkih ili pravnih lica ili o javnom interesu; 4) službenim licem smatra se i lice kojem je faktički povereno vršenje pojedinih službenih dužnosti ili poslova; 5) vojno lice. (4) Stranim službenim licem smatra se lice koje je član, funkcioner ili službenik zakonodavnog ili izvršnog organa strane države, lice koje je sudija, porotnik, član, funkcioner ili službenik suda strane države ili međunarodnog suda, lice koje je član, funkcioner ili službenik međunarodne organizacije i njenih organa, kao i lice koje je arbitar u stranoj ili međunarodnoj arbitraži. (5) Odgovornim licem u pravnom licu smatra se lice koje na osnovu zakona, propisa ili ovlašćenja vrši određene poslove upravljanja, nadzora ili druge poslove iz delatnosti pravnog lica, kao i lice kome je faktički povereno obavljanje tih poslova. Odgovornim licem smatra se i službeno lice kad su u pitanju krivična dela kod kojih je kao izvršilac označeno odgovorno lice, a u ovom zakoniku nisu predviđena u glavi o krivičnim delima protiv službene dužnosti, odnosno kao krivična dela službenog lica. (6) Vojnim licem smatra se: profesionalni vojnik (profesionalni oficir, profesionalni podoficir, oficir po ugovoru, podoficir po ugovoru i vojnik po ugovoru), vojnik na odsluženju vojnog roka, student vojne akademije, učenik vojne škole, lice iz rezervnog sastava dok se kao vojni obveznik nalazi na vojnoj dužnosti i civilno lice koje vrši određenu vojnu dužnost. (7) Kad je kao izvršilac određenih krivičnih dela označeno službeno lice, odgovorno lice ili vojno lice, lica navedena u st. 3, 5. i 6. ovog člana mogu biti izvršioci tih dela, ako iz obeležja pojedinog dela ili iz pojedinog propisa ne proizilazi da izvršilac može biti samo neko od tih lica. (8) Detetom se smatra lice koje nije navršilo četrnaest godina. (9) Maloletnikom se smatra lice koje je navršilo četrnaest godina, a nije navršilo osamnaest godina. (10) Maloletnim licem smatra se lice koje nije navršilo osamnaest godina. (11) Učiniocem se smatraju izvršilac, saizvršilac, podstrekač i pomagač. (12) Silom se smatra i primena hipnoze ili omamljujućih sredstava, s ciljem da se neko protiv svoje volje dovede u nesvesno stanje ili onesposobi za otpor. (13) Izborima se smatraju izbori za narodne poslanike, predsednika Republike, organe autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave i drugi izbori koji se raspisuju i vrše na osnovu Ustava i zakona. (14) Referendumom se smatra izjašnjavanje građana na kojem se odlučuje o pitanjima za koja je to utvrđeno Ustavom ili zakonom. (15) Opojnim drogama smatraju se supstance i preparati koji su zakonom i drugim propisom zasnovanim na zakonu proglašeni za opojne droge i ostale psihoaktivne kontrolisane supstance. (16) Pokretnom stvari se smatra i svaka proizvedena ili sakupljena energija za davanje svetlosti, toplote ili kretanja, telefonski impuls, kao i računarski podatak i računarski program. (17) Računarski podatak je svako predstavljanje činjenica, informacija ili koncepta u obliku koji je podesan za njihovu obradu u računarskom sistemu, uključujući i odgovarajući program na osnovu koga računarski sistem obavlja svoju funkciju. (18) Računarskom mrežom smatra se skup međusobno povezanih računara, odnosno računarskih sistema koji komuniciraju razmenjujući podatke. (19) Računarskim programom smatra se uređeni skup naredbi koji služe za upravljanje radom računara, kao i za rešavanje određenog zadatka pomoću računara. (20) Računarski virus je računarski program ili neki drugi skup naredbi unet u računar ili računarsku mrežu koji je napravljen da sam sebe umnožava i deluje na druge programe ili podatke u računaru ili računarskoj mreži dodavanjem tog programa ili skupa naredbi jednom ili više računarskih programa ili podataka. (21) Subjektom privrednog poslovanja smatra se preduzeće, drugo pravno lice koje obavlja privrednu delatnost i preduzetnik. Pravno lice koje pored svoje osnovne delatnosti obavlja i privrednu delatnost smatra se subjektom privrednog poslovanja samo kada vrši tu delatnost. (22) Grupa je najmanje tri lica povezanih radi trajnog ili povremenog vršenja krivičnih dela koja ne mora da ima definisane uloge svojih članova, kontinuitet članstva ili razvijenu strukturu. (23) Novac je metalni i papirni novac ili novac izrađen od nekog drugog materijala koji je na osnovu zakona u kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. (2) Ko drugom pomogne u izvršenju samoubistva pod uslovima iz člana 117. ovog zakonika, pa ovo bude izvršeno ili pokušano, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine. (3) Ko delo iz stava 1. ovog člana učini prema maloletniku ili prema licu koje se nalazi u stanju bitno smanjene uračunljivosti, kazniće se zatvorom od dve do deset godina. (4) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno prema detetu ili prema neuračunljivom licu, učinilac će se kazniti po članu 114. ovog zakonika. (5) Ko surovo ili nečovečno postupa sa licem koje se prema njemu nalazi u odnosu kakve podređenosti ili zavisnosti, pa ono usled takvog postupanja izvrši ili pokuša samoubistvo koje se može pripisati nehatu učinioca, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. Nedozvoljen prekid trudnoće Član 120. (1) Ko protivno propisima o vršenju prekida trudnoće bremenitoj ženi sa njenim pristankom izvrši pobačaj, započne da vrši pobačaj ili joj pomogne da izvrši pobačaj, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine. (2) Ko se bavi vršenjem dela iz stava 1. ovog člana, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. (3) Ko bremenitoj ženi bez njenog pristanka, a ako je mlađa od šesnaest godina bez njenog pristanka i bez pisane saglasnosti njenog roditelja, usvojioca ili staraoca, izvrši ili započne da vrši pobačaj, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina. (4) Ako je usled dela iz st. 1. do 3. ovog člana nastupila smrt, teško narušavanje zdravlja ili druga teška telesna povreda žene nad kojom je vršen prekid trudnoće, učinilac će se kazniti za delo iz st. 1. i 2. ovog člana zatvorom od jedne do sedam godina, a za delo iz stava 3. ovog člana zatvorom od dve do dvanaest godina. Teška telesna povreda Član 121. (1) Ko drugog teško telesno povredi ili mu zdravlje teško naruši, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. (2) Ko drugog teško telesno povredi ili mu zdravlje naruši tako teško da je usled toga doveden u opasnost život povređenog ili je uništen ili trajno i u znatnoj meri oštećen ili oslabljen neki važan deo njegovog tela ili važan organ ili je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad povređenog ili trajno i teško narušenje njegovog zdravlja ili unakaženost, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila smrt povređenog lica, učinilac će se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina. (4) Ko delo iz st. 1. i 2. ovog člana učini iz nehata, kazniće se zatvorom do tri godine. (5) Ko delo iz st. 1. do 3. ovog člana učini na mah, doveden bez svoje krivice u jaku razdraženost napadom, zlostavljanjem ili teškim vređanjem od strane povređenog, kazniće se za delo iz stava 1. zatvorom do tri godine, za delo iz stava 2. zatvorom od tri meseca do četiri godine, a za delo iz stava 3. zatvorom od šest meseci do pet godina. (6) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno prema maloletnom licu ili bremenitoj ženi ili licu koje obavlja poslove od javnog značaja, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, za delo iz stava 2. ovog člana zatvorom od dve do dvanaest godina, a za delo iz stava 3. ovog člana zatvorom od pet do petnaest godina. Laka telesna povreda Član 122. (1) Ko drugog lako telesno povredi ili mu zdravlje lako naruši, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako je takva povreda nanesena oružjem, opasnim oruđem ili drugim sredstvom podobnim da telo teško povredi ili zdravlje teško naruši, učinilac će se kazniti zatvorom do tri godine. (3) Sud može učiniocu dela iz stava 2. ovog člana izreći sudsku opomenu, ako je učinilac bio izazvan nepristojnim ili grubim ponašanjem oštećenog. (4) Gonjenje za delo iz stava 1. ovog člana preduzima se po privatnoj tužbi. Učestvovanje u tuči Član 123. Ko učestvuje u tuči u kojoj je neko lišen života ili je drugom nanesena teška telesna povreda, kazniće se za samo učestvovanje novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. Ugrožavanje opasnim oruđem pri tuči i svađi Član 124. (1) Ko se pri tuči ili svađi maši oružja, opasnog oruđa ili drugog sredstva podobnog da telo teško povredi ili zdravlje teško naruši, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest meseci. (2) Ko se pri tuči ili svađi maši vatrenog oružja, kazniće se zatvorom do dve godine i novčanom kaznom. Izlaganje opasnosti Član 125. (1) Ko drugo lice ostavi bez pomoći u stanju ili prilikama opasnim za život ili zdravlje koje je sam prouzrokovao, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine. (2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog člana nastupilo teško narušenje zdravlja ili druga teška telesna povreda ostavljenog lica, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do pet godina. (3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt ostavljenog lica, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (4) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog člana učinjeno prema maloletnom licu ili bremenitoj ženi, učinilac će se za delo iz stava 1. kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina, za delo iz stava 2. zatvorom od jedne do osam godina, a za delo iz stava 3. zatvorom od dve do dvanaest godina. Napuštanje nemoćnog lica Član 126. (1) Ko nemoćno lice koje mu je povereno ili o kojem je inače dužan da se stara ostavi bez pomoći u stanju ili prilikama opasnim za život ili zdravlje, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine. (2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog člana nastupilo teško narušenje zdravlja ili druga teška telesna povreda ostavljenog lica, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do pet godina. (3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt ostavljenog lica, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. Nepružanje pomoći Član 127. (1) Ko ne pruži pomoć licu koje se nalazi u neposrednoj opasnosti za život iako je to mogao učiniti bez opasnosti za sebe ili drugog, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine. (2) Ako je usled nepružanja pomoći nastupilo teško narušenje zdravlja ili druga teška telesna povreda lica koje se nalazilo u neposrednoj opasnosti za život, učinilac će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (3) Ako je usled nepružanja pomoći nastupila smrt lica koje se nalazilo u neposrednoj opasnosti za život, učinilac će se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina. GLAVA ČETRNAESTA KRIVIČNA DELA PROTIV SLOBODA I PRAVA ČOVEKA I GRAĐANINA Povreda ravnopravnosti Član 128. (1) Ko zbog nacionalne ili etničke pripadnosti, rase ili veroispovesti ili zbog odsustva te pripadnosti ili zbog razlika u pogledu političkog ili drugog ubeđenja, pola, jezika, obrazovanja, društvenog položaja, socijalnog porekla, imovnog stanja ili nekog drugog ličnog svojstva, drugome uskrati ili ograniči prava čoveka i građanina utvrđena Ustavom, zakonima ili drugim propisima ili opštim aktima ili potvrđenim međunarodnim ugovorima ili mu na osnovu ove razlike daje povlastice ili pogodnosti, kazniće se zatvorom do tri godine. (2) Ako delo iz stava 1. ovog člana učini službeno lice u vršenju službe, kazniće se zatvorom od tri meseca do pet godina. Povreda prava upotrebe jezika i pisma Član 129. (2) Ako je iznuđivanje iskaza ili izjave praćeno teškim nasiljem ili ako su usled iznuđenog iskaza nastupile naročito teške posledice za okrivljenog u krivičnom postupku, učinilac će se kazniti zatvorom od dve do deset godina. Zlostavljanje i mučenje Član 137. (1) Ko zlostavlja drugog ili prema njemu postupa na način kojim se vređa ljudsko dostojanstvo, kazniće se zatvorom do jedne godine. (2) Ko primenom sile, pretnje, ili na drugi nedozvoljeni način drugome nanese veliki bol ili teške patnje s ciljem da od njega ili od trećeg lica dobije priznanje, iskaz ili drugo obaveštenje ili da se on ili neko treće lice zastraši ili nezakonito kazni, ili to učini iz druge pobude zasnovane na bilo kakvom obliku diskriminacije, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. (3) Ako delo iz st. 1. i 2. ovog člana učini službeno lice u vršenju službe, kazniće se za delo iz stava 1. zatvorom od tri meseca do tri godine, a za delo iz stava 2. zatvorom od jedne do osam godina. Ugrožavanje sigurnosti Član 138. (1) Ko ugrozi sigurnost nekog lica pretnjom da će napasti na život ili telo tog lica ili njemu bliskog lica, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ko delo iz stava 1. ovog člana učini prema više lica ili ako je delo izazvalo uznemirenost građana ili druge teške posledice, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine. (3) Ko delo iz stava 1. ovog člana učini prema predsedniku Republike, narodnom poslaniku, predsedniku Vlade, članovima Vlade, sudiji Ustavnog suda, sudiji, javnom tužiocu i zameniku javnog tužioca, advokatu, policijskom službeniku i licu koje obavlja poslove od javnog značaja u oblasti informisanja u vezi sa poslovima koje obavlja, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. Narušavanje nepovredivosti stana Član 139. (1) Ko neovlašćeno prodre u tuđ stan ili tuđe zatvorene prostore ili se na zahtev ovlašćenog lica iz tog stana ili prostora ne udalji, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinilo službeno lice u vršenju službe, kazniće se zatvorom do tri godine. (3) Za pokušaj dela iz st. 1. i 2. ovog člana kazniće se. Protivzakonito pretresanje Član 140. Službeno lice koje u vršenju službe protivzakonito vrši pretresanje stana, prostorija ili lica, kazniće se zatvorom do tri godine. Neovlašćeno otkrivanje tajne Član 141. (1) Advokat, lekar ili drugo lice koje neovlašćeno otkrije tajnu koju je saznalo u vršenju svog poziva, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Neće se kazniti za delo iz stava 1. ovog člana ko otkrije tajnu u opštem interesu ili interesu drugog lica, koji je pretežniji od interesa čuvanja tajne. Povreda tajnosti pisma i drugih pošiljki Član 142. (1) Ko neovlašćeno otvori tuđe pismo, telegram ili kakvo drugo zatvoreno pismeno ili pošiljku ili na drugi način povredi njihovu tajnost ili ko neovlašćeno zadrži, prikrije, uništi ili drugom preda tuđe pismo, telegram ili drugu pošiljku ili ko povredi tajnost elektronske pošte ili drugog sredstva za telekomunikaciju, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko saopšti drugom sadržinu koju je saznao povredom tajnosti tuđeg pisma, telegrama ili kakvog drugog zatvorenog pismena ili pošiljke ili se tom sadržinom posluži. (3) Ako delo iz st. 1. i 2. ovog člana učini službeno lice u vršenju službe, kazniće se zatvorom od šest meseci do tri godine. Neovlašćeno prisluškivanje i snimanje Član 143. (1) Ko posebnim uređajima neovlašćeno prisluškuje ili snima razgovor, izjavu ili kakvo saopštenje koji mu nisu namenjeni, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom od tri meseca do tri godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko omogući nepozvanom licu da se upozna sa razgovorom, izjavom ili saopštenjem koji su neovlašćeno prisluškivani, odnosno tonski snimani. (3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog člana učinilo službeno lice u vršenju službe, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. Neovlašćeno fotografisanje Član 144. (1) Ko neovlašćeno načini fotografski, filmski, video ili drugi snimak nekog lica i time osetno zadre u njegov lični život ili ko takav snimak preda ili pokazuje trećem licu ili mu na drugi način omogući da se sa njim upozna, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako delo iz stava 1. ovog člana učini službeno lice u vršenju službe, kazniće se zatvorom do tri godine. Neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka Član 145. (1) Ko objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film ili fonogram ličnog karaktera bez pristanka lica koje je spis sastavilo ili na koga se spis odnosi, odnosno bez pristanka lica koje je prikazano na portretu, fotografiji ili filmu ili čiji je glas snimljen na fonogramu ili bez pristanka drugog lica čiji se pristanak po zakonu traži i time osetno zadre u lični život tog lica, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine. (2) Ako delo iz stava 1. ovog člana učini službeno lice u vršenju službe, kazniće se zatvorom do tri godine. Neovlašćeno prikupljanje ličnih podataka Član 146. (1) Ko podatke o ličnosti koji se prikupljaju, obrađuju i koriste na osnovu zakona neovlašćeno pribavi, saopšti drugom ili upotrebi u svrhu za koju nisu namenjeni, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko protivno zakonu prikuplja podatke o ličnosti građana ili tako prikupljene podatke koristi. (3) Ako delo iz stava 1. ovog člana učini službeno lice u vršenju službe, kazniće se zatvorom do tri godine. Povreda prava na podnošenje pravnog sredstva Član 147. (1) Ko spreči drugog da koristi pravo na podnošenje molbe, prijave, tužbe, žalbe, prigovora, drugog pravnog sredstva, kao i drugog podneska, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako delo iz stava 1. ovog člana učini službeno lice u vršenju službe, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine. Povreda slobode govora i javnog istupanja Član 148. (1) Ko drugom na protivpravan način uskrati ili ograniči slobodu govora ili javnog istupanja, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako delo iz stava 1. ovog člana učini službeno lice u vršenju službe, kazniće se zatvorom do tri godine. Sprečavanje štampanja i rasturanja štampanih stvari i emitovanje programa Član 149. (1) Ko neovlašćeno spreči ili ometa štampanje, snimanje, prodaju ili rasturanje knjiga, časopisa, novina, audio i video kaseta ili drugih sličnih štampanih ili snimljenih stvari, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko neovlašćeno spreči ili ometa emitovanje radio i televizijskog programa. (3) Ako delo iz stava 1. ovog člana učini službeno lice u vršenju službe, kazniće se zatvorom do tri godine. (1) Ko na izborima ili referendumu povredi tajnost glasanja, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest meseci. (2) Ako delo iz stava 1. ovog člana učini član biračkog odbora ili drugo lice u vršenju dužnosti u vezi sa glasanjem, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine. Falsifikovanje rezultata glasanja Član 161. Član organa za sprovođenje izbora ili referenduma ili drugo lice koje vrši dužnosti u vezi sa glasanjem, koji dodavanjem ili oduzimanjem glasačkih listića ili glasova pri prebrojavanju ili na drugi način izmeni broj glasačkih listića ili glasova ili objavi neistinit rezultat glasanja, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. Uništavanje dokumenata o glasanju Član 162. (1) Ko uništi, ošteti, oduzme ili prikrije glasački listić ili neki drugi dokument o glasanju na izborima ili na referendumu, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako delo iz stava 1. ovog člana učini član biračkog odbora ili drugo lice u vršenju dužnosti u vezi sa glasanjem, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine. GLAVA ŠESNAESTA KRIVIČNA DELA PROTIV PRAVA PO OSNOVU RADA Povreda prava po osnovu rada i prava iz socijalnog osiguranja Član 163. Ko se svesno ne pridržava zakona ili drugih propisa, kolektivnih ugovora i drugih opštih akata o pravima po osnovu rada i o posebnoj zaštiti na radu omladine, žena i invalida ili o pravima iz socijalnog osiguranja i time drugom uskrati ili ograniči pravo koje mu pripada, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine. Povreda prava pri zapošljavanju i za vreme nezaposlenosti Član 164. (1) Ko svesnim kršenjem propisa ili na drugi protivpravan način uskrati ili ograniči pravo građana na slobodno zapošljavanje na teritoriji Srbije pod jednakim uslovima, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko se svesno ne pridržava zakona ili drugih propisa ili opštih akata o pravima građana za vreme nezaposlenosti i time nezaposlenom licu uskrati ili ograniči pravo koje mu pripada. Povreda prava na upravljanje Član 165. (1) Ko silom, pretnjom, svesnim kršenjem propisa ili na drugi protivpravan način spreči ili ometa odlučivanje organa upravljanja ili člana organa upravljanja da učestvuje u radu i odlučivanju u tom organu, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinilo službeno ili odgovorno lice zloupotrebom položaja ili ovlašćenja, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine. Povreda prava na štrajk Član 166. (1) Ko silom, pretnjom ili na drugi protivpravan način spreči ili ometa zaposlene da, u skladu sa zakonom, organizuju štrajk, učestvuju u njemu ili na drugi način ostvaruju pravo na štrajk, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se poslodavac ili odgovorno lice koji otpusti jednog ili više zaposlenih sa posla zbog njihovog učešća u štrajku koji je organizovan u skladu sa zakonom ili prema njima primeni druge mere kojima se povređuju njihova prava iz rada. Zloupotreba prava na štrajk Član 167. Ko organizuje ili vodi štrajk suprotno zakonu ili drugim propisima i time dovede u opasnost život ili zdravlje ljudi ili imovinu većeg obima ili ako su usled toga nastupile druge teške posledice, ukoliko time nisu ostvarena obeležja nekog drugog krivičnog dela, kazniće se zatvorom do tri godine. Zloupotreba prava iz socijalnog osiguranja Član 168. Ko simuliranjem ili prouzrokovanjem bolesti ili nesposobnosti za rad ili na drugi protivpravan način postigne da mu se prizna neko pravo iz socijalnog osiguranja koje mu po zakonu ili drugim propisima ili opštim aktima ne pripada, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Nepreduzimanje mera zaštite na radu Član 169. (1) Lice odgovorno za preduzimanje mera zaštite na radu koje se svesno ne pridržava zakona ili drugih propisa ili opštih akata o merama zaštite na radu usled čega može nastupiti opasnost za život ili zdravlje zaposlenih, kazniće se zatvorom do tri godine. (2) Ako izrekne uslovnu osudu, sud može odrediti obavezu učiniocu da u određenom roku postupi po propisima o merama zaštite na radu. GLAVA SEDAMNAESTA KRIVIČNA DELA PROTIV ČASTI I UGLEDA Uvreda Član 170. (1) Ko uvredi drugog, kazniće se novčanom kaznom od dvadeset do sto dnevnih iznosa ili novčanom kaznom od četrdeset hiljada do dvesta hiljada dinara. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno putem štampe, radija, televizije ili sličnih sredstava ili na javnom skupu, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od osamdeset do dvestačetrdeset dnevnih iznosa ili novčanom kaznom od stopedeset hiljada do četristopedeset hiljada dinara. (3) Ako je uvređeni uvredu uzvratio, sud može obe ili jednu stranu kazniti ili osloboditi od kazne. (4) Neće se kazniti za delo iz st. 1. do 3. ovog člana učinilac, ako je izlaganje dato u okviru ozbiljne kritike u naučnom, književnom ili umetničkom delu, u vršenju službene dužnosti, novinarskog poziva, političke delatnosti, u odbrani nekog prava ili zaštiti opravdanih interesa, ako se iz načina izražavanja ili iz drugih okolnosti vidi da to nije učinio u nameri omalovažavanja. Kleveta Član 171. Brisan (Sl. glasnik RS br. 121/12) Iznošenje ličnih i porodičnih prilika Član 172. (1) Ko iznosi ili pronosi štogod iz ličnog ili porodičnog života nekog lica što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest meseci. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno putem štampe, radija, televizije ili sličnih sredstava ili na javnom skupu, učinilac će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (3) Ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posledica za oštećenog, učinilac će se kazniti zatvorom do tri godine. (4) Za iznošenje ili pronošenje ličnih ili porodičnih prilika koje je učinjeno u vršenju službene dužnosti, novinarskog poziva, odbrani nekog prava ili pri zaštiti opravdanih interesa, učinilac se neće kazniti, ako dokaže istinitost svog tvrđenja ili ako dokaže da je imao osnovanog razloga da poveruje u istinitost onog što je iznosio ili pronosio. (5) Istinitost ili neistinitost onog što se iznosi ili pronosi iz ličnog ili porodičnog života nekog lica ne može se dokazivati, osim u slučajevima iz stava 4. ovog člana. Povreda ugleda Srbije Član 173. Ko javno izloži poruzi Srbiju, njenu zastavu, grb ili himnu, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri meseca. Povreda ugleda zbog rasne, verske, nacionalne ili druge pripadnosti Član 174. (4) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog člana imalo za posledicu trudnoću, učinilac će se kazniti za delo iz stava 1. zatvorom od šest meseci do pet godina, za delo iz stava 2. zatvorom od dve do dvanaest godina, a za delo iz stava 3. zatvorom od tri do petnaest godina. (5) Ako je usled dela iz stava 3. ovog člana nastupila smrt deteta, učinilac će se kazniti zatvorom najmanje deset godina. Nedozvoljene polne radnje Član 182. (1) Ko pod uslovima iz čl. 178. st. 1. i 2, 179. stav 1. i 181. st. 1. i 2. ovog zakonika izvrši neku drugu polnu radnju, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ko pod uslovima iz člana 180. stav 1. i člana 181. stav 3. ovog zakonika izvrši neku drugu polnu radnju, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. (3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila teška telesna povreda lica prema kojem je delo izvršeno ili ako je delo izvršeno od strane više lica ili na naročito svirep ili naročito ponižavajući način, učinilac će se kazniti zatvorom od dve do deset godina. (4) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila smrt lica prema kojem je delo izvršeno, učinilac će se kazniti zatvorom najmanje pet godina. Podvođenje i omogućavanje vršenja polnog odnosa Član 183. (1) Ko podvede maloletno lice radi vršenja obljube, sa njom izjednačenog čina ili druge polne radnje, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina i novčanom kaznom. (2) Ko omogućava vršenje obljube, sa njom izjednačenog čina ili druge polne radnje sa maloletnim licem, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom. Posredovanje u vršenju prostitucije Član 184. (1) Ko navodi ili podstiče drugog na prostituciju ili učestvuje u predaji nekog lica drugome radi vršenja prostitucije ili ko putem sredstava javnog informisanja i drugih sličnih sredstava propagira ili reklamira prostituciju, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana izvršeno prema maloletnom licu, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do deset godina i novčanom kaznom. Prikazivanje, pribavljanje i posedovanje pornografskog materijala i iskorišćavanje maloletnog lica za pornografiju Član 185. (1) Ko maloletniku proda, prikaže ili javnim izlaganjem ili na drugi način učini dostupnim tekstove, slike, audio-vizuelne ili druge predmete pornografske sadržine ili mu prikaže pornografsku predstavu, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest meseci. (2) Ko iskoristi maloletnika za proizvodnju slika, audio-vizuelnih ili drugih predmeta pornografske sadržine ili za pornografsku predstavu, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. (3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog člana izvršeno prema detetu, učinilac će se kazniti za delo iz stava 1. zatvorom od šest meseci do tri godine, a za delo iz stava 2. zatvorom od jedne do osam godina. (4) Ko pribavlja za sebe ili drugog, poseduje, prodaje, prikazuje, javno izlaže ili elektronski ili na drugi način čini dostupnim slike, audio-vizuelne ili druge predmete pornografske sadržine nastale iskorišćavanjem maloletnog lica, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine. (5) Predmeti iz st. 1. do 4. ovog člana oduzeće se. Navođenje maloletnog lica na prisustvovanje polnim radnjama Član 185a (1) Ko navede maloletnika da prisustvuje silovanju, obljubi ili sa njom izjednačenim činom ili drugoj polnoj radnji, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno upotrebom sile ili pretnje, ili prema detetu, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. Iskorišćavanje računarske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima za izvršenje krivičnih dela protiv polne slobode prema maloletnom licu Član 185b (1) Ko u nameri izvršenja krivičnog dela iz čl. 178. stav 4, 179. stav 3, 180. st. 1. i 2, 181. st. 2. i 3, 182. stav 1, 183. stav 2, 184. stav 3, 185. stav 2. i 185a ovog zakonika, koristeći računarsku mrežu ili komunikaciju drugim tehničkim sredstvima dogovori sa maloletnikom sastanak i pojavi se na dogovorenom mestu radi sastanka, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom. (2) Ko delo iz stava 1. ovog člana izvrši prema detetu, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina. Gonjenje za krivična dela protiv polne slobode Član 186. Gonjenje za krivična dela iz čl. 178. i 179. ovog zakonika učinjena prema bračnom drugu i za krivično delo iz člana 182. stav 1. preduzima se po predlogu. GLAVA DEVETNAESTA KRIVIČNA DELA PROTIV BRAKA I PORODICE Dvobračnost Član 187. (1) Ko zaključi novi brak iako se već nalazi u braku, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko zaključi brak sa licem za koje zna da se nalazi u braku. Član 188. Brisan (Sl. glasnik RS br. 72/09) Član 189. Brisan (Sl. glasnik RS br. 72/09) Vanbračna zajednica sa maloletnikom Član 190. (1) Punoletno lice koje živi u vanbračnoj zajednici sa maloletnikom, kazniće se zatvorom do tri godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i roditelj, usvojilac ili staralac koji maloletniku omogući da živi u vanbračnoj zajednici sa punoletnim licem ili ga na to navede. (3) Ako je delo iz stava 2. ovog člana učinjeno iz koristoljublja, učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina. (4) Ako se brak zaključi, gonjenje se neće preduzeti, a ako je preduzeto, obustaviće se. Oduzimanje maloletnog lica Član 191. (1) Ko maloletno lice protivpravno zadrži ili oduzme od roditelja, usvojioca, staraoca ili drugog lica, odnosno ustanove, kojima je ono povereno ili onemogućava izvršenje odluke kojom je maloletno lice povereno određenom licu, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ko onemogućava izvršenje odluke nadležnog organa kojom je određen način održavanja ličnih odnosa maloletnog lica sa roditeljem ili drugim srodnikom, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine. (3) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda ili je usled dela teže ugroženo zdravlje, vaspitanje ili školovanja maloletnog lica, učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina. (4) Učinioca dela iz st. 1. i 3. ovog člana koji dobrovoljno preda maloletno lice licu ili ustanovi kojoj je ono povereno ili omogući izvršenje odluke o poveravanju maloletnog lica, sud može osloboditi od kazne. (5) Ako izrekne uslovnu osudu za delo iz st. 1. do 3. ovog člana, sud može odrediti obavezu učiniocu da u određenom roku preda maloletno lice licu ili ustanovi kojoj je maloletno lice povereno ili omogući izvršenje odluke kojom je maloletno lice povereno određenom licu ili ustanovi, odnosno odluke kojom je određen način održavanja ličnih odnosa maloletnog lica sa roditeljem ili drugim srodnikom. Promena porodičnog stanja Član 192. (1) Ko podmetanjem, zamenom ili na drugi način promeni porodično stanje deteta, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. videograma, emisije, računarskog programa ili baze podataka. (3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog člana učinjeno u nameri pribavljanja imovinske koristi za sebe ili drugog, učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina. (4) Ko proizvede, uveze, stavi u promet, proda, da u zakup, reklamira u cilju prodaje ili davanja u zakup ili drži u komercijalne svrhe uređaje ili sredstva čija je osnovna ili pretežna namena uklanjanje, zaobilaženje ili osujećivanje tehnoloških mera namenjenih sprečavanju povreda autorskih i srodnih prava, ili ko takve uređaje ili sredstva koristi u cilju povrede autorskog ili srodnog prava, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (5) Predmeti iz st. 1. do 4. ovog člana oduzeće se i uništiti. Neovlašćeno uklanjanje ili menjanje elektronske informacije o autorskom i srodnim pravima Član 200. (1) Ko neovlašćeno ukloni ili izmeni elektronsku informaciju o autorskom ili srodnom pravu, ili stavi u promet, uveze, izveze, emituje ili na drugi način javno saopšti autorsko delo ili predmet srodnopravne zaštite sa kojeg je elektronska informacija o pravima neovlašćeno uklonjena ili izmenjena, kazniće se novčanom kaznom i zatvorom do tri godine. (2) Predmeti iz stava 1. oduzeće se i uništiti. Povreda pronalazačkog prava Član 201. (1) Ko neovlašćeno proizvodi, uvozi, izvozi, nudi radi stavljanja u promet, stavlja u promet, skladišti ili koristi u privrednom prometu proizvod ili postupak zaštićen patentom, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi milion dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ko neovlašćeno objavi ili na drugi način učini dostupnim suštinu tuđeg prijavljenog pronalaska pre nego što je ovaj pronalazak objavljen na način utvrđen zakonom, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine. (4) Ko neovlašćeno podnese prijavu patenta ili u prijavi ne navede ili lažno navede pronalazača, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. (5) Predmeti iz st. 1. i 2. oduzeće se i uništiti. Neovlašćeno korišćenje tuđeg dizajna Član 202. (1) Ko na svom proizvodu u prometu neovlašćeno upotrebi, u celosti ili delimično, tuđi prijavljeni, odnosno zaštićeni dizajn proizvoda, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ko neovlašćeno objavi ili na drugi način učini dostupnim javnosti predmet prijave tuđeg dizajna pre nego što je objavljen na način utvrđen zakonom, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (3) Proizvodi iz stava 1. ovog člana oduzeće se. GLAVA DVADESET PRVA KRIVIČNA DELA PROTIV IMOVINE Krađa Član 203. (1) Ko tuđu pokretnu stvar oduzme drugom u nameri da njenim prisvajanjem sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Za pokušaj dela iz stava 1. ovog člana kazniće se. Teška krađa Član 204. (1) Učinilac dela krađe (član 203) kazniće se zatvorom od jedne do osam godina, ako je krađa izvršena: 1) obijanjem ili provaljivanjem zatvorenih zgrada, stanova, soba, kasa, ormana ili drugih zatvorenih prostora ili savlađivanjem mehaničkih, elektronskih ili drugih većih prepreka; 2) od strane grupe; 3) na naročito opasan ili naročito drzak način; 4) od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oružje ili opasno oruđe radi napada ili odbrane; 5) za vreme požara, poplave, zemljotresa ili drugog udesa; 6) iskorišćavanjem bespomoćnosti ili drugog teškog stanja nekog lica. (2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i učinilac dela krađe ako vrednost ukradenih stvari prelazi iznos od četristopedeset hiljada dinara. (3) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i učinilac dela krađe, bez obzira na vrednost ukradene stvari, ako ukradena stvar predstavlja kulturno dobro, odnosno dobro koje uživa prethodnu zaštitu ili prirodno dobro ili ukradena stvar predstavlja javni uređaj za vodu, kanalizaciju, toplotu, gas, električnu ili drugu energiju ili uređaje sistema javnog saobraćaja i veza, odnosno delove tih uređaja. ( ) Ako je delo iz stava 1. ovog člana izvršeno od strane organizovane kriminalne grupe ili ako vrednost4 ukradenih stvari prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od dve do deset godina. Razbojnička krađa Član 205. (1) Ko je na delu krađe ( član 203 ) zatečen, pa u nameri da ukradenu stvar zadrži, upotrebi silu protiv nekog lica ili pretnju da će neposredno napasti na život ili telo, kazniće se zatvorom od jedne do deset godina. (2) Ako vrednost ukradenih stvari prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina. (3) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog člana učinjeno od strane grupe ili je nekom licu sa umišljajem nanesena teška telesna povreda, učinilac će se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina. (4) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog člana učinjeno od strane organizovane kriminalne grupe, učinilac će se kazniti zatvorom najmanje pet godina. Razbojništvo Član 206. (1) Ko upotrebom sile protiv nekog lica ili pretnjom da će neposredno napasti na život ili telo oduzme tuđu pokretnu stvar u nameri da njenim prisvajanjem sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, kazniće se zatvorom od dve do deset godina. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno od strane grupe, ili je nekom licu sa umišljajem nanesena teška telesna povreda ili ako vrednost oduzetih stvari prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina. (3) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno od strane organizovane kriminalne grupe, učinilac će se kazniti zatvorom najmanje pet godina. (4) Ako vrednost oduzetih stvari iz stava 1. ovog člana ne prelazi iznos od pet hiljada dinara, a učinilac je išao za tim da pribavi malu imovinsku korist, učinilac će se kazniti zatvorom do tri godine. (5) Za pokušaj dela iz stava 4. ovog člana kazniće se. Utaja Član 207. (1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, prisvoji tuđu pokretnu stvar koja mu je poverena, kazniće se zatvorom do dve godine i novčanom kaznom. (2) Ako delo iz stava 1. ovog člana učini staralac, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine i novčanom kaznom. (3) Ako vrednost utajenih stvari prelazi iznos od četristopedeset hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom. (4) Ako vrednost utajenih stvari prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara ili utajena stvar predstavlja kulturno dobro, odnosno dobro koje uživa prethodnu zaštitu, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novčanom kaznom. (5) Ko tuđu pokretnu stvar koju je našao ili do koje je slučajno došao protivpravno prisvoji u nameri da sebi ili drugom pribavi imovinsku korist, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (6) Za dela iz st. 1. i 5. ovog člana, ako su utajene stvari u svojini građana, gonjenje se preduzima po predlogu. Prevara Član 208. (1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist dovede koga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da ovaj na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom. (1) Ko bez pristanka ovlašćenog lica koristi tuđe motorno vozilo, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno provaljivanjem ili obijanjem motornog vozila, ili upotrebom sile ili pretnje, učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom. (3) Za pokušaj dela iz stava 1. ovog člana kazniće se. Iznuda Član 214. (1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, silom ili pretnjom prinudi drugog da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina. (2) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi četristopedeset hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od dve do deset godina. (3) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od tri do dvanaest godina. (4) Ko se bavi vršenjem dela iz st. 1. do 3. ovog člana ili je delo izvršeno od strane grupe, kazniće se zatvorom od pet do petnaest godina. (5) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog člana izvršeno od strane organizovane kriminalne grupe, učinilac će se kazniti zatvorom od najmanje pet godina. Ucena Član 215. (1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist zapreti drugom da će protiv njega ili njemu bliskog lica otkriti nešto što bi njihovoj časti ili ugledu škodilo i time ga prinudi da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. (2) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi četristopedeset hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od dve do deset godina. (4) Ko se bavi vršenjem dela iz st. 1. do 3. ovog člana ili je delo izvršeno od strane grupe, kazniće se zatvorom od tri do dvanaest godina. (5) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog člana izvršeno od strane organizovane kriminalne grupe, učinilac će se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina. Zloupotreba poverenja Član 216. (1) Ko zastupajući imovinske interese nekog lica ili starajući se o njegovoj imovini zloupotrebi data mu ovlašćenja u nameri da time sebi ili drugom pribavi imovinsku korist ili da ošteti lice čije imovinske interese zastupa ili o čijoj se imovini stara, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi četristopedeset hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do šest godina. (3) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (4) Ako delo iz st. 1. do 3. ovog člana učini staralac ili advokat, kazniće se za delo iz stava 1. zatvorom od šest meseci do pet godina, za delo iz stava 2. zatvorom od jedne do osam godina, a za delo iz stava 3. zatvorom od dve do deset godina. Zelenaštvo Član 217. (1) Ko za davanje novca ili drugih potrošnih stvari na zajam nekom licu primi ili ugovori za sebe ili drugog nesrazmernu imovinsku korist, iskorišćavajući teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom. (2) Ako su usled dela iz stava 1. ovog člana nastupile teške posledice za oštećenog ili je učinilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi četristopedeset hiljada dinara, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom. (3) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara ili je izvršeno od strane grupe, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novčanom kaznom. (4) Za delo iz stava 1. ovog člana gonjenje se preduzima po predlogu. Protivpravno zauzimanje zemljišta Član 218. (1) Ko protivpravno zauzme tuđe zemljište, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ako je zauzeto zemljište deo zaštitne šume, nacionalnog parka ili drugog zemljišta sa posebnom namenom, učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina. (3) Za delo iz stava 1. ovog člana gonjenje se preduzima po predlogu. Protivpravno useljenje Član 219. (1) Ko se neovlašćeno useli u tuđu zgradu, stan, poslovne ili druge prostorije, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine. (2) Ako izrekne uslovnu osudu za delo iz stava 1. ovog člana, sud će naložiti obavezu učiniocu da u određenom roku napusti i isprazni prostorije u koje se neovlašćeno uselio. (3) Za delo iz stava 1. ovog člana gonjenje se preduzima po predlogu. Građenje bez građevinske dozvole Član 219a (1) Lice koje je izvođač radova ili odgovorno lice u pravnom licu koje je izvođač radova na objektu koji se gradi, odnosno koje izvodi radove na rekonstrukciji postojećeg objekta, bez građevinske dozvole, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine i novčanom kaznom. (2) Lice koje je investitor ili odgovorno lice u pravnom licu koje je investitor objekta koji se gradi bez građevinske dozvole, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom. (3) Kada je izdato rešenje o obustavi radova, a lice iz st. 1. i 2. ovog člana nastavi započetu gradnju, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novčanom kaznom. (4) Lice koje je kao odgovorni projektant, odnosno vršilac tehničke kontrole, suprotno propisima potpisalo konačan izveštaj o izvršenoj kontroli, kojim se konstatuje da na glavni projekat nema primedbi ili suprotno propisima stavilo pečat na glavni projekat da se projekat prihvata, ili suprotno propisima dalo izjavu kojom potvrđuje da je glavni projekat urađen u skladu sa lokacijskom dozvolom, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine i novčanom kaznom. Priključenje objekta koji je izgrađen bez građevinske dozvole Član 219b Lice koje priključi objekat ili odgovorno lice u pravnom licu koje dozvoli priključenje objekta, koji se gradi ili je izgrađen bez građevinske dozvole, na elektroenergetsku, termoenergetsku ili telekomunikacionu mrežu, vodovod i kanalizaciju, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine i novčanom kaznom. Oštećenje tuđih prava Član 220. (1) Ko u nameri da osujeti ostvarenje prava na stvari otuđi, uništi, ošteti ili oduzme svoju stvar na kojoj drugi ima založno pravo ili pravo uživanja i time ga ošteti, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko u nameri da osujeti izmirenje poverioca u toku prinudnog izvršenja otuđi, uništi, ošteti ili sakrije delove svoje imovine i time ošteti poverioca. (3) Za dela iz st. 1. i 2 ovog člana, ako su oštećeni građani, gonjenje se preduzima po privatnoj tužbi. Prikrivanje Član 221. (1) Ko stvar za koju zna da je pribavljena krivičnim delom ili ono što je za nju dobijeno prodajom ili zamenom prikriva, protura, kupuje, prima u zalogu ili na drugi način pribavlja, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine, s tim da kazna ne može biti veća od kazne propisane za delo kojim je stvar pribavljena. ili proda kao da važe, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (4) Lažni znakovi za vrednost oduzeće se. Pravljenje, nabavljanje i davanje drugom sredstava za falsifikovanje Član 227. (1) Ko pravi, nabavlja, prodaje ili daje drugom na upotrebu sredstva za pravljenje lažnog novca ili lažnih hartija od vrednosti, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom. (2) Ko pravi, nabavlja, prodaje ili daje drugom na upotrebu sredstva za pravljenje lažnih platnih kartica ili lažnih znakova za vrednost, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (3) Sredstva iz st. 1. i 2. ovog člana oduzeće se. Izdavanje čeka i korišćenje platnih kartica bez pokrića Član 228. (1) Ko koristi debitnu platnu karticu za koju nema pokriće ili koristi kreditnu platnu karticu za koju ne obezbeđuje pokriće u ugovorenom roku, pa time sebi ili drugome pribavi protivpravnu imovinsku korist u iznosu koji prelazi deset hiljada dinara, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko izda, stavi u promet ček, menicu, akceptni nalog, kakvu garanciju ili kakvo drugo sredstvo plaćanja ili obezbeđenja plaćanja, iako zna da za to nema pokrića i time sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist u iznosu koji prelazi deset hiljada dinara. (3) Ako je delom iz st. 1. i 2. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi sto hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do deset godina. Poreska utaja Član 229. (1) Ko u nameri da potpuno ili delimično izbegne plaćanje poreza, doprinosa ili drugih propisanih dažbina, daje lažne podatke o zakonito stečenim prihodima, o predmetima ili drugim činjenicama koje su od uticaja na utvrđivanje ovakvih obaveza ili ko u istoj nameri, u slučaju obavezne prijave, ne prijavi zakonito stečeni prihod, odnosno predmete ili druge činjenice koje su od uticaja na utvrđivanje ovakvih obaveza ili ko u istoj nameri na drugi način prikriva podatke koji se odnose na utvrđivanje navedenih obaveza, a iznos obaveze čije se plaćanje izbegava prelazi stopedeset hiljada dinara, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom. (2) Ako iznos obaveze iz stava 1. ovog člana čije se plaćanje izbegava prelazi milion i petsto hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novčanom kaznom. (3) Ako iznos obaveze iz stava 1. ovog člana čije se plaćanje izbegava prelazi sedam miliona i petsto hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od dve do deset godina i novčanom kaznom. Neuplaćivanje poreza po odbitku Član 229a (1) Odgovorno lice u pravnom licu - poreskom platcu, kao i preduzetnik - poreski platac koji, u nameri da izbegne plaćanje poreza po odbitku, doprinosa za obavezno socijalno osiguranje po odbitku ili drugih propisanih dažbina, ne uplati iznos koji je obračunat na ime poreza po odbitku, odnosno doprinosa za obavezno socijalno osiguranje po odbitku, na propisani uplatni račun javnih prihoda ili ne uplati druge propisane dažbine, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom. (2) Ako iznos obračunatog, a neuplaćenog poreza, odnosno doprinosa iz stava 1. ovog člana prelazi milion i petsto hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom. (3) Ako iznos obračunatog, a neuplaćenog poreza, odnosno doprinosa iz stava 1. ovog člana prelazi sedam miliona i petsto hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do deset godina i novčanom kaznom. Krijumčarenje Član 230. (1) Ko se bavi prenošenjem robe preko carinske linije izbegavajući mere carinskog nadzora ili ko izbegavajući mere carinskog nadzora prenese robu preko carinske linije naoružan, u grupi ili uz upotrebu sile ili pretnje, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom. (2) Ko se bavi prodajom, rasturanjem ili prikrivanjem neocarinjene robe ili organizuje mrežu preprodavaca ili posrednika za rasturanje takve robe, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina i novčanom kaznom. (3) Roba koja je predmet dela iz st. 1. i 2. ovog člana oduzeće se. (4) Prevozno ili drugo sredstvo čija su tajna ili skrovita mesta iskorišćena za prenos robe koja je predmet dela iz stava 1. ovog člana ili koje je namenjeno za izvršenje tih krivičnih dela oduzeće se ako je vlasnik ili korisnik vozila to znao ili je mogao i bio dužan da zna i ako vrednost robe koja je predmet krivičnog dela prelazi jednu trećinu vrednosti tog sredstva u vreme izvršenja krivičnog dela. Pranje novca Član 231. (1) Ko izvrši konverziju ili prenos imovine, sa znanjem da ta imovina potiče od krivičnog dela, u nameri da se prikrije ili lažno prikaže nezakonito poreklo imovine, ili prikrije ili lažno prikaže činjenice o imovini sa znanjem da ta imovina potiče od krivičnog dela, ili stekne, drži ili koristi imovinu sa znanjem, u trenutku prijema, da ta imovina potiče od krivičnog dela, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom. (2) Ako iznos novca ili imovine iz stava 1. ovog člana prelazi milion i petsto hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do deset godina i novčanom kaznom. (3) Ko učini delo iz st. 1. i 2. ovog člana sa imovinom koju je sam pribavio izvršenjem krivičnog dela, kazniće se kaznom propisanom u st. 1. i 2. ovog člana i novčanom kaznom. (4) Ko delo iz st. 1. i 2. ovog člana izvrši u grupi, kazniće se zatvorom od dve do dvanaest godina i novčanom kaznom. (5) Ko učini delo iz st. 1. i 2. ovog člana, a mogao je i bio dužan da zna da novac ili imovina predstavljaju prihod ostvaren krivičnim delom, kazniće se zatvorom do tri godine. (6) Odgovorno lice u pravnom licu koje učini delo iz st. 1, 2. i 5. ovog člana, kazniće se kaznom propisanom za to delo, ako je znalo, odnosno moglo i bilo dužno da zna da novac ili imovina predstavljaju prihod ostvaren krivičnim delom. (7) Novac i imovina iz st. 1. do 6. ovog člana oduzeće se. Zloupotreba monopolističkog položaja Član 232. Odgovorno lice u preduzeću ili u drugom subjektu privrednog poslovanja koje ima svojstvo pravnog lica ili preduzetnik, koji zloupotrebom monopolističkog ili dominantnog položaja na tržištu ili zaključivanjem monopolističkog sporazuma izazove poremećaj na tržištu ili taj subjekt dovede u povlašćen položaj u odnosu na druge, tako da ostvari imovinsku korist za taj subjekt ili za drugi subjekt ili nanese štetu drugim subjektima privrednog poslovanja, potrošačima ili korisnicima usluga, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom. Neovlašćena upotreba tuđeg poslovnog imena i druge posebne oznake robe ili usluga Član 233. (1) Ko se u nameri da obmane kupce ili korisnike usluga posluži tuđim poslovnim imenom, tuđom geografskom oznakom porekla, tuđim žigom ili tuđom drugom posebnom oznakom robe ili usluga ili unese pojedina obeležja ovih oznaka u svoje poslovno ime, svoju geografsku oznaku porekla, svoj žig ili u svoju drugu posebnu oznaku robe ili usluga, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ko u svrhu prodaje u većoj količini ili vrednosti nabavlja, proizvodi, prerađuje, stavlja u promet, daje u zakup ili skladišti robu iz stava 1. ovog člana ili se bavi pružanjem usluga neovlašćeno koristeći tuđe oznake, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. (3) Ako je učinilac iz stava 2. ovog člana organizovao mrežu preprodavaca ili posrednika ili je pribavio imovinsku korist koja prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina. (4) Predmeti iz st. 1. do 3. ovog člana oduzeće se. Zloupotreba položaja odgovornog lica Član 234. [!] (1) Odgovorno lice koje iskorišćavanjem svog položaja ili ovlašćenja, prekoračenjem granica svog ovlašćenja ili nevršenjem svoje dužnosti pribavi sebi ili drugom fizičkom ili pravnom licu protivpravnu imovinsku korist ili drugom nanese imovinsku štetu, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine. (2) Ako je izvršenjem dela iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu preko četiristo pedeset hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina. (3) Ako vrednost pribavljene imovinske koristi prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od dve do deset godina. Zloupotreba u vezi sa javnom nabavkom (2) Ako su usled dela iz stava 1. ovog člana nastupile teške posledice, učinilac će se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine. (3) Gonjenje za dela iz st. 1. i 2. ovog člana preduzima se po privatnoj tužbi. Odavanje poslovne tajne Član 240. (1) Ko neovlašćeno drugom saopšti, preda ili na drugi način učini dostupnim podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu ili ko pribavlja takve podatke u nameri da ih preda nepozvanom licu, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno iz koristoljublja ili u pogledu naročito poverljivih podataka, učinilac će se kazniti zatvorom od dve do deset godina i novčanom kaznom. (3) Ko delo iz stava 1. ovog člana učini iz nehata, kazniće se zatvorom do tri godine. (4) Poslovnom tajnom smatraju se podaci i dokumenti koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom nadležnog organa donesenom na osnovu zakona proglašeni poslovnom tajnom čije bi odavanje prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posledice za preduzeće ili drugi subjekt privrednog poslovanja. Onemogućavanje vršenja kontrole Član 241. Ko onemogući organu vršenja kontrole da izvrši uvid u poslovne knjige ili drugu dokumentaciju ili onemogući pregled predmeta, prostorija ili drugih objekata, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Nedozvoljena proizvodnja Član 242. (1) Ko neovlašćeno proizvodi ili prerađuje robu za čiju je proizvodnju ili prerađivanje potrebno odobrenje nadležnog organa, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine. (2) Ko proizvodi ili prerađuje robu čija je proizvodnja ili prerađivanje zabranjeno, kazniće se zatvorom do tri godine. (3) Roba i sredstva za proizvodnju ili prerađivanje oduzeće se. Nedozvoljena trgovina Član 243. (1) Ko nemajući ovlašćenje za trgovinu, nabavi robu ili druge predmete u većoj vrednosti u svrhu prodaje, ili ko se neovlašćeno i u većem obimu bavi trgovinom ili posredovanjem u trgovini ili se bavi zastupanjem organizacija u unutrašnjem ili spoljnotrgovinskom prometu robe i usluga, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine. (2) Ko se bavi prodajom robe čiju je proizvodnju neovlašćeno organizovao, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine. (3) Kaznom iz stava 2. ovog člana kazniće se i ko neovlašćeno prodaje, kupuje ili vrši razmenu robe ili predmeta čiji je promet zabranjen ili ograničen. (4) Ako je učinilac dela iz st. 1. do 3. ovog člana organizovao mrežu preprodavaca ili posrednika ili je postigao imovinsku korist koja prelazi iznos od četristopedeset hiljada dinara, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. (5) Roba i predmeti nedozvoljene trgovine oduzeće se. Obmanjivanje kupaca Član 244. Ko u nameri obmanjivanja kupaca stavlja u promet proizvode sa oznakom u koju su uneti podaci koji ne odgovaraju sadržini, vrsti, poreklu ili kvalitetu proizvoda ili stavlja u promet proizvode koji po svojoj količini ili kvalitetu ne odgovaraju onome što se redovno pretpostavlja kod takvih proizvoda ili stavlja u promet proizvode bez oznake o sadržini, vrsti, poreklu ili kvalitetu proizvoda kad je ovakva oznaka propisana ili se pri stavljanju u promet proizvoda služi očigledno lažnom reklamom, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom. Falsifikovanje znakova, odnosno državnih žigova za obeležavanje robe, merila i predmeta od dragocenih metala Član 245. (1) Ko u nameri da ih upotrebi kao prave, napravi lažne pečate, žigove, marke ili druge znakove za obeležavanje domaće ili strane robe kojima se žigošu drvo, stoka ili kakva druga roba ili ko u istoj nameri takve prave znakove preinači ili ko takve lažne ili preinačene znakove upotrebi kao prave, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ko u nameri da ih upotrebi kao prave napravi lažna uverenja o odobrenju tipa merila i uverenja o overavanju merila, odnosno žigove i druge znakove usaglašenosti kojima se žigošu merila i predmeti od dragocenih metala u smislu propisa kojima se uređuju metrologija i kontrola predmeta od dragocenih metala ili ko u istoj nameri original uverenja, odnosno prave državne žigove i druge znakove usaglašenosti preinači ili ko takva lažna ili preinačena uverenja, odnosno državne žigove i druge znakove usaglašenosti upotrebi kao prave, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine. (3) Lažna uverenja, državni žigovi i znakovi, merila i predmeti od dragocenih metala oduzeće se. GLAVA DVADESET TREĆA KRIVIČNA DELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI Neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga Član 246. (1) Ko neovlašćeno proizvodi, prerađuje, prodaje ili nudi na prodaju ili ko radi prodaje kupuje, drži ili prenosi ili ko posreduje u prodaji ili kupovini ili na drugi način neovlašćeno stavlja u promet supstance ili preparate koji su proglašeni za opojne droge, kazniće se zatvorom od tri do dvanaest godina. (2) Ko neovlašćeno uzgaja mak ili psihoaktivnu konoplju ili druge biljke iz kojih se dobija opojna droga ili koje same sadrže opojnu drogu, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. (3) Ako je delo iz stava 1. ovog člana izvršeno od strane grupe, ili je učinilac ovog dela organizovao mrežu preprodavaca ili posrednika, učinilac će se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina. (4) Ako je delo iz stava 1. ovog člana izvršeno od strane organizovane kriminalne grupe, učinilac će se kazniti zatvorom od najmanje deset godina. (5) Učinilac dela iz st. 1. do 4. ovog člana koji otkrije od koga nabavlja opojnu drogu može se osloboditi od kazne. (6) Ko neovlašćeno pravi, nabavlja, poseduje ili daje na upotrebu opremu, materijal ili supstance za koje zna da su namenjene za proizvodnju opojnih droga, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. (7) Opojne droge i sredstva za njihovu proizvodnju i preradu oduzeće se. Neovlašćeno držanje opojnih droga Član 246a (1) Ko neovlašćeno drži u manjoj količini za sopstvenu upotrebu supstance ili preparate koji su proglašeni za opojne droge, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine, a može se osloboditi od kazne. (2) Učinilac dela iz stava 1. ovog člana koji otkrije od koga nabavlja opojnu drogu može se osloboditi od kazne. (3) Opojne droge oduzeće se. Omogućavanje uživanja opojnih droga Član 247. (1) Ko navodi drugog na uživanje opojne droge ili mu daje opojnu drogu da je uživa on ili drugo lice ili stavi na raspolaganje prostorije radi uživanja opojne droge ili na drugi način omogućuje drugom da uživa opojnu drogu, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno prema maloletnom licu ili prema više lica ili je izazvalo naročito teške posledice, učinilac će se kazniti zatvorom od dve do deset godina. (3) Ako je usled izvršenja dela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt nekog lica, učinilac će se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina. (4) Opojne droge oduzeće se. Nepostupanje po zdravstvenim propisima za vreme epidemije Član 248. Ko za vreme epidemije kakve opasne zarazne bolesti ne postupa po propisima, odlukama ili naredbama kojima se određuju mere za njeno suzbijanje ili sprečavanje, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. Prenošenje zarazne bolesti Član 249. Ko ne postupa po propisima, odlukama ili naredbama za suzbijanje ili sprečavanje zaraznih bolesti, pa usled toga dođe do prenošenja zarazne bolesti, (1) Ovlašćeno lice koje nesavesno izvrši pregled stoke za klanje, mesa namenjenog za ishranu i drugih životnih namirnica ili protivno propisima ne izvrši pregled i time omogući da se stavi u promet meso ili druga životna namirnica škodljiva za zdravlje ljudi, kazniće se zatvorom do tri godine. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno iz nehata, učinilac će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Zagađivanje vode za piće i životnih namirnica Član 258. (1) Ko kakvom škodljivom materijom zagadi vodu koja ljudima služi za piće ili životne namirnice, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno iz nehata, učinilac će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. Teška dela protiv zdravlja ljudi Član 259. (1) Ako usled dela iz čl. 249 , 251. st. 1. i 2, 252 , 254 , 255. stav 1, 256. st. 1. i 2, 257. stav 1. i 258. stav 1. ovog zakonika, neko lice bude teško telesno povređeno ili mu zdravlje bude teško narušeno, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (2) Ako je usled dela iz čl. 249 , 251. st. 1. i 2, 252 , 254 , 255. stav 1, 256. st. 1. i 2, 257. stav 1. i 258. stav 1. ovog zakonika nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina. (3) Ako usled dela iz čl. 251. stav 3, 255. stav 2, 256. stav 3, 257. stav 2. i 258. stav 2. ovog zakonika neko lice bude teško telesno povređeno ili mu zdravlje bude teško narušeno, učinilac će se kazniti zatvorom do tri godine. (4) Ako je usled dela iz čl. 251. stav 3, 255. stav 2, 256. stav 3, 257. stav 2. i 258. stav 2. ovog zakonika nastupila smrt, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godine. GLAVA DVADESET ČETVRTA KRIVIČNA DELA PROTIV ŽIVOTNE SREDINE Zagađenje životne sredine Član 260. (1) Ko kršeći propise o zaštiti, očuvanju i unapređenju životne sredine zagadi vazduh, vodu ili zemljište u većoj meri ili na širem prostoru, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno iz nehata, učinilac će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine. (3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog člana došlo do uništenja ili oštećenja životinjskog ili biljnog sveta velikih razmera ili do zagađenja životne sredine u toj meri da su za njegovo otklanjanje potrebni duže vreme ili veliki troškovi, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novčanom kaznom. (4) Ako je usled dela iz stava 2. ovog člana došlo do uništenja ili oštećenja životinjskog ili biljnog sveta velikih razmera ili do zagađenja životne sredine u toj meri da su za njegovo otklanjanje potrebni duže vreme ili veliki troškovi, učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom. (5) Ako izrekne uslovnu osudu za dela iz st. 1. i 4. ovog člana, sud može odrediti obavezu učiniocu da u određenom roku preduzme određene propisane mere zaštite, očuvanja i unapređenja životne sredine. Nepreduzimanje mera zaštite životne sredine Član 261. (1) Službeno ili odgovorno lice koje ne preduzme propisane mere zaštite životne sredine, ili ne postupi po odluci nadležnog organa o preduzimanju mera zaštite životne sredine, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno iz nehata, učinilac će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog člana došlo do zagađenja životne sredine, učinilac će se kazniti za krivično delo iz člana 260. ovog zakonika. (4) Ako izrekne uslovnu osudu za dela iz st. 1. i 2. ovog člana, sud može naložiti obavezu učiniocu da u određenom roku preduzme određene propisane mere zaštite, očuvanja i unapređenja životne sredine. Protivpravna izgradnja i stavljanje u pogon objekata i postrojenja koja zagađuju životnu sredinu Član 262. (1) Službeno ili odgovorno lice koje protivno propisima o zaštiti, očuvanju i unapređenju životne sredine dozvoli izgradnju, stavljanje u pogon ili upotrebu objekata ili postrojenja ili primenu tehnologije kojima se u većoj meri ili na širem prostoru zagađuje životna sredina, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. (2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog člana došlo do uništenja životinjskog ili biljnog sveta velikih razmera ili do zagađenja životne sredine u toj meri da su za njegovo otklanjanje potrebni duže vreme ili veliki troškovi, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ako izrekne uslovnu osudu za dela iz st. 1. i 2. ovog člana, sud može odrediti obavezu učiniocu da u određenom roku preduzme određene propisane mere zaštite, očuvanja i unapređenja životne sredine. Oštećenje objekata i uređaja za zaštitu životne sredine Član 263. (1) Ko ošteti, uništi, ukloni ili na drugi način učini neupotrebljivim objekte ili uređaje za zaštitu životne sredine, kazniće se zatvorom do tri godine. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno iz nehata, učinilac će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog člana došlo do zagađenja vazduha, vode ili zemljišta u većoj meri ili na širem prostoru, učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina. (4) Ako je usled dela iz stava 2. ovog člana došlo do zagađenja vazduha, vode ili zemljišta u većoj meri ili na širem prostoru, učinilac će se kazniti zatvorom do tri godine. (5) Ako je usled dela iz st. 1. i 3. ovog člana došlo do uništenja ili oštećenja životinjskog ili biljnog sveta velikih razmera ili do zagađenja životne sredine u toj meri da su za njegovo otklanjanje potrebni duže vreme ili veliki troškovi, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (6) Ako je usled dela iz st. 2. i 4. ovog člana došlo do uništenja ili oštećenja životinjskog ili biljnog sveta velikih razmera ili do zagađenja životne sredine u toj meri da su za njegovo otklanjanje potrebni duže vreme ili veliki troškovi, učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina. (7) Ako izrekne uslovnu osudu za dela iz st. 1. do 6. ovog člana, sud može odrediti obavezu učiniocu da u određenom roku preduzme određene propisane mere zaštite, očuvanja i unapređenja životne sredine. Oštećenje životne sredine Član 264. (1) Ko kršeći propise, iskorišćavanjem prirodnih bogatstava, izgradnjom objekata, izvođenjem kakvih radova ili na drugi način izazove oštećenje životne sredine u većoj meri ili na širem prostoru, kazniće se zatvorom do tri godine. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno iz nehata, učinilac će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (3) Ako izrekne uslovnu osudu za dela iz st. 1. i 2. ovog člana, sud može odrediti obavezu učiniocu da u određenom roku preduzme određene mere u cilju otklanjanja štetnih posledica po životnu sredinu. Uništenje, oštećenje, iznošenje u inostranstvo i unošenje u Srbiju zaštićenog prirodnog dobra Član 265. (1) Ko uništi ili ošteti posebno zaštićeno prirodno dobro, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno iz nehata, učinilac će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do šest meseci. (3) Ko protivno propisima izveze ili iznese u inostranstvo strogo zaštićenu, odnosno zaštićenu vrstu biljaka ili životinja ili uveze ili unese u Srbiju stranu vrstu biljaka ili životinja zaštićenu međunarodnim ugovorima i dokumentima, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine i novčanom kaznom. (4) Za pokušaj dela iz stava 3. ovog člana će se kazniti. (5) Strogo zaštićena ili zaštićena vrsta biljaka ili životinja iz stava 3. ovog člana oduzeće se. Unošenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija Član 266. (1) Ko protivno propisima unese u Srbiju radioaktivne ili druge opasne materije ili opasne otpatke, ili ko prevozi, prerađuje, odlaže, sakuplja ili skladišti takve materije ili otpatke, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom. Član 274. (1) Ko protivno propisima ili naredbama nadležnih organa vrši seču ili krčenje šume, ili ko oštećuje stabla ili na drugi način pustoši šume ili obori jedno ili više stabala u parku, drvoredu ili na drugom mestu gde seča nije dozvoljena, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ko delo iz stava 1. ovog člana izvrši u zaštićenoj šumi, nacionalnom parku ili u drugoj šumi sa posebnom namenom, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine. Šumska krađa Član 275. (1) Ko radi krađe obori u šumi, parku ili drvoredu jedno ili više stabala, a količina oborenog drveta je veća od jednog kubnog metra, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno u nameri da se oboreno drvo proda, ili ako je količina oborenog drveta veća od pet kubnih metara ili ako je delo izvršeno u zaštićenoj šumi, nacionalnom parku ili drugoj šumi sa posebnom namenom, učinilac će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (3) Za pokušaj dela iz st. 1. i 2. ovog člana kazniće se. Nezakonit lov Član 276. (1) Ko lovi divljač za vreme lovostaja ili na području gde je lov zabranjen, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest meseci. (2) Ko neovlašćeno lovi na tuđem lovištu i ubije ili rani divljač ili je uhvati živu, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (3) Ako je delo iz stava 2. ovog člana učinjeno u odnosu na krupnu divljač, učinilac će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine. (4) Ko lovi divljač čiji je lov zabranjen ili ko lovi bez posebne dozvole određenu vrstu divljači za čiji je lov potrebna takva dozvola ili ko lovi na način ili sredstvima kojima se divljač masovno uništava, kazniće se zatvorom do tri godine. (5) Ulovljena divljač i sredstva za lov oduzeće se. Nezakonit ribolov Član 277. (1) Ko lovi ribu ili druge vodene životinje za vreme lovostaja ili u vodama u kojima je lov zabranjen, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest meseci. (2) Ko lovi ribu ili druge vodene životinje eksplozivom, električnom strujom, otrovom, sredstvima za omamljivanje ili na način štetan za razmnožavanje tih životinja ili kojim se te životinje masovno uništavaju, kazniće se zatvorom do tri godine. (3) Kaznom iz stava 2. ovog člana kazniće se i ko lovi ribu ili druge vodene životinje veće biološke vrednosti ili u većoj količini ili pri lovu uništi veću količinu riba ili drugih vodenih životinja. (4) Ulov i sredstva za ribolov oduzeće se. GLAVA DVADESET PETA KRIVIČNA DELA PROTIV OPŠTE SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE Izazivanje opšte opasnosti Član 278. (1) Ko požarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili otrovnim gasom, radioaktivnim ili drugim jonizujućim zračenjem, električnom energijom, motornom silom ili kakvom drugom opšteopasnom radnjom ili opšteopasnim sredstvom izazove opasnost za život ili telo ljudi ili za imovinu većeg obima, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom. (2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se službeno ili odgovorno lice koje ne postavi propisane uređaje za zaštitu od požara, poplave, eksplozije, otrova ili otrovnog gasa, radio-aktivnih ili drugih jonizujućih zračenja, električne energije ili drugih opasnih sredstava ili ove uređaje ne održava u ispravnom stanju ili ih u slučaju potrebe ne stavi u dejstvo ili uopšte ne postupa po propisima ili tehničkim pravilima o merama zaštite i time izazove opasnost za život ili telo ljudi ili za imovinu većeg obima. (3) Ako su dela iz st. 1. i 2. ovog člana učinjena na mestu gde je okupljen veći broj ljudi, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novčanom kaznom. (4) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno upotrebom vatrenog oružja, učinilac će se kazniti zatvorom od dve do deset godina. (5) Ako je delo iz st. 1, 3. i 4. ovog člana učinjeno iz nehata, učinilac će se kazniti zatvorom do tri godine. Uništenje i oštećenje javnih uređaja Član 279. (1) Ko uništi, ošteti, izmeni, učini neupotrebljivim ili ukloni javni uređaj za vodu, kanalizaciju, toplotu, gas, električnu ili drugu energiju ili uređaje sistema javnog saobraćaja i veza, odnosno delove tih uređaja, kazniće se zatvorom od tri meseca do pet godina. (2) Ako je delom iz stava 1. ovog člana prouzrokovan poremećaj u životu građana ili u funkcionisanju privrede, odnosno javnog saobraćaja, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. Izazivanje opasnosti neobezbeđenjem mera zaštite na radu Član 280. (1) Ko u rudnicima, fabrikama, radionicama, na gradilištima ili na drugom mestu rada ošteti ili ukloni zaštitne uređaje i time izazove opasnost za život ili telo ljudi ili za imovinu većeg obima, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. (2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u rudniku, fabrici, radionici, na gradilištu ili na drugom mestu rada koje ne postavi zaštitne uređaje ili ih ne održava u ispravnom stanju ili ih u slučaju potrebe ne stavi u dejstvo ili uopšte ne postupa po propisima ili tehničkim pravilima o merama zaštite na radu i time izazove opasnost za život ili telo ljudi ili za imovinu većeg obima. (3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog člana učinjeno iz nehata, učinilac će se kazniti zatvorom do tri godine. (4) Ako izrekne uslovnu osudu za delo iz stava 2. ovog člana, sud može odrediti obavezu učiniocu da u određenom roku obezbedi postavljanje, održavanje ili korišćenje zaštitnih uređaja. Nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova Član 281. (1) Lice odgovorno za projektovanje, rukovođenje ili izvođenje gradnje ili građevinskih radova, koje pri izvođenju tih radova ne postupi po propisima ili opštepriznatim tehničkim pravilima i time izazove opasnost za život ili telo ljudi ili za imovinu većeg obima, kazniće se zatvorom od tri meseca do pet godina. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno iz nehata, učinilac će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. Oštećenje brana, nasipa i vodoprivrednih objekata Član 282. (1) Ko ošteti, uništi ili učini neupotrebljivim branu, nasip ili drugi vodoprivredni objekat ili uređaj za zaštitu od prirodnih nepogoda, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine i novčanom kaznom. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno prema objektu ili uređaju većeg značaja, učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom. (3) Ako je delo iz stava 2. ovog člana učinjeno iz nehata, učinilac će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. Uništenje, oštećenje i uklanjanje znakova kojima se upozorava na opasnost Član 283. Ko uništi, ošteti ili ukloni znak kojim se upozorava na kakvu opasnost, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. Zloupotreba telekomunikacionih znakova Član 284. (1) Ko zloupotrebi ili bez potrebe otpravi međunarodno ugovoreni znak za pozivanje u pomoć ili znak da preti opasnost ili ko telekomunikacionim znakom obmane da postoji sigurnost ili ko zloupotrebi međunarodno ugovoreni komunikacioni znak, kazniće se zatvorom do tri godine. (2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog člana nastupila opasnost za život ljudi ili za imovinu većeg obima, učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina. Neotklanjanje opasnosti Član 285. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno iz nehata ili nehatnim uništenjem ili oštećenjem uređaja za navigaciju ili nehatnim nanošenjem druge štete na vazduhoplovu, učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina. Ugrožavanje bezbednosti vazdušnog saobraćaja nasiljem Član 292. (1) Ko nasiljem prema licu u vazduhoplovu, postavljanjem ili unošenjem u vazduhoplov eksplozivne ili druge opasne naprave ili supstance ili uništenjem ili oštećenjem uređaja za navigaciju ili prouzrokovanjem druge štete vazduhoplovu dovede u opasnost bezbednost vazdušnog saobraćaja, kazniće se zatvorom od dve do deset godina. (2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog člana nastupila teška telesna povreda nekog lica ili prouzrokovana šteta velikih razmera, učinilac će se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina. (3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina. Otmica vazduhoplova, broda i drugog prevoznog sredstva Član 293. (1) Ko silom ili pretnjom da će upotrebiti silu preuzme kontrolu nad vazduhoplovom koji se nalazi u letu ili nad brodom u toku plovidbe ili nad drugim javnim prevoznim sredstvom u toku vožnje, kazniće se zatvorom od dve do deset godina. (2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog člana nastupila teška telesna povreda nekog lica ili prouzrokovana šteta velikih razmera, učinilac će se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina. (3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina. Piratstvo Član 294. (1) Član posade ili putnik broda koji na otvorenom moru ili na mestu koje ne potpada pod vlast nijedne države učini nasilje ili razbojništvo prema licima na drugom brodu, zadrži, oduzme, ošteti ili uništi drugi brod ili dobra koja se nalaze na njemu ili prouzrokuje štetu velikih razmera, kazniće se zatvorom od dve do dvanaest godina. (2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina. Nesavesno vršenje nadzora nad javnim saobraćajem Član 295. (1) Službeno ili odgovorno lice kojem je poveren nadzor nad stanjem i održavanjem saobraćajnica i objekata na njima, prevoznim sredstvima ili javnim saobraćajem ili nad ispunjavanjem propisanih uslova rada vozača, ili kojem je povereno rukovođenje vožnjom, koje nesavesnim vršenjem svoje dužnosti izazove opasnost za život ili telo ljudi ili za imovinu većeg obima, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. (2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice koje izda nalog za vožnju ili dopusti vožnju, iako zna da vozač zbog umora, uticaja alkohola ili drugih razloga nije u stanju da bezbedno upravlja vozilom ili da vozilo nije ispravno i time izazove opasnost za život ili telo ljudi ili za imovinu većeg obima. (3) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno iz nehata, učinilac će se kazniti zatvorom do tri godine. Nepružanje pomoći licu povređenom u saobraćajnoj nezgodi Član 296. (1) Vozač motornog vozila ili drugog prevoznog sredstva koji ostavi bez pomoći lice koje je tim prevoznim sredstvom povređeno ili čiju je povredu tim sredstvom prouzrokovao, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ako je usled nepružanja pomoći nastupila teška telesna povreda povređenog lica, učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina. (3) Ako je usled nepružanja pomoći nastupila smrt povređenog lica, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. Teška dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja Član 297. (1) Ako je usled dela iz čl. 289. st. 1. i 2, 290. st. 1. i 2, 291. stav 1. i 295. st. 1. i 2. ovog zakonika nastupila teška telesna povreda nekog lica ili imovinska šteta velikih razmera, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (2) Ako je usled dela iz čl. 289. st. 1. i 2, 290. st. 1. i 2, 291. stav 1. i 295. st. 1. i 2. ovog zakonika nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina. (3) Ako je usled dela iz čl. 289. stav 3, 290. stav 3, 291. stav 2. i 295. stav 3. ovog zakonika nastupila teška telesna povreda nekog lica ili imovinska šteta velikih razmera, učinilac će se kazniti zatvorom do četiri godine. (4) Ako je usled dela iz čl. 289. stav 3, 290. stav 2, 291. stav 2. i 295. stav 3. ovog zakonika nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (5) U slučajevima iz st. 1. do 4. ovog člana izricanje mere bezbednosti zabrane upravljanja motornim vozilom obavezno je. GLAVA DVADESET SEDMA KRIVIČNA DELA PROTIV BEZBEDNOSTI RAČUNARSKIH PODATAKA Oštećenje računarskih podataka i programa Član 298. (1) Ko neovlašćeno izbriše, izmeni, ošteti, prikrije ili na drugi način učini neupotrebljivim računarski podatak ili program, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako je delom iz stava 1. ovog člana prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi četristopedeset hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine. (3) Ako je delom iz stava 1. ovog člana prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina. (4) Uređaji i sredstva kojima je učinjeno krivično delo iz st. 1. i 2. ovog člana, ako su u svojini učinioca, oduzeće se. Računarska sabotaža Član 299. Ko unese, uništi, izbriše, izmeni, ošteti, prikrije ili na drugi način učini neupotrebljivim računarski podatak ili program ili uništi ili ošteti računar ili drugi uređaj za elektronsku obradu i prenos podataka sa namerom da onemogući ili znatno omete postupak elektronske obrade i prenosa podataka koji su od značaja za državne organe, javne službe, ustanove, preduzeća ili druge subjekte, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. Pravljenje i unošenje računarskih virusa Član 300. (1) Ko napravi računarski virus u nameri njegovog unošenja u tuđ računar ili računarsku mrežu, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest meseci. (2) Ko unese računarski virus u tuđ računar ili računarsku mrežu i time prouzrokuje štetu, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine. (3) Uređaj i sredstva kojima je učinjeno krivično delo iz st. 1. i 2. ovog člana oduzeće se. Računarska prevara Član 301. (1) Ko unese netačan podatak, propusti unošenje tačnog podatka ili na drugi način prikrije ili lažno prikaže podatak i time utiče na rezultat elektronske obrade i prenosa podataka u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist i time drugom prouzrokuje imovinsku štetu, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od četristopedeset hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od dve do deset godina. (4) Ko delo iz stava 1. ovog člana učini samo u nameri da drugog ošteti, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest meseci. Neovlašćeni pristup zaštićenom računaru, računarskoj mreži i elektronskoj obradi podataka Član 302. (2) Organizator pobune, kazniće se zatvorom najmanje pet godina. Terorizam Član 312. Brisan (Sl. glasnik RS br. 121/12) Diverzija Član 313. Ko u nameri ugrožavanja ustavnog uređenja ili bezbednosti Srbije rušenjem, paljenjem ili na drugi način uništi ili ošteti industrijski, poljoprivredni ili drugi privredni objekat, saobraćajno sredstvo, uređaj ili postrojenje, uređaj sistema veze, uređaj javne upotrebe za vodu, toplotu, gas ili energiju, branu, skladište, zgradu ili kakav drugi objekat koji ima veći značaj za bezbednost ili snabdevanje građana ili za privredu ili za funkcionisanje javnih službi, kazniće se zatvorom od pet do petnaest godina. Sabotaža Član 314. Ko u nameri ugrožavanja ustavnog uređenja ili bezbednosti Srbije na prikriven, podmukao ili drugi sličan način u vršenju svoje službene dužnosti ili radne obaveze prouzrokuje štetu koja prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara za državni organ ili organizaciju u kojoj radi ili za drugi državni organ ili drugu organizaciju, kazniće se zatvorom od pet do petnaest godina. Špijunaža Član 315. (1) Ko tajne vojne, ekonomske ili službene podatke ili dokumente saopšti, preda ili učini dostupnim stranoj državi, stranoj organizaciji ili licu koje im služi, kazniće se zatvorom od tri do petnaest godina. (2) Ko za stranu državu ili organizaciju stvara obaveštajnu službu u Srbiji ili njom rukovodi, kazniće se zatvorom od pet do petnaest godina. (3) Ko stupi u stranu obaveštajnu službu, prikuplja za nju podatke ili na drugi način pomaže njen rad, kazniće se zatvorom od jedne do deset godina. (4) Ko pribavlja tajne podatke ili dokumente u nameri da ih saopšti ili preda stranoj državi, stranoj organizaciji ili licu koje im služi, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina. (5) Ako su usled dela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupile teške posledice za bezbednost, ekonomsku ili vojnu moć zemlje, učinilac će se kazniti zatvorom najmanje deset godina. (6) Tajnim se smatraju oni vojni, ekonomski ili službeni podaci ili dokumenti koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom nadležnog organa donesenim na osnovu zakona proglašeni tajnim, a čije bi odavanje prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posledice za bezbednost, odbranu ili za političke, vojne ili ekonomske interese zemlje. Odavanje državne tajne Član 316. (1) Ko neovlašćeno nepozvanom licu saopšti, preda ili učini dostupnim podatke ili dokumente koji su mu povereni ili do kojih je na drugi način došao, a koji predstavljaju državnu tajnu, kazniće se zatvorom od jedne do deset godina. (2) Ko drugom licu saopšti podatke ili dokumente za koje zna da su državna tajna, a do kojih je protivpravno došao, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. (3) Ako je delo iz stava 1. ovog člana izvršeno za vreme ratnog stanja, ili vanrednog stanja ili je dovelo do ugrožavanja bezbednosti, ekonomske ili vojne moći Srbije, učinilac će se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina. (4) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno iz nehata, učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina. (5) Državnom tajnom smatraju se podaci ili dokumenti koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom nadležnog organa donesenim na osnovu zakona proglašeni državnom tajnom i čije bi odavanje prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posledice za bezbednost, odbranu ili za političke, vojne ili ekonomske interese Srbije. (6) Državnom tajnom, u smislu stava 5. ovog člana, ne smatraju se podaci ili dokumenti koji su upravljeni na teške povrede osnovnih prava čoveka, ili na ugrožavanje ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije, kao i podaci ili dokumenti koji za cilj imaju prikrivanje učinjenog krivičnog dela za koje se po zakonu može izreći zatvor od pet godina ili teža kazna. Izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti Član 317. (1) Ko izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili versku mržnju, ili netrpeljivost među narodima ili etničkim zajednicama koje žive u Srbiji, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. (2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno prinudom, zlostavljanjem, ugrožavanjem sigurnosti, izlaganjem poruzi nacionalnih, etničkih ili verskih simbola, oštećenjem tuđih stvari, skrnavljenjem spomenika, spomen-obeležja ili grobova, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ko delo iz st. 1. i 2. ovog člana vrši zloupotrebom položaja ili ovlašćenja ili ako je usled tih dela došlo do nereda, nasilja ili drugih teških posledica za zajednički život naroda, nacionalnih manjina ili etničkih grupa koje žive u Srbiji, kazniće se za delo iz stava 1. zatvorom od jedne do osam godina, a za delo iz stava 2. zatvorom od dve do deset godina. Povreda teritorijalnog suvereniteta Član 318. Ko kršeći pravila međunarodnog prava prodre na teritoriju Srbije, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina. Udruživanje radi protivustavne delatnosti Član 319. (1) Ko stvara grupu ili organizovanu kriminalnu grupu radi vršenja krivičnih dela iz čl. 305. do 310 , člana 313. i člana 314. ovog zakonika, kazniće se kaznom propisanom za delo za čije vršenje je grupa ili organizovana kriminalna grupa organizovana. (2) Ko postane pripadnik grupe ili organizovane kriminalne grupe iz stava 1. ovog člana, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. (3) Učinilac dela iz stava 1. ovog člana koji otkrivanjem grupe ili organizovane kriminalne grupe ili na drugi način spreči izvršenje krivičnih dela predviđenih u stavu 1. ovog člana, kazniće se zatvorom do tri godine, a može se i osloboditi od kazne. (4) Pripadnik grupe ili organizovane kriminalne grupe iz stava 1. ovog člana koji je otkrije pre nego što je u njenom sastavu ili za nju učinio neko krivično delo predviđeno u stavu 1. ovog člana, kazniće se zatvorom do jedne godine, a može se i osloboditi od kazne. Pripremanje dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije Član 320. (1) Ko priprema izvršenje krivičnog dela iz čl. 305. do 314. i člana 315. st. 1. i 2. ovog zakonika, kazniće se zatvorom od jedne do pet godina. (2) Pripremanje iz stava 1. ovog člana sastoji se u nabavljanju ili osposobljavanju sredstava za izvršenje krivičnog dela, u otklanjanju prepreka za izvršenje krivičnog dela, u dogovaranju, planiranju ili organizovanju sa drugim izvršenje krivičnog dela ili u drugim radnjama kojima se stvaraju uslovi za neposredno izvršenje krivičnog dela. (3) Ko upućuje ili prebacuje na teritoriju Srbije lica ili oružje, eksploziv, otrove, opremu, municiju ili drugi materijal radi izvršenja jednog ili više krivičnih dela iz ove glave, kazniće se zatvorom od dve do deset godina. Teška dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije Član 321. (1) Za krivično delo iz čl. 307. do 309. i čl. 313. do 315. ovog zakonika koje je imalo za posledicu smrt jednog ili više lica ili je izazvalo opasnost za život ljudi ili je praćeno teškim nasiljima ili velikim razaranjima ili je dovelo do ugrožavanja bezbednosti ekonomske ili vojne snage zemlje, učinilac će se kazniti zatvorom najmanje deset godina. (2) Ako je pri izvršenju dela iz stava 1. ovog člana učinilac sa umišljajem lišio života jedno ili više lica, kazniće se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do četrdeset godina. (3) Kaznom iz stava 2. ovog člana kazniće se i ko učini krivično delo iz člana 307 , čl. 309. do 311 , čl. 314. do 319. i člana 320. stav 2. ovog zakonika za vreme ratnog stanja, oružanog sukoba ili vanrednog stanja. GLAVA DVADESET DEVETA KRIVIČNA DELA PROTIV DRŽAVNIH ORGANA Sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje Član 322. kazniće se kaznom propisanom za to delo. (3) Ako je delo iz st. 1. i 2. učinjeno na štetu građana, gonjenje se preduzima po privatnoj tužbi. GLAVA TRIDESETA KRIVIČNA DELA PROTIV PRAVOSUĐA Neprijavljivanje pripremanja krivičnog dela Član 331. (1) Ko zna da se priprema izvršenje krivičnog dela za koje se po zakonu može izreći pet godina zatvora ili teža kazna, pa u vremenu kad je još bilo moguće sprečiti njegovo izvršenje to ne prijavi, a delo bude pokušano ili izvršeno, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako nije prijavljeno pripremanje krivičnog dela za koje se po zakonu može izreći zatvor od trideset do četrdeset godina, učinilac će se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine. (3) Za delo iz stava 1. ovog člana neće se kazniti lice kojem je učinilac bračni drug, lice sa kojim učinilac živi u trajnoj vanbračnoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i bračni drug nekog od navedenih lica, odnosno lice koje sa nekim od njih živi u trajnoj vanbračnoj zajednici. Neprijavljivanje krivičnog dela i učinioca Član 332. (1) Ko zna da je neko lice učinilo krivično delo za koje se po zakonu može izreći zatvor od trideset do četrdeset godina ili zna samo da je takvo delo učinjeno pa to ne prijavi pre nego što su delo, odnosno učinilac otkriveni, kazniće se zatvorom do tri godine. (2) Službeno ili odgovorno lice koje svesno propusti da prijavi krivično delo za koje je saznalo u vršenju svoje dužnosti, ako se za to delo po zakonu može izreći pet godina zatvora ili teža kazna, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. (3) Službeno ili odgovorno lice koje svesno propusti da prijavi krivično delo svog podređenog koje je on učinio pri vršenju svoje službene, vojne ili radne obaveze, ako se za to delo po zakonu može izreći zatvor od trideset do četrdeset godina, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina. (4) Za neprijavljivanje krivičnog dela ili učinioca iz st. 1. i 2. ovog člana neće se kazniti lice kojem je učinilac supružnik ili sa kojim živi u trajnoj vanbračnoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i supružnik nekog od navedenih lica, odnosno lice koje sa nekim od njih živi u trajnoj vanbračnoj zajednici, kao i branilac, lekar ili verski ispovednik učinioca. Pomoć učiniocu posle izvršenog krivičnog dela Član 333. (1) Ko krije učinioca krivičnog dela ili mu prikrivanjem sredstava kojima je delo učinjeno, tragova ili na drugi način pomaže da ne bude otkriven ili ko krije osuđeno lice ili preduzima druge radnje kojima se ide za tim da se ne izvrši izrečena kazna, mera bezbednosti ili da se ne primene vaspitne mere upućivanja u vaspitnu ustanovu ili vaspitno-popravni dom, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ko pruži pomoć učiniocu krivičnog dela za koje je propisana kazna zatvora preko pet godina, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. (3) Ko pruži pomoć učiniocu krivičnog dela za koje je propisan zatvor od trideset do četrdeset godina, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina. (4) Kazna za delo iz stava 1. ovog člana ne može biti teža ni po vrsti ni po visini od kazne propisane za krivično delo koje je izvršilo lice kojem je pružena pomoć. (5) Za delo iz st. 1. do 3. ovog člana neće se kazniti lice kojem je učinilac supružnik, lice sa kojim učinilac živi u trajnoj vanbračnoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i supružnik nekog od navedenih lica, odnosno lice koje sa nekim od njih živi u trajnoj vanbračnoj zajednici. Lažno prijavljivanje Član 334. (1) Ko prijavi određeno lice da je učinilo krivično delo za koje se goni po službenoj dužnosti, a zna da to lice nije učinilac tog dela, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine. (2) Ko podmetanjem tragova krivičnog dela ili na drugi način izazove pokretanje krivičnog postupka zbog krivičnog dela za koje se goni po službenoj dužnosti protiv lica za koje zna da nije učinilac tog dela, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. (3) Ko sam sebe prijavi da je učinio krivično delo za koje se goni po službenoj dužnosti, iako zna da ga nije učinio, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (4) Kaznom iz stava 3. ovog člana kazniće se i ko prijavi da je učinjeno krivično delo za koje se goni po službenoj dužnosti, iako zna da to delo nije učinjeno. Davanje lažnog iskaza Član 335. (1) Svedok, veštak, prevodilac ili tumač, koji da lažan iskaz pred sudom, u disciplinskom, prekršajnom ili upravnom postupku ili u drugom zakonom propisanom postupku, kazniće se zatvorom do tri godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i stranka koja prilikom izvođenja dokaza saslušanjem stranaka u sudskom ili upravnom postupku da lažan iskaz, a na ovom iskazu bude zasnovana odluka donesena u tom postupku. (3) Ako je lažan iskaz dat u krivičnom postupku ili je dat pod zakletvom, učinilac će se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina. (4) Ako su usled dela iz stava 3. ovog člana nastupile naročito teške posledice za okrivljenog, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (5) Učinilac koji dobrovoljno opozove lažan iskaz pre nego što se donese konačna odluka, može se osloboditi od kazne. Sprečavanje i ometanje dokazivanja Član 336. (1) Ko svedoku ili veštaku ili drugom učesniku u postupku pred sudom ili drugim državnim organom učini ili obeća poklon ili drugu korist, ili primeni silu ili pretnju u nameri da to lice davanjem lažnog iskaza ili nedavanjem iskaza utiče na ishod postupka, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom. (2) Ko u nameri da spreči ili oteža dokazivanje sakrije, uništi, ošteti ili delimično ili potpuno učini neupotrebljivom ispravu, odnosno druge predmete koji služe za dokazivanje, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine i novčanom kaznom. (3) Kaznom iz stava 2. ovog člana kazniće se i ko ukloni, uništi, pokvari, pomeri ili premesti kakav granični kamen, zemljomerski znak ili uopšte kakav znak o svojini na nepokretnosti ili o pravu na upotrebu vode ili ko u istoj nameri ovakav znak lažno postavi. (4) Ako je delo iz stava 2. ovog člana učinjeno u krivičnom postupku, učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom. Nedozvoljeno javno komentarisanje sudskih postupaka Član 336a Brisan (Sl. glasnik RS br. 121/12) Ometanje pravde Član 336b (1) Ko druge poziva na otpor ili na neizvršenje sudskih odluka ili na drugi način ometa vođenje sudskog postupka, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom. (2) Ko uvredom, silom, pretnjom ili na drugi način ometa ili spreči sudiju, javnog tužioca, zamenika javnog tužioca ili advokata u vršenju sudijske ili tužilačke funkcije, ili advokatske službe, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom. (3) Ako prilikom izvršenja dela iz stava 2. ovog člana učinilac nanese laku telesnu povredu sudiji, javnom tužiocu ili zameniku javnog tužioca ili advokatu ili preti upotrebom oružja, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina. (4) Ako prilikom izvršenja dela iz stava 2. ovog člana učinilac nanese tešku telesnu povredu sudiji, javnom tužiocu ili zameniku javnog tužioca ili advokatu, kazniće se zatvorom od dve do deset godina. Povreda tajnosti postupka Član 337. (1) Ko neovlašćeno otkrije ono što je saznao u sudskom, prekršajnom, upravnom ili drugom zakonom propisanom postupku, a što se po zakonu ne može objaviti ili je odlukom suda ili drugog nadležnog organa proglašeno kao tajna, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ko bez odluke suda objavi tok krivičnog postupka u kojem je isključena javnost ili odluku koja je u krivičnom postupku prema maloletniku donesena ili ko objavi ime maloletnika prema kojem je postupak vođen ili podatke iz kojih se može saznati o kom se maloletniku radi, kazniće se zatvorom do dve godine. (3) Ko neovlašćeno otkrije podatke o identitetu ili lične podatke lica zaštićenog u krivičnom postupku ili podatke u
Docsity logo



Copyright © 2024 Ladybird Srl - Via Leonardo da Vinci 16, 10126, Torino, Italy - VAT 10816460017 - All rights reserved