poticanje malog i srednjeg biznisa od strane neprofitnih organizacija-seminarski rad-Marketing-Marketing i PR

Marketing

Opis: Poticanje malog i srednjeg biznisa od strane neprofitnih organizacija,seminarski rad,Marketing,Marketing i PR, TEMELJNE ODREDNICE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA I MARKETINGA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA,Karakteristike neprofitnih organizacija,Volonterizam/ dragovoljni rad, Vrste neprofitnih organizacija,SUBJEKTI NEPROFITNIH ORGANIZACIJA,Financiranje (Fund raising) neprofitnih organizacija,Osvrt na postojeću zakonsku ragulativu malih i srednjih poduzeća u BIH,PRIMJER IZ PRAKSE 1: UDRUGA ZA BORBU PROTIV OVISNOSTI,IZ PRAKSE 2: BOSANSKE RUKOTVORINE, PRIMJER IZ PRAKSE 3: MIKROKREDITNE ORGANIZACIJE,Nastanak i razvoj mikrokreditne organizacije,Djelovanje MKO,Budućnost MKO u BIH Show more
Prikazivanje stranica  1  -  2  -  17
1

EKONOMSKI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU

TEMA: Poticanje malog i srednjeg biznisa od strane neprofitnih organizacija

(seminarski rad)

Mentor: prof.dr. Boris Tihi Predmet: Marketing neprofitnih organizacija

1

SADRŽAJ

1.UVOD.............................................................................................................................2

2. TEMELJNE ODREDNICE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA I MARKETINGA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA................................................................................................3

2.1.Karakteristike neprofitnih organizacija............................................................................. ..5 2.2. Volonterizam/ dragovoljni rad............................................................................................6 2.3. Vrste neprofitnih organizacija............................................................................................7

3.SUBJEKTI NEPROFITNIH ORGANIZACIJA....................................................................8 3.1. Financiranje (Fund raising) neprofitnih organizacija...................................................10 3.2. Osvrt na postojeću zakonsku ragulativu malih i srednjih poduzeća u BIH.......................10

4. PRIMJER IZ PRAKSE 1: UDRUGA ZA BORBU PROTIV OVISNOSTI............................11

5. PRIMJER IZ PRAKSE 2: BOSANSKE RUKOTVORINE.................................................12

6. PRIMJER IZ PRAKSE 3: MIKROKREDITNE ORGANIZACIJE.................................... . 12 6.1. Nastanak i razvoj mikrokreditne organizacije........................................................12 6.2. Djelovanje MKO................................................................ ...................................13 6.3. Budućnost MKO u BIH.....................................................................................................13

7. ZAKLJUČAK.............................................................................................................15

8. LITERATURA............................................................................................................16

2

1. UVOD

U vremenu posvemašnje globalizacije, razvoja tehnologije i napretka svih oblika komunikacije, niti marketing, niti društveno djelovanje kroz neprofitne organizacije nisu posebna novost. Međutim, brojnost dionika civilnog društva i njihovih korisnika, kao i sve veći zahtjevi za profesionalizacijom - te drugi izazovi – snažno ukazuju na potrebu sustavnog i kvalitetnog izučavanja svih područja relevantnih za uspješno komuniciranje s ciljnim skupinama i upravljanje marketingom u neprofitnim organizacijama.

U istraživanju se polazi od potrebe osiguranja financijskog temelja neprofitnih organizacija kao primarnog zadatka, a sve u cilju omogučavanja njihove evolucije i ostvarenja značajnijeg doprinosa i utjecaja na društvo. Pri tome je važno osigurati neutralnost neprofitnog sektora, omogućiti očuvanje temelja socijalnog društva, te postizanje uspješnosti i efikasnosti neprofitnih djelatnosti. Neprofitni marketing koristi iste tehnike i principe kao i konvencionalni marketing, služeći pritom ispunjavanju posebnih, neprofitnih ciljeva. Ispunjavanje ljudskih potreba, ishodište je i profitnog i neprofitnog marketinga, dok je kod neprofitnog marketinga izvedeni cilj ostvarenje opće društvene koristi, a u slučaju konvencionalnog marketinga, profit. Neučinkovitost neprofitnih organizacija pod državnom vlašću dovela je do pojave neprofitnog marketinga u tim djelatnostima i tržišnih zakonitosti u cilju rješavanja spomenutih neučinkovitosti. Uvođenje tržišnih zakonitosti u neprofitni sektor utjecalo je daljnji razvoj i proširenje djelokruga njihovog rada, kao i na društvo i okolinu što ide u pravcu održivosti i signifikantnije razine suradnje s ostalim profitnim organizacijama, te neprofitnog sektora kao značajnog izvora zaposljavanja. Spoznaja o potrebi za pomaganjem drugima, te motivima volontiranja nužna su kako bi marketeri mogli strukturirati proizvode i usluge neprofitnih organizacija, te privući resurse, uz istodobno osiguranje zadovoljstva svih nositelja interesa. Da bi razmjena poprimila zadovoljavajuće okvire, svi sudionici u razmjeni moraju ostvariti određeni ekvivalent za uloženi trud, sredstva ili neki drugi resurs. To je jedini način postizanja dugoročnog opstanka neprofitnih organizacija, gdje se vodi računa o ispunjenju motiva i potreba svih sudionika razmjene. Praktičan dio istraživanja proveden je na uzorku od 15 neprofitnih organizacija, te je pridonio verifikaciji i nadogradnji postavljenih hipotezi u radu. Rasprava o proučavanim elementima, ukazat će na najvažnije spoznaje generirane istraživanjem koje je pokazalo da su uz financijski problem, neprofitne organizacije suočene i s drugim podjednako važnim problemom nedostatka ljudskih resursa, čime se nadograđuje radna hipoteza postavljena ranije u radu. Drugi aspekt te hipoteze ukazivao je na potrebu neutralnog oblika financiranja neprofitnog sektora (model tržište-država) kao najoptimalnijeg, što je ovim istraživanjem i potvrđeno kroz postojanje dva najznačajnija izvora financiranja ispitanih subjekata, i to donacija, te državne potpore. Neprofitne organizacije su “agenti humanitarnih promjena”, postoje kako bi poboljšale ljudske živote, važne su za kvalitetu života u nekom društvu i na usluzi su društvu.

Budući da marketing ustvari označava traženje, ovdje se radi o tržištu roba i usluga, odnosno kompletne ponude i potražnje koja se odvija u neprofitnom sektoru. U tom smjeru je moguće ostvariti odnos između aktera upravo ovog tržišta te dobiti izvrsne rezultate usprkos mnogim naizgled nepremostivim barijerama. U svijetu je, uglavnom na Zapadu, ovaj segment društvenih aktivnosti vrlo aktivan i veoma učinkovit, dok je to kod nas manje slučaj i riječ je o pojavi koja tek treba uzeti maha. U ovom radu ćemo se baviti prvenstveno neprofitnim organizacijama koje su u funkciji podržavanja malog i srednjeg biznisa, u ekonomskoj sferi itekako bitnog kreatora temelja privrednog razvoja. Time više jer je samoincijativno zapošljavanje u ovoj državi od velikog značaja i prijeko potrebno, te ponekad predstavlja jedini

3

izvor egzistencije brojnim obiteljima koje su u vihoru rata izgubile priliku za stabilnu financijsku egzistenciju kroz nestanak mnogih radnih mjesta.

2. TEMELJNE ODREDNICE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA I MARKETINGA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Osim zadovoljavanja potreba primarnog ciljnog tržišta vodi se računa i o javnom interesu i potrebama cjelokupnog društva, kao i prijedlog za termin implementacije marketinške koncepcije u neprofitnim organizacijama nameće se društvena orijentacija koja navodi da je glavna zadaća institucije u određenju potreba, želja i interesa njenih potrošača te u njenoj prilagodbi kako bi omogućila zadovoljstva koja čuvaju ili uvećavaju dobrobit i dugoročne interese korisnika i društva.

S aspekta što marketing može ponuditi neprofitnim organizacijama i što marketing mora uzeti u obzir kada zalazi u sferu neprofitnog sektora:brojni klijenti, nefinancijski ciljevi, usluge i ponašanje radije nego roba, javno netržišni pritisak i tenzija između misije i zadovoljstva potrošača.

Koraci koje je potrebno provesti za izgradnju Organizacije temeljene na vrijednostima:

 su stvaranje i određivanje vrijednosti «koje vrijednosti trebamo usvojiti da ispunimo našu viziju?»

 komuniciranje na svrhovit način na temelju određenih vrijednosti sa svim stranama što uključuje zaposlene, prodavače, partnere, podugovarače, itd.

 izvršiti odozgo prema dolje svih politika, procedura, prodajnih praksa i pisanih materijala

 nastaviti postavljati pitanja «gdje smo pogriješili odnosno propustili ispuniti obećanja koja se tiču vrijednosti”

 Jedno od bitnih obilježja suvremenog poslovanja jest težnja za izvrsnošću. Izgradnja proizvoda i programa visoke kvalitete, kvaliteta organizacije, ljudskih potencijala postaju temeljni zahtjevi koji se postavlja pred menadžment. Težnja za izvrsnošću u neprofitnim organizacijama može biti poticaj ostalim organizacijama da slijede primjere koji potiču kvalitetu i donose pozitivne rezultate.

 Neprofitne organizacije već dobro znaju važnost motivacije i produktivnosti kreativnih stručnjaka – radnika znanja. Izgradnja organizacija koje se temelje na znanju počiva na potrebi prepoznavanja znanja i stručnjaka-profesionalaca kao ključnih nositelja napretka odnosno kreativnosti i inovacija.

 Neprofitne organizacije “prodaju uslugu” te se usluge velikim dijelom temelje na novim znanjima.

4

KORACI PRI POKRETANJU NEPROFITNOG PODUZETNIŠTVA

Neprofitni marketing podrazumijeva primjenu marketing instrumentarija i koncepata na društvene probleme i mogućnosti. Marketing neprofitnih organizacija je skup aktivnosti kojima se osmišljava i pospješuje planiranje, provedba, distribucija i komuniciranje djelovanja organizacija koje ostvaruju neki određeni javni interes, a osnovna svrha postojanja im nije ostvarivanje profita.1

Cijena ono što korisnik proizvoda/usluge "žrtvuje" da bi sudjelovao u razmjenskom procesu. Čak ukoliko je proizvod neprofitne organizacije besplatan, korisnik mora uložiti dio svog (slobodnog) vremena da bi došao do njega. Kakva cijena ? o ...previsoka – "odbija" korisnike i nije u skladu s neprofitnom orijentacijom; o ...preniska/nikakva – signalizira premalu vrijednost proizvoda, a ponekad i nedovoljno poštovanje ciljne skupine; o ...u skladu s vrijednošću koju pruža proizvod (usluga)!

Radionički pristup utvrđivanju cijene izabranih proizvoda/usluga: odrediti vrijednost koju ciljnom segmentu pruža proizvod; odlučiti traži li se kompenzacija u novcu i/ili vremenu korisnika; odrediti ekvivalentnu visinu kompenzacije.

Mjesto na kojem se razmjena događa (fizička lokacija organizacije, poslužitelj na Internetu, telefon...) mora biti usklađeno s potrebama korisnika i nastupom organizacije. Mjesto/distribuciju treba prilagoditi želji korisnika za okruženjem koje omogućava učinkovito pružanje usluge, ali je i sigurno, te pruža privatnost. Jesu li potrebni posrednici (i ako da – kakvi ?). Npr. za korisnike koji ne mogu (fizički) doći u organizaciju/instituciju: o ...nekada – obilazak korisnika "od vrata do vrata", o ...danas – Internet, SMS...

1 Pavčić Jurica, „Strategija marketinga neprofitnih organizacija“, Masmedia, 2003. Zagreb

5

Radionički pristup utvrđivanju načina distribucije izabranih proizvoda/usluga: Odrediti uvjete u kojima ciljna skupina želi primiti ciljanu uslugu/konzumirati ciljani proizvod. U skladu s uvjetima, odrediti mjesto razmjene: knjižnica, korisnikov prostor, neki posrednik.

Promocija odgovara na pitanje kako doći do pripadnika ciljne skupine i iskomunicirati vrijednost koju im organizacija nudi. Mora biti usklađena sa sposobnostima organizacije da stvarno pruži proizvode (usluge) koje bi korisnici mogli zatražiti nakon što im se oni i iskomuniciraju. Sredstva promocije:  Oglašavanje – plaćeno komuniciranje s ciljnim skupinama (obično putem medija – novina, TV, Interneta...);  Unapređenje prodaje – poticanje posrednika da djeluju na uspješnost procesa razmjene (u neprofitnom marketingu – npr. distribucija programskih materijala i brošura);  Osobna prodaja/kontakti – direktna interakcija između predstavnika organizacije i (potencijalnih) korisnika;  Odnosi s javnostima – informiranje i utjecanje na stavove onih dijelova široke javnosti koji mogu značajno djelovati na organizaciju.

2.1. Karakteristike neprofitnih organizacija

Iako imaju prihode (članarine, ulaznice, prodaja proizvoda/usluga itd.), generiraju samo manji dio novca potrebnog za njihovo funkcioniranje. -Nisu “plaćene” obzirom na svoju uspješnost, ali niti ne mogu dobiti novac samo zbog dobrih namjera -> moraju poslovati pozitivno, efikasno i efektivno kao i svaka poslovna organizacija kako bi opstale i nastavile s pomaganjem jer u protivnom bivaju eliminirane.

Drucker:: “Neprofitno” ne smije biti “gubitničko”.  Smith, Bucklin & Ass.: “Za neprofitne je organizacije prošlo vrijeme ležernog stila menadžmenta koji se bazirao na idealizmu, a ne na profesionalizmu.”  “Neprofitno ne znači neuspješno”.

Osnovni elementi važni za djelovanje neprofitnih organizacija su plan, marketing, ljudi i novac. Prva, dakle temeljna aktivnost svakog djelovanja pa tako i neprofitnih organizacija jest planiranje. Neprofitne organizacije pristupaju planiranju: da kreiraju strukturu koja vodi aktivnosti u izvršenju njegove misije, da alociraju organizacijske resurse na najučinkovitiji način, da stvore okvir po kojemu organizacijska učinkovitost može biti vrednovana, da se postigne konsenzus oko organizacijskih ciljeva između osoblja, uprave i vanjskih suradnika. Planiranje je proces koji sadrži sljedeće mehanizme: plan, kontrola, cilj. Ciljevi proizlaze iz misije i vizije, predstavljaju konkretan rezultat koji se treba postići u točno određenom vremenskom razdoblju. Ciljevi neprofitnih organizacija tiču se društvenog ponašanja: primjerice: poboljšanja obrazovanja, sprečavanja nasilja, suzbijanja alkoholizma, uporabe droga itd. Takvi ciljevi su: altruistički, kvalitativni, dugoročni, nematerijalni, orijentirani ljudima i nenovčani .2 Strateški plan jest sredstvo koje pomaže vođama organizacije u odlučivanja po pitanjima koja su ključna za organizaciju, a tiču se postavljanja misije, određenja principa, ciljeva i strateških ciljeva. Starteško planiranje pored toga treba alocirati ljudske i financijske resurse i izvršiti ove aktivnosti, procijeniti da li su ciljevi ispunjeni te utvrditi sredstva za vrednovanje programa,

2 www.marketing.about.com/od/nonprofitmarketing.html

6

osoblja i resursa. Za strateško planiranje treba osigurati podršku i predanost menadžera u procesu strateškog planiranja, uključiti vodstvo, osoblje i klijente u proces strateškog planiranja, osigurati uključenje osoba izvan organizacije konzultanata u proces strateškog planiranja, ohrabriti svo osoblje da se uključi u proces da se razvije strateško razmišljanje, upravljati analizom okoline (vanjska i unutarnja okolina), utvrditi proces za primjenu strateškog planiranja odrediti prioritete, odrediti vremenske granice, odgovorne i alokaciju resursa, dokumentirati cijeli proces, stalno nadgledanje implementacije plana, osigurati ažuriranje promjena. Proces strateškog planiranja podrazumijeva razvoj, implementaciju i procjenu plana; nije jednokratan događaj već kontinuirani proces koji traje i treba se prilagođavati eksternim i internim promjenama. Planiranje je manje otvoreno i izravno u neprofitnom sektoru. Kod neprofitnih organizacija postoji problem da je teško izmjeriti uspješnost još teže je odrediti dakle definirati ga, odnosno postaviti kriterije uspješnosti.

2.2. Volonterizam/ dragovoljni rad

Volonterizam ili dragovoljni rad je neplaćena, neprofitna djelatnost osobito važna za neprofitne organizacije jer naglašava humanu paradigmu suvremenog društva. Volontiranje prema jest aktivnost koja se slobodno poduzima, koja nije plaćena i čini se na dobrobit drugih. Volonteri u pravilu daruju svoje slobodno vrijeme za određenu aktivnost . Volonterski rad može biti formaliziran (u okviru djelovanja neprofitnih organizacija) i neformalan. Postoji potreba za razvijanjem programa za volontere (u onim organizacijama gdje rad volontera ima značajnu ulogu) koji bi sistematično razradili pitanja planiranja, definiranja i razvoja takovih programa. Uspješna uključenost volontera nije stvar slučaja već rezultat predanog rada menadžmenta program volontera ne ostane samo na dobrim namjerama dobar menadžment mora učiniti sve ostalo. Kada govorimo o neprofitnim organizacijama kao agentima društvenih promjena, možemo reći da upravo volonteri donose temeljnu kvalitativnu razliku razvoju civilnog društva i ispunjenju različitih društvenih potreba. Volonterizam predstavlja ekonomsku kategoriju njegova je uloga neprocjenjiva u prepoznavanju novih socijalnih potreba i rješavanjem problema koji su zajedničke naravi. Rad volontera treba biti stručno vođen i organiziran, treba posebnu pažnju posvetiti potpori njihovog rada i razvoja te njihove promocije.

Ključni razlozi za uključivanje u volonterski rad:  osjećaj samoostvarenja  altruizam  druženje/zajedništvo s ljudima  učenje o nekom području  stvaranje ili sudjelovanje u razvoju organizacije  ostvarivanje društveno važnih kontakata  poistovjećivanje s organizacijom  usavršavanje ili razvoj kompetencija  dobiti mogućnost  osigurati ulaz u neku organizaciju  društveni angažman

Razlozi zašto ljudi volontiraju:  da pomognu društvu i zajednici  da povećaju samopouzdanje  da pomognu prijateljima  da stvore nove prijatelje  da izađu izvan svog posla

7

 poboljšaju svoj životopis  da razviju nove vještine  uživaju u nečemu što vole Drucker navodi da postoje brojni razlozi zašto ljudi iz područja biznisa (banaka, osiguravajućih društava, kompjuterske branše, i drugi) volontiraju u neprofitnom sektoru: “zato što na svom poslu: nemaju dovoljno izazova, nemaju dovoljno postignuća, nemaju dovoljno odgovornosti, nemaju misiju, postoji samo probitačnost».

2.3. Vrste neprofitnih organizacija

Obzirom na područje rada: obrazovne, kulturne, religiozne, političke, zdravstvene, dobrotvorne, zaštitne (npr. sindikati, gospodarske komore i sl.), socijalne itd. Obzirom na vlasništvo: vladine (državne, lokalne) i nevladine. Za neprofitne organizacije se slobodno može reći da su napravile najveći iskorak u upravljanju u zadnjih nekoliko desetljeća. A upravo iskorak u upravljanju je značio početak u nezaustavljivom razvoju i rastu neprofitnih organizacija.

Menadžeri se definitivno trebaju zapitati što čini uspješne neprofitne organizacije uspješnim. Pogotovo zbog činjenice da netko volontira i to radi sa tolikim žarom i voljom koji nikad nije viđen kod posla koji mu je plaćen. Nekoliko je važnih stvari koje treba shvatiti: MISIJA - pokretačka snaga. Često u poduzećima nedostaje misija s kojom bi se zaposlenici identificirali, za koju bi dali svoj maksimum. Ljudi vole kad znaju da rade nešto što nije samo zbog novca, nešto za čime se mogu povoditi. Misija određuje zašto organizacija postoji, što želi ostvariti, dakle određuje svrhu postojanja organizacije i njene vrijednosti. Prva lekcija što biznis može naučiti od neprofitnih organizacija je započeti rad s misijom i njenim zahtjevima, što usmjerava organizaciju na akciju, to određuje specijalne strategije koje su potrebne da se postignu ključni ciljevi. Na ostvarivanje misije neprofitnih organizacija utječu untarnja (interna) okolina: veličina organizacije, finansijsko stanje organizacije, broj, sposobnost i znanja ljudskih potencijala potrebna za upravljanje projektima, postojeća oprema, tehnologija, posvećenost i usmjerenost uprave i ulagača, organizacijska kultura, postojeći program, misija, strategijski ciljevi te pravila i procedure koje određuju kako upravljati organizacijom. OBUKA - kontinuirano, permanentno učenje. U neprofitnim organizacijama je čest slučaj da stariji član uči mlađeg, da mu bude mentor. Na taj način stariji član je dobio potvrdu da se njegov rad i znanje cijeni i poštuje što dakako ima implikacije na njegov daljnji rad i lojalnost organizaciji. Složit ćete se da je ovo itekako važno za poduzeća. ODGOVORNOST - nije dovoljno postaviti cilj. Kad je čovjek za nešto odgovoran tada mu se daje do znanja da mu je ukazano povjerenje i on će poduzeti aktivnosti kojima će to povjerenje opravdati. Ovo možemo povezati sa decentralizacijom, a neprofitne zajednice funkcioniraju na taj način. Kad bi jedan čovjek upravljao svime tada ne bi bilo previše uspjeha. Davanjem drugima odgovornosti za projekte njih se aktivno uključuje i oni su zainteresirani dati svoj maksimum. Fascinantno je to kako se ljudi uključuju u razne aktivnosti bez da traže protunaknadu u novcu i iz takvih zajednica se može puno toga naučiti o motivaciji. Menadžeri bi morali razmisliti i primijeniti određene stvari koje se mogu naučiti od neprofitnih organizacija.

Oblikovanje strategije marketinga neprofitnih organizacija: • Analiza stanja Analiza perspektiva Utvrđivanje misije

8

Odabir strategije Uvođenje i primjena strategije Kontrola primjene Povratna sprega

Izdvojena područja primjene marketinga u neprofitnim organizacijama: prikupljanje sredstava, organizacija i marketing posebnih manifestacija, lobiranje i odnosi s javnošću. Zaposlenici u neprofitnim organizacijama ne mogu napredovati i biti uspješni na menadžerskim pozicijama bez menadžerskih znanja i vještina. Obzirom da su kreativnost i fleksibilnost važna obilježja neprofitnih organizacija, osobe koje osim poznavanja problematike neke neprofitne organizacije imaju i menadžerska znanja i vještine imaju komparativnu prednost. Interesno- utjecajne grupe iz okoline su: poduzeće, zaposleni, dioničari, konkurenti, sindikati, dobavljači, potrošači, političke stranke, nacionalne i lokalne vlade, obrazovne institucije, javne interesne grupe, financijske institucije i zakonodavne institucije. Ima li konkurencija u neprofitnom sektoru smisla ako neprofitne organizacije zadovoljavaju društvene potrebe ? Možda i ne, ali, ipak, konkurira se za sredstva istih donatora, tj. sponzora, a različite organizacije mogu istu misiju ispunjavati s pozicije različitih temeljnih vrijednosti. Uostalom, svaka organizacija teži preživljavanju u odnosu na druge, slične organizacije. Michael E. Porter tvrdi: Postoje samo tri opća "generička" načina postizanja i održanja konkurentosti (upotrebljiva u profitnom i neprofitnom sektoru). Organizacija treba izabrati jedan od tih pristupa i uporno ga provoditi u praksi. 3

Generičke strategije marketinga:  Organizacija ispunjava svoju misiju... o ...uz najniže troškove od svih konkurenata, što joj omogućuje da učinkovitije zadovolji široki spektar društvenih potreba. o ..."kvalitetnije" od konkurencije, tj. bolje zadovoljava široki spektar društvenih potreba od ostalih (usporedivih) organizacija (DIFERENCIJACIJA). o ...bilo jeftinije, bilo "kvalitetnije" od konkurenata, ali se pritom koncentrira na uski segment korisnika, tj. na specifične potrebe (FOKUSIRANJE). 4

3.SUBJEKTI NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Neprofitne organizacije su sve one organizacije koje služe ostvarivanju nekog određenog javnog interesa, ali im osnovna svrha postojanja nije ostvarivanje profita.

Područje društvenog marketinga se može razgraničiti: 1. Marketing koji se odnosi na izvangospodarske(neprofitne djelatnosti). To su društvene organizacije koje služe ostvarivanju određenog javnog interesa kao što su odgojno-obrazovne, znanstveno istraživačke, vjerske i humanitarne organizacije, zdravstvena i socijalna zaštita, kultura i umjetnost, političke, sportske i rekreativne organizacije, sindikati, razni pokreti, udruženja ideje, ali i državni i upravni organi, vojska i dr.

2. Marketing koji primjenjuje društvo, tj. njegove ustanove i udruženja. On ima za cilj društvene promjene i ostvarivanje društvene koristi s jedne strane, te vrlo često ekonomske koristi s druge strane. Primjerice, isplativije je ulagati u zdravstvenu preventivu nego poslije popravljati

3 www.scindeks.nbs.bg.ac.yu/danak.php? 4 www.efbihac.org/mmb

9

nastalo stanje skupim liječničkim tretmanima i financiranjem bolovanja. Društvenom marketingu mjenjaju se ideje, praksa i ponašanje primatelja poruka. Npr: „Ako piješ ne vozi!“

Činjenica da profit organizacije nije u prvom planu ne znači da ove organizacije ne postižu financijski uspjeh. Naprotiv, one mogu ostvarivati višak prihoda nad rashodima, međutim ova razlika između profitnih i neprofitnih organizacija je u tome što neprofitne organizacije ovu razliku na kraju poslovne godine ne distribuiraju članovima uprave niti drugim pojedincima koji eventualno polažu pravo na ovaj vid financiranja, već ga ponovo stavlja u funkciju generatora za daljnje ostvarivanje misije organizacije. Dakle uspješno finansijsko poslovanje je u funkciji ostvarivanja još bolje kvaliteta rada, tj. usluge koje se unutar tih organizacija pruža.

Osobitosti neprofitnih organizacija mogu se navesti slijedeći: -Poteškoće u mjerenju outputa -Drugačiji pravni i porezni status -Tendencija kretanja ka uslužnoj organizaciji -Veća usmjerenost postavljenim ciljevima i strategijama -Financijska neovisnost o korisnicima -Dominacija profesionalaca -Specifičan način rukovođenja -Specifičan top menagment -Važnost političkog uticaja -Neprimjerena kontrola menagmenta

Razlike između profitnih i neprofitnih organizacija: Profitne Neprofitne

Tko je vlasnik? Ulagači (dionočari) Neka druga neprofitna organizacija ili nitko

Može li ostvariti profit?

Da Ne

Kome je odgovoran menagement?

Dioničarima Izvršnom tjelu neprofitne organizacije

Izvori prihoda? Prodaja Donacije, pokloni, ponekad prodaja

Koji se porezi plaćaju?

Svi porezi Ne plaćaju se, izuzete od plaćanja poreza

Svrha organizacije? Ostvarivanja dobiti za vlasnike Ostvarivanje misije zbog koje organizacija i postoji

Izvori kapitala? Osnivačke dionice, potraživanja, ostvareni prihodi, zadržana dobit

Donacije, potraživanja, pomoć vlade, fondovi

Mjere uspješnosti? Dobit, povrat investicije Operacionalizacija misije, uspješnost fundraising-a

Tko utječe na usjeh? Potrošači Klijenti i suradnici 5

Ključne komponente koje treba posjedovati vođe neprofitnih organizacija su: -volja, sposobnost i samodisciplina u slušanju drugih -spremnost za komuniciranje (u smislu biti jasan u izražavanju) -spremnost dati prednost ispunjenju zadatka u odnosu na sebe

5 Marcel Meler, „neprofitni marketing“, Ekonomski fakultet , Osijek, 2003.

10

Pitanje mjerenja organizacijske učinkovitosti od osobitog je značaja za neprofitne organizacije zato što su one uvjetno rečeno po definicije «nemjerljive» (unmeasurable). Preciznije rečeno teško je mjeriti njihov učinak, odnosno postaviti mjere uspješnosti njihova djelovanja u društvu za razliku od profitnih organizacija gdje možemo na osnovu njihovog rezultata lako odrediti njihovu organizacijsku uspješnost. Problematika mjerenja rezultata neprofitnih organizacija izuzetno je složena i zahtjeva multidisciplinaran pristup. Jedan od temeljnih razloga tome leži u činjenici da je to jedna od ključnih razlika između profitnih i neprofitnih organizacija -neopipljivi/ teško mjerljivi rezultati. Jedan od načina unapređenja poslovanja neprofitnih organizacija je uspostavljenje suradnje s profitnim sektorom. Profitni sektor nalazi svoje interese unaprjeđujući svoj imidž u društvu angažmanom oko nekih društveno važnih pitanja te iskazujući na taj način društvenu odgovornost. Neprofitni način ulazeći u različite oblike suradnje s profitnim sektorom osigurava tako potrebne financije, ostvaruje kontakte i širi svoju mrežu djelovanja te lakše brže i djelotvornije osigurava ispunjenje svoje misije.

3.1. Financiranje (Fund raising) neprofitnih organizacija

Fund raising jest pojam koji određuje prikupljanje sredstava koje služi za financiranje djelatnosti neprofitnih organizacija i oblikovanja fondova. Fundraising odnosno aktivnosti fundraising-a možemo promatrati kao malo poduzeće odnosno biznis koji da bi uspješno prikupljao sredstava za neprofitna organizacije (poput škola, bolnica, knjižnica, fakulteta ) treba razviti detaljan poslovni plan. To što neprofitnim organizacijama nije osnovna svrha ostvarivanje profita ne znači i da joj to uopće nije u interesu. Najvažnije je da ova organizacija opstane, a da bi to postigla mora i prije svega dobro koristiti sredstva koja ima na raspolaganju, kao i opravdati svoje djelovanje kroz pružanje društvenih potrebnih i opravdanih programa. Neprofitne organizacije finansiraju se dijelom iz vlastitih sredstava, dijelom iz proračuna, a dijelom iz sponzorstva i donacija. Već time je pred njih postavljen teži zadatak i strategija njihovog djelovanja je složenija od strategije koju stvaraju gospodarski subjekti u profitnom sektoru. Naime, one osim korisnika svojih usluga moraju jednako zadovoljiti i druge subjekte, one koji ih financiraju. Prema zakonu, imovinu organizacije čine: članice, dobrovoljni prilozi i pokloni fizičkih i pravnih lica, sredstva dodijeljena iz budžeta, prihodi od kamata, dividendi, dobiti od kapitala, zakupnina honorara i sličnih izvora pasivnih prihoda, prihodi stečeni obavljanjem privredne djelatnosti, drugi prihodi stečeni u skladu sa Zakonom i statutom.6

3.2. Osvrt na postojeću zakonsku ragulativu malih i srednjih poduzeća u BIH

Situacija koja se odnosi na mala i srednja poduzeća u BIH ni u kojem slučaju nije zavidan. Brojni izvori govore da prva registracija poslovnih subjekata u BIH zahtijeva 12 do 15 koraka, u nekim slučajevima registriranje potraje preko 70 dana, a popratni troškovi variraju u zavisnosti od vrste poslovnog subjekta od 150 do 1600KM.

Primjena marketinga u neprofitnim organizacijama je višestruko korisna: -Identificiranje svih sudionika/ciljnih grupa u djelovanju organizacije i utvrđivanje njihovih potreba -Uspješnije zadovoljavanje utvrđenih potreba sudionika/ciljnih grupa

6 Zakon o udruženjima i fondacijama („Službene Novine FBIH“ br. 45/02)

11

-Kvalitetnija osiguravanja resursa za djelovanje i osiguravanje financijske stabilnosti -Snižavanje troškova djelovanja -Osmišljavanje programa komunikacije organizacije s okružjem

4. PRIMJER IZ PRAKSE 1: UDRUGA ZA BORBU PROTIV OVISNOSTI

Uspjeti i opstati. To su glavni razlozi zbog kojeg se sve više udruga okreće neprofitnom poduzetništvu. Ono je, pak, kod nas još uvijek nedovoljno istraženo područje. Malo je onih koji su izgradili uspješan model, a njihovo kopiranje ne garantira ponavljanje uspjeha. Ipak, u nekim se idejama već u startu može prepoznati velik potencijal. Takav je slučaj udruge Ne-ovisnost. Ne-ovisnost je nastala 2003. Godine na inicijativu rehabilitiranih ovisnika, članova njihovih obitelji i stručnih osoba koje se bave ovisničkom problematikom. - Htjeli su na autentičan i specifičan način dati odgovor na sve veći problem ovisnosti na tom području, koristeći pri tome iskustva i uspješne primjere bivših ovisnika, koji su se izvukli iz tog ponora. Udruga danas broji 7 zaposlenih djelatnika, 15 volontera, te 68 članova koji su aktivno uključeni u neku od aktivnosti udruge. Do sada su se uglavnom financirali od manjih donatora i sredstvima Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Kapacitet, ali i priliku za uspješni biznis kojim bi financirali rad udruge i tako udarili temelje njenoj održivosti : 1.Uzgoj svinje. Imanje je pogodno za stočarsku proizvodnju, a plasman ove autohtone pasmine osiguravao bi prihode za udrugu. 2.Proizvodnja betonske galanterije. Istodobno jedan od vidova terapije za stanovnike terapijske zajednice mogao bi također pronaći svoje mjesto na tržištu i pružiti priliku za sudjelovanje u prihodovnoj djelatnosti pojedincima koji se ne vide u poljoprivrednoj djelatnosti. 3.Završni radovi u građevinarstvu. Za one koji završe program odvikavanja i uspješno apstiniraju udruga bi na tržištu rada pronašla angažman na građevinskim poslovima. Prema definiciji svako poduzetništvo ima za cilj stvaranje nove vrijednosti, dakle dohotka. Kada govorimo o neprofitnom ili socijalnom poduzetništvu, onda je ponovno riječ o stvaranju dohotka, ali je razlika u njegovoj raspodjeli. Neprofitno poduzetništvo ima za cilj stvoriti dohodak, koji će organizacija koja ga je ostvarila raspodijeliti za programske aktivnosti koje vode ostvarenju misije zbog koje je organizacija osnovana. Kod neprofitnih organizacija u konačnici nema raspodjele dobiti vlasnicima, osnivačima, voditeljima ili osobama koje su novac zaradile. Odlukom upravnog tijela organizacije, novac se usmjerava u programske aktivnosti ili češće u pokrivanje troškova hladnog pogona. Naime, najveći dio neprofitnih organizacija (udruge, ustanove, institucije) vodi stalnu bitku s pokrivanjem osnovnih troškova poslovanja. Kako se većina sredstava ostvaruje putem projekata, odnosno donacija, koje su vremenski ograničene i često pokrivaju tek manji dio organizacijskih troškova, teško je postići održivost bez stalnih izvora sredstava. Pored vremenske ograničenosti, najveći dio donatora (javni ili privatni, domaći ili strani) najvećim dijelom pokriva programske troškove provedbe aktivnosti, a tek manjim dijelom priznaje organizacijske troškove bez kojih organizacija na duži vremenski rok ne bi mogla opstati. Dakle, jedan od osnovnih motiva za pokretanje poduzetničke aktivnosti neke neprofitne organizacije bilo bi stvaranje dohotka, odnosno slobodnih sredstava, fonda kojim organizacija može neovisno o donatorima, pokrivati troškove poslovanja i samostalno usmjeravati sredstva u željene programske aktivnosti sukladno misiji organizacije. Neprofitna organizacija kroz

12

neprofitno poduzetništvo nastoji ostvariti vlastitu održivost kako bi se mogla baviti aktivnostima zbog kojih je osnovana.7

5. PRIMJER IZ PRAKSE 2: BOSANSKE RUKOTVORINE

Sjedište Centra je u Tuzli i on radi na jačanju malih i srednjih preduzeća iz sjeveroistočne BiH koja se bave izradom rukotvorina. U okviru ove misije Centar pruža niz usluga, počevši od usluga dizajna, razvoja proizvoda, istraživanja tržišta, marketing usluga na domaćem i inostranom tržištu, trening programa za uposlenike malih i srednjih preduzeća i njihovih krajnjih korisnika. Poseban segment projekta čini razvoj linije unikatnih suvenira kojima će se poboljšati turistička ponuda Bosne i Hercegovine.

Nevladina organizacija «Bosanske rukotvorine» okuplja više od pet stotina žena iz oba bosanskohercegovačka entiteta koje više od deset godina veoma uspješno, izrađuju odjevne i ukrasne predmete tradicionalnim tehnikama pletenja, heklanja i tkanja, tehnikama koje su bosanske rukotvorine učinile prepoznatiljivim i cijenjenim u cijelom svijetu. O kvalitetu i prepoznatljivosti bosanskih rukotvorina govori podrška velikih bh. kompanija: Bosnalijek, Pliva, UMEL Dalekovodmontaža, Raiffeisen Bank, Raiffeisen Osiguranje, Hidria, Flash Production i mnogi drugi, koji redovno kupuju poklone „Bosanskih rukotvorina“ za svoje poslovne partnere. Nadamo se da će i bh. ambasadori i državne delegacije slijediti njihov primjer i poklanjajući ove unikatne poklone svojim saradnicima i partnerima u inostranstvu, predstavljati Bosnu i Hercegovinu kao modernu državu koja njeguje svoju tradiciju.

6. PRIMJER IZ PRAKSE 3: MIKROKREDITNE ORGANIZACIJE

6.1. Nastanak i razvoj mikrokreditnih organizacija

Nemoguće je ne spomenuti mikrokreditni sektor u BIH koji se razvio u post-ratnom periodu kao dio programa kojima je prvenstveno bio cilj zapošljavanje osoba i oživljavanje privrednih aktivnosti plasiranjem mikrokredita. Mikrokreditni sektor je u poslijeratnom periodu odigrao značajnu ulogu u smanjivanju siromaštva i podršci razvoju malog i srednjeg poduzetništva u BiH, posebno među socijalno ugroženom populacijom koja nema mogućnost pribavljanja finansijskih sredstava kod tradicionalnih banaka. Mikrofinansije su, inače, nova oblast u finansijskom sektoru u svijetu i smatraju se jednom od najvećih inovacija sa kraja prošlog stoljeća. Naša zemlja je imala sreću da se preko državnog Projekta lokalnih inicijativa (LIP), podržanog od Svjetske banke, i uz podršku međunarodnih nevladinih organizacija još 1996. godine, sretne sa razvojem ovog vida borbe protiv siromaštva i razvoja poduzetništva zasnovanog na tržišnim principima. Rezultati ostvareni za prethodnih devet godina svrstavaju BiH među zemlje u svijetu koje su otišle najdalje u razvoju ove vrste finansijskog poslovanja. Mikrofinansije se često, što je neopravdano, miješaju sa poslovanjem tradicionalnih banaka, ali, u osnovi, se razlikuju upravo u tome što banke služe bogatije klijente koji imaju kreditnu istoriju i kolaterale, a mikrokreditne organizacije (MKO) služe klijente koji nemaju sredstava za kolateral i imaju niske i neredovne prihode.8

Najveći doprinos razvoju ovog sektora dala je Svijetska banka finansirajući operacije mikrokreditne organizacije (MKO). Slijedile su je i druge međunarodne organizacije kao što su

7 www.nyfa.org 8 Bilten '05 Mikrokreditnih organizacija u BIH

13

USAID, Europska unija- Kfw, UNHCR, UNDP, Care International, World Vision, Mercy Corps, ICMC, CRS i drugi donatori i financijeri. Ove organizacije egzistiraju u BIH od 1996.godine i u tom periodu dovele su nivo ponude mikrokredita do najrasprostranjenije finansijske usluge. U BIH je registrirano 50 mikrokreditnih organizacija, njih 29 u Federaciji i 21 u Republici Srpskoj.

6.2. Djelovanje MKO

Proizvodi mikrokreditnih organizacija su osmišljeni tako da kombiniraju bankarsku praksu i ostvarivanje socijalnih ciljeva. Korištenje im je u svrhu pokretanja i unapređivanja malog biznisa, obrtništva i poljoprivredne proizvodnje, a najčešće se koriste za obrtni kapital, nabavku opreme i kupovinu osnovnih sredstava, kao i za rješavanje drugih financijskih problema u mikrobiznisu.

Ovakvi rezultati su otvorili vrata bosanskohercegovačkim stručnjacima širom svijeta da budu pozvani i da govore o uspjehu mikrofinansijskog sektora u BiH na svim okruglim stolovima i konferencijama. Na žalost, o uspjehu i rezultatima ovog sektora se najmanje zna i govori u samoj BiH. Ujedinjene nacije su 2005. proglasile Međunarodnom godinom mikrokreditiranja zbog promoviranja mikrokredita i mikrofinansijskih usluga, imajući na umu velik značaj i potencijal mikrofinansijskog sektora. U BiH je tokom ove godine održan niz manifestacija i skupova, najčešće u organizaciji Udruženja mikrofinansijskih organicacija u BiH (AMFI BiH), koje je osnovano na državnom nivou. Isto tako, mikrokreditne organizacije djeluju na teritoriji cijele BiH poslujući na principu jedinstvenog ekonomskog prostora.

Najvažnija implikacija procjene utjecaja mikrokredita na klijente u BiH jeste da mikrokreditiranje pomaže građanima BiH da poboljšaju svoje materijalno stanje, odnosno dobrobit svojih doma}instava, razvijaju svoje biznise, te na taj način sami doprinesu ekonomskom napretku na nacionalnom nivou. Mikrokrediti pomažu u stvaranju produktivnih mikrobiznisa, što podiže nivo samozapošljavanja koji na taj način značajno doprinosi prihodima domaćinstva.9

6.3. Budućnost MKO u BIH

Kako mikrobiznisi postaju sve produktivniji, poduzetnici sve više zarađuju na račun samozapošljavanja. Studije slučaja otkrivaju da su poduzetnici primarno motivirani obezbjeđivanjem dobrog posla za sebe same, te dobrih životnih uvjeta za svoje porodice. S obzirom na stepen nezaposlenosti na državnom nivou, koji iznosi od 20 do 40 odsto, produktivno samozapošljavanje je važna opcija građana BiH. Mikrokrediti pomažu u obezbjeđivanju više novčanih sredstava, te podizanju dobrobiti poduzetnika i njihovih porodica na viši stepen. Mikrokrediti potiču poduzetnike na uključivanje u formalnu ekonomiju u širem smislu, registriranjem svojih poslovnih djelatnosti, što utječe na jačanje formalne ekonomije BiH u odnosu na sivu ekonomiju. Ovo doprinosi nacionalnoj ekonomiji unapređenjem porezne osnovice, te stvaranjem nivoa na kojem je moguć rast i razvoj poslovanja. Registracija poslovne djelatnosti, također, je značajna u pogledu dobrobiti pojedinačnih mikrobiznisa.

9 www.odraz.ba/Documents/LIPII_Izvjestaj_o_studijama_slucaj.pdf

14

Prema nalazima studije, registrirane poslovne djelatnosti imaju i veći postotak zaposlenih, te se u njih više ulaže.

Tokom trogodišnjeg perioda (između 2001. i 2004. godine), doseg deset MKO koje su učestvovale u studiji gotovo se utrostručio. Danas, postoji preko 100.000 poduzetnika sa aktivnim kreditima ovih MKO. Kao rezultat uzimanja kredita, ovi su poduzetnici u većoj mogućnosti da ulažu u svoje poslovne djelatnosti, te na taj način sudjeluju u formalnoj ekonomiji. Jednako je važno to što su poduzetnici sa pristupom mikrokreditima zaposleni, te obezbjeđuju veće prihode za svoje obitelji. U isto vrijeme kada su klijenti osjetili ove pozitivne utjecaje, MKO koje su učestvovale u studiji izgradile su se u jake financijske institucije. Ove MKO su financijski održive i sposobne za daljnje pružanje usluga poduzetnicima sa niskim primanjima kojima je ograničen pristup kreditima koje nude komercijalne banke. MKO ispunjavaju važnu misiju, budući da najveći dio njihovih klijenata ne prima slične financijske usluge od drugih financijskih institucija. Jačanje mikrokreditiranja pomoći će u tome da aktivni i budući klijenti uživaju veće prihode i jačaju svoje biznise, te da se ovi mikrobiznisi nastave integrirati u nacionalnu ekonomiju i pruže doprinos jačoj ekonomiji BiH.10

10 www.odraz.ba.

15

7. ZAKLJUČAK

Neprofitni sektor pokušava na sve moguće načine popraviti sve negativnosti koje moderno društvo prouzrokuje, te ublažiti posljedice ili pak preventivno djelovati u društvu na opće dobro svih članova zajednice. Neprofitne organizacije na našim prostorima sve više uzimaju maha te svojim programima nastoje podignuti svijest stanovništva, kao i ostale segmente življenja koji idu u korist kvalitetnijeg i kulturnijeg života ljudi. Da bi adekvatno i kvalitetno obavili svoju zadaću, potrebno je imati dobru strategiju, tj. način na koji je moguće mjenjati ljudsko ponašanje, stavove i vrijednosti.

Marketing u svemu tome nalazi sebi zadatak da spoji zainteresirane strane i na obostrano zadovoljstvo učvrstiti suradnju između dvije jedinke koje su u tom odnosu otkrile međusobne koristi. Dakle cilj je na dobrovoljnoj suradnji stvoroti vrijednosti koje je itekako potrebno prepoznati kod onih drugih sa kojima se surađuje, inače je u pitanju uspješnost cjelokupnog truda. U ovom odnosu je čest slučaj da se samo jedna strana trudi prepoznati i u potpuniti potrebe i težnje one druge strane što je u pojedinim slučajevima jako teško ostvariti s uspjehom. Marketing ima uglavnom sve alate da bi na kvalitetan način ispitao situaciju i iznašao najbolji način za akciju.

Neprofitni marketing nastoji društvenu zajednicu voditi u smjeru boljitka i napretka za čitavo društvo. Pokušava podići svijest o temeljnim vrijednostima na kojima uspješno društvo počiva i stvoriti zajednicu sa odgovornim i savjesnim članovima. Stoga je potrebno uključiti svakog člana društva u nastojanju da bude što manje jednostranog komuniciranja, a da ono komuniciranje koje postoji postane mnogo učinkovitije, te da se najbolje ideje rađaju što češće i u vremenima kada ih je mnogo lakše ostvariti.

16

8. LITERATURA

Pavčić Jurica, „Strategija marketinga neprofitnih organizacija“, Masmedia, 2003. Zagreb

Marcel Meler, „neprofitni marketing“, Ekonomski fakultet , Osijek, 2003

Zakon o udruženjima i fondacijama („Službene Novine FBIH“ br. 45/02)

Bilten '05 Mikrokreditnih organizacija u BIH

Službene Novine FBIH

Web stranice:

http://www.odraz.ba.

http://www.marketing.about.com/od/nonprofitmarketing.html

http://www.odraz.ba/Documents/LIPII_Izvjestaj_o_studijama_slucaj.pdf

http:// www.scindeks.nbs.bg.ac.yu/danak.php?

http://www.efzg.hr

http://www.efbihac.org/mmb

http://www.sve-mo.ba/ef/down/mark_fik/market_usluga.pdf

http://www.gledajokosebe.blogspot.com/2007/05/fenomen-neprofitnih-organizacija.html

http://www.pravo.hr/_download/repository/2_diopreMNOZAK.ppt

http://www.sdc-seco.ba

http:// www.nyfa.org

Docsity is not optimized for the browser you're using. In order to have a better experience please switch to Google Chrome, Firefox, Internet Explorer 9+ or Safari! Preuzmite Google Chrome