Docsity
Docsity

Pripremite ispite
Pripremite ispite

Studirajte zahvaljujući brojnim resursima koji su dostupni na Docsity-u


Nabavite poene za preuzimanje
Nabavite poene za preuzimanje

Zaradite bodove pomažući drugim studentima ili ih kupite uz Premium plan


Školska orijentacija
Školska orijentacija

Prvi kolokvijum iz Porodičnog prava, Ispiti od Porodično pravo

Pitanja i odgovori za prvi kolokvijum iz porodičnog prava

Tipologija: Ispiti

2021/2022

Učitan datuma 20.03.2024.

hana-eco
hana-eco 🇸🇷

1 dokument

Delimični pregled teksta

Preuzmite Prvi kolokvijum iz Porodičnog prava i više Ispiti u PDF od Porodično pravo samo na Docsity! Pitanja i odgovori – porodično, 1. kolokvijum 1. Tazbinsko srodstvo i krvno srodstvo kao bračna smetnja: - Tazbinsko srodstvo nastaje između jednog supružnika i srodnika drugog supružnika. U tazbinskom srodstvu se ne nalaze srodnici jednog i srodnici drugog supružnika, kao ni dete jednog i dete drugog supružnika. Ono postoji i kada prestane brak na osnovu koga je to tazbinsko srodstvo nastalo i predstavlja bračnu smetnju u pravoj liniji prvog stepena (svekar-snaha, zet-tašta, itd) Apsolutna, otklonjiva, trajna i relativna bračna smetnja. Sud može, iz opravdanih razloga, dozvoliti sklapanje braka između tazbinskih srodnika. (Član 21 PZ) - Krvno srodstvo jeste biološka i pravna veza između lica koja potiču jedno od drugoga (prava linija) ili imaju zajedničke pretke (pobočna linija) U našem pravu, krvno srodstvo je bračna smetnja u pravoj liniji bez obzira na stepen, u pobočnoj liniji u drugom i trećem stepenu, dok u četvrtom stepenu samo između dece rođene, ili polurođene braće i sestara. Krvno srodstvo je i bračna i adoptivna smetnja, apsolutna je, neotklonjiva, trajna i relativna jer deluje prema određenim licima. 2. Izračunati srodstvo - sa tetkom: krvno srodstvo, pobočna linija, treći stepen - sa strinom: tazbinsko srodstvo, pobočna linija, treći stepen (u okviru linija krvno srodstvo se računa po stepenima, na osnovu formule ,,koliko rođenja, toliko stepeni”, kod tazbinskog srodstva takođe – samo se zameni vrsta srodstva) 3. Načini emancipacije - Na osnovu godina: Predlog podnosi sam maloletnik, koji je navršio 16 godina života, vanparničnom odeljenju Osnovnog suda, na čijem području maloletnik ima prebivalište ili boravište. Pošto utvrdi relevantne činjenice da je podnosilac predloga dostigao telesnu I duševnu zrelost potrebnu za vršenje prava I dužnosti u braku, sud može doneti odluku u obliku rešenja kojom dozvoljava zaključenje braka. (Član 23 PZ) - Na osnovu roditeljstva: Osim, zaključenjem braka na osnovu odluke suda, emancipacija može da nastupi ako maloletno lice koje ima 16 godina postane roditelj. 4. Pravne posledice nesposobnosti za rasuđivanje - Nesposobnost za saruđivanje može imati 3 pravne posledice: 1) ako nesposobnost za rasuđivanje postoji u trenutku zaključenja braka I postoji tokom trajanja braka, onda je ona uzrok apsolutne ništavosti. 2) Ako nesposobnost za rasuđivanje postoji u trenutku zaključenja braka I prestane tokom braka, onda ona uzrokuje relativnu ništavost braka. 3) Ako nesposobnost za rasuđivanje ne postoji u momentu zaključenja braka, a pojavi se nakon toga, I traje tokom braka, onda ova činjenica dovodi do razvoda braka. 5. Vrste zabluda - Zabluda o fizičkoj ličnosti (postoji kada se misli da se zaključuje brak sa jednom osobom, a zaključi se brak sa drugom osobom, npr. Zamena blizanaca prilikom zaključenja braka) - Zabluda o građanskoj ličnosti (postoji kada se brak zaključi sa fizički željenom osobom, ali to lice nije ono za koje se izdavalo) - Zabluda o bitnim osobinama ličnosti (opasna I teška bolest, homoseksualnost, pedofilija, nekrofilija itd.) 6. Zakonski uzrok za razvod - U našem pravu supružnici mogu da zatraže razvod ako su bračni odnosi ozbiljno i trajno poremećeni ili se objektivno ne može ostvariti zajednica života. Postoji opšti, relativni I neskrivljeni brakorazvodni postupak. 7. Zakonski uslov za sporazumni razvod braka - U našem pravu, bračni drugovi moraju da podnesu predlog u pisanoj formi I moraju istovremeno da sačine pisani sporazum o zajedničkom ili samostalnom vršenju roditeljskog prava, kao I sporazum o deobi zajedničke imovine. 8. Vreme i subjekti deobe zajedničke imovine - Deoba zajedničke imovine supružnika uvek se vrši odlukom suda i može se vršiti za vreme trajanja braka i nakon njegovog prestanka (prilikom razvoda braka). Pravo na deobu zajedničke imovine imaju: supružnici, naslednici umrlog supružnika i poverioci onog supružnika iz čije se posebne imovine nisu mogla namiriti njihova potraživanja. 9. Stvari koje imaju poseban status kod deobe - Posebna pravila deobe zajedničke imovine (deoba privilegovanih stvari) - Prilikom deobe određenih stvari primenjuje se posebno pravilo da se dodeljuje u isključivu svojinu jednog od supružnika. To su: - 1. Stvari za ličnu upotrebu supružnika – dodeljuju se bez uračunavanja u njegov deo u zajedničkoj imovni ukoliko njihova vrednost nije nesrazmerno velika - 2. Stvari namenjene detetu – dodeljuju se supružniku koji vrši roditeljsko pravo bez uračunavanja u njegov udeo. Ukoliko je vršenje roditeljskog prava zajedničko onda je i imovina zajednička. - 3. Stvari za vršenje zanata ili zanimanja – sa uračunavanjem u udeo pripadaju supružniku kome služe sa obavljanje njegove profesionalne delatnosti - 4. Predmeti domaćinstva – pripadaju onom supružniku, sa uračunavanjem u njegov udeo, koji imao državinu u trajanju od 3 godine nakon prestanka zajedničkog života. 10. Kada postoji solidarna odgovornost supružnika? - Solidarna odgovornost supružnika postoji samo ako je obaveza preuzeta za tekuće potrebe zajednice. To su potrebe jednog domaćinstva koje se svakodnevno ili periodično obnavljaju, kao što su potrebe vezane za: ishranu, odevanje, stanovanje, grejanje, itd. U našem pravu solidarna odgovornost supružnika postoji još u jednom slučaju. Oni solidarno odgovaraju za obaveze koje po zakonu terete oba supružnika. Tako je po ZOO predviđeno da supružnici solidarno odgovaraju za štetu koju njihovo maloletno dete prouzrokuje trećem licu. 11. Forma bračnog ugovora - Bračnim ugovorom supružnici odnosno budući supružnici uređuju svoje imovinske odnose na postojećoj ili budućoj imovini. Bračni ugovor zaključuje se u obliku javnobeležnički potvrđene isprave, a prilikom potvrđivanja ugovora javni beležnik je dužan da ugovornike naročito upozori na to da se njime isključuje zakonski režim zajedničke imovine, o čemu stavlja napomenu u klauzuli o potvrđivanju. Bračni ugovor koji se odnosi na nepokretnosti upisuje se u javni registar prava na nepokretnostima. 12. Koje dve pretpostavke ne važe kod deobe imovine porodične zajednice - Odredba o pretpostavci da je upis prava na nepokretnostima u javnim registrima izvršen na ime oba bračna supružnika i kada je upisan jedan od njih, kao i pretpostavke o jednakim udelima, tako da se prilikom deobe imovine porodične zajednice utvrđuje konkretna veličina doprinosa svakog člana porodične zajednice. 13. Šta sud mora ili može da odluči u bračnom sporu - Sud u bračnom sporu mora da donese odluku o vršenju roditeljskog prava, a može doneti odluku o lišenju roditeljskog prava i o meri zaštite od nasilja u porodici. 14. Koje presude nisu dozvoljene u bračnom sporu - U bračnom sporu nije dozvoljeno doneti presudu na osnovu propuštanja, priznanja ili odricanja, kao ni sudsko poravnanje.
Docsity logo



Copyright © 2024 Ladybird Srl - Via Leonardo da Vinci 16, 10126, Torino, Italy - VAT 10816460017 - All rights reserved