Razoj drumski vozila-Slajdovi-Drumska vozila-Saobracajni fakultet, Slajdovi od Marketing

Preuzmite Razoj drumski vozila-Slajdovi-Drumska vozila-Saobracajni fakultet i više Slajdovi u PDF od Marketing samo na Docsity! FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI CESTOVNA PRIJEVOZNA SREDSTVA  Povijest cestovnih prijevoznih sredstava  Osnovne dimenzije prijevoznih sredstava  Pogon cestovnih prijevoznih sredstava Doc. dr. sc. Goran Zovak CESTOVNA PRIJEVOZNA SREDSTVA Razvoj cestovnih prijevoznih sredstava započeo je onog trenutka kada je čovjek uočio da je predmete laganije pomicati ako se oni kotrljaju po podlozi umjesto da se guraju i vuku. PODJELA CESTOVNIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA 1. Bicikli ili dvokolica je vozilo male težine, ima dva kotača smještena jedan iza drugoga, ali može imati i tri kotača pa se tada naziva trokolica Bicikl prvenstveno služi za prijevoz jedne ili više osoba (tandem bicikl), a ako je izveden kao trokolica onda se njime mogu prevoziti i manji odnosno laganiji tereti. 2. Cestovna motorna vozila su vozila koja imaju vlastiti pogonski motor, služe za prijevoz ljudi i tereta, a za razliku od brodova i šinskih vozila, kreću se po površinama namijenjenim za cestovni promet, iako to ni u kom slučaju ne isključuje mogućnost da se ponekad kreću i van tih površina. Cestovna motorna vozila dijele se na: 1. - bicikle s motorom i mopede 2. - motocikle 3. - automobile PODJELA CESTOVNIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA  Bicikl s motorom i moped je motorno vozilo s dva ili tri kotača čiji radni obujam benzinskog motora nije veći od 50 cm3 ili čija trajna snaga u slučaju elektromotora ne prelazi 4kW i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 50 km na sat.  Motocikl je motorno vozilo s dva kotača čiji je radni obujam motora veći od 50 cm3 s bočnom prikolicom, ili bez nje i/ili koje na ravnoj cesti može razviti brzinu veću od 50 km/h.  Motorni tricikl je motocikl na tri simetrično postavljena kotača čiji je radni obujam motora veći od 50 cm3 i/ili koji na ravnoj cesti može razviti brzinu veću od 50 km/h. PODJELA CESTOVNIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA  Laki četverocikl je motorno vozilo (moped) s četiri kotača čija masa praznog vozila bez baterija, ako se kreće na električni pogon, ne prelazi 350 kg, čiji radni obujam benzinskog motora nije veći od 50 cm3, čija najveća snaga ne prelazi 4 kW ukoliko se radi o drugoj vrsti motora i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 45 km/h.  Četverocikl je motorno vozilo (motocikl) s četiri kotača, osim lakih četverocikala, čija masa praznog vozila bez baterija, ako se kreće na električni pogon, ne prelazi 400 kg ako je vozilo namijenjeno za prijevoz osoba, odnosno 550 kg ako je vozilo namijenjeno za prijevoz tereta i čija snaga motora nije veća od 15 kW, PODJELA CESTOVNIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA a. Osobni automobil je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala za vozača, ima najviše osam sjedala. b. Kombinirani automobil, koji se još često naziva i kombi vozilo namijenjen je za kombinirani prijevoz ljudi i tereta. Ovo vozilo mora biti tako konstruktivno izvedeno da se sjedišta u njemu mogu lagano i brzo stavljati odnosno skidati čime se onda ovim vozilom, po potrebi, mogu prevoziti ljudi ili teret. c. Autobus je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala za vozača, ima više od osam sjedala. Autobus može biti izveden za gradski, prigradski, međugradski promet ili za turističke svrhe. PODJELA CESTOVNIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA  Autobusi namijenjeni za gradski prijevoz putnika moraju biti građeni tako da imaju dovoljan broj vrata i da su vrata dovoljno široka kako bi se osiguralo brzo ulaženje i izlaženje putnika. U pravilu ovi autobusi imaju veliki broj stajaćih i mali broj sjedećih mjesta.  Autobusi za prigradski prijevoz putnika slični su po svojoj građi gradskim autobusima samo što imaju nešto veći broj sjedećih mjesta. PODJELA CESTOVNIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA  Međugradski autobusi služe za međugradski prijevoz putnika i njihove prtljage pa se oni, po obliku karoserije već znatnije razlikuju od gradskih i prigradskih autobusa. Posjeduju velike prostore za smještaj putničkih prtljaga, vrata su ima znatno manja, i posjeduju samo sjedeća mjesta.  Autobusi namijenjeni za turističke svrhe slični su međugradskim autobusima samo što, za razliku od međugradskih autobusa, posjeduju udobnija sjedišta te i razne dodatne komforne uređaje koji omogućavaju udobniju vožnju prilikom duljih turističkih putovanja. PODJELA CESTOVNIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA e. Vučni automobil je motorno vozilo koje je po svojoj konstrukciji i uređajima namijenjeno vuči priključnih vozila ili oruđa. f. Speci jalni automobili su motorna vozila namijenjena za specijalne svrhe odnosno za prijevoz specijalnih tereta. Ovoj grupi vozila pripadaju npr. ambulantna i vatrogasna vozila, auto dizalice, vozila za odvoz smeća, vozila za čišćenje itd. PODJELA CESTOVNIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA 3. Vozila unutrašnjeg transporta su vozila koja su po svojoj konstrukciji, bez obzira na vrstu pogonskog sredstva, namijenjena prvenstveno za prijevoz raznih vrsta tereta unutar kruga neke radne organizacije, ali se po potrebi mogu kretati i javnim prometnim površinama. Ovoj grupi vozila pripadaju npr. razne izvedbe viljuškara i slično. PODJELA CESTOVNIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA 4. Samohodni radni strojevi su strojevi koji su isključivo namijenjeni za vršenje raznih radova u građevinarstvu i poljoprivredi a pokreću se snagom vlastitog motora. To su npr. razni motorni valjci, grederi, rovokopači, bageri, kombajni itd. PODJELA CESTOVNIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA c. Specijalna priključna vozila, što nam već i sam naziv kaže, su vozila specijalne konstrukcijske izvedbe namijenjena za posebne potrebe odnosno za prijevoz specijalnih tereta. Ovoj kategoriji vozila pripadaju npr. razne platforme tzv. labudice koje služe za prijevoz težih tereta i tereta većih dimenzija. PODJELA CESTOVNIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA 6. Zaprežno vozilo je vozilo namijenjeno za vuču upregnutom životinjom. 7. Skup vozila je motorno vozilo i priključna vozila koja u prometu na cestama sudjeluju kao cjelina, Teretni automobil npr. za koji je priključena prikolica ili tegljač s poluprikolicom označavamo kao spreg cestovnih vozila. OSNOVNE KARAKTERISTIKE CESTOVNIH PRIJEVOZNIH SREDTAVA Osnovne karakteristike cestovnih vozila su:  duljina  širina  visina  razmak osovina  razmak kotača OSNOVNE KARAKTERISTIKE CESTOVNIH PRIJEVOZNIH SREDTAVA 4. tegljača s poluprikolicom 16,50 m 5. vučnog vozila s prikolicom 18,75 m 6. zglobnog autobusa 18,75 m 7. autobusa s dvije osovine 13,50 m 8. autobusa s najmanje tri osovine 15,00 m 9. vučnog vozila i prikolice, za prijevoz automobila 21,00 m 10.mopeda, mopeda s tri kotača, lakog četverocikla, motocikla, motocikla s bočnom prikolicom, motocikla s tri kotača i četverocikla 4,00 m OSNOVNE KARAKTERISTIKE CESTOVNIH PRIJEVOZNIH SREDTAVA  Najveća širina vozila je razmak između najizbočenijih bočnih dijelova vozila, bez tereta.  Najveća dopuštena širina mopeda s dva kotača je 1 m, mopeda s tri kotača, lakih četverocikla, motocikla, motocikla s tri kotača, motocikla s bočnom prikolicom i četverocikla je 2 m, a ostalih vozila 2,55 m.  Najveća visina vozila je razmak između vodoravne podloge i najvišeg dijela vozila kad je neopterećeno i kada su gume napumpane na tlak koji propisuje proizvođač vozila.  Najveća dopuštena visina mopeda, mopeda s tri kotača, lakih četverocikla, motocikla, motocikla s tri kotača, motocikla s bočnom prikolicom i četverocikla je 2,5 m, a ostalih vozila je 4,0 m. OSNOVNE KARAKTERISTIKE CESTOVNIH PRIJEVOZNIH SREDTAVA  Razmak osovina je međusobna udaljenost između simetrale prednje i stražnje osovine vozila.  Ako je jedna od osovina npr. stražnja, izvedena kao dvostruka odnosno trostruka osovina, onda je razmak osovina definiran udaljenošću između simetrale prednje osovine i simetrale stražnje dvostruke odnosno trostruke osovine.  Kod poluprikolice, razmak osovina definira se udaljenošću između simetrale okretnog postolja (sedla) i stražnje osovine poluprikolice. OSNOVNE KARAKTERISTIKE CESTOVNIH PRIJEVOZNIH SREDTAVA  Međutim, veličina prednjeg stražnjeg prepusta vozila, zbog tzv. aktivne sigurnosti u prometu, ne smije biti prevelika jer će kod velike duljine prepusta, prilikom zakretanja vozila, najisturenije točke na prednjem odnosno stražnjem dijelu vozila opisivati vrlo veliki luk što može predstavljati ozbiljnu opasnost za ostale sudionike u prometu.  Zbog toga je maksimalna veličina prepusta zakonski propisana i smije kod cestovnih motornih vozila kao i kod priključnih vozila iznositi najviše 60 % razmaka osovina. OSNOVNE KARAKTERISTIKE CESTOVNIH PRIJEVOZNIH SREDTAVA  Promjer kruga okretanja vozila je promjer kruga kojeg opisuje najisturenija točka vozila prilikom okretanja vozila sa maksimalno mogućim kutom zakreta prednjih upravljivih kotača.  Motorna i priključna vozila, kao i skupovi vozila moraju imati takve uređaje da pri vožnji u krugu, promjer vanjske opisane kružnice bude najviše 25 m, a promjer unutarnje kružnice najmanje 10,6 m. OSNOVNE KARAKTERISTIKE CESTOVNIH PRIJEVOZNIH SREDTAVA  Osim podatka o veličini promjera najmanjeg kruga okretanja vozila, često se u tehničkim podacima za određeno vozilo daje i podatak o veličini promjera kruga kotrljanja kotača. Krug kotrljanja kotača je krug koji opisuje najistureniji, dakle prednji vanjski kotač vozila prilikom okretanja vozila po najma­njem krugu okretanja. Ovaj podatak je posebno značajan prilikom utvrđivanja mogućnosti prolaza vozila kroz zavoje određene prometnice OSNOVNE KARAKTERISTIKE CESTOVNIH PRIJEVOZNIH SREDTAVA  Dozvoljena ukupna masa vozila određena je prvenstveno konstrukcijskom koncepcijom samog vozila pri čemu naravno moraju biti zadovoljeni zakonski propisi u pogledu dopuštenog opterećenja osovina kao i u pogledu rasporeda masa u odnosu na opterećenje pogonske osovine.  Dozvoljena ukupna masa vozila je suma vlastite mase vozila i dopuštenog opterećenja.  Opterećenje vozila definira se brojem putnika odnosno masom tereta kojim vozilo, ovisno o svojoj konstrukcijskoj koncepciji i zakonskim propisima, smije biti opterećeno OSNOVNE KARAKTERISTIKE CESTOVNIH PRIJEVOZNIH SREDTAVA  Dozvoljeno opterećenje osovina definirano je konstrukcijskom koncepcijom vozila ali i zakonskim propisom. Teret na vozilu mora biti tako raspoređen kako ni na jednoj osovini ne bi došlo do prekoračenja dozvoljenog osovinskog opterećenja.  Kod osovina, kao konačno i kod ostalih elemenata vozila, razlikujemo statičko i dinamičko opterećenje. Statičko opterećenje nastaje kod vozila prilikom njegovog mirovanja na horizontalno položenoj podlozi, a dinamičko opterećenje nastaje kod vozila u pokretu. OSNOVNE KARAKTERISTIKE CESTOVNIH PRIJEVOZNIH SREDTAVA  Dozvoljena ukupna težina priključnog vozila određena je konstrukcijskom koncepcijom vučnog vozila ali i zakonskim propisima radi očuvanja potrebnih dinamičkih osobina i kočne stabilnosti sklopa vozila.  Zbog toga, prema zakonskom propisu, ukupna težina prikolice ne smije biti veća od 50 % ukupne težine vučnog vozila.