Docsity
Docsity

Pripremite ispite
Pripremite ispite

Studirajte zahvaljujući brojnim resursima koji su dostupni na Docsity-u


Nabavite poene za preuzimanje
Nabavite poene za preuzimanje

Zaradite bodove pomažući drugim studentima ili ih kupite uz Premium plan


Školska orijentacija
Školska orijentacija

Susan Kare, seminars rad, Šeme i konceptualne mape od Istorija dizajna

Grafički dizajner, osnivač Machintosh interfejsa za Apple

Tipologija: Šeme i konceptualne mape

2022/2023

Učitan datuma 11.04.2024.

sasa-milojevic-2
sasa-milojevic-2 🇸🇷

1 dokument

Delimični pregled teksta

Preuzmite Susan Kare, seminars rad i više Šeme i konceptualne mape u PDF od Istorija dizajna samo na Docsity! Seminarski rad iz predmeta AD 108 Istorija dizajna Temа: Suzan Kare Student Mentor Saša Milojević, 6293 Doc. dr Aleksandra Stamenković Sadržaj Uvod ......................................................................................... Error! Bookmark not defined. Biografija ................................................................................................................................... 4 „Apple“ .................................................................................... Error! Bookmark not defined. Posle „Apple“-a ....................................................................................................................... 11 Suzan Kare trenutno…………………………………………………………………………………………………………..15 Zaključak .................................................................................. Error! Bookmark not defined. Literatura .................................................................................................................................. 17 5 Prvi profesionalni posao Iako je pored velikog truda bila odbijena u više firmi, nikada nije odustajala. Dugogodišnje prijateljstvo sa Endijem Hercfeldom dovelo je do „Apple-a“. On je bio informatičar za ortiginalni tim, pozvao je jednog dana kada je bila otvorena pozicija. Posao je bio verzan za stvaranje ikonica. -„Ali pošto sam ostala prijatelj sa Endijem nako srednje škole, znala sam da je bio dosta zainteresovan za kompjutere. Pokazao mi je veoma rudimentarni Mekintoš i spomenuo da je potrebna grafika za njega, znao je da mene zanimaju umetnost i grafika. Znao je iako dobijem grafički papir mogu da napravim male slike od kvadrata,on bi mogao da ih prebaci na računar. To mi je zvučalo kao odličan projekat. Uradila sam to u zamenu na „Apple 2“, iako zaparvo to nisam koristila za Mek grafiku. Dopao. Mi se rad i ljudi u Mek grupi. Ponuđena mi je mogućnost fiksnog, honorarnog posla za ovaj projekat, dizajniranja fontova i ikonica. Sećan se da ništa nisam znala o digitalnoj tipografiji, ali sam nabavila dosta knjiga o njoj, ponela ih na intervju misleći da da to da mi povećati šanse. Nisam imala nikakvog kompjuterskog iskustva, ali sam imala iskustva u grafičkom dizajnu.“ – rekla je Suzan u jednom od intervjua. 6 „Apple“ Suzan je postala prvi grafički dizajner za „Apple“. Ključna uloga je bila u uspostavljanju vizuelnog indentiteta Mekintoša. Zvanično im se pridružila 1982. godine kao zaposlenik rednog broja 3978. Imala je zvaničan zadatak da kreira grafiku korisničkog interfejsa, ikone i fontove za „Apple“. Za intervju bile su potrebne skice komande za „rezanje“, prst za „kopiranje“ i četkica za MekBojenje. Važno je spomenuti da je sve skice napravila u milimetarskoj svesci pre odlaska na intervju, dok kasnije vise nikad nije koristila istu za skiciranje. Svoje ikonice skicirala je na računarskoj mreži 32 x 32 u programu „Icon Editor“, koji je posebno programiran tako da može da vidi ikonu u malom i velikom obimu. Koristila je heksadecimalne kodove koji su joj bili potrebni da ih prepiše u korisničke interfejse. Njene kreirane ikone su zauzele mesta rečima u korisničkim interfejsima, kao što su „Srećni Mek, kanta, paleta za boje, ikona sata, ikonica za komand dugme, ikonica papira i ikonica štampača. Neke od njih se još uvek koriste. Time što se fokusirala na značenje i jasnoću, učinila je kompjutersku grafiku pristupačnom i dostupnom široj publici po prvi put. -„Ikonica je uspešna ako jednom možete da kažete nekome šta je, a on to ne zavoravi.. najbolje ikone više liče na saobraćajne znake nego na grafičke ilustracije.“- Suzan Kare. Kreirala je ikonice za koje je rečeno da nikada neće biti iskorišćene. Jedna od njih je ikonica bombe. Suzan se seća da je „zauzela veoma zdrav razum“.-„ Ljudi bi tražili nešto, a ja bih uradila ono šta mislim da će uspeti. Sećam se da sam uvek pokušavala, a to činim i danas, da pružim bogat izbor i vidim šta funcioniše.“. Takođe se bavila neformalnim ispitivanjem korisnika, pokazivajući svoje višestruke nove dizajne mnogim ljudima, samo ih pitajući šta misle došla do rešenja. Tako, pomoću grupe, bi postizala konsenzus, a Stiv Džobs bi imao poslednju reč. Kareina ikonografija inspirisana je likovnom umetnošću, narodnom umetnošću, oglašavanjem i raznim mežunarodnim kulturama. Kada se prvi put preselila na zapad, živela je u blizini budističkog hrama, kada bi se zaglavila na određenom dizajnu ikonice, često bi se inspirisla u knjizi Kanji piktograma. Drugi omiljeni izvor bio je „Simbol Source“ Henrija Drajfusa, posebno joj se dopao spisak znakova koje bi skitnice kredom ispisivale po zidovima i ogradama kako bi simbolizovale simpatično domaćinstvo. Hercfeld je želeo da korisnicima pruži mogućnost da svaku komandu menija pozivaju direktno sa tastature, pa su tako dodali poseban taster „jabuku“ na tastaturi, ali to je već bilo previše „jabuka“ na tastaturi. Suzan je bila tu da osmisli adekvatnu zamenu. Nakon što je pregledala knjige , promašla je nama vrlo dobro poznatu petlju, taster „command“. Njen dizajn ikona je vrlo intuitivan, takođe ima razdragan i hirovit kvalitet. Suzanin rad dao je „Mac“-u vizuelni leksikon koji je bio univerzalno privlačan, takođe je postavio standard za to kako kompjuteri mogu da se dopadnu širokoj grupi „netehičkih“ ljudi. Osim ikona, Suzan je pomagala da se poboljšaju i drugi aspekti izgleda i osećaja „Mac“-a. Dodala je trake na naslovne trake „prozora“ i sive nijanse na njihove trake za pomeranje, kako bi pomogla da se njen „interfejs“ udalji od njenog sadržaja. Sa Hercfeldom je takođe dizajnirala slagalicu od 15 brojeva, i „Notepad“ u „Mac“-ovom meniju, kao i razne elemente za „Mac“ kontrolnu tablu, poput kornjače i zeca koji su pomogli korisnicima da podese brzinu klika „miša“. „Mac“ razvojni tim je takođe stavio Suzan na posao da demonstrira mogućnosti „MacPaint“ aplikacije. Počela je da dizajnira ikone na grafičkom papiru i Hercfeldovom uređivaču ikona pre nego šro bi pokrenula aplikaciju. Dizajnirala je nekoliko ikona za samu aplikaciju, uključujući četkicu i kantu za boju. 7 Napravila je nekoliko izuzetnih „MacPaint“ crteža za sjajne priručnike i promotivne reklame, kao što je Japanka koja se češlja. 10 Gusarska zastava Godine 1983., Suzan je naslikala originalnu gusarsku zastavu kao odgovor na jedan od slogana Stiv Džobsa: „Bolje biti pirat nego se pridružiti mornarici.“ Bili su u strahu kako ce Džobs reagovati na zastavu, ali je i on zavoleo. Zastavom su zeleli da zgradu u koju su se prebacili učine vise „svojom“. Želeli su das e vise da pripadaju tamo. Stiv Kaps, programer koji je prešao iz Lizinog tima, imao je inspiraciju: „Ako je Mek grupa pirata, zgrada bi trebalo da vijori gusarsku zastavu.“ Suzan je na crnoj tkanini naslikala veliku lobanju i kosti ukrštene na sredini. Dodir koji je bio neophodan za povezanost sa kompanijom je „Apple“ logotip u duginim bojama. Po planu, u nedelju uveče, zastava je bila postavljena na zgradi. Zastava se vijorila nekih mesec ili dva, dok je jednog jutra samo nestala. Ispostavilo se da je Lizin tipm, sa kojim su imali rivalstvo. Njima je bilo zabavno da ukradu zastavui za sebe, pa je Mek tip odlučio da pošalje poruku i ode po zastavu. Nakon toga zastava se vijorila nekih godinu dana i onda trajno nestala. Niko ni danas ne zna šta se sa njom tačno dogodilo. 11 Posle „Apple“-a Suzan je prestala da radi za „Apple“ kada je Stiv Džobs napustio firmu i započeo nešto svojr, „NeXT“. On je voleo da radi sa Suzan, pa je tako ubrzo pozvao da bude kreativni direktor u „NeXT“-u. „NexT“ je bila hardverska kompanija koja se fokusirala na računare i softver. Suzan se ovde susrela sam velikim klientima kao što su „Microsoft“ i „IBM“ . Za „Microsoft“ je dizajnirala ikone i grafiku u Vindovs 3.0, uključujući i njegovu igru „Solitaire“. Uz tu igru je naučila rane korisnike da koriste miš za prevlačenje i ispuštanje objekata na ekranu. Karte su dizajnirane u veoma pojednostavljeno stilu koji je održavao razređene detalje na kraljevskim kartama. Dizajnirala je „baroque“ pozadinu i još brojne ikonice kao što su NotePad i ikonice kontrolne table. Za „IBM“ je proizvela Izometrijske bitmap ikonice i elemente dizajna na prugama OS/2. Radila je i za: „Sony pictures“, „Motorola“, „General Magic“ , „Eazel“ i „Intel“. Jedan zadatak koji je došao od „Apple“, Hercfelda i Atkinsona, koji su osnovali „General Magic“. Angažovali su Suzan da dizajnira oko šesto fontova i slika na eksranu za njihov softver. Nakon njenog rada sa velikim kompanijama, nije prošlo mnogo dok muzeji kao što je MoMa nisu počeli da primećuju njen rad. U MoMi su dobili njene stare skice, koje su izložili kao deo izložbe, takođe su i prodavali kancelarijski materijal i sveske u svojoj muzejskoj radnji. Predmeti su prestavljali njene retro pikselizirane ikone koje su bile najpoznatije. Osnovala je sopstevnu firmu za grafički dizajn, „Susan Kare LLP“. 2003. godine, Suzan je postala član savetodavnog dobora Mode Medija, koji je sada Glam. Oni su bili medijska kompanija za digitalni životni stil u kojoj je sadržaj proizvodio bilo ko, ali su ga pregledavali profesionalni urednici pre objavljivanja. Tokom naredne tri decenije, Suzan je dizajnirala elemente korisničkog interfejsa za mnogo od vodećih softverskih i Internet firmi, od „MIcrosofta-a“ do „Oracle-a“ do „Facebook-a“. „Facebook“ je bio svestan njenog rada i angažovao je za dizajniranje njihovih ikonica „Gift“- pokloni 2007. godine. Ove ikonice bile su digitalni pokloni koje možete da pošaljete prijateljima ili porodici, čiji je prihod prvobitno bio doniran Fondaciji za borbu protiv raka dojke Suzan B. Komen. Ove jednostavne ali efektivme ikonice generisale su Milione dolara za „Facebook“ i Fondaciju, a svaka je koštala po dolar. Svakog dana je izlazila nova ikonica do kraja godine. Ukupno je proizvela na stotine ikonica veličine 64 x 64 piksela. Pinterest je zatim angažovao Suzan kao kreativnog direktora na kratko vreme da pomogne u njihovoj ikonografiji. Ovog puta je prijatelj Boks Baksili, koji je takodje radio za „Apple“. U Pinterestu se uglavnom fokusirala na to kako će obnoviti njihovu ikonografiju da bi imala smisla za krajnjeg korisnika. Glavni cilj im je bio „Prvo pinovanje“. -„Ne mogu reći da sam aktivno tražila posao sa punim radnim vremenom, ali uvek razmišljam šta dalje da radim. Prijatelj je bio šokiran što još uvek. Nisam upoznala Boba Bakslija, menadžera dizajna Pinteresta. Bob je osam godina upravljao dizajnom „Apple“ dizajn prodavnice. Pa sam otišla da ga upoznam i odmah mi se dopao. Rekao mi je: „Želim da Pinterest bude najbolje mesto za rad dizajnera.“ Upoznala sam i dizajnerski tim i oni su me oduševili. Nije ogromno, ali je moćno.“ 2015. godine , Pinterest je objavio da će se Suzan pridružiti sajtu za obeležavanje drućtvenih stranica kao vođa dizajn proizvoda i kreiranje novog skupa prepoznatljivih i vizualno privlačnih ikona. Suzan je na kraju počela da radi kao slobodnjak sa punim radnim vremenom i radi na proviziji za nekoliko kompanija preko svoje firme, Susan Kare Dizajn. Danas uglavnom radi na izradi ikonica, digitalnim slikama i grafikama korisničkog interfejsa za različite klijente. Neki od klijenata za koje je dizajnirala su: „Fossil“, „PayPal“, „Thomson Reuters“ i „AOL“. Pon i s Pinterest sry &> s 23 242 N ŠA A Q G o PayPal 12 15 Suzan Kare trenutno Rad Suzan sada radi u „Adobe illustrator-u“ i „Adobe Photoshop-u“ kako bi kreirala svoje ikone i druge dizajnerske radove. Suzan o ikonicama:-„Pravim pikselizirane ikonice od 1983.. Imala sam dosta prakse u dubokom razmišljanju o metaforama koje imaju smisla i nastojanju da ih izrazim u malim mrežama, posebno kada su ograničene ekranom nekretnina. Daj mi 16 x 16 piksela i koncept i osećam se neustrašivo.“. Ona se takođe poziva na to kako bi bila zatečena u dizajnerskom projekti, samo pomislila ŠBPRU? –„Šta bi Pol Rend uradio? Suzan je uvek imala dosta kolega iz različitih kompanija i svi su je na neki način inspirisali, ali dok je radila sa Polom „otvorio joj se prozor u njegov proces“. Ona ga gleda kao šampiona dok gleda u zadatak na akademski način, a zatim stvara grafika koje su bile jednostavne i smislene. U skorije vreme, Njena ikonografija je predstavljena na izložbama i kolekcionarskim inicijativama U Smitsonianovom Nacionalnom muzeju američke istorije, njujorškom Muzeju moderne umetnosti i Muzeju prirodne istorije i nauke u Novom Meksiku. Život Suzan trenutno živi u San Francisku i radi za svoj biznis. Ona govori na konferencijam, radi u dobrotvorne svrhe za neprofitne organizacije kao što su „Surfers Healing“ i organizaciji njenog oca „Monell Chenical Senses Center“. –„Jedna neprofitna organizacija do koje mi je zaista stalo je lečenje surfera, što autističnoj deci pruža iskustvo surfovanja jedan na jedan, a njihovim porodicama „normalan“ dan na plaži. Bilo je prilično dirnuto volontirati i svedočiti njihovom događaju.“ Suzan Kare je , kroz održavanje dobrih odnosa sa prijateljima, često su joj bile ponuđene razne pozicije koje su je dovele tu gde je danas. Iako na samom početkui nije bila dovoljno kvalifikovana za prvi posao, učinila je sve da pokaže svoje interesovanje i strast za tim poslom kao i samim dizajnom. Zbog njenog samošouzdanja i mudrih reči njenog oca „svaki put kad ti se kaže ne, bliži se da.“ Nastavila je da bude pionir dizajna u oblasti bitmap ikonica i dokazala se kao izvanredan dizajner sa svojim jednostavnim prepoznatljivim pikselizovanim ikonicama 16 Zaključak Suzan je zaradila mnoštvo profesionalnih priznanja za svoj životni rad i delo, posebno u dizajnerskoj jedinici. Godine 1997. „ID Magazine“ je proglasio jednom od najuticajnijih dizajnera. Nakon toga, 2001. godine dobila je prestižnu Krajslerovu nagradu za dizajn, koja se dodeljuje onima koji su dizajnom „značajno uticali na modernu američku kuturu“. Ona je dovela „umetnički senzibilotet programera“, a u tom procesu se nadala da će pomoći da se suprotstavi stereotipnoj slici o računarima kao hladnim i zastrašujućim. Sa 30 godina, za sad, jednostavnih, elegantnih i hirovitih dizajna, Suzan je učinila lično računarstvo privlačnijim za milione novih korisnika. „Mnogo sam srećnioja što ljudi svakodnevno gledaju moje ikonice nego što imam skulpture u pet dnevnih soba širom sveta“. 17 Literatura 1. Women in design – Susan Kare, Smith design 2. Susan Kare ,Christina Kinsey, Kutztown University of Pennsylvania, www.research.library.kutztown.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1026&context=designpionee rs 3. Interview with Susan Kare, background and work before Apple, www.web.stanford.edu/dept/SUL/sites/mac/primary/interviews/kare/trans.html 4. Interview with graphic designer Susan Kare, www.designboom.com/design/interview- with-graphic-designer-susan-kare-10-21-2014/ 5. L. Zuckerman, “The Designer Who Made the Mac Smile,” New York Times, 1996. 6. Owens, Edward. “Legend: Susan Kare.” Forbes, Forbes Magazine, 2 Feb. 1998, www.forbes.com/ asap/1998/0223/106.html. 7. https://kareprints.com/collections/all?page=2
Docsity logo



Copyright © 2024 Ladybird Srl - Via Leonardo da Vinci 16, 10126, Torino, Italy - VAT 10816460017 - All rights reserved