Svetska postanska mreza-Skripta-Automatizacija-Saobracajni fakultet, Rezime od Sistem automatskog upravljanja

Preuzmite Svetska postanska mreza-Skripta-Automatizacija-Saobracajni fakultet i više Rezime u PDF od Sistem automatskog upravljanja samo na Docsity! TELEMATIKA je skup po karakteru ili porijeklu informatičkih usluga koje se mogu pružiti posredstvom telekomunikacione mreže. INTERAKTIVNOST ( eng. interactivite ) označava komunikacioni sistem koji omogućava dialog. Korisnik može postaviti pitanje opslužnom centru (računalu) koje mu odgovara i obrnuto. TELETEL je francuski sistem interaktivnog videoteksa. Pomoću ekrana, tastature i putem telefonske linije, korisnik pristupa različitim informacijskim centrima (računalima). MINITEL je terminal koji nudi PTT radi pristupa Teletelu. Sastoji se od ekrana i alfanumeričke tastature.Priključuje se na telefonsku liniju. SVJETSKA POŠTANSKA MREŽA U BROJKAMA UPU = 189 država članica Udruge PISMA U UNUTRAŠNJEM PROMETU:  1,1 milijarda pisama dnevno  413,0 milijardi pisama godišnje. PISMA U MEĐUNARODNOM PROMETU:  24 miliona pisama dnevno  8,6 milijardi pisama godišnje. SVJETSKI PROCESI: 71 pismo/stanovnik godišnje. POŠTANSKI PAKETI U MEĐUNARODNOM PROMETU:  10 miliona paketa dnevno  3,4 milijarde paketa godišnje. ZAPOSLENICI: 5,9 miliona zaposlenika. POŠTANSKI UREDI: 700.000 stalnih poštanskih ureda. VOZILA: 500.000 vozila. POŠTANSKI KOVČEŽIĆI: 3 miliona uličnih poštanskih kovčežića PROBLEMI PRERADE POŠILJAKA I MEHANIZACIJA: 1. BROJNOST, VRSTA I KATEGORIJA POŠILJAKA 2. RAZNOLIKOST SADRŽAJA POŠILJAKA 3. RAZLIČITI ZAHTJEVI POŠILJATELJA. ULOGA MEHANIZACIJE I AUTOMATIZACIJE U POŠTANSKOJ EKSPLOATACIJI: A – Organizacija poštanskog središta zahtijeva:  brzinu razrade poštanskih pošiljaka u svim proizvodnim fazama  preciznost u tehnološkim procesima  što manju zastupljenost ručnog rada  stalno proučavanje mjera za smanjivanje troškova proizvodnje i eksploatacije. B – Gornji ciljevi i djelatnosti postižu se uz slijedeća načela:  eliminiranje nepotrebnih i pojednostavljenje postojećih radnih operacija  uspostavljanje racionalnih i funkcionalnih odnosa unutar radnih operacija, tehnoloških procesa i proizvodnih faza  uporaba suvremenih tehničkih sredstava  primjena znanstvenih ostvarenja. ORGANIZACIJA OTPREME PISMOVNIH POŠILJAKA:  organizacija dijeljenja pošiljaka  organizacija prijevoza pošiljaka  sredstva unutrašnjeg transporta  sredstva vanjskog transporta  kondicioniranje svežnjeva. PRIPREMA PISMOVNIH POŠILJAKA ZA STROJNU OBRADU  ručna priprema pošiljaka  strojna priprema pošiljaka  kriteriji za indentifikaciju adresne strane pošiljke  automatsko žigosanje pošiljaka. KARAKTERISTIKE PISMOVNIH POŠILJAKA:  mehaničke karakteristike pošiljaka  definiranje strojno obradivih pošiljaka  definiranje strojno neobradivih pošiljaka  definiranje adresne strane pošiljke  karakteristike pošiljaka za automatsko čitanje  standardizacija poštanskih pošiljaka. PREGLEDNI DIJAGRAM OPĆENITOG POSTUPKA OBRADE PISMOVNIH POŠILJAKA STROJNO OBRADIVE PISMOVNE POŠILJAKE i TIPKANA ADRESA KI an ma ADRESA S ADRESA BEZ sdiata POŠTANSKIM POŠTANSKOG BROJA BROJEM POŠTANSKI BROJ UPISAN U POŠTANSKI BROJ PREDOTISNUTA POLJA NA UKLOPLJEN U ADRESU OMOTNICI o L > AUTOMATSKO KODIRANJE RUČNO KODIRANJE Kadiranje 4 F_=—_—————————= I OTSKIVENJE BAR HEOTISKIVANJE BAR KODA. KODA NA OMOTNICI NA OMOTNICI PREDOIJELJENJE PREDDIJELJENJE POD OČITAVANJEM BAR KONTROLOM KODA RAČUNALA = | Dije- Kisnje ZAVRŠNO DIJELJENJE ZAVRŠNO DIJELJENJE OČITAVANJEM BAR POD KNIROLIM KODA POHRANA U KONDICIONIRANJE POHRANA U SPREMNIK SVEŽNJEVA SPREMNIK OTPREMA Docsity.com MEHANIČKA I OPTIČKA SVOJSTVA POŠILJAKA: 1. MEHANIČKA SVOJSTVA: 1. GRAMATURA – bitna je kvaliteta papira min 70g/m2 ( kod nas 75 g/m2 ); za otvorene ( nekovertirane ) pošiljke norma je 170 g/m2. 2. TVRDOĆA – po ISO normama. 3. POROZNOST – ne smije dolaziti do razlijevanja boje. 4. KOEFICIJENT TRENJA – mogućnost oštećenja pisama uslijed različitih koeficijenata trenja raznih pošiljaka na raznim transporterima; 2. OPTIČKA SVOJSTVA: 1. NAGIBNI KUT ADRESNIH REDAKA ( 3 – 5 stupnjeva ), 2. KVALITETA TISKANJA ( kontrasnost > 30% radi čitanja ) , 3. KVALITETA PAPIRA ( bjelina papira s tim da zagasitost > 75% tj. papir ne smije blještati ), 4. KVALITETA PROVIDNOG DIJELA KUVERTE ( providnost (prozirnost) mora omogućavati čitanje podataka, kontrasnost >30% ), 5. OBLIK ZNAKOVA – pisan rukom ili strojni, 6. VISINA ZNAKOVA – različita, ali ne manja od 2,3mm, 7. DEBLJINA CRTE – min 0,5mm; max 1mm, 8. RAZMAK IZMEĐU RIJEČI – jedan korak znaka ( širina jednog znaka ), 9. KORAK ZNAKOVA ( 10 – 12 znakova u jednom inču ( 25mm ) ). STANDARDIZACIJA POŠTANSKE ADRESE:  sastav adrese  načini adresiranja. AUTOMATSKA OBRADA PISMOVNIH POŠILJAKA:  odvajanje po formatima  sređivanje i žigosanje  kodiranje  indeksiranje  dijeljenje  kondicioniranje. VRSTE ADRESA TIPKANA ADRESA Pro PISANA ja ĆE === I ADRESA S ADRESA BEZ POŠTANSKIM POŠTANSKOG BROJA BROJEM > i POŠTANSKI BROJ POŠTANSKI BROJ UPISAN U UKLOPLJEN U ADRESU PREDOTISNUTA POLJA NA. U PRETHODNO OMOTNICI UTVRĐENOJ ZONI NA OMOTNICI ki U U E TIPKANO Jurišićeva 13 Gospodin M. Horvat Gin Perković 10000 ZAGREB i cijeni ČI EPLIT RUKOM | HPT L] ospodiri nar] g Ptičan Farkostei [] PISANO | Juričićena, 23 fainjšaa, 38 P.P.256 (2000 ZaaRE3 mBouggug SPLIT IZBOR POUZDANIH ZNAKOVA ZA ISPRAVLJANJE: O + O + O + O + kontrast boja tluorescencija tosforescencija Docsity.com Polozaj barkoda na koverti IUBANIRI RBIH ima 5dofimm 50mm 12 mm do 15mm Docsity.com  POŠTA  tržište usluga pretežno informatičkog karaktera. PRINCIP: Nije važno koja usluga,samo da je informatičkog karaktera. NOVA USLUGA SADRŽI: - rad poštanskog radnika - dostupnu poštansku mrežu - TK prijenos - računalnu obradu - pogodnosti za komitente - računalnu podršku od strane komitenta (prvi korisnik je HPB!!) TRANSFOR. TEHNOLOGIJE PRUŽANJA USLUGA uvjetovana je transformacijom usluga odnosno i sama realizacija određenih novih tehnoloških rješenja interaktivno djeluje na ponudu sasvim novih usluga. SUŠTINA : zamjena "papirnate tehnologije" računalima. RAČUNALA + KOMUNIKACIJE = uspjeh u nastupajućem "informatičkom društvu". Zadatak POŠTE  kvantitativnu mrežu oplemeniti kvalitativnim sredstvima. Rezultat transformacije tehnologije = PIS ( poštanski informacijski sustav ). Osnovna jedinica PIS-a = POŠTA. INFORMACIJE  tehnološke  poslovne  za druge. POŠTA  pošta  komitenti  fizičke osobe. Osnovna jedinica PIS-a = “automatizirana pošta”. Koncepcija PIS-a = formiranje relativno nezavisnog informacijskog sustava s visokom integracijom osnovnih elementa i s mogučnošću kontaktiranja s velikim brojem komitenata. KARAKTERISTIKA “AUTOMATIZIRANE” POŠTE = svi su poslovi na razini pošte automatizirani i informatizirani. PRETPOSTAVKE:  računalni sustav na razini poštanskog ureda  svako radno mjesto opremljeno terminalnom opremom  specifični periferni uređaji integrirani u sustav  računalna podrška izvan poštanskog ureda  snažna telekomunikacijska podrška NEPOVOLJNI ELEMENTI KOJI UTJEČU NA RENTABILNOST KONTEJNERIZACIJE:  Povećanje “mrtve” težine vozila ( tara vozila + kontejnera ).  Problemi punog korištenja nosivosti kontejnera u oba smjera.  Upotreba pratećih uređaja i instalacija, adaptacija prostornih površina centra i tipizacija prijevoznih sredstava.  Smanjenje utovarnog kapaciteta u odnosu na vreće, pakete i svežnjeve kada se oni prevoze bez potrebe kontejnera.  Visoki troškovi investicija te veća mogućnost ozljeda prilikom rukovanja kontejnerima u odnosu na vreće i pakete. PREDNOSTI – POZITIVNE KARAKTERISTIKE KONTEJNERIZACIJE:  Osiguranje pošiljaka od vanjskih utjecaja. Mogućnost krađe ili orobljenja praktično ne postoji. Pošiljka se uručuje primatelju u stanju u kojem je primljena od pošiljatelja.  Brža manipulacija u svim fazama prijevoza, kraće vrijeme zadržavanja vozila u centrima, stanicama, lukama, terminalima i zrakoplovnim stajankama.  Uštede u radnoj snazi prilikom utovara, istovara i pretovara i u racionalnijem korištenju kapaciteta.  Značajno sniženje transportnih troškova po utovarnoj jedinici u odnosu na pojedinačno rukovanje i prijevoz vreća i paketa izvan vreća.  Racionalizacija skladišnih kapaciteta poštanskih centara i putujućih pošta.  Jeftinija izrada prijevoznih sredstava namijenjenih isključivo prijevozu kontejnera.  Fleksibilna upotreba tipskog kontejnera u tipskim vozilima.  Postizanje znatno povoljnijih prijevoznih tarifa.  Smanjenje troškova nabave i održavanja poštanskih vreća.  Eliminiranje prašine koja se nakuplja na vrećama.  Lakše mehaniziranje rukovanja kontejnerima. NIJEMA POŠTA Uređaji u sustavu nijeme pošte :  uređaj za automatski prijam pismovnih pošiljaka  uređaj za automatski prijam paketa  uređaj za automatsko obavljanje novčanih transakcija  uređaji za pružanje TT usluga. Tehničke performanse automata u sustavu nijeme pošte :  specijalne kutije za prihvat pismovnih pošiljaka većeg formata i paketa  elektroničke vage koje omogućavaju automatsko izračunavanje frankaturnih iznosa  automatski uređaji za proizvodnju i izdavanje frankaturnih naljepnica različitih vrijednosti  automati za naplatu poštarine i vraćanje ostatka novca  mreža za prijenos podataka i terminalni uređaji za komuniciranje sa datotekama, koji omogućavaju uplate u korist računa korisnika, kao i isplate s računa. Uređaji za automatski prijam pismovnih pošiljaka:  Sastavni elementi:  prijemna ploha  vaga  alfanumerička tastatura ili funkcionalne tipke  čitač magnetskog bedža (stripa)  video element (ekran)  štampač poštanskih naljepnica, pregleda, dnevnika, potvrda…  skladište pismovnih pošiljaka  automat za prihvačanje i izdavanje novca  Uređaj osigurava slijedeće funkcije :  korisničke funkcije frankiranja, knjiženja i ovjeravanja ( vaganje, kontrola podudarnosti pošiljke s propisanim uvjetima za prijam pojedine vrste pošiljke, izračun poštarine, knjiženje pošiljke, izdavanje potrebnih naljepnica, ovjeravanja potvrde prijama pošiljke ) i informiranja ( dobivanje podataka bez štampanja naljepnica i dokumenata i bez aktiviranja različitih brojača );  upravljačke funkcije ( dozvola rada, režim rada, vođenje knjigovodstva i statistike );  funkcije održavanja ( testiranje ispravnosti rada modula, te u slučaju kvara na bilo kojem modulu, izoliranje kvara i eventualan prelazak na niži radni stupanj ). FUNKCIJE UREĐAJA ZA NOVČANO POSLOVANJE U POŠTANSKOM UREDU Usluge na šalteru :  Platni promet za račun ovlaštenih financijskih institucija  Poštansko uputnička služba  Štedna služba poslovnih banaka  Tekući računi poslovnih banaka  Računi ptt usluga  Uplate i isplate po posebnim ugovorima  Mjenjački poslovi  Ostale usluge. Funkcije za šalterskog radnika :  Prijava početka - nastavka rada  Odjava – završetak rada  Zaduženja od glavne blagajne  Promet blagajne šalterskog radnika (pomoćne blagajne)  Stanje pomoćne blagajne  Korekcije. Funkcije za poštu :  Otvaranje radnog mjesta  Zatvaranje radnog mjesta  Inicijalizacija na početku rada  Unošenje ili izmjena tabela : poštarina, naziv zemlje, korisnika, poslovne banke i slično  Prijenos podataka prema pozadinskom računalu HP-a, odnosno prema računalima ostalih njezinih poslovnih partnera. Blagajničke funkcije :  Prijava dotacije glavnoj blagajni i ostatka od predhodnog dana  Prijava uplata i isplata  Uplate prihoda i podaci za zbirni račun ptt prihoda  Priprema za isplatu na domu (prije izlaska poštonoša)  Obračun s poštonošama nakon povratka s dostave  Promet glavne blagajne  Stanje glavne blagajne, sa suviškom za vlasnika sredstava. Ostale funkcije :  Vođenje osobne evidencije radnika  Generiranje ostalih evidencija i podataka. TEHNIČKA SREDSTVA NAMIJENJENA KORISNICIMA POŠTANSKIH USLUGA Tehnička sredstva prijama poštanskih pošiljaka i novčanih dokumenata :  automati za prodaju poštanskih maraka i vrijednosnica  strojevi za prijam knjiženih pošiljaka na šalterima i izvan njih  poluautomatski strojevi za prijam poštanskih paketa  automatske vage sa uređajima za automatsko izračunavanje poštarine  strojevi i aparati za žigosanje pošiljaka  strojevi za frankiranje  strojevi za adresiranje i pečačenje pošiljaka  strojevi za novčano poslovanje  strojevi za brojanje papirnog i metalnog novca  postomati  bankomati  nijeme pošte tj. jedinice za samoposluživanje. Tehnička sredstva koja se koriste za uručenje poštanskih pošiljaka :  poštanski automobili  elektromobili  motori i motocikli  bicikli  pneumatski uređaji  pokretne pošte u automobilima Sredstva unutrašnjeg transporta pošiljaka sa sredstvima za istovar i utovar :  uređaji za pražnjenje poštanskih kovčežića  lančani konvejeri i trake  valjkasti transporteri  dizalice, liftovi, elevatori  kontejneri i palete  uređaji za pražnjenje kontejnera i posuda  električna kolica i prikolice  viljuškari  kolica  uređaji za unutarnji transport i preradu poštanskih paketa  uređaji za unutarnji transport i usmjeravanje poštanskih vreća  uređaji za unutarnji transport i usmjeravanje poštanskih pismarnica  pneumatski uređaji gravitacijski uređaji  uređaji za centralno upravljanje tehničkim sredstvima Transportna sredstva vanjskog transporta :  poštanski vagoni (za putujuće pošte i direktni transport)  poštanski vlakovi  avioni u službi noćnog poštanskog avioprometa  helikopteri  automobili i kamioni  plovila  podzemni električni vlakovi  pneumatska transportna sredstva u gradskom i međugradskom poštanskom prometu  unajmljena sredstva i kapaciteti drugih prijevoznika. TEHNIČKA OBILJEŽJA STANDARDNE KONFIGURACIJE ŠALTERSKOG TERMINALA CENTRALNA JEDINICA :  CPU modul  PRG modul  CRT modul (za monitor i tastaturu)  Veza s centralnim sistemom  Mogućnost priključaka CRT MONITOR SA TASTATUROM :  Tastatura  Ekran  Broj znakova PISAČ :  Vrsta znakova (alfanumerički)  Brzina pisanja  Broj znakova u retku  Fond znakova  Broj kopija  Uređaj za rezanje  Uređaj a perforaciju  Uređaj za pečat  Širina papirne trake  Kontrolna traka  Otvor za ovjeravanje obrasca  Broj znakova potvrde  Broj redova potvrde FRANIRANJE PUTEM INTERNETA Elektronički uređaji za frankiranje:  Strojevi za frankiranje koji mogu komunicirati s računalima  Sama računala Korištenje informatičkih resursa u tehnologiji frankiranja:  Povezivanje korisnikovog elektroničkog stroja za frankiranje na poštanski računalni sustav.  Povezivanje korisnikovog računala na poštanski računalni sustav. Internet kao komunikacijski medij:  Direktno spajanje korisnikovog uređaja za frankiranje na računalo poštanskog poduzeća (ugovor)  Indirektno spajanje korisnikovog uređaja za frankiranje na računalo poštanskog poduzeća (putem Interneta)  Komunikacija prilikom indirektnog spajanja ostvariva posredstvom računalnog sustava “davatelja usluge pristupa Internetu”  Uvjet pristupa je mogućnost da poštansko poduzeće naplati izvršene usluge. Ciljevi sustava za frankiranje  Korisnicima pojednostaviti i približiti postupak frankiranja  Pristup poštanskom računalnom sustavu za frankiranje putem Interneta  Ostvarivanje usluge uz uporabu postojećeg standardnog hardvera i softvera  Osiguranje instrumenta naplate za izvršene usluge  Zaštita sustava od falsificiranja  Zaštita prijenosa podataka Načela rada sustava za frankiranje: računalo korisnika koristi softver instaliran u računalu poslužitelja. Smještaj poštanskog računalnog sustava za frankiranje:  U poštanskom poduzeću (vlasništvo pošte)  Na lokaciji njegovog Internet Providera ( iznajmljivanje za potrebe pošte ). Softverska aplikacija za frankiranje:  Prebacivanje (downloading) korisničkog softvera za frankiranje iz poštanskog računala u računalo korisnika  Odobravanje pristupa usluzi (indentifikacija korisnika, dodjela licence)  Prihvat ulaznih podataka (šalje korisnik) neophodnih za kreiranje e- marke u poštanskom računalu  Slanje izlaznih podataka iz poštanskog računala u računalo korisnika za potrebe ispisa e-marke  Registriranje izvršene usluge za potrebe naplate  Vođenje evidencije o naplati  Kriptografiranje transferiranih podataka između klijenta i servera, itd. Korisnički dio sustava  Osobno računalo  Pisač  Modem  Softver za pretraživanje Interneta  Telefonska linija  Pristup na Internet Postupak korištenja usluge  “Dolazak” na Web stranicu pošte  Korisnikov zahtjev poštanskom serveru za transfer korisničkog softvera za aktiviranje postupka frankiranja  Automatsko instaliranje korisničkog softvera u korisnikovom računalu  Korisnikov zahtjev poštanskom računalu za dobijanje mogućnosti korištenja frankiranja (podnosi se samo jedanput)  Dobijanje (“licenciranje”) pristupne dozvole  Unos podataka o primatelju i pošiljatelju, težini pošiljke, posebnim uslugama  Informacija o iznosu poštarine  Kreiranje podataka za ispis e-marke  Ispis e-marke na pošiljku ili na naljepnicu Sustavi za automatsko mjerenje dimenzija: Korisnost uvođenja sustava:  Ubrzanje tehnološkog procesa  Olakšani radni uvjeti za poštanske djelatnike  Dobivanje vrlo preciznih mjernih podataka  Iskoristivost mjernih podataka za obavljanje drugih radnji Sastojci sustava:  Uređaj za mjerenje dimenzija  Uređaj za mjerenje težine (elektronička vaga)  Uređaj za obradu mjernih podataka (računalo)  Uređaji za obavljanje radnji u ovisnosti o izmjerenim podacima (izdavanje maraka i naljepnica, ispis odgovarajućih podataka na pošiljku i sl.) Faze postupanja:  Prikupljanje podataka o dimenzijama i težinama  Obrada podataka dobivenih mjerenjima  Usporedba izračunatih podataka s prethodno unesenim vrijednostima u bazi podataka  Izlazni podaci (rezultat obrade na izlazu računala)  Uporaba izlaznih podataka (reakcija na mjerenje i obrađene podatke) Uporaba izlaznih podataka  Direktna (automatsko određivanje poštarine i izdavanje marke, određivanje količine pošiljaka za utovar u prijevozno sredstvo …)  Indirektna ( određivanje cijene usluge temeljem volumena pošiljke, određivanje profila velikih korisnika i njihovih potreba, određivanje razine profitabilnosti ili neprofitabilnosti transportnih usluga na pojedinim rutama ). Organizacija nijeme pošte Nijema pošta sastoji se iz slijedećih uređaja: - uređaj za automatski prijam pismovnih pošiljaka - uređaj za automatski prijam paketa - uređaj za automatsko obavljanje novčanih transakcija - uređaji za pružanje TT usluga Tehničke karakteristike automata: - specijalna kutija za prihvat pismovnih pošiljaka većeg formata i paketa - elektronička vaga koja omogućava automatsko izračunavanje frankaturnih iznosa - automatski uređaj za proizvodnju i izdavanje frankaturnih naljepnica različitih vrijednosti - automat za naplatu poštarine i vraćanje ostatka novca - mreža za prijenos podataka i terminalni uređaji za komuniciranje s datotekama, koji omogućavaju uplate u korist računa korisnika, kao i isplate s računa Uređaj za automatsko obavljanje novčanih transakcija ''Financijska samousluga'' sastoji se od bankomata – uređaja za automatsko izdavanje novčanica i uređaja za obavljanje uplata i isplata u korist i na teret računa. Upotreba ovih uređaja zahtijeva snabdijevanje korisnika plastičnim karticama s magnetskim pistama ili elektroničkom memorijom. Prilikom povlačenja novca normalna procedura može se raščlaniti u četiri faze: - identifikacija korisnika i registriranje podataka radi kasnijeg ispitivanja informacija - manualni ulaz podataka (broj novčanica i tajni kod) - izdavanje novčanica i registriranje podataka o transakciji - ažuriranje i vraćanje kartice Bankomat se sastoji od dva sklopa: a. terminala b. centralne jedinice a. Terminalni sklop obuhvaća:  čitač kartica i njemu pridruženu elektroniku  uputstvo s vanjske strane uređaja  uputstvo s unutrašnje strane uređaja  tastaturu b. Centralna jedinica sadrži:  upravljački sklop  jedinicu za memoriranje  vremensku jedinicu  brojilo novčanica  jedinicu za registriranje  ormar za signalizaciju  komunikacijski ormar  opće napajanje i sigurnosno napajanje Uređaji za obavljanje uplata i isplata u korist i na teret vlasnika žiro, tekućih i štednih računa sastoje se od iste opreme koju upotrebljavaju radnici na šalterima:  terminalne konzole za unos podataka  štampača  upravljačke jedinice  komunikacijske opreme Toj opremi se pridružuju:  koderi-dekoderi za kartice  uređaji za prihvat i izdavanje novca Uređaji za pružanje TT usluga i internetskih usluga Predaja brzojava:  telefonom  telekopiranjem  telepisanjem Telefonski razgovori obavljaju se upotrebom:  automatskih novčanih telefonskih aparata  kartičnih telefonskih aparata Internetske usluge: - komunikacija s davateljima usluga i korisnicima internetske mreže Barkodovi u automatskoj razradi poštanskih pošiljaka Automatska identifikacija poštanskih pošiljaka pomoću barkoda podrazumijeva:  Pretvaranje odredišnih adresnih podataka u barkod  Ispisivanje barkoda na pošiljku  Čitanje ispisanog barkoda  Usmjeravanje pošiljaka prema odredištu temeljem pročitanog barkoda Vrste barkodova: a. Tipični – karakteristike:  Postojanje tamnih i svijetlih štapića određene jedinične širine.  Širina štapića je višekratnik jedinične širine.  Visina štapića je jednaka. b. Netipični – karakteristike:  Suprotne karakteristike za tipične barkodove. Uporaba barkoda u SARPP-u  Učinci:  Veća točnost usmjeravanja  Brži i jeftiniji proces čitanja podataka nužnih za usmjeravanje pošiljaka  Pojmovi:  Odredišna točka  Adresni kod  Poštanski kod b. 4 – statusni barkod u Ujedinjenom Kraljevstvu:  Poštanski kod pošte Velike Britanije sastoji se od 7 alfanumeričkih znakova, što je zahtijevalo modifikaciju američkog barkoda.  Ovaj kod nazvan je ''4 – statusni barkod'' službenog naziva ''ROYAL MAIL 4 – STATE CUSTOMER CODE'' – RM4SCC  Ovakav sustav kodiranja primjenjuje više zemalja članica Commonwealtha (Kanada, Australija, Novi Zeland,…). Sastojci:  Niski stupići (status 1)  Srednje visoki stupići orijentirani prema gore (status 2)  Srednje visoki stupići orijentirani prema dolje (status 3)  Visoki stupići (status 4) c. 4 – statusni barkod japanske pošte:  Japanska pošta razvila je hibridni oblik 4 – statusnog barkoda s tri vrste stupića. Sastojci:  Visoki stupići orijentirani prema gore i dolje.  Kratki stupići orijentirani prema gore odnosno dolje. d. BAR – NO – BAR kod njemačke pošte:  Barkod se sastoji od tamnih i svijetlih stupića iste jedinične širine i iste visine.  Tamni stupići predstavljaju binarnu vrijednost ''1''. Svijetli stupići predstavljaju binarnu vrijednost ''0''. Između stupića se nalazi razmak koji je širi od stupića.  Širina stupića je od 0,3 – 0,8 mm. Širina razmaka između stupića je 1,66 +/- 0,25 mm.  Adresni kod se sastoji samo od znamenaka. Način indeksiranja:  Svaka znamenka definirana je s tri tamna i dva svjetla stupića.  Svaka znamenka počinje sa startnim stupićem (tamni, šesti stupić). Tipovi barkoda 1. Jednodimenzionalni ( jednoredni ); 2. Dvodimenzionalni ( 2D ). Jednodimenzionalni barkodovi Upotrebljava se samo za kodiranje identifikacijskih oznaka ( npr. serijski broj ):  UPC ( Universal Product Code ) – SAD, Kanada, Japan  EAN ( European Article Number ) – Europa  Kod 39 – u upotrebi u UPU-u za identifikaciju pošiljaka koje se prate od prijama do isporuke  Kod 128 – u upotrebi u UPU-u za identifikaciju skupnih poštanskih pošiljaka Dvodimenzionalni barkodovi Sastoji se od podataka koji se nalaze u više redova i stupaca ( mogućnost kodiranja znatno veće količine podataka u odnosu na jednoredne – oko 600 alfanumeričkih znakova po kvadratnom inču ).  Matrični ( u obliku matrice – matrix ) Podtipovi: Datamatrix, Maxicode, …  Stupčani ( u obliku svežnja – stack ) Podtipovi: PDF 417, Code 49 Sadržaj kodiranih podataka:  Iznos poštarine  Poštanski broj prijamnog i dostavnog ureda  Adresa pošiljatelja i primatelja  Način rukovanja  Uputstva o prijevoznom putu  Ostale informacije 1.Sabiranje kuverata 2.Ulaganje i uspravljanje kutija 3.Punjenje kutija 4.Polijeganje napunjenih kutija i njihovo transportiranje