02 spoljar muzej, Završni rad' predlog Istorija umetnosti. University of Belgrade

02 spoljar muzej, Završni rad' predlog Istorija umetnosti. University of Belgrade

PDF (2 MB)
4 strane
535broj poseta
Opis
muzeji
20 poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 strane / 4

ovo je samo pregled

3 shown on 4 pages

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 shown on 4 pages

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 shown on 4 pages

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 shown on 4 pages

preuzmi dokument

MUZEJSKI VJESNIK BII.OJ 1 GLASILO MUZEIA SJEVEROZAPADNE IIRVATSKE (eakovec, Koprivnica, Kriievci, Kutina, TrakoSian, VaraZdin, VaraZdinske Topllce) UREDNIEKI ODBOR Stjepan Hajduk (odgovornl urednik), Dragutin Feletar (urednili i grafidka oprema), Zeljko Tomidii, Branko Simek MUZEJSKMESNIK izlazi povrerneno, a svake godine izdavad je drugi muzej. Rukopise ne honoriramo i ne vraiamo - oni se Salju naadresu: Muzej grada Koprivnice, 43300 Koprivnica, Trg Leandera Brozoviia I NAKLADNIK OVOG BROJA Muzej grada Koprivnice, Koprivnica, Trg Leandera Brozoviia I ZA NAKLADNIKA Frarfjo Florvatii TISAK ,:'Podravka - IJsluge.., OOIII{ Koprivnitl<u tisl<ara, 1978.

l,Icu'ijan SPOLJAR, MtLzej grada Kopriynice

MUZEJ K,AO VITALNA ORGANIZACIJA Preci muzejima kao kulturnim institucijama, stoji pitanje kako

ciciristitucionalizirati svoju ulogu. Kako, naime, njegovu funkciju r-idiniti dinarridnijom i primjerenijom u odnosu na nove samoupra- vne oclnose u kulturi i kako ga pretvoriti, bar u jednom njegovom segmcntu, u neposrednijeg davaoca kulturnih usluga. Ovo viedno pitar-rje >utilitarnosti" radikalizira se danas u onoj mjeri u kojoj c jclina knlture postaje jeclnakopravni, integratirrni dinilac razvoja I<r.rnccpla suriroltpravnog dru5tva. Stoga, tradicionalistidko rezonira- tr.jc o muzeju kao ropotarnici porrijesnog znamcnja bez integriteta sa surciainjim vremenom, bez njegorrog ukljudivanja u strrarni Zivot, pa i bcz stanclvitog prizemljenja akademske ukodenosti, sn-rjera ka zaclrZavanju mirnog vegetiranja ili produbljen ju njegove institucict- nalne kriznosti. Racl koji se zadovoljava prostorima konformizma i Iraudlog distunstva Llnlttar svoje primarne uloge (sabiranje, naucna obrafta, prezentiranje), a ne smjeia ka prodoru ka kulturnim ,kon- zumcntima<, ka Siren-i dni5tvenom dosegu, ka publicistidkoj, ideo. loSkoj, ekonomskoj poziciji itd. i ne moZe odekivati Sire integrira. njc u opie clrr-r5tvene tokove. Priznali mi to ili ne, stanoviti skep- ticizarn u pogledu kulturne funkcije muzeja postoji i danas. Ako je on odraz onog romantidarskog nazora o muzeju i muzealcu kao po- sljednjem ostatku tipa institucije i lidnosti koji svoje dru5tveno oprar,danje i ne traZi izvan dosega poZutjelih dokumenata, praSne keramike i starih slika kao recidiva nekadainje >slavne proSlosti", onda ie to, clakako, pogreSno. Medutim, ako se taj skepticizam za- sniva na pseudonaudnom zadahurenju, na atrofiii kompletne mu- zeiske ustano\re onda je on opravdan u mjeri u kojoj takvo stanje pokazu-je prostlr vegetativnost kulturne institucije koja bi trebala da zraii vilalnoSdu. Ako se, dakle, ne ostvaruje i kultura sada5njo- sti tako da sc preko sinteznosti kulturno-povijesnog razvitka pre- dodi duhovni i materijalni napor ljudi kao dijalektidki put dovje- kovog bir,'stvorranja, oncla ie iluziia govoriti i o ocjenjenju te baStine.

Podetni lezultati koji su postignuti u koprivnidkom Muzeju na povezivanju sa radninr organizacijama, Skolama i gradanima ne daju nam pravo da Siri kulturni koncept muzeja prihvatimo kao t'ealnost. Tel< u n'roguinosti da se ostvari zna(aj muzeja kao >insti- ItSijc,< koja ie postojati svojim vitalitetom integrativni clio ukup- ruih clnrit.,,cnih cl.ielerlnosti, vidi se Siri doseg.

Suradnja pak sa drr-rgitl slidnim ili istovjetnim organizacijama ri.ie ni otprilike pokazala poLencijaine moguinosti. od razvojne in- tor'racije c1o razmjene rada postoji 6itav spektar zajednidkog dje.

)'

lovanja rluzejskih organizacija sa naieg podrudja. Stoga je. neop- hocino potrebno iniciiati takve oblike zajednidkog djelovanja koji ie iskazivati svu mogucnost navedene probleraatike'

Or.,aj list, palc, ako zastane na liniji prostog sabiranja rukopisa, bez stvaranje jedne poticajne icleje zaJednidkog djelovanja, zastat ie ncminovno u sfcri koja neie rri projektivno postaviti, a kamoli omoguiiti ostvarivanje Sireg znadaja danaSnjih rnuzeja.

Y ludin i r K ALS AN, M Ltzej lv4 cclintur j a C akov e c

NOVA POSTAVA ODJELA }{ART}DNE REVOLUCIJE MUZEJA MEDXMTJRJA EAKOVEC

l,la inteuciir-i svi h ch-u5tr.eno-politidkih orgar-iizaci j a i Skupitine opiine eakoveri, zr u okr,iru nove koncepcije Muzeja A'{eelimurja ea- klvec krajem pro5lc godine pri5io se izradi nole postave Odjelar na- |oclne rer,oir,rciie. Po5tcl se stari ONR nalazio u neacichvatnom pro- stc;ru vaniske zgrade Stiirog gracla, odludeno je da se nolri smiesti na chugom katu paiade u prostorijama upravc Muzeja s tim da se c,ne adekvatno aclaptiraju. U tu svrhu uprava jc preseijena r'r polu- kat p;rlade, gdje se ona dijelom i danas nalazi.

Norra postarta ONR smjcitena je u tri prostorije na ukupnom prostom oC oko 175 m!. Sama postava kronolo5ki je podijeljena r-r tri dijela.

U prvoj prostoriji prlL<azat ie se povijest naseg kraja od 1918. do 1941. godine. Tematika je postavijena neito 5ire, jer je bilo po- trebno zahvatiti dogadaje vezane uz I. svjetski rat, Oktobar*u re- voluciju, h{adarsku socijalistidku revoluciju Bele Kuna, Spanjolski gradanski rat i okupaciju i hornadanje Jugoslavije. Pored toga tu ie se obraditi Medimurska revoluciia 1918, razvoj radnidkog i sin- dikalnog pokreta, stvaranje i razvoj partijskih organizacija, te stva' ranje i razvoj skojevskih organizacija u Mediraurju.

Druga prostorija tretira razdoblje od 7. travnja 1941., dakle od ulaska njemadke okupacione vojske u eakovec, do kraja travnja 1945. godine, kada je Medimurje oslobodeno i kada su formirani organi narodne vlasii.

Treia prostorija nan-rijenjena je povremenim tematskim izlo- /.bama. Prva ko,ja ie biti postavljena nosi nazir,: ,Boravci druga T'ita u Meclimurju".

Olro Sto je novo u naSoj postavi je nadii-r rasdlaniivanja relati- vno velikih zidnih ploha i r-jeSavanje poda upotrebom postamenata. l51i smo na potpuno zatvaranje prozora, iskoristivSi ih kao plitke ni5e i zidne vitrine.

komentari (0)

nema postavljenih komentara

budi prvi koji ce napisati!

ovo je samo pregled

3 shown on 4 pages

preuzmi dokument