Antipsihotici prezentacija, Ostalo' predlog Farmakologija. University of Belgrade
May.may
May.may28 April 2017

Antipsihotici prezentacija, Ostalo' predlog Farmakologija. University of Belgrade

PPT (789 KB)
15 str.
1broj preuzimanja
145broj poseta
Opis
Seminarski rad iz Antipsihotika sa slikama
20 poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 str. / 15

ovo je samo pregled

3 prikazano na 15 str.

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 prikazano na 15 str.

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 prikazano na 15 str.

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 prikazano na 15 str.

preuzmi dokument
Diapositiva 1

ANTIPSIHOTICI

Student: Mešanović Majda, 491/RSI

Antipsihotici su grupa lijekova kojima se liječe neki mentalni poremećaji - uglavnom su to šizofrenija i bipolarni poremećaj. Koriste se ponekad i u terapiji depresije ili anksioznosti.

Pomažu kod: •Postojanja halucinacija ili sumanutih ideja •Poremećaja mišljenja •Izraženih promjena raspoloženja u bipolarnom poremećaju

KAKO DJELUJU?

Psihijatri objašnjavaju nastanak halucinacija i poremećaja mišljenja prekomjernim nadražajem dopaminskog sistema mozga. Antipsihotici djeluju tako što se vezuju za dopaminske receptore i sprečavaju neke efekte ovog neurotransmitera.

Osnovni cilj primjene antipsihotika jeste da se oboljela osoba osjeća bolje, bez efekata uspavljivanja ili usporavanja. Ipak, povećane doze izazivaju i takva stanja i njih je ponekad potrebno primijeniti ukoliko ste pod velikim stresom, ukoliko ste agitirani ili ne, vaše simptome nije moguće ublažiti ili otkloniti manjim dozama.

VRSTE ANTIPSIHOTIKA

Postoje dvije osnovne grupe antipsihotika: •„tipični“ – ovdje spadaju stariji lijekovi iz klase antipsihotika •„atipični“ – noviji lijekovi

Potrebno je napomenuti da svaka osoba različito reaguje na njihovu primjenu, posebno kad su u pitanju neželjeni efekti. Neželjene efekte je ponekad teško predvidjeti, zbog čega će možda biti potrebno strpljenja i vremena kako bi oboljeli sa psihijatrom pronašao odgovarajući lijek i odgovarajuću dozu.

TIPIČNI ANTIPSIHOTICI

Tipični antipsihotici blokiraju dopaminske receptore. Iz ove grupe, najčešće upotrebljavani lijekovi kod nas su haloperidol (Haldol) i hlorpromazin (Largactil).

Neželjeni efekti:

•Ukočenost i podrhtavanje tijela, naročito ruku •Usporeno mišljenje •Nemir koji se manifestuje tako što osoba ima poteškoće da sjedi i ima potrebu da se stalno kreće ili pomijera

U slučaju nastanka neželjenih efekata, doze lijeka se smanjuju sve dok neželjeni efekti ne iščeznu. Ukoliko su neophodne veće doze za otklanjanje simptoma, mogu se uvesti dodatni lijekovi koji sprečavaju ili ublažavaju neželjena dejstva antipsihotika. To su najčešće lijekovi poput Mendilexa ili Akinetona.

Dugoročni neželjeni efekti se nazivaju tardivne diskinezije - nevoljni pokreti usana, jezika i vilice u vidu pućenja ili stiskanja usana, plaženja jezika ili grimasiranja. Ponekad se ovaj neželjeni efekat manifestuje i kao učestalo treptanje. Ovo se javlja kod 5% ljudi koji se tokom dužeg vremenskog perioda liječe ovim lijekovima.

ATIPIČNI ANTIPSIHOTICI

Novije generacije antipsihotika, atipični ili antipsihotici druge generacije takođe blokiraju dopaminske receptore, ali slabije nego druge vrste antipsihotika. Tu spadaju: klozapin (Leponex), risperidon (Averidon, Rissar, Rispolept), olanzapin (Olpin, Onzapin, Sizap, Treana, Zalasta, Zyprexa), kvetiapin (Seroquel, Q-pin) i ziprasidon (Zeldox).

Svaki ima drugačiji profil neželjenih dejstava ali se, generalno gledano, mnogo bolje podnose u poređenju sa starijim lijekovima.

Neželjeni efekti:

•Pospanost i usporenost •Dobijanje na težini •Povišen rizik od razvoja dijabetesa •Tardivna diskinezija i dr. Većina neželjenih efekata antipsihotika su blagi. Mnogi koji se uobičajeno javljaju, oslabe i nestanu poslije nekoliko sedmica tretmana. Tu spada dremljivost, ubrzan rad srca i vrtoglavica prilikom promjene položaja. Svi ovi lijekovi imaju svoje mjesto u tretmanu šizofrenije i ljekari će se opredijeliti za jedan od njih. Uzeti će u obzir simptome koje osoba ima, godine života, tjelesnu težinu, ličnu i porodičnu medicinsku historiju.

„DEPO“ PREPARATI

Podrazumijevaju da se lijekovi koriste u vidu injekcija svake 2 do 4 sedmice, umjesto svakodnevnih tableta. Lijek se postepeno oslobađa iz depoa.

Prednost ovakvog načina liječenja je da je lakši za upotrebu, bez opterećenja svakodnevnog podsjećanja na uzimanje tableta, dok je mana to što depo preparati ne omogućavaju fino doziranje.

KOLIKO DUGO KORISTITI ANTIPSIHOTIKE?

Kao što ljudi različito reaguju na antipsihotike isto tako će varirati i koliko brzo se njihovo stanje popravlja. Neki simptomi se mogu povući već nakon nekoliko dana, drugima će biti potrebne sedmice i mjeseci. Većina ljudi doživi značajno poboljšanje u prvih šest tretmana. Ukoliko nema poboljšanja, ljekar će pokušati sa drugom vrstom lijekova. Ljekar ne može da predvidi unaprijed koji lijek će biti efikasan kod osobe. Ponekad je potrebno da osoba proba nekoliko različitih lijekova pre nego pronađe onaj koji joj najviše pomaže.

Ukoliko se osoba osjeća bolje ili potpuno dobro, lijek nikako ne bi smjela prekidati bez konsultacije sa ljekarom. Ako je nakon konsultacije sa ljekarom donešena odluka da se obustavi uzimanje lijeka, neophodno je da osoba ide na redovne kontrole kod ljekara za vrijeme smanjivanja doze, pa i nakon potpune obustave. Mnogi ljudi sa, na primjer, bipolarnim poremećajem uzimaju antipsihotik samo u periodu dok su u maničnoj fazi i dok lijek za stabilizaciju raspoloženja ne krene da djeluje. S druge strane, neki moraju da uzimaju antipsihotike dug vremenski period. Ove osobe imaju hroničnu (dugotrajnu) šizofreniju ili imaju u prošlosti ponavljane psihotične epizode i šansa da se opet razbole je velika.

Takođe, u nekim slučajevima, ukoliko je osoba imala dvije ozbiljne psihotične epizode, postoji mogućnost da će morati da bude na lijeku do kraja života. U ovim slučajevima lijek se može primjenjivati u najmanjim mogućim dozama koje su dovoljne za kontrolu simptoma. Ovakav pristup kod mnogih sprečava relaps (ponavljanje epizode bolesti) i umanjuje simptome bolesti.

HVALA NA PAŽNJI!

komentari (0)

nema postavljenih komentara

budi prvi koji ce napisati!

ovo je samo pregled

3 prikazano na 15 str.

preuzmi dokument