Budučnost računala  eeqgbeqbv, Završni rad' predlog Informatika. Institute of Management Development vo Ohrid
nepoznat korisnik
nepoznat korisnik

Budučnost računala eeqgbeqbv, Završni rad' predlog Informatika. Institute of Management Development vo Ohrid

DOCX (2 MB)
19 str.
14broj poseta
Opis
qeqebqeghrwhnrhnnnwrnhwrnrwnnrwrwnrnnr
20 poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 str. / 19
ovo je samo pregled
3 prikazano na 19 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 19 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 19 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 19 str.
preuzmi dokument

VISOKA ŠKOLA ''CEPS – CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE''

KISELJAK POSLOVNA EKONOMIJA – STUDIJSKI SMJER MENADŽMENT

BUDUĆNOST RAČUNARA SEMINARSKI RAD IZ INFORMATIKE

Kandidat Mentor Danijel Pravdić Doc.dr. Hadžib Salkić

Kiseljak, Decembar, 2015.

SADRŽAJ

1. UVOD..................................................................................................................................2

1.1. Što su računala?............................................................................................................3 1.1. ENIAC..........................................................................................................................3

1

1.2. Vrste računala............................................................................................................... 3 1.2.2. Stolna računala......................................................................................................4 1.2.3. Prijenosna računala............................................................................................... 4 1.2.4. Ručna računala......................................................................................................5 1.2.5. Tablet PC-jevi....................................................................................................... 5

1.3. Što je moguće raditi putem računala?.......................................................................... 6 1.3.1. Web....................................................................................................................... 6 1.3.3. Epošta....................................................................................................................7 1.3.4. Neposredno slanje poruka.....................................................................................7 1.3.5. Slike, glazba i filmovi........................................................................................... 8 1.3.6. Igranje................................................................................................................... 8

1.4. Mogućnosti...................................................................................................................8 1.5. Ugljične nano cijevi..................................................................................................... 8 1.6. Kvantna računala..........................................................................................................9 1.7. Bio računala..................................................................................................................9 1.8. Umjetna inteligencija................................................................................................... 9

2. RAČUNALA U BUDUČNOSTI.......................................................................................10

2.1. Računala za svakog.................................................................................................... 10 2.2. Računala kao osobne kartice...................................................................................... 11 2.3. Računala u medicini................................................................................................... 11 2.4. Računala u našoj svakodnevnici................................................................................ 12 2.5. Rad na daljinu.............................................................................................................13 2.6. Kupovina pomoću računala........................................................................................13 2.7. Obrazovanje u budućnosti..........................................................................................14 2.8. Kratki pogled na budućnost........................................................................................15 2.9. Pametni telefoni......................................................................................................... 15 2.10. Sve informacije su digitalne.......................................................................................15 2.12. Životni stil budućnosti................................................................................................16 2.13. Primjena računala u domaćinstvu.............................................................................. 16

3. ZAKLJUČAK....................................................................................................................17

4. LITERATURA...................................................................................................................17

1. UVOD

1. Što su računala?

2

Računala su strojevi koji prema skupu naredbi ili programu izvršavaju zadatke ili proračune. Prva potpuno elektronička računala, predstavljena oko 1940. godine, bila su ogromni strojevi koji su za rad zahtijevali ekipe ljudi. U usporedbi s njima današnja su računala čudesna. Nisu samo brža nekoliko tisuća puta, već mogu stati na stol, u ladicu ili čak u džep.

Računala rade uzajamnim djelovanjem hardvera i softvera. Hardver se odnosi na dijelove računala koje možete vidjeti i opipati, uključujući kućište i sve unutar njega. Najvažniji dio hardvera je sićušni pravokutni čip unutar računala poznat kao središnja procesorska jedinica (central processing unit, CPU) ili mikroprocesor. On je "mozak" računala – dio koji prevodi naredbe i obavlja proračune. Hardverske komponente, kao što su monitor, tipkovnica, miš, pisač i ostalo nazivamo hardverskim uređajima ili uređajima.

Softver obuhvaća naredbe ili programe koji hardveru govore što da čini. Program za obradu teksta, koji možete koristiti za pisanje pisama putem računala, predstavlja vrstu softvera. Operacijski sustav (OS) softver je koji upravlja računalom i uređajima povezanima s njime. Dva su najpoznatija operacijska sustava Windows i Macintosh. Vaše računalo koristi operacijski sustav Windows.

1.1.ENIAC

Predstavljen 1946. godine, ENIAC (Electronic Numerical Integrator and Computer) je bio prvo elektroničko računalo za opće namjene. Izgrađen je za američku vojsku da bi proračunavao putanje artiljerijskih zrna. Fizički gledano, ENIAC je bio ogroman, težak više od 27 000 kilograma i volumena poveće sobe. ENIAC je za obradu podataka koristio 18 000 vakuumskih cijevi veličine manje žarulje. Cijevi su lako pregarale i trebalo ih je stalno mijenjati.

1.2. Vrste računala

Računala se razlikuju po veličini i mogućnostima. Na jednoj su strani superračunala, velika računala s tisućama povezanih mikroprocesora putem kojih se izvode izuzetno složeni proračuni. Na drugoj su sićušna računala ugrađena u vozila, TV prijamnike, stereouređaje, kalkulatore i kućanske aparate. Predviđena su za izvršavanje ograničenog broja zadataka.

1.2.1. Osobno računalo ili PC

Zamišljeno je tako da ga istodobno koristi samo jedna osoba. Ovaj odlomak opisuje različite vrste računala: stolna, prijenosna, ručna i Tablet PC-jeve.

1.2.2. Stolna računala

3

Stolna računala oblikovana su za rad za pultom ili stolom. Obično su nešto veća i moćnija od ostalih vrsta osobnih računala. Sastavljena su od zasebnih komponenti. Glavna je komponenta, zvana sistemska jedinica, najčešće pravokutno kućište smješteno na stolu ili ispod njega. Ostale komponente, kao što su monitor, miš i tipkovnica, povezane su sa sistemskom jedinicom.

Slika 1 Stolno računalo Izvor: http://www.msgw.info/138.aspx (08.12.2015)

1.2.3. Prijenosna računala

Prijenosna računala lagana su prenosiva osobna računala s tankim zaslonom. Često se nazivaju notebook računala zbog malih dimenzija. Napajaju se baterijama, pa ih možete ponijeti bilo kamo. Za razliku od stolnih računala, prijenosna računala objedinjuju procesor, zaslon i tipkovnicu u jednom kućištu. Zaslon im se preklapa na tipkovnicu kada nisu u upotrebi.

4

Slika 2 Prijenosno računalo Izvor: http://web.studenti.math.pmf.unizg.hr/~bozana/vrsteracunala.html (08.12.2015)

1.2.4. Ručna računala

Ručna računala, poznata kao PDA (Personal Digital Assistant) računala, napajaju se baterijom i dovoljno su malena da ih možete nositi gotovo bilo kamo. Iako su manje moćna od stolnih ili prijenosnih računala, praktična su za evidenciju obaveza, pohranu adresa s brojevima telefona i igranje igara. Neka mogu imati dodatne mogućnosti, kao što su obavljanje telefonskih razgovora ili pristup Internetu. Umjesto tipkovnice imaju zaslon osjetljiv na dodir koji se koristi prstima ili pomoću zaslonske olovke (alata za pokazivanje u obliku olovke).

Slika 3 Ručno računalo Izvor: http://web.studenti.math.pmf.unizg.hr/~bozana/vrsteracunala.html (08.12.2015)

5

1.2.5. Tablet PC-jevi

Tablet PC-jevi mobilna su računala koja spajaju osobine prijenosnih i ručnih računala. Slično prijenosnim računalima, moćna su i imaju ugrađen zaslon. Slično ručnim računalima, dopuštaju vam pisanje bilješki ili crtanje na zaslonu, obično olovkom tableta umjesto zaslonskom olovkom. Također mogu vaše rukom pisane tekstove pretvarati u tipkani tekst. Neki su Tablet PC-jevi "kabrioleti" sa zaslonom koji se može zakrenuti i rasklopiti da bi otkrio tipkovnicu koja se nalazi ispod njega.

Slika 4 Tablet PC Izvor: http://web.studenti.math.pmf.unizg.hr/~bozana/vrsteracunala.html (08.12.2015)

1.3. Što je moguće raditi putem računala?

Mnogi se ljudi služe računalima na radnom mjestu za čuvanje i analizu podataka, istraživanje i upravljanje projektima. Kod kuće možete putem računala tražiti podatke, pohranjivati slike i glazbu, voditi financije, igrati se i komunicirati s drugim ljudima — a to je samo dio mogućnosti.

Putem računala možete se povezati s Internetom, mrežom koja povezuje računala diljem svijeta. Pristup Internetu moguć je putem mjesečne pretplate u većini urbanih sredina, a u porastu je i u rjeđe naseljenim. Kada pristupite Internetu, možete komunicirati s ljudima diljem svijeta i pronaći veliku količinu podataka.

Slijede neki od najpopularnijih načina upotrebe računala:

6

1.2.6. Web

World Wide Web (poznat kao Web ili web) divovsko je skladište podataka. Web je najpopularniji dio Interneta, djelomično zato što većinu podataka prikazuje u privlačnom vizualnom obliku. Naslovi, tekst i slike mogu se povezati u jednu web-stranicu — vrlo sličnu onoj u časopisu — zajedno sa zvukovima i animacijom. Web-mjesto skup je međusobno povezanih web-stranica. Web se sastoji od milijuna web-mjesta i milijardi web-stranica.

Slika 5 Primjer web-stranice (Tibra – Pacific) Izvor: http://tibra-pacific.com/tibra_new/index.php (08.12.2015)

1.2.7. Surfanje

Webom znači njegovo istraživanje. Na Webu možete pronaći podatke o gotovo bilo kojoj zamislivoj temi. Možete, na primjer, čitati novinske vijesti i filmske kritike, pregledavati raspored letova, plan grada, vremensku prognozu za svoj grad ili istražiti neko zdravstveno stanje. Većina tvrtki, vladinih institucija, muzeja i biblioteka ima web-mjesta s podacima o svojim proizvodima, uslugama ili zbirkama. Referentni izvori, kao što su rječnici i enciklopedije, također su vrlo zastupljeni.

Web je također potrošačka meka. Možete pregledavati i naručivati proizvode — knjige, glazbu, igračke, odjeću, elektroničke uređaje i još mnogo toga — s web-mjesta najpoznatijih trgovačkih lanaca. Možete i kupovati i prodavati putem aukcijskih web-mjesta.

7

1.2.8. Epošta

Epošta (skraćeno od elektronička pošta) predstavlja brz i učinkovit način komunikacije. Kada je pošaljete, poruka epošte gotovo će se trenutačno pojaviti u primateljevom pretincu dolaznih poruka epošte. Epoštu možete slati brojnim ljudima istovremeno, pohranjivati je, ispisivati i prosljeđivati drugima. Osim teksta, putem epošte moguće je poslati gotovo bilo koju vrstu datoteke, uključujući dokumente, slike i glazbu. Za epoštu nije potrebna poštanska marka!

1.2.9. Neposredno slanje poruka

Neposredno slanje poruka (IM – Instant Messaging) poput je stvarnog razgovora s drugom osobom ili grupom ljudi. Čim napišete i pošaljete poruku, ona trenutačno postaje vidljiva svim sudionicima. Za razliku od epošte, svi sudionici moraju istovremeno biti u mreži (povezani s Internetom) i pred svojim računalom. Komuniciranje putem neposrednih poruka poznato je kao čavrljanje.

1.2.10. Slike, glazba i filmovi

Ako imate digitalni fotoaparat, slike s njega možete premjestiti na svoje računalo. Zatim ih možete ispisati, stvoriti dijaprojekciju ili ih dijeliti s drugima putem epošte ili oglašavati na web-mjestu. (Dodatne informacije o svemu što možete činiti s fotografijama potražite u poglavlju Možete slušati glazbu putem računala, bilo uvozom (prebacivanjem na računalo) s glazbenih CD-ova ili kupnjom pjesama s web-mjesta. Možete se i povezati s jednom od tisuća radiopostaja koje emitiraju putem Interneta. Filmove možete gledati ako vaše računalo ima DVD reproduktor.

1.2.11. Igranje

Volite li se igrati? Tisuće računalnih igara svih kategorija dostupno je da biste se zabavili. Nađite se za volanom trkaćeg automobila, usred bitke protiv zastrašujućih bića u katakombama ili upravljajte civilizacijama i carstvima! Mnoge igre dopuštaju natjecanje putem Interneta s drugim igračima diljem svijeta. Windows donosi lepezu igara s kartama, mozgalica i strateških igri.1

1.4. Mogućnosti

Svakako jedna od najzanimljivijih tema vezana uz računala jest spekuliranje o

8

1 http://windows.microsoft.com/hr-hr/windows/introduction-to-computers#1TC=windows-7 (08.12.2015)

mogućnostima, vrstama i općenito o razvoju računala u budućnosti. Mnogi autori dali su svoja mišljenja o tim temama, koja variraju od znanstveno-fantastičnih scenarija do sasvim logičnih i znanstveno utemeljenih tvrdnji. Između ostalih, najčešće se promišljaju teme poput umjetne inteligencije, bio-neuronski čipovi i mreže, kvantna računala, te računala i tehnologija bazirana na ugljičnim nanocijevima.

1.5.Ugljične nano cijevi

Krajem devedestih godina, znanstvenici u NEC-ovim laboratorijima otkrili su zanimljive strukture koje su objedinjavale karakteristike metala i poluvodiča. Nazvali su ih „ugljične nano cijevi“ (eng. carbon nanotubes), te su pokrenuli lavinu istraživačkih radova na tom području. Prednost tih molekularnih struktura je što se istovremeno ponašaju i kao vodiči i kao tranzistori, a smatra se da će u široku uporabu ući u mnogim tehnološkim inovacijama zbog svoje male veličine (teoretski, procesori građeni od ugljičnih nanocijevi bili bi i desetak puta manji i brži), te njihove lakoće i izdržljivosti. Osim u izgradnji čipova i procesora, istražuje se njihova primjena u izradi lakih i otpornih LCD monitora, u biomedicini i energetici .

1.6.Kvantna računala

Kvantna računala mogla bi promijeniti svijet nula i jedinica na kojima se trenutno temelji računalni svijet. Naime, primjenjujući zakone kvantne mehanike, znanstvenici istražuju mogućnosti praktične primjene „proširenog binarnog sustava“ koji se temelji na „kvantnim bitovima“, takozvanim „kubitima“. Kvantni tranzistor koristi promjenjivu prirodu elektrona te bi svaki elektron, ovisno o stanju predstavljao jedan kvantni bit. U kvantnom tranzistoru moguće su četiri kombinacije kubita, 0+0, 0+1, 1+0 i 1+1, što znači da brzina raste eksponencijalno u odnosu na dosadašnja dva stanja. Tako će dva kvantna tranzistora imati 16 kombinacija, tri 81, itd. Prototipi kvantnih računala trenutno koriste malen broj kvantnih bitova, no stručnjaci predviđaju da bi u idućih 20 do 30 godina kvatna tehnologija mogla ući u široku praktičnu primjenu, te svojom brzinom tehnologiju baziranu na binarnom sustavu učiniti zastarjelom.

1.7.Bio računala

Pojam „bio računalo“ u posljednje vrijeme sve se manje spominje u sferi znanstvene fantastike, a sve češće kao jedna od obećavajućih tehnologija budućnosti. Bio računalo umjesto silicijskih tranzistora i procesora koristi bio-neuronsku tehnologiju, odnosno neuronsku mrežu u svojoj biti sličnu neuronima ljudskog mozga. Kapacitet i brzina obrade podataka u takvom načinu rada u teoriji znatno nadilazi mogućnosti sadašnjih računala. Princip rada bazira se na korištenju složenih proteinskih molekula u kombinaciji s posebnim vrstama gelova, što u konačnici dovodi do malih dimenzija i velikih kapaciteta pohrane. Prototip takvog uređaja razvijen u Centru za molekularnu elektroniku „W.M. Keck“ u SAD-u ima kapacitet od 1 TB, te brzinu obrade od 80 Mbit u sekundi.

9

1.8.Umjetna inteligencija

Ideja umjetne inteligencije, odnosno svjesnih računala, stara je gotovo koliko i sama računala. Svi dosadašnji oblici umjetne inteligencije sežu do sposobnosti rješavanja određenih specifičnih problema, te ne posjeduju vlastitu svijest i razumijevanje koje je, u teoriji, karakteristika prave umjetne inteligencije. Moderna znanost još nije pronašla način stvaranja umjetne inteligencije, tj. svjesnih strojeva, te se sve rasprave o uporabi istih (kao i moralno etičke implikacije primjene) vode u sferi hipotetskih rasprava. Umjetna inteligencija ograničenih mogućnosti, koja nam je trenutno dostupna svodi se na: ekspertne sustave, sustave zasnovane na znanju, sustave za planiranje te neuronske mreže. Mogućnosti umjetne inteligencije u računarstvu sežu do programa i sustava koji bi bili sposobni održavati sami sebe, tj. stvaranje programa koji bi bili sposobni analizirati sami sebe, samostalno programirati potrebne dodatke, prepoznavati greške u vlastitom kodu i ispravljati ih, itd. Iako nam se razvoj računala, informatičke znanosti i pratećih tehnologija u posljednjih dvadesetak (i više) godina može činiti kao strelovit, očito je da napredak znanosti, ljudska želja za novim znanjima i ostali čimbenici, taj razvoj nezaustavljivo nastavljaju s novim revolucionarnim idejama i teorijama, te primjenom istih u praksi. Sve mogućnosti koje su se do nedavno činile kao nedostižne, utopijske ideje, postaju sve izglednije kao tehnologije budućnosti sa širokim mogućnostima primjene.

1. RAČUNALA U BUDUČNOSTI

U slijedećih pedeset godina računala će se toliko promijeniti da ih danas ne bi prepoznali. Naš glavni način komunikacije s njima biti će glasom. Koristiti će se neprecizna logika i neuronske mreže, računala će učiti na osnovu iskustva, i jedan od drugoga, imitirajući prirodni proces učenja. Svoju inteligenciju će koristiti za rješavanje problema, bez potrebe složenog programiranja.

10

Slika 6 Primjer jednog takvog računala. Izvor: http://gian-martinez.blogspot.ba/ (08.12.2015)

1.9.Računala za svakog

Predviđa se da će za svaku osobu na planetu postojati oko tisuću računala. Biti će to snažni mikročipovi ugrađeni u kućanske uređaje, odjeću, nakit, ili ugrađeni u ljudsko tijelo.

Tijelo će surađivati s računalima, i obratno. Princip "biološke povratne sprege" će otvoriti cijeli niz novih prilika. Npr., zamislite odjeću koja mijenja boju, kako bi se prilagodila vašem raspoloženju, ili kupnja i prodaja dionica u burzi u kojoj boja zidova odražava stanje tržišta. Namještaj će biti sposoban prilagoditi se, kako bi nam bio udobniji, a na poslu će vaše računalo podesiti dotok informacija sukladno s vašim nivoom stresa. Informacija će postati kralj, a mreži će se moći pristupiti s bilo kojeg mjesta na planeti. Stolice, kreveti, sobe, zrakoplovi, automobili, vlakovi, čak i naočale će biti umreženi.

1.10.Računala kao osobne kartice

Gotov novac, kreditne i trgovačke kartice će nestati. Umjesto njih, svaki od nas će sa sobom nositi tanki čip, koji će možda biti ugrađen u vaš sat, ili “cyber-narukvicu", kako će se to možda zvati u budućnosti. Tu će biti zapisane svakakve informacije, a moći će se raditi i trenutačne financijske transakcije. Čip će biti spremište za bilo kakve digitalne informacije, kao što su podaci iz vozačke dozvole, zdravstvenog kartona i putovnice.U budućnosti, ljudi će imati i digitalni oblik, kao što imaju fizički. U svojoj digitalnoj verziji, pojedinci će spremati sve podatke o sebi.

11

Slika 6 Primjer kako bi moglo izgledati Izvor:http://es.paperblog.com/el-precio-del-manana-el-fin-de-la-sintesis-y-la-marca-de-la-

bestia-1043210/ (08.12.2015)

1.11.Računala u medicini

Bionika će postati svakodnevnica. Usađeni uređaji će mjeriti krvni tlak, probavni proces i kardiovaskularni sustav i pozvati će liječnika prije nego nastupi srčani ili moždani udar, prije nego se razvije zloćudni tumor.

Nano tehnologija će možda dovesti i do toga da po ljudskom krvotoku počnu plivati minijaturni roboti, koji će pomagati prirodnom imunološkom sustavu. S druge strane, predviđa se i pojava novih bolesti, poput "preopterećenja informacijama" i "info-šoka".

12

Slika 7 Primjer primjene računala u medicini Izvor: https://richardsonj4.wordpress.com/2010/10/ (08.12.2015)

1.12.Računala u našoj svakodnevnici

Kućanski aparati će se uključivati glasom, a možda će imati i ugrađene osobne profile. Veliki, zdepasti TV prijemnici i monitori PC-a će biti stvar davne prošlosti. Neće postojati nikakva ograničenja za veličinu ekrana - možda će biti naneseni, poput boje, na zidove soba ili zgrada - filmsko platno u svakoj dnevnoj sobi. Sustavi igara će nam omogućiti da zakoračimo u potpuno realne virtualne svjetove, gdje stvari nećemo samo vidjeti i čuti, nego i opipati i mirisati. Čudovišta ćete moći nanjušiti, i osjetiti njihov vrući dah na svom vratu. Taktilni odziv će skrenuti pažnju i na moralne probleme kao što će biti "cybersex".

13

Slika 8 Računala u našoj svakodnevnici Izvor: http://www.studio-md2.com/hologrami-postaju-stvarnost/ (08.12.2015)

1.13.Rad na daljinu

Ulice će vjerojatno biti tiše. U umreženom svijetu, sve više i više ljudi će raditi "preko žice". "Teleradnici" će raditi od kuće, ili u pokretu, jer će moći koristiti mobilne telefone/računala, od kojih će mnogi ujedno biti i modni detalji. Neželjene elektroničke reklame će nas slijediti kud god krenuli, no moći ćemo zaposliti "elektroničke sekretarice", da nam isfiltriraju neželjenu elektroničku poštu.

1.14.Kupovina pomoću računala

Kupovanje će postati jedna od glavnih aktivnosti u slobodno vrijeme. Dio vremena će se odvajati za kupnju specijalnih stvari. Tjedna gnjavaža oko kupovanja hrane i kućanskih potrepština (što čini 80% naše kupnje), obaviti će se preko TV-a ili računala koji će inteligentno predviđati vaše potrebe, i pripremiti vam popise koje ćete samo trebati odobriti.

14

Slika 9 Kupovina putem računala Izvor: http://shoppingcentar.com.hr/Opce-informacije/eShopping-usluge_gc164.html

(08.12.2015)

1.15.Obrazovanje u budućnosti

Obrazovanje će postati proces koji će trajati cijelog života, ljudi će biti obučavani i preobučavani. Školska djeca će imati on-line pristup svojoj školi i svim obrazovnim institucijama, uključivši i muzeje i knjižnice. U svojoj "cyber-narukvici" će moći nositi količinu informacija koja odgovara sadržaju Britanske nacionalne biblioteke. Iako nas računala neće spasiti od učenja, možemo očekivati da će različiti novi uređaji i aplikacije učiniti učenje atraktivnijim, zabavnijim i lakšim.

Slika 10 Učenje pomoću računala

15

Izvor: http://www.24sata.hr/news/djeca-koriste-racunala-umjesto-krede-i-ploce-i-tako- bolje-uce-406013 (08.12.2015)

1.16.Kratki pogled na budućnost

Na putu do posla svratite do kemijske čistione i pogledate vašu elektroničku poštu sa malenog osobnog računala dok ostavljate svoje majice u čistioni.

Vaša e-pošta se automatski sortira,po stupnju važnosti koji se određuje na osnovi nekoliko faktora, uključujući i brzinu odgovaranja određenim pošiljateljima u prošlosti kao i govore vašega tijela

U uredu se javljate pomoću vaših naušnica,koje sadržavaju slušalice i mikrofon bežično povezane s vašim telefonom,ili naušnice JESU telefon i sve naredbe zadajete glasovno

Kada dođete u ured vaša osobna iskaznica se povezuje s računalima, printerima itd. i konfigurira vaš network i omogućuje ostalim zaposlenicima komunikaciju s vama.

1.17.Pametni telefoni

Današnji mobilni telefoni postaju pravi multimedijalni i multifunkcijski uređaji. U budućnosti će u njih biti ugrađeno sve više funkcija (od različitih načina glasovne, tekstualne i video komunikacije pa sve do “egzotičnih” primjena poput osobne zdravstvene dijagnostike.

1.18.Sve informacije su digitalne

DVD-ovi danas sadrže dovoljno gigabajta za pohranu filmova u vrhunskoj kvaliteti, a njihov kapacitet se neprestano povećava. Koliko je još vremena potrebno da bi se svi filmovi ikad napravljeni mogli pohraniti na samo 1 disk?

16

Slika 11 Izvor: http://www.123rf.com/photo_11310365_cd--dvd-disk-on-white-background.html

(08.12.2015)

1.19.Nano robotika

Razvijaju se sve manji i manji roboti za detaljnije poslove. Da li će ikada roboti biti dosta maleni da putuju ljudskim tijelom i šalju izvještaje ili čak obavljaju operacije?

1.20.Životni stil budućnosti

Svi će imati mala računala ali će se ona zvati “osobni komunikatori”. To će biti spoj osobnih računala i osobnih mobilnih uređaja. Svaki uređaj će imati telefon, fax, e-mail (text / voice / video), browser i uobičajene funkcije računala. Svatko će imati osoban izvor informacija, sposobnost pristupa enciklopedijama, telefonski imenik, raspored polaska vlakova i slične informacije bilo gdje u svijetu. Još će imati TV/Radio, osobni stereo, kalkulator, sposobnost pristupa Internetu,pristup udaljenim računalima pomoću bežične tehnologije npr. :IC. Još će nositi i Global Satellite Positioning uređaje. Prostor za spremanje datoteka neće biti problem jer će se sve moći spremati na eksterne prenosive hardvere i medije.

1.21.Primjena računala u domaćinstvu

17

Pojedinci će moći nadzirati sigurnost svojih domova,osobne poruke(fiksnih linija) i slično putem svojih prenosivih računala. Namještanje snimanja TV programa će biti lako…osim ako se sistem TV prijenosa ne promjeni. Već se dizajniraju hladnjaci koji koriste sistem bar kodova da nas obavijeste o datumu isteka namirnica , čak nam pomoću informacija dobivenih putem interneta mogu dati recept za neko jelo ovisno koje namirnice imamo. Krajnji cilj proizvođača je potpuna prenosivost pa je jako važna minijaturizacija. Uporaba glasovnog prepoznavanja će zamijeniti tipkovnice ali će one i dalje postojati u slučaj nužde (kvara). Ti osobni komunikatori će imati i digitalnu kameru koja može služiti za mnoštvo radnji.2

Slika 8 Računala u našoj svakodnevnici Izvor: http://www.racunalo.com/inovacije-koje-ce-u-buducnosti-definirati-nas-

svakodnevni-stil-zivota/ (08.12.2015)

2. ZAKLJUČAK

Važno je napomenuti da se razvoj računala i računalne tehnologije ne može smatrati završenim procesom, jer razvoj i dalje traje, odnosno razvoj računala napreduje sve većim koracima, a računala postaju sve moćnija, sve manja i sve pristupačnija širokim društvenim slojevima. Sa stalnim promjenama u znanosti i tehnologiji, te sa sve većom potrebom modernog čovjeka za informacijama i znanjem, računalni svijet pokušava pomiriti tendenciju rasta medija za pohranu i tehnologije za obradu podataka s potrebom i težnjom da se sve komponente računala učine manjima, povoljnijima, pa čak i ekološki prihvatljivijima. Iako postoji mogućnost da će se računala nastaviti razvijati u skladu s postojećim shemama i principima rada, isto tako ne treba isključiti mogućnost nekog velikog revolucionarnog otkrića koje bi moglo promijeniti ustaljenu sliku o računalima i računalnim sustavima koje imamo danas. Trenutno se, ipak, dio, ako ne i većina istraživanja novih računalnih tehnologija

18

2 http://www.djurman.com/best/future/dj_off_futuretech.htm (08.12.2015)

smatra znanstveno-fantastičnom od strane običnih korisnika, ali to ne umanjuje mogućnost da će do takve budućnosti ipak doći.

3. LITERATURA

Vitomir Grbavac: „Informatika, kompjutori i primjena“, Školska knjiga Zagreb, 1990. god. Darko Grundler: „Kako radi računalo“ , Varaždin, Pro-mil, 2004. god. Thom Luce: „Computer Hardware, System Software, and Architecture“, Mitchell Publishing Inc., Watsonville, CA, 1989. god. Slobodan Ribarić: „Arhitektura računala“, Školska knjiga Zagreb, 1990. god. Ralph M. Stair, Jr.: „Computers in today's world“, Irwin, Homewood, Illinois, 1986. god. https://en.wikipedia.org/wiki/Turing_machine 08.12.2015. https://en.wikipedia.org/wiki/Universal_Turing_machine 08.12.2015. http://www.djurman.com/best/future/dj_off_futuretech.htm 08.12.2015. http://dnevnik.hr/vijesti/tech/evo-sto-donose-racunala-buducnosti---341120.html 08.12.2015. http://idesh.net/tech-i-web/10-tehnologija-koje-ce-oblikovati-nasu-buducnost-a-dostupne-su- nam-vec-sada/# 08.12.2015.

19

nema postavljenih komentara
ovo je samo pregled
3 prikazano na 19 str.
preuzmi dokument