Dentogene infekcije-oralna hirurgija, Beleške' predlog Oralna medicina
dina1001
dina1001

Dentogene infekcije-oralna hirurgija, Beleške' predlog Oralna medicina

3 str.
31broj poseta
Opis
anatomski prostori glave i vrata
20 poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 str. / 3

Submandibularni i sublingvalni prostor straga su otvoreni te se upala preko stražnjeg ruba milohioidnog mišića, koji ih dijeli, može širiti iz jednog prostora u drugi. Samo tanko vezivno tkivo, a ne prava fascija, dijeli jednu stranu dna usne šupljine od druge što anatomski omogućava širenje infekcije kontralateralno bez ikakve veće zapreke. Prednji trbuh digastričnog mišića dijeli submandibularni od submentalnog prostora pa tako submentalni apsces može nastati širenjem submandibularnog apscesa, a može biti i obrnuti slučaj. Osim na navedeni način, submentalni apsces nastaje i ako se odontogeni apsces brade iz potkožnog tkiva brade, preko donjeg ruba mandibule, proširi ispod u submentalni prostor. Iz submandibularnog i sublingvalnog prostora upala se može proširiti i straga u pterigomandibularni prostor. Medijalni pterigoidni mišić dijeli pterigomandibularni prostor od parafaringealnog prostora pa se infekcija preko stražnjeg ruba medijalnog pterigoidnog mišića može proširiti iz jednog u drugi. Uz lateralni pterigoidni mišić, koji čini krov pterigomandibularnog prostora, upala se može proširiti gore u infratemporalni prostor, a iz njega pak dalje u temporalni. Parafaringealni prostor je straga u vezi s retrofaringealnim prostorom te i između njih postoji potencijalni put širenja infekcije. Ukoliko apsces nastane u bukalnom prostoru, iz njega može migrirati u temporalni prostor, zatim se iz temporalnog spustiti u infratemporalni i dalje u pterigopalatinalni ili parotidni prostor. Pterigopalatinalni prostor gore i sprijeda, preko fisure orbitalis inferior, komunicira s orbitalnom šupljinom što je također mogući put za širenje infekcije (8, 3).

Bogata venska opskrba lica u slučaju odontogene infekcije može dovesti do određenih komplikacija. Jedna od njih je tromboza kavernoznog sinusa. Vena facijalis, to jest njezin terminalni ogranak u medijalnom očnom kutu- vena angularis, preko gornje i donje oftalmične vene povezana je s kavernoznim sinusom. S obzirom na tu vezu, upalom izazvan tromboflebitis vene facialis ili vene angularis može retrogradno dovesti do tromboze kavernoznog sinusa. On je također preko donje oftalmične vene povezan s pterigoidnim venskim spletom koji oblikuju vene infratemporalnog i pterigopalatinalnog prostora koje su u čvrstoj vezi s venskim optokom pterigomandibularnog i parafaringealnog prostora, pa u skladu s tim infekcije tih područja mogu dovesti do tromboze kavernoznog sinusa. Na trombozu kavernoznog sinusa upućuju rani znakovi venske opstrukcije retine, konjuktive i kapaka, pareza nervusa okulomotoriusa, nervusa trohlearisa, prve grane nervusa trigeminusa (n. oftalmikus) i nervusa abducensa, kao i zahvaćenost karotidnog simpatičkog pleksusa što za posljedicu ima oftalmoplegiju, smanjeni ili odsutan kornealni refleks i dilataciju pupile. U početku je uz edem i kongestiju kapaka prisutna bol u oku i osjetljivost na pritisak, koju slijedi visoka temperatura i jaka glavobolja (3). Odontogene infekcije uzrokuju manje od 10% slučajeva tromboze kavernoznog sinusa, a većina tih slučajeva posljedica je maksilarnih infekcija. Incidencija tromboze kavernoznog sinusa znatno je smanjena zahvaljujući pojavi učinkovitih antimikrobnih sredstava (15). Širenjem odontogene upale endokranijalno mogu se razviti infekcije središnjeg živčanog sustava kao što su bakterijski meningitis i apsces mozga. Bakterijski meningitis najčešće počinje naglo zimicom, tresavicom, povišenom temperaturom, glavoboljom, mučninom i povraćanjem. Mogu se javiti i poremećaji svijesti različitog stupnja, a zbog upalnog nadražaja meningi, nastaje spazam mišića pojedine regije zbog čega dolazi do zakočenosti nuhalnog Petra Miholić, diplomski rad 15 dijela vrata. Klasični klinički nalaz moždanog apscesa čine: glavobolja, febrilnost i fokalni neurološki ispadi koji ovise o lokalizaciji apscesa, a mogu se očitovati hemiparezom, ispadima vidnog polja i disfazijom (djelomični gubitak sposobnosti govora) Oba stanja zahtijevaju hospitalizaciju te kombinaciju velikih doza parenteralnih antibiotika. (16).

Odontogena infekcija može dospjeti i u medijastinum. Dva su puta širenja infekciije u medijastinum. Jedan je iz parafaringealnog prostora, nakon erozije vezivne karotidne ovojnice, koja obavija arteriju karotis komunis, venu jugularis internu i nervus vagus, kada se gnojni proces između njih spušta u medijastinum. Drugi put je također iz parafaringealnog prostora, ali preko retrofaringelanog prostora iz kojeg se upala spušta dolje u stražnji medijastinum. Medijastinitis je praćen jakom dispnejom, boli u grudima, visokom temperaturom i zimicom. Radiološki se vidi proširenje medijastinuma, zrak u medijastinumu, a ponekad i pleuralni izljev. Može se razviti i medijastinalni apsces te perikarditis (3). Kao posljedica širenja infekcije parafaringealnim prostorom, osim medijastinitisa, rijetko mogu nastati i tromboza interne jugularne vene i erozija karotidne arterije. Čest nalaz u tim stanjima je osjetljivost i induracija duž sternokleidomastoidnog mišića i oticanje lateralne faringealne stijenke. Erozija karotidne arterije uključuje epizode krvarenja iz usne šupljine ili uha ili ekhimoze oralnog i vratnog tkiva. Stanja zahtijevaju hitno ligiranje zahvaćene arterije ili vene.

nema postavljenih komentara