Dodir i propriocepcija, Slajdovi' predlog Neurobiologija. University of Osijek
tena_zovko
tena_zovko10 November 2017

Dodir i propriocepcija, Slajdovi' predlog Neurobiologija. University of Osijek

PDF (4 MB)
22 strane
28broj poseta
Opis
Dodir, propriocepcija, dermatom, somit, Merkelove plocice, Meissnerova tjelesca, Pucinijeva tjelesca, Ruffinijeva tjelesca
20 poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 strane / 22

ovo je samo pregled

3 shown on 22 pages

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 shown on 22 pages

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 shown on 22 pages

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 shown on 22 pages

preuzmi dokument

Dodir i propriocepcija

Marija Heffer

University of Osijek School of Medicine, Osijek, Croatia

Od površine kože do osjetnog korteksa mozga vode 3

neurona

Prvi neuron puta (pseudounipolarni neuron) leži u spinalnom gangliju (=dorsal

root ganglion, DRG) kojeg smatramo dijelom perifernog

živčanog sustava.

Krajeve osjetnog neurona stimulira mehanička deformacija kože – rastezanje membrane otvara kanale za Na+ i nastaje

receptorski potencijal

Krajevi osjetnih neurona za dodir su

enkapsulirani posebnim receptorskim stanicama – mehanoreceptorima, dok osjetni neuroni za

bol i temperaturu imaju slobodne završetke. Signal se prenosi tek

ako prijeđe prag! Enkapsulirani krajevi

imaju niži prag podražaja.

Svaki spinalni živac inervira svoj dermatom. Dermatomi za dodir se više preklapaju nego dermatomi za bol pa se

preciznija delineacija mjesta oštećenja dobiva testiranjem boli. Propriocepcija ne prati deramatome već skupine mišića

nastale od istog somita.

Lice ne inerviraju spinalni živci već

trigeminus!

Klase somatskih osjetnih ulaza razlikuju se po: 1. Debljini aksona - najdeblji aksoni opskrbljuju osjetne receptore u mišićima, dok su sljedeći po

debljine rezervirani za osjet dodira

2. Veličini receptivnog polja (ovisi o grananju aksona u koži) –diskriminacija dvije točke

3. Vremenskoj dinamici reakcije na osjetni podražaj – sporoadaptirajući i

brzoadaptirajući

Veličina i oblik podražaja

Premještanje podražaja

4. Vrsti receptorske stanice koja enkapsulira aksonski završetak – pa zato i kvaliteti osjeta koju prenosi- razlika u ionskom kanalu koji odgovara na

podražaj

Osjetne aferenetne veze ponašaju se kao

PARALELNI PUTOVI

Merkelove pločice – SA, fino razlučivanje, (25%) Meissnerova tjelešca – RA, gusto raspoređeni, manja rezolucija, ali veća osjetljivost, posebno na vibracije, kontrola hvata (40%) Pacinijeva tjelešca – RA, reagiraju na visokofrekventne vibracije, visokoosjetljive na vibracije koje se sa oruđa šire na ruku (10-15%) Ruffinijeva tjelešca - SA, položaj prstiju na ruci (20%)

Johnsonov eksperiment pokazuje da

Braillovo pismo čitamo

Merkelovim pločicama!

Propriocepcija (receptor za sebe samoga) je položaj udova i dijelova tijela u prostoru

Mišićna vretena – 4-8 intrafuzalnih mišićnih vlakana u kapsuli vezivnog tkiva- rastezanje mišića aktivira ionske kanale. Ia – promjene duljine mišićnog vlakna - kinetika; II - reagira na konstantnu duljinu mišića –statika. γ motorni neuroni – aktivira intrafuzalno vlakno Golgijevi tetivni organi – promjene u napetosti mišića Ib – nalaze se umetnuti između kolagena Zglobni receptori najbitniji za položaj prstiju

Put dorzalnih kolumni i

medijalnog lemniskus:

Neuron prvog reda –DRG – iz donjih udova u fasciculus gracilis iz gornjih u cuneatus, ide

ipsilateralno u n. gracilis ili cuneatus Neuron drugog reda – n.gracilis &cuneatus

križa stranu i nastavlja kao mediajalni lemniscus do VPL

Neuron trećeg reda – VPL projicira kroz c. internu u 4. sloj somatosenzoričkog

korteksa SI i SII, postcentralni girus

Osjet iz lica ide putem trigeminusa

Neuron prvog reda – trigeminalni ganglij skuplja aferentne aksone iz oftalmičke, maksilarne i mandibularne grane i projicira u trigeminalnu jezgru u razini ponsa (n. principalis)

Neuron drugog reda – n.principalis trigemini križa stranu i nastavlja kao trigemino-talamički trakt do VPM

Neuron trećeg reda – VPM projicira kroz c. internu u 4. sloj somatosenzoričkog korteksa SI i SII, postcentralni girus

Propriocepcija 1. Dio neurona se odmah

grana i prekopčava na interneurone te sudjeluje u refleksnim lukovima na

razini segmenta! 2. Dio puta sudjeluje o timingu pokreta i završava

u cerebelumu kao spinocerebelarni trakt

3. Ostatak se prekopčava u n. Clarke i dalje putuje

ipsilateralno spinocerebelarnim traktom

do cerebeluma , ali daju kolaterale u

‘proprioceptivnu jezgru’ dorsalnih kolumni, križaju

stranu i dalje idu do VPL i S1 & S2

Cijelim putem čuva se somatotopski raspored aksona

Somatotopska mapa postoji u svakom od 4 Brodmanova polja koja čine primarno somatosenzoričko

polje S1 : 3a, 3b, 1 i 2. Svaka mapa je zadužena za drugi modalitet osjeta

Niti jedna mapa ne reprezentira tijelo u

proporcijama

3b i 1 – kutane stimulacije 3a – propriocepcija

2- taktilne i proprioceptivne

stimulacije

Moduli

a. Okulodominantne kolumne

vidnog korteksa

b. ‘blobs’ u vidnom korteksu squirrel majmuna

c. pruge u vidnom korteksu

majmuna

d. ‘barrel field’ u somatosenzoričkom korteksu

štakora e. Glomeruli u olfaktornom

korteksu miša f. Barreloidi u talmusu štakora

Neuroni somatosenzoričkog korteksa formiraju kolumne

Nakon amputacije prsta dolazi do funkcionalnih promjena u mapi

Ako je majmun koristio neki prst za određeni zadatak, kortikalna reprezentacija za taj prst se

povećava

Kako izgleda izgubiti osjet?

Jill Bolte Taylor: My stroke of insight

http://www.ted.com/talks/jill_bolte _taylor_s_powerful_stroke_of_insig ht

http://www.ted.com/talks/vilayanur_r amachandran_on_your_mind.html

http://www.ted.com/talks/vs_ramach andran_the_neurons_that_shaped_civi

lization.html

komentari (0)

nema postavljenih komentara

budi prvi koji ce napisati!

ovo je samo pregled

3 shown on 22 pages

preuzmi dokument