Drustvene mreze u masovnim komunikacijama, Beleške' predlog Masovna komunikacija. Univerzitet u Beogradu
saxrax
saxrax

Drustvene mreze u masovnim komunikacijama, Beleške' predlog Masovna komunikacija. Univerzitet u Beogradu

PDF (2 MB)
64 str.
86broj poseta
Opis
Drustvene mreze i njihov znacaj u svetu masovnih komunikacija
20 poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 str. / 64
ovo je samo pregled
3 prikazano na 64 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 64 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 64 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 64 str.
preuzmi dokument

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet organizacije i Informatike, Varaždin

Filip Simonovski

DIPLOMSKI RAD

Varaždin, 2012

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet organizacije i Informatike, Varaždin

Filip Simonovski

Vizualizacija kompleksnih društvenih mreţa

Varaždin, 2012

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet organizacije i Informatike, Varaždin

Filip Simonovski

Status: redovni student

39013/09

Organizacija poslovnih sustava, diplomski studij

VIZUALIZACIJA KOMPLEKSNIH DRUŠTVENIH MREŢA

Diplomski rad

Voditelj rada: Doc. dr. sc. Markus Schatten

Varaždin, 2012

SADRŢAJ 1. Uvod ....................................................................................................................................... 1

1.1. Problem i predmet istraživanja .................................................................................... 1

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja ........................................................................................... 1

1.3. Znanstvene metode ...................................................................................................... 2

1.4 Struktura rada ................................................................................................................... 2

2. Što su društvene mreže ........................................................................................................... 3

2.1 Osnovica društvenih mreža .............................................................................................. 5

2.2 Evolucija društvenih mreža .............................................................................................. 8

2.3 Društvene mreže za druženje .......................................................................................... 13

2.4 Profesionalne društvene mreže ........................................................................................... 17

3. Razine analiza društvenih mreža .......................................................................................... 18

3.1 Mikro level ..................................................................................................................... 19

3.2 Mezo razina .................................................................................................................... 20

3.3. Makro razina .................................................................................................................. 22

3.4 Vizualizacijski softver .................................................................................................... 23

4. Vizualizacija kompleksnih mreža ........................................................................................ 24

4.1 Teorija grafova ............................................................................................................... 25

4.2 Klika, klasteri i komponente ........................................................................................... 26

4.3 Vrste vizualizacijskih mreža ........................................................................................... 28

4.3.1 Mape veza ................................................................................................................ 30

4.3.2 Mape čvorova ........................................................................................................... 32

4.3.3 Prikaz matrica .............................................................................................................. 32

4.4 Društvena kartografija .................................................................................................... 33

4.5 Od mreže do društvenog prostora ................................................................................... 34

5. Praktičan primjer vizualizacije kompleksnih mreža ........................................................... 36

5.1 Python ............................................................................................................................. 36

5.2 Vizualizacija pomoću Pythona ....................................................................................... 37

5. 3 Ustroj Twitter društvene mreže ......................................................................................... 38

5.4 Prikaz aplikacije ............................................................................................................. 40

5.5 Mogućnosti Gephi alata .................................................................................................. 50

5.6 Alternativne mogućnosti vizualizacije ........................................................................... 51

6. Prijedlozi za buduća istraživanja .......................................................................................... 52

7. Zaključak .............................................................................................................................. 53

Literatura .................................................................................................................................. 55

Ilustracije .................................................................................................................................. 57

1

1. Uvod

Tema rada je analiza kompleksnih društvenih mreža, sa praktičnim primjerom vizualizacije

Twitter drušvene mreže. Stranice za društveno umrežavanje danas predstavlju sve veću i veću

važnost u kod svakodnevnog korištenja Interneta, te su postale važan faktor našeg načina

komuniciranja. No, stranice za društveno umrežavanje imaju dugačku povijest, koja seže do

70-tih godina 20. stoljeća kada globalna mreža nije izgledao onako kako danas izgleda.

Stranice za društveno umrežavanje su prešle dugačak put od oskudnih web stranica koje su

pružale samo mogućnosti slanja poruka ostalim korisnicima, do toga da su danas postale

okosnica daljnjeg razvoja Interneta i Weba kakvog ga poznajemo. Stranice za društveno

umrežavanje kao što su Twitter, Facebook, Google+, Pinterest i ostale su postali glavni akteri

razvoja on-line iskustva. Vizualizacija odnosa na takvim društvenim mrežama (posebice

govoreći o Twitteru), može prikazati korisniku koja je unutarnja struktura nekih dogaĎaj na

Internetu. Tako je moguće vidjeti iz kojeg grada je krenula Egipatska revolucija, kada su

krenuli prosvjedi protiv Iranskog predsjednika i slično. Tehnika koja se bavi time, zove se

analiza društvenih mreža, koja će se detaljno pojasniti u radu, te na praktičnom primjeru biti

će vidljivo kako to za praksi izgleda.

1.1. Problem i predmet istraţivanja

Predmet istraživanja ovog diplomskog rada jest prikazati ustroj društvenih mreža, pojasniti

koje postoje vrste analiza kompleksnih društvenih mreža, te prikazati na praktičnom primjeru

kao izgleda vizualizacija Twitter društvene mreže na temelju nekog unesenog pojma.

1.2. Svrha i ciljevi istraţivanja

Svrha i cilj provedenog istraživanja jest utvrditi teoretske osnove društvenih mreža, te

prikazati proces analize kompleksnih društvenih mreža. Isto tako, istražiti na koji način su

povezani čvorovi te koje su veze na stranicama za društveno umrežavanje, ovdje se misli na

odnos na Twitteru društvenoj mreži putem koje će se ispitati veze i povezanosti za neke

unešene pojmove.

2

1.3. Znanstvene metode

Slijedeće znanstvene metode korištene su u sklopu pisanja ovoga diplomskog rada:

 Induktivna i deduktivna metoda

 Metoda analize i sinteze

 Statistička metoda

 Povijesna metoda

 Metoda vizualizacija

 Analiza društvene mreže

1.4 Struktura rada

Rad je podijeljen u sedam poglavlja. Prvo poglavlje se odnosi na teoretsko definiranje što su

stranice za društveno umrežavanje (poznate pod nazivom samo kao društvene mreže). Samo

poglavlje ima četiri podpoglavlja, koje će pojasniti osnovice društvenih mreža, evoluciju

društvenih mreža, te će se prikazati koje postoje stranice za više neformalno druženje, a koje

za profesionalno umrežavanje. Drugo poglavlje nosi naziv razine analiza društvenih mreža,

unutar kojega će se kroz tri podpoglavlja prikazati analiza kompleksnih društvenih mreža na

mikro, mezo i makro razini. Treće poglavlje nosi naziv vizualizacija društvenih mreža, te se

sastoji od četiri podpoglavlja. Unutar tog poglavlja, pojasniti će se što je teorija grafova, na

temelju koje se vizualizacija kompleksnih društvenih mreža oslanja, definirati će se postojanje

klika, klastera i komponenata, pojasniti koje postoje vrste vizualizacijskih mreža, pojasniti što

je društvena kartografija, te će se prikazati odnos od mreže do društvenog prostora. U

četvrtom poglavlju, koje uključuje praktičan prikaz aplikacije, prvo će se ukratko prikazati

što je Python, mogućnosti vizualizacije putem Pythona, ponovno ukratko redefinirati ustroj

Twitter društvene mreže te će se prikazati praktičan primjer vizualizacija kompleksne

društvene mreže putem Python aplikacije koja će generirati grafove koji će se prikazati putem

Gephi alata. Nadalje, ukratko će se prikazati mogućnosti Gephi alata, te koji su alternativni

prikazi vizualizacije mogući osim onih koje generira sama aplikacija. U petom poglavlju,

prikazati će se neke smjernice za budućnost razvoja ove aplikacije, te u zadnjem poglavlju

prikazati zaključno razmatranje na ovu temu.

3

2. Što su društvene mreţe

U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo pravoj revoluciji Interneta kakvog ga do sada

poznajemo. Do početka razvoja društvenih mreža, što se može reći do pojave prve stranice za

društveno umrežavanje SixDegrees.com 1 , sam koncept pretraživanja Interneta i Weba

općenito je bio orijentiran samo na pasivno pregledavanja sadržaja na raznim Web stranicama.

Izvor:2

Slika 2.1. Sučelje prve web stranice za društvene mreže

Mogućnosti dvosmjerne komunikacije s vlasnicima tih web stranica bio je jedino putem

foruma, ukoliko su te web stranica posjedovale Forum. No, prije detaljne analize društvenih

mreža, potrebno je prvo pojasniti što predstavlja pojam društvenih mreža, nevezano za danas

popularne web stranice društvenih mreža. Društvena mreža predstavlja teoretski konstrukt koji je

koristan za primjenu u društvenim znanostima kako bi se proučavali odnosi izmeĎu individualaca,

grupa, organizacija, ili kompletnih društava (društvenih jedinica).

1 Danah M, Boyd, Social Networking Sites: definition, history and scolarship, 2007, dostupno 11.02.2012 na:

.http://jcmc.indiana.edu/vol13/issue1/boyd.ellison.html 2 Dostupno 11.02.2012 na http://listverse.files.wordpress.com/2009/04/sixdegrees.com.jpg.jpeg

4

Ovaj termin se koristi kako bi se opisala društvena struktura koja je odreĎena društvenim

interakcijama. Veze, se u toj strukturi nazivaju bridovima(eng. Edges ), a glavne društvene jedinice se

u ovoj strukturi se nazivaju i čvorovima (eng. Nodes). 3

Čvorovi koji povezuju bilo koju društvenu jedinicu predstavljaju konvergenciju različitih

kontakata te društvene jedinice. Više vrsta ovih odnosa mogu formirati mrežu izmeĎu takvih

čvorova, te time dobivamo društvene mreže. Takav pristup je potreban za modeliranje i

pojašnjavanje više društvenih fenomena, no to se može postići i drugim načinima modeliranja

kao sustavski pristup. Kako bi se razumjele društvene interakcije, važno je da se taj društveni

fenomen istraži kroz postavke odnosa koji vladaju izmeĎu i unutar samih jedinica, umjesto da

se istražuju postavke tih jedinica. No, jedna od glavnih kritika same teorije društvenih mreža,

jest ta da djelovanje 4 pojedinca se često ignorira, iako u praksi, to nije čest slučaj.

5

Točnije govoreći, radi različitih tipova odnosa, jednostavnih ili složenih, odnosi formiraju se u

mrežnu konfiguraciju. U društvenim znanostima, ovo područje uključuje, ali nije ograničeno i

antropologiju, biologiju, komunikacijske znanosti, sociologiju i sociolingvistiku, geografiju,

ekonomiju, informacijske znanosti, organizacije znanosti i psihologiju. Stručnjaci u ovom

području (i ostalim područjima) koriste termin 'društvena mreža' više od stoljeća kako bi

opisali kompleksne skupine odnosa izmeĎu članova društvenih jedinica u tim područjima.

3 Social Network, Mashable, dostupno 19.02.2012. na http://mashable.com/follow/topics/social-network/.

4 U društvenim znanostima, djelovanje (eng. Agency) se odnosi na kapacitet individualaca da se ponašaju

nezavisno i da sami odgovaraju za svoje samostalne postupke. U kontrastu sa time, „struktura“ se odnosi na

faktore koji utječu ili ograničavaju individualca u donošenju i djelovanju vlastitih postupaka. Barker C, Cultural

studies: Theory and Practice, 2005, str. 448 5 Scott, John P. Social Network Analysis: A Handbook (2nd edition). Thousand Oaks, CA: Sage Publications.

2000, str. 35

5

2.1 Osnovica društvenih mreţa

Osnovicu društvenih medija predstavljaju društveni mediji koji uključuju Web temeljene i

mobilne tehnologije koje se koriste kako bi se komunikacija preokrenula u interaktivni

dijalog. Andreas Kaplan i Michael Haenlein definiraju društvene medije kao „skupinu Internet

aplikacija koje su izgraĎene na ideološkim i tehnološkim osnovicama Web 2.0 tehnologije 6

koje omogućavaju kreiranje i razmjenu korisnički generiranog sadržaja.“ 7 Društveni mediji su

mediji za društvene interakcije te predstavljaju svojevrstan nadskup alata koji nadilaze same

sfere društvene komunikacije. Društveni mediji koji su lako dostupni i skalabilni su

promijenili način na koji organizacije, društva i individualci komuniciraju. 8 Društveni mediji

se odnose na mnogo oblika, uključujući časopise, Internet forume, blogove, društvene

blogove, mikroblog, wikije, podcastove, fotografije ili slike, video, te stranice za društveno

označavanje. Primjenjujući skup teorija u polju medijskog istraživanja (društvena prisutnost,

bogatstvo medija) i društvene procese (samoprezentacije, samo otkrivanje) Kaplan i Haenlein

su kreiralu klasifikacijsku shemu za različite tipove društvenih medija u svom članku koji je

objavljen u Business Horizons u 2010. Godini. Prema Kaplanu i Haenleinu postoji šest tipova

društvenih medija, a to su: 9

 Kolabracijski projekti (eng collabration projects) (Wikipedija),

 Blogovi i mikroblogovi (eng. blogs and microblogs) (Tumblr, Twitter),

 Društva sadržaja (eng Content Network) (Youtube),

 Stranice za društveno umrežavanje (eng. Social networking sites) (Facebook, Google

Plus),

 Virtualni svijetovi (eng Virtual Worlds) (World Of Warcraft), te

 Virtualni društveni svjetovi (eng. Virtual Social Worlds) (Second Life)

Kada se govori o tehnologijama koje se koriste, to su: blogovi, dijeljenje slika, video blogovi,

slanje na zid, elektronička pošta, slanje poruka u realnom vremenu (eng. Instant messaging)

dijeljenje glazbe, eksternalizacija svjetini ( eng. Crowdsourcing) i Internet telefonija te

mnoge druge. Mnogo ovih tehnologija koje se klasificiraju kao tehnologije društvenih medija

mogu se integrirati u jednu platformu društvene mreže.

6 U odnosu na tradicionalni web, web 2.0 uključuje u velikim količinama interaktivnost.

7 Dostupno 11.02.2012 na http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0007681309001232

8 Jan H. Kietzmann, , Kristopher Hermkens , Ian P. McCarthy , Bruno S. Silvestre, Social media? Get serious!

Understanding the functional building blocks of social media , 2011, str. 241 9 Jan H. Kietzmann, , Kristopher Hermkens , Ian P. McCarthy , Bruno S. Silvestre, Social media? Get serious!

Understanding the functional building blocks of social media , 2011, str. 241

6

Kietzmann je predstavio metodiku saća ( eng honeycomb framework 10

)koja definira kako se

usluge društvenih medija fokusiraju na neke ili svih sedam sastavnih dijelova (identitet,

razgovori, dijeljenje, prisutnost, odnosi, reputacija i grupe). Ovi blokovi pomažu da se pobliže

razumije koja je razina uključenosti potrebna za publiku društvenih medija. Primjerice,

LinkedIN korisnici brinu uglavnom o identitetu, reputaciji i odnosima, dok Youtube korisnici

brinu o dijeljenju, razgovorima, grupama i reputaciji. 11

Mnoge kompanije grade vlastite

društvene mreže kako bi povezali svih sedam blokova oko svojih brendova. Ovo su privatne

društvene mreže koje uključuju ljude vezano za poseban brend ili hobi (takav primjer je

nedavno aktivna društvena mreža od strane Microsofta, So.Cl koja je bila primarno unutarnja

društvena mreža za dijeljenje). Tvrtke mogu smatrati društveni medij kao korisnički

generirani sadržaj (KGS, eng. CGM). Ljudi dobivaju informacije, edukaciju, novosti i ostale

podatke od elektroničkih i tiskanih medija. Društveni mediji se razlikuju od tradicionalnih

medija, kao što su novine, televizija i film. Glavna razlika izmeĎu društvenih i tradicionalnih

medija jest ta da što su informacije u društvenih medijima jeftine i dostupne bilo kome za

publiciranje. , dok kod tradicionalnih medija , oni uglavnom trebaju značajne resurse da bi

oglasili neke informacije. Jedna karakteristika je zajednička društvenim i tradicionalnim

medijima, a to je mogućnost da dostignu mali ili široki broj publike, primjerice, i objava bloga

i televizijska emisija može biti praćena od malog ili vrlo velikog broja gledatelja. 12

Neke od tih karakteristika koje omogućuju definirati razlike izmeĎu društvenih i

tradicionalnih medija su:

Doseg. Tradicionalne i društvene medijske tehnologije omogućavaju skaliranje i imaju

mogućnost dosega globalne publike.

Tradicionalni mediji, tipično koriste centralizirane okvire za organiziranje, produkciju i

diseminaciju, dok društveni mediji su u svojoj samoj prirodi decentralizirani, manje

hijerarhijski organizirani i razlikuju se po više točaka produkcije i dijeljenja.

Dostupnost. Način produkcije sadržaja tradicionalnih medija koji su tipično privatno ili

državno vlasništvo, dok su društveni mediji dostupni javnosti za malu ili nikakvu cijenu.

10

Mcharty, I, Understanding the social media technology, dostupno12.02.2012. na

http://itdepends4.blogspot.com/2011/04/understanding-social-media-ecology.html, 12 . 11

Jan H. Kietzmann, , Kristopher Hermkens , Ian P. McCarthy , Bruno S. Silvestre, Social media? Get serious!

Understanding the functional building blocks of social media , 2011, str. 242 12

Pew Research, New Media, Old Media, dostupno 12.02.2012 na http://pewresearch.org/pubs/1602/new-media-

review-differences-from-traditional-press,

7

Upotrebljivost. Proizvodnja sadržaja za tradicionalne medije često zahtijeva posebne

sposobnosti i trening. Društveni mediji ne zahtijevaju nikakve posebne sposobnosti niti

trening, te zahtijevaju samo skromne reinterpretacije postojećih vještina, u teoriji, svatko tko

ima pristup društvenim medijima može njima upravljati

Neposrednost. Vrijeme čekanja izmeĎu komunikacija koje su proizvedene tradicionalnim

medijima može biti dugačko (dani, tjedni ili čak mjeseci), dok u usporedbi s društvenim

medijima (koji su podobni za praktički momentalni odgovor, gdje jedino sudionici odreĎuju

zastoj u odgovoru). No, kako tradicionalni mediji počinju prihvaćati aspekte produkcije koji

su normalno asocirani s alatim društvenih medija, ta razlika će se sve manje smanjivati tokom

vremena.

Stalnost. Tradicionalni mediji, jednom kada se kreiraju ne mogu se mijenjati (kada se jednom

publicira članak u časopisu, koji se zatim štampa, on se ne može mijenjati), dok se članci u

društvenim medijima mogu mijenjati ili komentirati.

Mediji zajednice ( eng. Community media) se sastoji od interesantnog hibrida tradicionalnih i

društvenih medija. Iako ih posjeduje društvo, nekim radio stanicama, TV postajama i

novinskim agencijama upravljaju profesionalci, a nekima amateri. Oboje koriste okvire

tradicionalnih i društvenih medija. Kietzmann tvrdi da društveni mediji predstavljaju veliki

izazov za tvrtke. Autori pojašnjavaju da svaki od njegovih sedam navedenih blokova ima

važne implikacije kako bi se tvrtke treba uključiti u svijet društvenih medija. Analizirajući

identitet, razgovore, dijeljenje, prisutnost, odnose, reputaciju i grupe, tvrtke mogu pratiti i

razumjeti kako se aktivnosti društvenih medija mijenjaju u pogledu njihovih funkcija i

utjecaja, te bi trebali izgraditi strategiju prisutnosti na društvenim medijima kako bi si rast po

Ketzmannovim blokovima. 13

Sve češće se koristi pojam 'društveni posao'. Ovo reflektira to

da društveni mediji nisu samo marketinška disciplina, već da imaju više dodirnih točaka u

organizaciji, kao što je na primjer s korisničkom službom upravljanjem ljudskim

potencijalima te razvojem i napretkom. Društveni posao se prema tome javlja tamo gdje su

društveni mediji srušili barijere kako bi zaposlenici mogli imati više otvoreni i suradnički

odnos s vanjskim svijetom.

13

Jan H. Kietzmann, , Kristopher Hermkens , Ian P. McCarthy , Bruno S. Silvestre, Social media? Get serious!

Understanding the functional building blocks of social media , 2011, str. 250

8

2.2 Evolucija društvenih mreţa

Kako se moglo vidjeti u prošlom poglavlju, društvena interakcija je imperativ u kulturi i u

trgovini. U današnjem svijetu slabih veza i teških razlika izmeĎu slojeva društva, potrebna je

široko dostupna tehnologija i tehnike kako bi se moglo lako stupiti u kontakt s ostatkom

svijeta i sudjelovati u interaktivnim razgovorima. Društveni mediji kako je u prošlom

poglavlju rečeno, koriste digitalne i često mobilne tehnologije te Internet aplikacije kako bi

razmjenjivali informacije i kreirali razgovore, tj. drugim riječima društveni mediji su medij za

interakciju. Trenutno, društveni mediji su sastavni dio modernog društva, a stranice za

društveno umrežavanje su vrlo velika industrija. S praktički trenutnim odgovorom na bilo

kakve upite u društvenim medijima, društvene mreže (Web stranice) su odličan marketinški

alat. Povijesno gledano, pojavilo se mnogo tehnologija koje su kreirale razgovore, te se samo

u zadnjih 40 godina pojavio veliki broj inovacija u ovom sektoru. Ljudi tek od nedavno

koriste digitalne medije za umrežavanje, druženje i sakupljanje informacija. Na Internetu

trenutno postoje stranice za društveno umrežavanje za bilo koju domenu interesa fotografije,

kuhanje, putovanja itd. Postoje Web stranice za dijeljenje fotografija, dijeljenje videa,

obavještavanje prijatelja o raznim aktivnostima, upoznavanje novih ljudi i ponovno

povezivanje sa starim prijateljima. Isto tako, jednostavnije je pratiti poruke i kretanja slavnih

osoba putem tih Web stranica kako one stavljaju nove objave na njih. Društveni mediji mogu

biti korisni za izgraĎivanje društvenog autoriteta, individualci ili organizacije mogu se

uspostaviti kao eksperti u svojim područjima, te mogu početi utjecati na ta područja. Prema

tome, jedan od osnovnih koncepata društvenih medija jest taj da pomoću društvenih medija,

jedna osoba ne može utjecati na tuĎu poruku kompletno, ali može doprinijeti razgovoru o

njoj. 14

Društveni mediji su napredovali daleko od svojih početaka vezanih za IRC kanale, te se i

dalje razvijaju. U nastavku, prikazati će se nastanak prvih društvenih medija kako slijedi

niže: 15

14

Adams, D, The History Of Social Media, dostupno 12.02. na http://www.instantshift.com/2011/10/20/the-

history-of-social-media/ 15

Chapman, C, The History And Evolution of Social Media, dostpuno 12.02.2012 na

http://www.webdesignerdepot.com/2009/10/the-history-and-evolution-of-social-media/

9

BBSs (Bulletin Board Systems)

Prvi BBS su se pojavili online krajem 70-tih godina 20. Stoljeća. Originalno, bili su

postavljeni na osobnim računalima i korisnici su morali birati broj korisnikovog modema.

Pristup BBS-u je bio moguć samo jednoj osobi, nije bilo moguće da dvije osobe budu na

BBS-u u isto vrijeme.

Usenet (news grupe)

Usenet predstavlja sustav kojeg su kreirali Tom Truscott i Jim Ellis. Usenet omogućava

korisnicima da šalju članke ili objave (vijesti) na newsgrupe. Usenet nema centraliziranog

servera ili administratora, te se time razlikuju od BBS (eng. Bulleting Board System) sustava i

foruma koji će se pojasniti kasnije. Usenet se može 'kriviti' za nastanak prvih klijenata za

čitanje news grupa, koji su opet prethodnici RSS-u (eng. Really Simple Sindication) koji se

koriste za praćenje blogova i novosti na stranicama danas. Google i Yahoo grupe i dan danas

koriste sustave koji su postavljeni u početnom Usenet sustavu.

Online usluge

Nakon BBS-ova pojavile su se 'online usluge' kao što su CompuServe i Prodigy. Ovo su bili

prvi pravi korporativni pokušaju pristupa na Internet. CompuServe je bila prva kompanija

koja je ukomponirala brbljaonicu (eng. Chat) u svoje usluge. Prodigy je odgovoran za

omogućavanje povezane (eng. Online) usluge pristupačnijima (cjenovno) jer je CompuServe

bio skup za mnoge, te je naplaćivao oko 6$ po satu, dok se uključivanje iz daljnjih područja

naplaćivalo oko 30$ na sat. Genie je bio on line usluga koju je kreirala General Electric

podružnica 1985 godine. Bila je aktivna do 1999 godine i bilo je riječ o jednoj od najstarijih

dostupnih usluga. Bila je tekstualna, te se smatrala prvom pravom suprotnošću

CompuServeu. Usluga je kreirana kako bi se koristilo neaktivno vrijeme velikih računala

nakon radnog vremena u SAD-u.

GEnie je nudio igre, trgovine, email i forume (koji su se zvali okrugli stolovi (eng. Round

tables). Postojao je čak i štampani časopis vezan za tu uslugu za to vrijeme. AOL je pokrenio

isto online uslugu te je time učinio Internet dostupnijim za stanovnike SAD-a.

10

IRC, ICQ i Instant Messaging

IRC (Internet Relay Chat) je razvijen 1988 godine i koristio se za dijeljenje podataka,

hiperveza te općenito povezivanje s drugim ljudima. Smatra se početkom trenutnog slanja

poruka (eng. instant messaginga) kakvog ga sada poznajemo. Jedna od lošijih karakteristika

IRC-a je bila ta da je bio temeljem na UNIX-u 16

, što je ograničavalo njegovo korištenje. ICQ

(dolazi skraćeno od homofona I Seek You) je razvijen sredinom 90-tih i bio je prvi program za

trenutno slanje poruka za osobna računala. Djelomično je odgovoran za nastanak danas opće

poznatih skraćenica kao što su LOL (eng. Laughing out loud, prijevod smijati se na glas),

BRB (eng. Be right back, prijevod odmah se vraćam), ROFL (eng. Rolling on the floor

laughing, prijevod kotrljajući se po podu od smijega) te ikona koje predstavljaju osjećaje (eng.

Emotikoni). Nakon njega, ubrzo su nastali drugi IM klijenti kao danas popularan IM klijent

od strane Microsofta Live MSN Messanger.

Stranice za upoznavanje (dating site).

Stranice za upoznavanje se danas smatraju prvim društvenim mrežama. Prva stranica za

upoznavanje je nastala praktički odmah kako su ljudi se počeli spajati na Internet.

Omogućavaju korisnicima kreiranje profila sa slikama, te omogućavaju kontaktiranje sa

ostalim korisnicima (u hrvatskoj je najpopularnija Iskrica.com).

Forumi

Online forumi su igrali veliku ulogu u evoluciji društvenog weba. Oni su uglavnom potomci

BBS sustava, ali isto tako dolaze s puno boljim sučeljem za upravljanje (grafičkim), te time

olakšavaju korištenje i onima koji nisu toliko upućeni u Internet tehnologije. Razvijene su

razne forum platfome kao vBulletin i phpBB, te se i danas koriste kao forumi. Forumi su

ostali popularni dio online kulture, te su mnogi razvijeni da ukomponiraju neke elemente

društvenih medija (kao kreiranje profila).

16

Radi ne toliko široke rasprostranjenosti tog operativnog sustava.

11

SixDegrees

Ova stranica je lansirana u 1997. godini te je bila prva moderna društvena mreža.

Omogućavala je kreiranje profila te je imala mogućnost da se postane prijatelj sa drugim

korisnicima te mreže. Sama stranica više nije funkcionalna, a u vrijeme svog vrhunca imala je

oko milijun članova.

AsianAvenue, MiGente, BlackPlanet

Ovo su stranice koje su slijedile popularnost SixDegrees stranice, koje su nastajale izmeĎu

1997. i 2001. godine. Omogućavale su svojim korisnicima da kreiraju profile, dodaju

prijatelje (nije bio potreban pristanak druge strane na to).

LiveJournal

Ova stranica je krenula u 1999 godini te je zauzela svoj smjer u društvenim mrežama. Dok je

Six Degree omogućavao korisnicima da kreiraju statične profile, LiveJournal je omogućavao

korisnicima da kreiraju svoju mrežu oko konstantno osvježavanih blogova.

World Of Warcraft

Ova video igra se naziva MMORPG (Massively Multiplayer Online Role Playing Games), te

sadrži neke aspekte društvene mreže. Ova igrica predstavlja najpoznatijeg predstavnika

MMORPG-a gdje njezini igrači sudjeluju u svijetu igre, te komuniciraju na forumima i za tu

igru posvećenim stranicama. Društvena interakcija unutar igara varira od toga da se timovi

sastaju radi čisto radi sreĎivanja taktike, do toga da se dogode romanse i prijateljstva.

Friendster

Kako su se društvene mreže razvijale, tako je početkom 21 stoljeća došlo do većeg napretka u

stranicama za društveno umrežavanje. Prva od tih novijih stranica je bila Friendster.

Friendster je bila prva, moderna online društvena mreža. Osnovana 2002, Friendster je još

uvijek vrlo aktivna društvena mreža, sa preko 90 milijuna registriranih članova i 60+ milijuna

posjeta svaki mjesec.

12

Hi5

Hi5 je još jedna velika društvena mreža, uspostavljena 2003 te trenutno broji oko 60 milijuna

aktivnih korisnika. Privatnost korisnika radi drugačije na Hi5, gdje se korisnikova mreža

sastoji ne samo od njegovih kontakata, nego i od prijatelja njegovih prijatelja te od prijatelja

od prijatelja.

LinkedIN

LinkedIN je osnovan 2003 godine, te je bio jedna od prvih društvenih mreža posvećenih

poslovanju. Originalno, LinkedIN je omogućavao korisnicima da postave svoje profile koji su

u biti bili životopisi, te da meĎusobno komuniciraju putem privatnih poruka. Isto tako,

funkcionirali su na pretpostavci da morate osobno poznati osobu sa kojom se želite povezati.

Tokom vremena, ostale funkcionalnosti su takoĎer dodane, kao što su grupe, pitanja, forumi

te napredne funkcionalnosti profila kao što su live osvježavanja objava.

MySpace

MySpace je osnovan 2003, te je 2006 narastao na najpopularniju društvenu mrežu na svijetu.

MySpace se razlikovao od konkurencije time što je omogućavao svojim korisnicima da

potpuno ureĎuju izgled svojih profila. Korisnici mogu slati video sadržaje, te pjesme autora sa

MySpace-a. U početku, MySpace je omogućavao korištenje privatnih poruka za

komunikaciju, javno komentiranje korisničkih profila te slanje objava. Blogovi su bili veliki

dio MySpace profila, gdje je svaki korisnik po registraciji automatski dobio svoj blog.

Facebook

Facebook je originalno zamišljen kao Harvardska društvena mreža za umrežavanje studenata

kako bi izmjenjivali informacije meĎusobno. Stranice Facebook (prijašnjeg naziva

thefacebook.com) je pokrenuta 2004 godine, te se vrlo brzo nakon toga proširo na druge

fakultete, zatim srednje škole, privatne tvrtke, te je ubrzo nakon toga postao javno dostupan za

bilo koga da se prijavi. 2008 godine, Facebook je postao najpopularnija Web stranica za

društveno umrežavanje, te je pretekao do tada popularni MySpace, a rast mu i dalje traje.

Prema nekim podacima, 17

u studenom 2011 je imao 845 milijuna korisnika. Facebook ne

omogućava istu razinu prilagoĎavanja profila kao i MySpace.

17

Simonovski F, Vrijednost Facebooka, dostupno 20.02.2012. na http://www.facebook-hrvatska.com/facebook-

novosti/vrijednost-facebooka-infographic-316/

13

No, Facebook omogućava svojim korisnicima da stavljaju video sadržaje, slike i sav ostali

sadržaj na svoje profile. Facebook konstantno dodaje nove funkcionalnosti na svoju

platformu, te je od 2011 godine dostupan i Facebook IM klijent. Korisnici imaju par metoda

kako mogu komunicirati sa svojim prijateljima, putem privatnih poruka, pišući na zidove

drugih korisnika, te putem integrirane brbljaonice.

Twitter

Twitter je nastao 2006 godine. Komunikacija putem Twittera je podosta ograničena, te se sa

ostalim korisnicima može komunicirati samo putem privatnih poruka, koje su ograničene na

140 znakova, te sa statusima, ali je potrebno prije toga napisati ime profila na kojeg se odnosi

ta poruka u obliku „@ imekontakta“. Isto tako, potrebno je poruku označiti (eng. Tag), te je

moguće voditi grupni razgovor putem #oznaka (eng. hash-tag).

2.3 Društvene mreţe za druţenje

U nastavku, pojasniti će se samo neke od najvećih društvenih mreža koje korisnici koriste za

druženje, upoznavanje novih ljudi te ponovno povezivanje sa starim prijateljima kako bi s

njima dijelili informacije. Prema najsvježijim podacima, najveće stranice za društveno

umrežavanje su: 18

Tablica 2.1. Najveće stranice za društveno umrežavanje prema sveukupnoj posjećenosti

Izvor:http://techcrunch.com/2011/12/22/googlesplus/?utm_source=feedburner&utm_medium=feed&utm_campa

ign=Feed%3A+Techcrunch+%28TechCrunch%29, dostupno 13.02.2012.

18

Eldon E, ComScore: Google+ grows worldwide users from 65 milion in October to 67 milion in November, dostupno 12.02.2012. na http://techcrunch.com/2011/12/22/googlesplus/?utm_source=feedburner&utm_medium=feed&utm_campaign=F

eed%3A+Techcrunch+%28TechCrunch%29,

14

Iz ove tablice, jasno je vidljivo prema sveukupnoj posjećenosti da je Facebook najveća

društvena mreža trenutno. Shodno tome, prikazati će se ukratko ustroj Facebooka, zatim

Twittera, pa Google+ mreže te MySpacea.

Facebook

Facebook je internetska društvena mreža koju je 2004. godine osnovao Mark Zuckerberg,

bivši student Harvarda. U svojim počecima, Facebook je bio namijenjen samo studentima

sveučilišta na Harvardu koji su tim putem mogli meĎusobno komunicirati i razmjenjivati

informacije. Kasnije, mnoga druga sveučilišta, srednje škole i velike kompanije diljem svijeta

priključile su se mreži. Danas ova stranica za društveno umrežavanje ima 845 milijuna

korisnika. Facebook je ujedno najpopularnije mjesto za objavljivanja fotografija, s više od 14

milijuna novih dodanih fotografija dnevno. 19

Facebook je temeljen na modelu prijatelja i

članstva u mrežama. Kada se korisnik prijavi na mrežu, on odabire kategoriju mreže, kao što

je radno mjesto ili fakultet, te tada bira dostupne mreže u toj kategoriji. Korisnici mogu biti

članovi više mreža, te sa nekim ograničenjima mogu promijeniti mreže. Ukoliko žele postati

prijatelji s nekim drugim korisnikom, on to mora odobriti. Facebook korisnici imaju širok

raspon alata koje mogu koristiti. Primjerice, korisnici mogu postaviti neograničen broj

fotografija, pretraživati konaktne liste e-mail računa, putem kojih mogu naći druge koji imaju

profile na Facebooku. Putem aplikacija koje korisnici mogu koristiti, mogu omogućiti

dostupnost svojih informacija putem tih alata. Samim time, na početnoj stranici Facebook

profila, korisnici mogu odreĎivati koje sadržaje će tamo staviti, a koje ne, primjerice svi

privatni podaci mogu se ograničiti tko ih može vidjeti, a tko ne. Isto tako, može se podesiti

tko može naći korisnika kod pretraživanja, a tko ne. Korisnici kada stavljaju sadržaje na svoje

profile, koji se objavljuju u „News Feedu“, odreĎuju tko taj sadržaj može vidjeti tako što

mogu ograničiti na odreĎene skupine ljudi da samo vide taj sadržaj. U konačnici možemo reći

da je Facebook narastao na veliku platformu koja se svakim danom sve više širi i dovodi

kompletan Internet kakvog ga poznajemo na jednu novu razinu. 20

19

Facebook, dostupno 12.02.2012 na http://hr.wikipedia.org/wiki/Facebook 20

Seven Things You Should Know About Facebook II, dostupno 12.02.2012 na

http://net.educause.edu/ir/library/pdf/ELI7025.pdf

15

Twitter

Twitter kao vrsta ili žanr društvenoga softvera jest klasificiran kao mikroblog platforma.

Mikroblog je pomak u odnosu na klasično pisanje bloga. Korisnici mikrobloga pišu kraće

postove i u skladu sa time i češće ažuriraju svoje statuse. Prema tome, iz tih istih razloga

zašto je neki korisnik vodio blog, vjerojatno će koristiti i neku mikroblog platformu. Twitter je

kreirao 2006. godine Jack Dorsey. Korisnici za komunikaciju koriste poruke koje se nazivaju

tweets“ (u doslovnom prijevodu znači cvrkut ptica). Broj znakova koji se može objaviti u

samoj poruci je ograničen na 140 znakova, radi toga što većina prometa na Twitter stranici

dolazi od strane mobilnih korisnika, a korisnici u svojim SMS (eng. Short message service)

porukama mogu napisati do 140 znakova, a ukoliko poruka ima preko 140 znakova sustav će

ju raspoloviti na više dijelova. Radi toga je Twitter dobio naziv kao „SMS Interneta“. Usluga

je vrlo brzo stekla svjetsku popularnost, sa preko 300 milijuna korisnika 21

u 2011 godini, te sa

preko 300 milijuna tweetova. Sama usluga se naziva „SMS-om interneta“. Twitter omogućava

kreiranje liste prijatelja, a sam koncept dodavanja prijatelja jest da se profil prijatelja prati, što

ne ovisi o njegovom pristanku ili ne, jedino ukoliko taj korisnik ima privatan profil te je

potrebno odobravanje od njegove strane. Komunikacija putem Twittera se vrši putem poruka,

gdje je potrebno navesti ime osobe kojoj se želi poslati poruka u obliku @imeosobe.

Razgovori radi lakšeg praćenja se mogu označiti sa #oznakama (eng. hash-tag).

Google+

Predstavlja jednog od najnovijih 'igrača' u svijetu društvenih mreža. Google+ (koji se negdje

govori i Google Plus, ili skraćeno G+), je društvena mreža i usluga za otkrivanje indentiteta

od strane tvrtke Google d.d. 22

Ova društvena mreža je lansirana 28.06.2011 u testnu fazu, ali joj se mogli pristupiti samo

putem pozivnice koja se dobije u elektroničkoj pošti. Dana 20.10.2011, Google je dopustio

svima koji imaju preko 18 godina da se učlane na ovu društvenu mrežu, dok je za mlaĎe od 18

otvorena 26.01.2012. 23

21

Dorsey Chris, Social Networking Utopia isn't coming, dostupno 20.02.2012 na http://articles.cnn.com/2011-

06-27/tech/limits.social.networking.taylor_1_twitter-users-facebook-friends-connections?_s=PM:TECH 22

https://plus.google.com/117378076401635777570/posts/2y7vqXBtLny 23

Horowitz, B, Google+: new safety enhancements, now available for teens, 2012, dostupno 14.02.2012 na

https://plus.google.com/u/0/113116318008017777871/posts/hvXAqqHTkZe

16

Kada se prijavi u Google+ sustav moguće je poslati sljedeći sadržaj: 24

Tekst. Potrebno je samo početi tipkati, te je moguće uključiti hiperveze u tekst. Sam

Google+ će procijeniti da radi li se o hipervezi ili ne, primjerice ukoliko se stavljaju hiperveze

na Youtube, Google+ će sam postaviti video zapis u poruku.

Grafika. Vrlo je jednostavno postaviti slike s osobnog računala na Google+. Jedna od

mogućnosti u kojima se Google+ razlikuje jest da omogućuje postavljanje statičnih i

pokretnih slika (GIF, eng. Graphic Interchange Format)

Hiperveze. Moguće je poslati hiperveze, gdje će se prve grafike i opis hiperveze

prikazati automatski u objavi. Još uvijek nije jasno zašto Google+ odabire baš neke tekstove

kao opise hiperveza koji se šalju.

Lokacija. Ako je to podržano od pretraživača, moguće je uz objavu na Google+

postaviti i svoju lokaciju uz samu objavu. Ukoliko se postavi lokacija uz objavu, uz objavu se

prikaže mala ikona karte.

MySpace

Myspace, koje ima simbol My_____, ranije MySpace je jedna od najpopularnijih stranica za

društveno umrežavanje. Web mjesto se financira prikazivanjem oglasa. Na samom Web

mjestu, svatko tko želi može objaviti osobni profil, video uratke, voditi blog, dodati dodatne

opise i slično. Sama stranica je jedna od najposjećenijih društvenih mreža, svaki dan posjeti je

oko 230.000 korisnika, po čemu je u vrhu socijalnih web 2.0 stranica. Posebno je popularna

meĎu glazbenicima, koji je koriste za besplatno predstavljanje svojih pjesama široj javnosti. 25

24

Stay J, Google + for Dummies, Wiley, 2012, str. 23

25

Malo o društvenim mrežama, dostupno 14.02.2012. na http://mynewblogg-ana.blogspot.com/

17

2.4 Profesionalne društvene mreţe

Društvene mreže, osim za zabavu, pričanje sa prijateljima mogu se koristiti i za sklapanje

poslovnih kontakata. Iako je sve to moguće i putem gore navedenih društvenih mreža, tokom

vremena razvile su se posebne profesionalne društvene mreže koje su uspostavljene primarno

radi povezivanja poslovnih partnera. Od profesionalnih društvenih mreža, prikazati će se dvije

najpoznatije, a to su LinkedIN i Xing.

LinkedIN

LinkedIN je najveća svjetska društvena mreža koja okuplja ljude koji traže posao i tvrtke koje

traže zaposlenike. Jedan od glavnih razloga pridruživanja društvenoj mreži LinkedIN je u

principu upravljanje vlastitom karijerom. Izradom profila na LinkedIN mreži, postavljen je

on-line resurs sa svim postignućima i obrazovanjima. Takav resurs, omogućuje poslodavcima

da tokom pretrage Interneta dobiju poveznicu na LinkedIN profile potencijalnih zaposlenika.

Proces registracija na LinkedIN mreži jest takav da se mora izraditi profil koji sažeto

profesionalna znanja i postignuća korisnika koji kreira profil. Postoje dvije vrste profila na

LinkedIN-u, a to su osobni profil kojeg korisnik sam popunjava i profili tvrtki koje one same

izraĎuju u svrhu traženja budućih zaposlenika 26

Na samom profilu moguće je navesti svoje prošle radne pozicije i trenutne radne pozicije,

obrazovanje, te dodatne kontakt informacije. TakoĎer je moguće pridružiti se raznim grupama

i stranicama tvrtki gdje se mogu naći informacije za eventualno buduće zaposlenje.

Korisnicima je omogućeno i postavljanje vlastite fotografije i pregledavanje fotografija drugih

korisnika. 27

Xing

XING je društvena platforma za omogućavanje kreiranja mreža za poslovne profesionalce.

Sama kompanija koja stoji iza XING-a, tvrdi da imaju korisnike iz preko 200 zemalja u

svijetu. Trenutno, je dostupna na engleskom, njemačkom, španjolskom, portugalskom,

talijanskom, francuskom, nizozemskom, kineskom, finskom, švedskom, koreanskom,

japanskom, ruskom, poljskom, turskom i maĎarskom jeziku. Prikazujući kako je koji član

povezan sa drugim članom, ova mreža kreira fenomen zvan kao 'mali svijet'.

26

Tomšić, D, Što je zapravo LinkedIN?, dostpuno 14.02.2012. na http://www.zimo.co/2010/11/13/sto-je-to-

zapravo-linkedin/ 27

Ibidem

18

Sama platforma omogućava kreiranje osobnih profila, grupa, foruma, dogaĎaja i ostalih

uobičajenih mogućnost koje se mogu kreirati na društvenim mrežama. Osnovno članstvo na

stranici je besplatno, ali druge posebne mogućnosti kao što su pretraživanje za osobama

odreĎenih kvalifikacija ili slanje porukama onima koji se ne nalaze u popisu prijatelja se

plaća. Ovo je ujedno jedna od rijetkih društvenih mreža koja naplaćuje korištenje nekih

funkcija, sa time da plaćanje iznosi 5€ mjesečno. Sama platforma koristi https veze i ima

rigidno izvedenu politiku privatnosti i nultu toleranciju na spam e-mail poruke. Za razliku od

ostalih mreža, XING omogućuje svojim članovima koji plaćaju vrlo lagan pristup ostalim

članovima. 28

3. Razine analiza društvenih mreţa

Analiza društvenih mreža se pokazala kao glavnom tehnikom u modernoj sociologiji. Isto

tako je pridobila mnoge sljedbenike u antropologiji, biologiji, komunikacijskim znanostima,

ekonomiji, geografiji, informacijskoj znanosti, organizacijskim znanostima, društvenoj

psihologiji i sociolingvistici, te je postala popularna tema za diskusije i proučavanja. Ljudi su

koristili ideju 'društvene mreže' na razne načine tokom stoljeća kako bi prikazali kompleksne

odnose izmeĎu članova društvenih sustava na svim razinama, od interpersonalne do

meĎunarodne razine. Godine 1954, J.A. Baren je počeo koristiti taj izraz kako bi označio

uzorke veza, samim time uklapajući koncepte koji su tradicionalno korišteni od strane javnosti

tj. puka i one koje koriste znanstvenici, kao što su: povezane grupe (plemena, obitelji) i

društvene kategorije (spol, etnička pripadnost itd.). Znanstvenici kao što su S.D. Berkowitz,

Stephen Borgatti, Ronald Burt, Kathleen Carley Martin Everett, Katherine Faust, Linton

Freeman, Mark Granovetter, David Knoke, David Krackhardt, Peter Marsden, Nicholas

Mullins, Anatol Rapoport, Stanley Wasserman, Barry Wellman, Douglas R. White, i Harrison

White su proširili korištenje sustave analize društvenih mreža. 29

Društvene mreže su

organizirani kompleksni sustav, te se u tom obliku pojavljuju na globalnoj razini. 30

Ukoliko se

kreće u analizu neke društvene mreže na globalnoj razini, kao što su razine meĎusobnih

odnosa svih ljudi na Zemlji ili regiji, sakupiti će se toliko informacije koje će biti praktički

neupotrebljive.

28

Markoff J, Move over sillicon valley, here come European start-ups, NY TIMES, 2007 29

Linton Freeman, The Development of Social Network Analysis. Vancouver: Empirical Press, 2006. 30

Newman, Mark, Albert-László and Duncan J. Watts, The Structure and Dynamics of Networks (Princeton

Studies in Complexity). Oxford: Princeton University Press. 2006

19

Prema tome, društvene mreže se analiziraju po broju i tipu veza vezano za temu koja se

istražuje od strane istraživača. Takve analize mogu biti ograničene na samo odreĎenu skupinu

osoba čije veze će se analizirati i koje spadaju u neku odreĎenu skalu, ili opet, mogu biti

ciljane za analizu kako bi se analizirali specifični tipovi odnosa neovisno od skale Iako razine

analiza nisu meĎusobno isključive, generalno gledano postoje tri razine u kojima se mreža

nalazi: mikro, mezo i makro razina. 31

3.1 Mikro razina

Na mikro razini, istraživanje društvenih mreža tipično počinje sa malom grupom

individualaca u odreĎenom socijalnom kontekstu. Prva razina je razina 'glumca' (eng. Actor

level) koja predstavlja najmanju jedinicu u analizi društvene mreže. Mreža koja je orijentirana

na razinu glumca često se usredotočuje na mrežne karakteristike kao što su centralnost. Takve

analize, ponekada se nazivaju egocentrične mreže, te se najčešće koriste u područjima

psihologije, društvene psihologije, etnografije ili bilo kojih drugih genaoloških istraživanja

odnosa izmeĎu individualaca.

Dijadska razina

Jednostavno rečeno, dijada je društveni odnos izmeĎu dvoje individualaca. Istraživanje mreže

nad dijadama može se koncentrirati na strukturu odnosa, socijalnu jednakost i naginjanja

recipročnosti.

Trijada

Ukoliko se doda još jedan član dijadi, dobiva se trijada. Istraživanja u ovom području mogu se

koncentrirati na faktore kao što su ravnoteža i tranzitivnost, kao i društvena jednakost i

naginjanje prema recipročnosti.

31

Donath J, Signal in Social Supernets, Journal of Computer-Mediated Communication, 13(1), article 12., 2007

nema postavljenih komentara
ovo je samo pregled
3 prikazano na 64 str.
preuzmi dokument