Ekonomski cinioci funkcionisanja-Seminarski rad-Ekonomika-Saobracajni fakultet
columbia
columbia

Ekonomski cinioci funkcionisanja-Seminarski rad-Ekonomika-Saobracajni fakultet

9 str.
1broj preuzimanja
1000+broj poseta
1broj komentara
Opis
Ekonomski cinioci funkcionisanja,Seminarski rad,Ekonomika,Saobracajni fakultet, Značajke i ustroj troškova u prometu,Oblikovanje i utvrđivanje vrijednosti prometne usluge,Značajke prometnih troškova,Klasifikacija prometn...
20 poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 str. / 9
ovo je samo pregled
3 prikazano na 9 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 9 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 9 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 9 str.
preuzmi dokument
[email protected] :

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

ZAGREB, VUKELIĆEVA 4

EKONOMSKI ČIMBENICI FUNKCIONIRANJA POŠTANSKOG I TELEKOMUNIKACIJSKOG

PROMETA

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Ekonomika PiT prometa Mentor: Prof.dr.sc. Damir Šimulčik Student: xxxxxxxxxxxxxx, II godina studija Matični broj: xxxxxxxxxx

Zagreb, 5. Studeni 2004.

1

SADRŽAJ

1. Uvod 2. Značajke i ustroj troškova u prometu 3. Oblikovanje i utvrđivanje vrijednosti prometne usluge 4. Značajke prometnih troškova 5. Klasifikacija prometnih troškova 6. Dinamika prometnih troškova u poštanskom prometu 7. Ustroj troškova u prometu

7.1. Fiksni prometni troškovi 7.2. Varijabilni prometni troškovi 7.3. Remanentnost prometnih troškova 7.4. Granični troškovi u prometu 7.5. Oportunitetni troškovi u prometu

8. Vrste troškova u poštanskom i telekomunikacijskom prometu 9. Mjesta i nositelji troškova unutar poštanskog i telekomunikacijskog

prometa 10. Zaključak 11. Literatura

1. UVOD

Poštanski promet, promet je usluga i informacija, a obuhvaća sve ono što obuhvaća i promet svake druge djelatnosti, dakle: - predmet prometovanja - proizvođača - prijevoznika - eventualno distributera - i naravno potrošača.

U svakoj je ekonomici bitan čimbenik trošak poslovanja. Trošak mora biti što manji, ali da pri tome osigura proizvod zadovoljavajuće kvalitete.

2

2. ZNAČAJKE I USTROJ TROŠKOVA U PROMETU

Proces proizvodnje materijalnih dobara završen je kada roba, usluga ili informacija dospije do krajnjeg potrošača.

Transport informacija i usluga pojavljuje se u procesu reprodukcije. Vrijednost informacija i usluga mora se sastojati i oblikovati od istih elemenata kao i vrijednost svake druge robe, jer prilikom njihovog prijenosa nastaje utrošak opredmećenog i živog rada. Troškovi informacija i usluga su proizvodni troškovi jer se pojavljuju kao produžetak procesa proizvodnje, a ujedno su i dodatni troškovi proizvodnje jer povećavaju vrijednost robe.

Transportni troškovi utječu na visinu cijene, te imaju odlučujuće značenje za stvaranje tržišnih odnosa, lokaciju proizvodnih snaga, izbor i pravce investicijske politike i dr.

Uporabna vrijednost ostvaruje se u području potrošnje. Proizvodni kapital se dodaje u vrijednost transportnih proizvoda kroz vrijednosti rada i transportnih sredstava. Taj se dodatak dijeli na naknadu za plaće, te višak. Vrste troškova u prometnom procesu: a) čisti prometni troškovi b) dodatni prometni troškovi

Čisti prometni troškovi predstavljaju utrošak rada i sredstava za obavljanje prometnih funkcija, a namiruju se iz vrijednosti, te ne utječu na veličinu vrijednosti robe.

Dodatni prometni troškovi sadrže utrošak rada i sredstva rada koji se odnose na proizvodne funkcije. Tu spadaju i transportni troškovi koji se ne pokrivaju iz vrijednosti stvorene u procesu proizvodnje, nego su sastavni dio vrijednosti robe.

Kružni ciklus procesa proizvodnje: N R P R1 N1

Kreće se od novčanog kapitala koji se ulaže u robni kapital za početak procesa proizvodnje. Slijedi proizvodni ciklus koji integrira tri čimbenika: rad, predmet rada i sredstva rada. Proizvodnjom se dobije uvećani robni kapital. Uvećan je za višak rada. Taj novi robni kapital se prodaje i dobije se novčani kapital uvećan za višak rada koji se transformira u višak vrijednosti na tržištu.

U PiT prometu kružni cilkus procesa proizvodnje poprima oblik N R P N1

Prodaja se obavlja po vrijednosti koja se sastoji od osnovne cijene i viška vrijednosti stvorenog u procesu proizvodnje prometne usluge. Naplata prometne usluge je čin stvarne realizacije viška vrijednosti.

3. OBLIKOVANJE I UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI PROMETNE USLUGE

Stvaranje vrijednosti prijevoznih usluga nastaje u procesu obavljanja prijevoza robe i putnika, te prijenosa poštanskih usluga i telekomunikacijskih informacija. Vrijednost se proizvoda sastoji od prenesenog dijela vrijednosti za proizvodnju, od vrijednosti živog rada i od viška vrijednosti koji se stvara, a nastaje isključivo posredstvom tržišnog mehanizma.

3

Cijena je vrijednost robe izražena u novcu, a određuje ju tržište, te se oblikuje ovisno o troškovima, vrsti, specifičnosti usluga i informacija, udaljenosti prijenosa, ponudi i potražnji na transportnom tržištu, prema obavljanju prometa u tuzemstvu ili inozemstvu. Veličina vrijednosti ovisna je o čimbenicima: a) vrsta prometne djelatnosti, b) obujam prijenosa usluga i informacija, c) udaljenost, d) korištenje prometnih sredstava, e) gustoća i razvijenost poštanskog i telekomunikacijskog sustava, f) uvjeti eksploatacije, g) stupanj neravnomjernosti prijenosa usluga i informacija, h) brzina prijenosa usluga i informacija.

4. ZNAČAJKE PROMETNIH TROŠKOVA

Prometni se troškovi svrstavaju u skupinu dodatnih troškova. Mogu se promatrati s triju različitih stajališta: a) sa stajališta troškova koje ima stvaratelj usluge i informacije

redovito su niži od cijene usluge koja je ponuđena korisniku usluge. Proizvođač prezentira kupcu svoju cijenu i adekvatni dio viška vrijednosti koji ovisi o brojnim čimbenicima na tržištu.

b) sa stajališta troškova koje ima korisnik usluge ili informacije ovi se troškovi mogu razvrstati na prijenosne i dodatne troškove nužne za odvijanje prometnog procesa. Dodatni troškovi su neophodni za prijenos usluga u poštanskom i informacija u telekomunikacijskom prometu. Ta je skupina različita u svakoj vrsti prometa i obuhvaća troškove posebnog prijenosa. Poboljšanjem opremljenosti prometne djelatnosti, troškovi se mogu smanjiti ili u potpunosti nestati.

c) sa stajališta troškova koje ima cjelokupni gospodarski sustav. Ovi se troškovi očituju u uloženim sredstvima za izgradnju i održavanje prometne infrastrukture. Ta se značajka očituje na kopneni i vodeni prometa, a u poštanskom, te naročito u telekomunikacijskom govori se isključivo o vlastitim sredstvima za financiranje izgradnje, održavanje i modernizaciju sustava.

5. KLASIFIKACIJA PROMETNIH TROŠKOVA

Prometni troškovi nastaju pri premještanju materijalnih dobara i prijenosu usluga i informacija od izvora do odredišta. Podjela prometnih troškova: a) prema oblicima prometa b) prema njihovoj ekonomskoj suštini c) prema načinu sudjelovanja u procesu stvaranja usluge i informacija d) prema mjestu njihova nastanka e) prema tomu koga opterećuju

4

f) prema stupnju iskorištenje prijenosnih kapaciteta na fiksne – neovisne o opsegu prijenosa usluga i informacija i varijabilne – ovisne o opsegu prenesenih usluga i informacija

g) na planirane i stvarne prometne troškove.

6. DINAMIKA PROMETNIH TROŠKOVA U POŠTANSKOM PROMETU

Proces prijenosa poštanskih usluga dijeli se na dva temeljna segmenta: a) segment čistog prijenosa poštanskih usluga b) segment početno-završnih radnji u poštanskom prometu.

Na temelju ta dva segmenta, oblikuje se konačna cijena. Početno-završne radnje fiksne su u procesu stvaranja cijena, dok segment čistog prijevoza stvara cijenu razmjerno udaljenosti i značajkama prometnih usluga, dakle varijabilno.

Ukupni trošak predstavlja sintezu tih dvaju segmenata. Dinamika prometnih troškova značajna je za stvaranje poslovne politike prometnih oblika unutar poštanskog prometa, utvrđivanje racionalnog djelovanja poštanskog prometa, definiranje optimalnog područja djelovanja poštanskog prometa glede tržišta i dr.

7. USTROJ TROŠKOVA U PROMETU

Oblikovanje cijene prijenosa usluga i informacija analogno je oblikovanju cijene bilo kojeg materijalnog dobra. Varira ovisno o ponudi i potražnji za poštanskim uslugama i telekomunikacijskim informacijama.

Prometne troškove čine dvije glavne skupine troškova; a) fiksni (stalni) troškovi b) varijabilni (promjenjivi) troškovi.

7.1. FIKSNI PROMETNI TROŠKOVI Na ove troškove ne utječu oscilacije u veličini iskorištenja prometnih sredstava. Neelastični su i teško se prilagođuju promjenama. Njihov udjel u ustroju ukupnih troškova ima degresivno kretanje u odnosu na varijabilne troškove. Najniži su onda kada se sredstva u prometu koriste optimalno. Mogu biti apsolutno i relativno fiksni troškovi. Apsolutni fiksni troškovi su vrsta troškova koje ima prometno poduzeće u cjelini i onda kada njegovi kapaciteti privremeno ne rade. Relativni fiksni troškovi su oni troškovi koji se pojavljuju kad obujam prometnih sredstava prekorači određenu zonu zaposlenosti. Povećanje obujma korištenja sredstava dovest će do povećanja troškova.

7.2.VARIJABILNI PROMETNI TROŠKOVI Ovo su troškovi koji se mijenjaju s veličinom izvršene prometne usluge. Vrlo su elastični i lako se prilagođuju raznim oscilacijama u kretanju zaposlenosti u poslovanju. Njihova promjena može biti proporcionalna u odnosu na veličinu prometa, degresivna, progresivna i regresivna.

5

Proporcionalni varijabilni troškovi mijenjaju se razmjerno povećanju obujma usluga, što uzrokuje povećanje ukupnih varijabilnih troškova. Degresivni troškovi rastu sporije od obujma prometa, a po prometnoj jedinici opadaju kada je povećana zaposlenost prometnih sredstava. Progresivni varijabilni troškovi obilježuju kretanje ukupnih troškova jer su u toj zoni različiti dopunski troškovi toliko porasli da zbroj rashoda premašuje korist od degresije koja normalno prati povećanje obujma rada prometnih sredstava. Regresivni varijabilni troškovi se pojavljuju pri uvođenju suvremene tehnologije koja povećava obujam prijenosa usluga i informacija. Pri tome se ukupni i pojedinačni troškovi smanjuju pri porastu obujma prometa.

7.3.REMANENTNOST PROMETNIH TROŠKOVA Progresija troškova iz jedne zone u drugu znakovita je kod relativno fiksnih troškova. Fiksni troškovi rastu s povećanjem obujma zaposlenosti prometnih sredstava, a to uzrokuje porast ukupnih troškova. Smanjenje korištenja prometnih sredstava dovodi do smanjenja troškova, no ti se troškovi sporije smanjuju nego što se umanjuje intenzitet korištenja sredstava. Ta pojava zaostajanja smanjenja troškova za umanjenjem korištenja sredstava naziva se remanentnost troškova. Ona nastaje kao posljedica fiksnih i nekih varijabilnih troškova. Remanentnost troškova neće se pojaviti samo onda kada se sredstva u prometu koriste optimalno, jer tada nema negativnog djelovanja fiksnih i nekih varijabilnih troškova.

7.4.GRANIČNI TROŠKOVI U PROMETU Granični troškovi označuju iznose za koji se mijenjaju ukupni troškovi poduzeća kada se prodaja usluga i informacija poveća za neku novu količinu jedinica. Granična poduzeća označuju gospodarske organizacije koje imaju najviše troškove poslovanja po jedinici usluga i posluju na granici profitabilnosti. Značajke graničnih troškova su: a) oni su uvijek niži od prosječni ukupnih troškova b) njihova degresija i progresija su oštrije nego u bilo koje vrste troškova c) granični troškovi dostižu svoj minimum prije minimuma varijabilnih i ukupnih

troškova. Granični troškovi korisni su u kreiranju poslovne politike, formiranju prodajne cijene, tržišnoj potražnji, diferenciranju cijena, povećanju izbora proizvoda i usluga, te pri pretjerano niskim cijenama – dumping cijenama.

7.5.OPORTUNITETNI TROŠKOVI U PROMETU Oportunitetni troškovi označuju propuštenu mogućnost ili troškove kojima se subjekt odlučivanja izlaže poduzimajući radije taj nego najbolji alternativni posao ili investicijsku aktivnost. On predstavlja vrijednost dobara, usluga ili akumulacije koji se nisu koristili, a mogli su. Oni nameću potrebu da se dobro analiziraju investicijske odluke.

6

8. VRSTE TROŠKOVA U POŠTANSKOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM PROMETU

Troškovi su planirano uništenje korisnih stvari u procesu proizvodnje s namjerom da su u zamjenu dobiju korisniji proizvodi ili drugi učinci. Prema nazivima stvari razlikujemo: a) troškove osnovnih sredstava ili amortizacija b) troškove energije c) troškove sirovina i drugih materijala d) troškove tuđih usluga e) troškove rada.

Troškovi osnovnih sredstava ili amortizacija U ove se troškove ubrajaju amortizacija i troškovi investicijskog održavanja. Amortizacija je

trošak procijenjen temeljem očekivanja da će imovina tijekom vremena smanjivati svoju uporabnu vrijednost korištenjem, uništavanjem ili zastarijevanjem. Prodajom usluga prikupljaju se financijska sredstva koja u određeno vrijeme omogućuju nabavku novih osnovnih sredstava umjesto dotrajalih. Postupni otpis vrijednosti osnovnih sredstava sukladan je intenzitetu trošenja (funkcionalna amortizacija) i zakonom utvrđenim stopama otpisa vrijednosti osnovnih sredstava (zakonska amortizacija). Sustav amortizacija ima: - vremensku dimenziju (linearnu, degresivnu ili progresivnu) - funkcionalnu - metodu zamjene. Važnu funkciju ima proces revalorizacije kojim se utvrđuje stvarna vrijednost proizvoda ili usluga. Pri revalorizaciji usklađuju se knjigovodstvena i stvarna vrijednost.

Troškovi materijala i energije Tu se spadaju izdaci za materijal nužan u tehnološkom procesu. To su različiti obrasci u

poštanskom prometu, potrošak energenata ili pomoćni materijal neophodan za funkcioniranje sustava poštanskog i telekomunikacijskog prometa.

Troškovi tuđih usluga Ovi troškovi obuhvaćaju:

- popravke - najamnine i zakupnine - putne troškove - vještačenja - savjetovanja - tehničku i organizacijsku pomoć - oglase - pristojbe i dr.

Troškovi rada Ovi troškovi znače masu uračunatih plaća. Ovi se troškovi ne smanjuju jer uvode se nove

tehnike koje zahtijevaju nove djelatnike sa znatno većim tehničkim znanjima.

7

9. MJESTA I NOSITELJI TROŠKOVA UNUTAR POŠTANSKOG I TELEKOMUNIKACIJSKOG PROMETA

Ukupne troškove potrebno je raščlaniti po mjestima nastanka i po nositeljima koji ih uzrokuju kako bismo lakše i učinkovitije upoznali veličinu troškova, strukturu i promjenu troškova, te na taj način regulirali troškove koji se pojavljuju prilikom proizvodnje usluga i informacija.

Mjesta troškova mogu biti podijeljena: a) na temelju podjele rada, prema fazama u procesu proizvodnje na osnovne i pomoćne

djelatnosti b) s obzirom na različite vrste usluga i dr.

Nositelji troškova mogu biti: a) primarni izazivači (norma - minuta) b) krajni izazivači (usluga koja ima status korisnog učinka kao konačni oblik materijalnog

proizvoda).

10. ZAKLJUČAK

Ekonomika poštanskog i telekomunikacijskog prometa funkcionira kao i ekonomika svake druge djelatnosti. Primjerice u ekonomici proizvoda kao što su prehrambeni artikli, novine, odjeća i obuća, sistem funkcioniranja je isti: potreban je početni kapital koji se ulaže u nabavku osnovnih sredstava uz pomoć kojih se želi proizvesti neki proizvod. U ta osnovna sredstva spadaju raznorazni strojevi (ovisno o djelatnosti), materijal od kojeg će se izraditi proizvod. Potom se proizvod prevozi do potrošača direktno ili preko nekog distributera do potrošača. Cilj je uz sve troškove koji su potrebni prilikom nabavke osnovnih sredstava, posla, izrade proizvoda, te transporta, imati proizvod koji će visinom cijene privući korisnika da ga kupi, a da pri tome proizvođač ima zaradu od koje će pokriti već učinjene troškove, isplatiti plaće radnicima, te imati potreban kapital za novi posao.

8

11. LITERATURA

1. Šimulčik, D.: EKONOMIKA POŠTANSKOG I TELEKOMUNIKACIJSKOG PROMETA, SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI, Zagreb 2002.

2. Stipetić, A.: INFRASTUKTURA TELEKOMUNIKACIJSKOG PROMETA, SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI, Zagreb 1998.

3. Babić, Š.: UVOD U EKONOMIKU PODUZEĆA, Školska knjiga, Zagreb 1961.

4. Mikula, M.: RAZVOJ TELEKOMUNIKACIJA, Školska knjiga, Zagreb 1994.

super je!!!!!
ovo je samo pregled
3 prikazano na 9 str.
preuzmi dokument