Infrastruktura železničkog prometa-Skripta-Promet i infrastruktura-Saobracajni fakultet, Skripte' predlog Marketing u poslovno upravljanje PiT prometu. Univerzitet u Beogradu
columbia
columbia

Infrastruktura železničkog prometa-Skripta-Promet i infrastruktura-Saobracajni fakultet, Skripte' predlog Marketing u poslovno upravljanje PiT prometu. Univerzitet u Beogradu

PDF (1 MB)
24 str.
1000+broj poseta
Opis
Infrastruktura železničkog prometa,Skripta,Promet i infrastruktura,Saobracajni fakultet, ŽELJEZNIČKA PRUGA, Broju kolosjeka,Širini kolosjeka, Značenju, Sposobnostima primanja odgovarajućeg opterećenja od željezničkih voz...
20 poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 str. / 24
ovo je samo pregled
3 prikazano na 24 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 24 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 24 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 24 str.
preuzmi dokument
Infrastruktura željezničkog prometa

Fakultet Prometnih Znanosti

Infrastruktura željezničkog prometa Skripta

xp_badboy 12/6/2007

2

ŽELJEZNIČKA PRUGA

Željezničku prugu čine jedan ili više kolosjeka, kojima se kreću željeznička vozila, a koji spajaju susjedna službena mjesta.

Razvrstavaju se prema različitim kriterijima: - Broju kolosjeka - Širini kolosjeka - Značenju - Sposobnostima primanja odgovarajućeg opterećenja od željezničkih vozila - Veličini prometa - Vrsti vuče - Vrsti zemljišta kojim prolaze

Prema broju kolosjeka:

Jednokolosiječna – jedan kolosijek na cijeloj duljini kojom željeznička vozila voze u oba smjera. Pretjecanje i križanje vlakova koji voze u suprotnim smjerovima obavljaju se na ukrižnicama ili kolodvorima.

Dvokolosiječna – dva kolosijeka na cijeloj svojoj duljini po kojoj željeznička vozila u jednom smjeru voze po jednom, a u suprotnom smjeru po drugom kolosijeku.

Višekolosiječna – četiri i više kolosijeka na kojoj za svaki smjer vožnje i vrstu prometa postoji poseban kolosijek.

Prema širini kolosijeka:

Širina kolosjeka – udaljenost unutarnjih površina glava tračnica mjerena 14 mm ispod površine kotrljanja.

- Uski kolosijek: 750, 1000, 1067 mm - Normalni kolosijek: 1435 mm (najčešće upotrebljavan) - Širok kolosijek: 1524, 1665, 1667 mm

U Hrvatskoj se koristi normalni kolosjek (1435 mm)

Prema značenju:

Razlikujemo: - magistralne glavne pruge - magistralne sporedne pruge - ostale pruge (željezničke pruge I i II. reda)

Magistralna glavna pruga – ima međunarodni ugovor da se po njoj voze ili če se voziti veliki tereti (opsežan međunarodni prijevoz)

Magistralna sporedna pruga – sporedni magistralni pravci koji dopunjavaju mrežu glavnih magistralnih pravaca i kojima će se u daljnoj budućnosti odvijati opsežan prijevoz.

Ostale pruge - pruge koje nisu povezane međunarodnim sporazumom

3

Prema opterećenju:

Na željeznički kolosjek utječe: 1. Osovinsko opterećenje (statičko uspravno opterećenje po osovini) 2. Nosivost (zbroj osovinskih opterećenja) 3. Brzina kretanja vozila

Gornji ustroj pruge i pružne građevine moraju pri dopuštenoj brzini udovoljavati dopuštenom osovinskom opterećenju na kolosijek (izraženom u kN), odnosno dopuštenoj osovinskoj masi. (izraženoj u tonama) [npr. 225 kN ili 22,5 t] UIC – međunarodna željeznička unija utvrđuje razliku između kategorija opterećenja.

VRIJEDNOSNA SKUPINA NAJVEĆA DOPUŠTENA

OSOVINSKA OPTEREĆENJA (kN)

NAJVEĆA DOPUŠTENA OPTEREĆENJA PO

DULJINSKOM METRU (kN) A 160 50

B1 180 50

B2 180 64

C2 200 64

C3 200 72

C4 200 80

D2 225 64

D3 225 72

D4 225 80 Vrijednosne skupine željezničkih pruga s obzirom na dopuštena opterećenja željezničkih vozila po osovini i duljinskom metru

Ovisno o vrst pruge moraju udovoljavati najmanje sljedećim opterećenjima: - Magistralne pruge i pruge I. Reda 200 kN

80 kN/m - Pruge II. Reda 160 kN

50 kN/m Nove pruge moraju udovoljavati opterećenju od 250 kN i 80 kN/m

GLAVNI DIJELOVI ŽELJEZNIČKE PRUGE

Željezničku prugu čine: 1. Pružne građevine 2. Gornji ustroj pruge 3. Signalno-sigurnosni uređaji 4. Telekomunikacijski uređaji 5. Elektroenergetski uređaji 6. Ostala postrojenja i uređaji 7. Zemljište pružnog pojasa 8. Zračni prostor

4

1. Pružne građevine: - Geotehničke građevine: nasipi, usjeci, zasjeci, tuneli, potporni zidovi, obloge, obaloutvrde,

galerije i druge zaštitne konstrukcije, odvodni sustavi, burobrani (>35 m/s ugrožava vlak), snjegobrani, zaštitni biljni pokrivač (sadimo raslinje 30-40 m od pruge,u kolodvoru: peroni, utovarno – istovarne rampe, pristupne ceste, kolodvorske površine, požarne ceste, manevarske staze

- Konstruktorske građevine: mostovi (beton, metal), vijadukti, podvožnjaci, nadvožnjaci, pothodnici, propusti za vodu, prijenosnice, okretaljke, kolosječne vage (natovareni vagon se mora obavezno vagati)

- željezničko – cestovni prijelazi - pružna oprema – ograde, branici, prsobrani, pružne ograde

2. Gornji ustroj - Elementi gornjeg ustroja: tračnice, pragovi, kolosiječni pričvrsni pribor, naprave protiv

bočnog pomicanja kolosijeka, kolosiječni zastor - Konstrukcije i uređaji gornjeg ustroja: skretnice, križišta

3. Signalno – sigurnosni uređaji - SS uređaji i postrojenja za osiguranje otvorene pruge i kolodvora - Kolosiječne kočnice - Uređaji za grijanje skretnica - SS uređaji za osiguranje željezničko-cestovnih prijelaza u istoj razini

4. Telekomunikacijski uređaji - Telekomunikacijska postrojenja otvorene pruge i kolodvora - Uređaji za žični i bežični prijenos podataka i obavjesti

5. Elektro-energetski uređaji - stabilna postrojenja elektrovuče - kontaktna mreža i nosivi stupovi - rasvjeta perona i kolosjeka na kolodvorima - visokonaponski priključci za opskrbu električnom energijom stabilnih postrojenja - uređaji za električno predgrijavanje vagona

6. Ostala postrojenja - zgrade, radionice, skladišta,...

7. Zemljište - pružni pojas omeđen stupićima ispod kojih su kablovi

8. Zračni prostor - slobodan zračni prostor 12 m iznad gornjeg ruba tračnice, odnosno 14 m kod dalekovoda

napona većeg od 220 kV.

5

TEHNIČKE ZNAČAJKE PRUGE

Duljina pruge:

Duljina pruge je udaljenost između dviju točaka koje pruga spaja. - Građevinska duljina – mjeri se po osi kolosijeka (na jednokolosiječnim prugama, odnosno po

osi ravnika na dvokolosiječnim prugama) od početne do završne točke građenja - Stvarna duljina – mjeri se od sredine do sredine zgrade kolodvora ili drugog službenog mjesta

(duljina prijevoznog puta) - Prometna ili eksploatacijska duljina – stvarna duljina pruge koja se nalazi u eksploataciji - Mjerodavna duljina – dobiva se proračunom

Širina pruge:

Ovisi o: - Širini kolosijeka - Broju kolosijeka - Kolosiječnom razmaku

Kolosijek je konstrukcija sastavljena od elemenata gornjeg ustroja s tračnicama postavljenim na propisanom razmaku, po kojima prometuju željeznička vozila. Uloga kolosjeka je da:

- usmjeri kretanje vozila i primi bočne sile koje djeluju (uzrokuju) to usmjeravanje - primi opterećenje od vlaka - smanji otpore kretanja vozila - primi utjecaje temperature

Kolosječni razmak: – razmak između osi dvaju usporednih kolosjeka, a ovisi o:

1. Slobodnom profilu 2. Širini kolosjeka 3. Polumjeru vodoravnog luka 4. Nadvišenju vanjske tračnice (vanjskog kolosijeka) 5. Dopuštenoj brzini prolaska vlaka 6. Potrebnom prostoru za postrojenja 7. Potrebi procesa rada

Kolosiječni razmak na otvorenoj pruzi

6

Standardni razmak na HŽ-u je 4,75 m u kolodvoru, ako je između kolosijeka signal povečamo razmak za širinu signala. Ako se predviđa pristup na peron izvan razine kolosijeka, pothodnikom ili nathodnikom razmak između kolosijeka je najmanje 9,50 m, dok je kolosiječni razmak na mjestima gdje se ne predviđa pristup peronu pothodnikom 6 m. Iza svakih 6 kolosjeka u ranžirnom kolosjeku moramo imati proširenje na 6 m za požarni put.

Kolosiječni razmak u kolodvorima s peronima

ELEMENTI POLOŽAJNOG NACRTA PRUGE

Pri projektiranju pruga važnu ulogu imaju elementi geometrije kolosjeka: 1. Veličina luka 2. Veličina nadvisivanja vanjske tračnice u luku 3. Oblik i duljina prijelaznog luka 4. Oblik i duljina prijelazne rampe

Nadvišenje kolosjeka (Nadvišenje vanjske tračnice u luku)

Pri vožnji u kružnom luku na vozilo djeluju u njegovu težištu: - Centrifugalna sila - Težina vozila

Centrifugalna sila koja djeluje u luku utrokuje sljedeće posljedice:  Neudobnost putnika  Pomicanje tereta  Rizik od prevrtanja vozila  Velike bočne sile na kolosijeku, koje:

 Povečavaju otpor u zavoju  Povečavaju trošenje tračnica i kotača vozila  Mogu uzrokovati deformacije tračnica  Mogu uzrokovati bočni pomak cijelog kolosijeka  Stvaraju buku

Neželjene posljedice mogu se ublažiti: - Uporabom većeg polumjera lukova pa nadvišenje kolosjeka nije potrebno - Uporabom nagiba u lukovima, gdje se bočno ubrzanje kompenzira silom gravitacije - Smanjenjem brzine što nije poželjno jer uzrokuje produljenje vremena zadržavanja i

smanjenje propusne moći pruge Kompromisno rješenje kod mješovitog prometa vlakova je manje nadvisivanje za brze vlakove (što znači prisilno vođenje na vanjskoj tračnici, a time i trošenje vanjske tračnice), odnosno veće nadvisivanje za spore vlakove (što znači prisilno vođenje na unutarnjoj tračnici i trošenje unutarnje tračnice).

7

Brzi putnički vlakovi Spori teretni vlakovi Prikaz nadvisivanja pri mješovitom prometu

[mm]

h0 – izravnavajuće nadvišenje (mm) v – brzina vožnje (km/h) R – polumjer luka (m) Najmanje nadvišenje iznosi 20 mm, dok najveće iznosi 160 mm. Za dozvoljeno ubrzanje neponišteno bočno ubrzanje iznosi:

- Normalno p = 0,65 m/s2

- Minimalno p = 0,75 m/s2

- Iznimno p = 0,85 m/s2

(višak)

Na prugama sa mješovitim prometom višak nadvišenja utječe na naprezanje unutarnje tračnice u luku, pa je njegovu veličinu potrebno ograničiti. Nadvišenje se ne izvodi u lukovima glavnih prolaznih kolosjeka u kolodvorima i drugim službenim mjestima gdje vlakovi stoje. U kolodvorima i kolosjecima gdje je brzina manja od 40 km/h i u skretnicama najmanji polumjer luka ovisi o nadvišenju i brzini vlaka.

Prijelazni lukovi i prijelazne rampe

Pri ulasku u kružni luk dolazi do nagle promjene bočnog ubrzanja, te zbog djelovanja centrifugalne sile vanjski kotač vozila naljeće na tračnicu i dolazi do trzaja vozila. Da nebi došlo do takvih situacija između pravca i kružnog luka umeću se prijelazni lukovi. Pravilnim izvođenjem prijelaznih lukova i prijelaznih rampi postiže se:

- Povećanje sigurnosti prometa - Povećanje mirnoće vožnje vlaka, a time i udobnosti vožnje - Produljenje trajanja tračnica i vozila

Pri pravilno izvedenom prijelaznom luku: - prirast nadvisivanja treba biti linearan, odnosno zakrivljenost se mora povećavati

linearno s prijeđenim putem - Prijelazni luk mora biti neprekidan - Nadvisivanje svake točke treba odgovarati njenoj zakrivljenosti

Prijelaz od kolosijeka bez nadvišenja na kolosijek s nadvišenjem, kao i izravnavanje između dijela kolosijeka s različitim nadvišenjima izvodi se pomoću rampe za nadvisivanje. U normalnim uvjetima rampa se izvodi podizanjem vanjske tračnice u luku, dok unutarnja tračnica ostaje na svojoj visini. Prema obliku u uzdužnom profilu vanjske tračnice rampa može biti pravocrtna i krivocrtna.

h t h v

h sh s

h m h g

8

Duljina rampe - Normalna l

- Najmanja l

- Nove pruge l

Duljina prijelazne rampe i njen nagib trebaju osigurati da se bočni trzaji i izdizanje kotača na rampi nalaze na dopuštenim granicama, te da je osigurana stabilnost kretanja vozila. Nagib rampe ovisi o dopuštenoj brzini, ne dopušta se velika strmina rampe zbog opasnosti penjanja vijenca kotača na tračnicu i isklizavanja vozila. Krivocrtana rampa nadvišenja je zbog svoje veće duljine pogodnija za veće brzine, primjenjuje se za brzine veće od 200 km/h.

Nagib pruge

L(1000m)

L – udaljenost dviju točaka H – visinska razlika dviju točaka

Uzdužni nagib pruge između dviju točaka naziva se nagib razinice pruge. Razinica pruge je crta dobivena presjecanjem ravnika željezničke pruge uspravnom ravninom položenom krz os željezničke pruge (kolosijeka). Nagib pruge je čimbenik koji uvelike utječe na kretanje vlaka. Pri kretanju vlaka usponom, odnosno padom, uspon djeluje kao otpor, dok pad djeluje kao ubrzavajuća sila.

Razina pruge (niveleta)

Razdaljina između 2 prijeloma razine pruge nebi trebala biti manja od polovice duljine vlaka na prugama HŽ-a se ta razdaljina uzima najmanje 300 m. Prijelom razine pruge treba izraditi na mjestima gdje je pruga u pravcu, iznimno se dopušta prijelom razine pruge na djelu čistog kružnog luka pazeći da ni jedna točka ne padne u prijelazni luk. Prijelom razine pruge nesmije biti na prijelaznim lukovima odnosno prijelaznim rampama, nesmije pasti u skretnice, nesmije doći na mjesto gdje su okretaljke, na mjestima gdje su kolosječne vage, na mostovima sa otvorenim kolnikom. Početak ili kraj zaobljenja mora biti udaljen najmanje 5 m od ovih navedenih građevina.

GORNJI USTROJ PRUGE

Tračnice

Tračnica je nosivi element gornjeg ustroja pruge i služi da nosi pružna vozila i da ih usmjeruje u određenom pravcu. Primaju izravna opterečenja od vozila te ih prenose na prag i podlogu.

i (‰)

H( 1

m )

9

Uloga tračnica je: - Da služe kao nosač opterećenja koja na njih prenose vozila - Da usmjeruju kretanje vozila

Dva osnovna tipa tračnice => S-49 i UIC-60

Glavni dijelovi: - Glava tračnice – dio koji neposredno prima opterećenja od vozila i koji se tijekom

vremena troši. Stoga je glava tračnice ojačana (više nego je potrebno) - Vrat tračnice – jezaobljen prema glavi i nožici tako da je omogućeno postavljanje vezica i

njihova priljubljenost uz vraat tračnice. Visina i širina vrata tračnice su bitne za prijenos opterećenja. Uobičajeno je da širina vrata iznosi jednu desetinu od visine tračnice. Na vratu tračnice nalazi se ime proizvođača, godina i mjesec izrade, tehnološki postupak dobivanja čelika, tip tračnice i kakvoća čelika.

- Nožica tračnice je bitna zbog prijenosa opterčenja na prag i na stabilnost tračnice. Ona osigurava tračnicu od prevrtanja, a smanjuje i specifični tlak koji se prenosi na prag.

Glavni dijelovi tračnice

Na veličinu trošenja tračnice utječu: - Tvrdoća tračnice - Odnos zatezne čvrstoće čelika kotača i tračnice - Veličina proširenja kolosijeka u luku - Veličina kuta naleta - Razmak osovina - Brzina vožnje - Uzdužna razina pruge - Intenzitet prometnog opterećenja pruge

10

Pragovi

Tračnice u kolosiječnoj rešetki položenoj na podlogu od tucanika leže na pragovima. Glavne funkcije pragova su:

- Da daju potporu nožici tračnice i kolosiječnom pričvrščenju - Da podnesu sile tračnice i prenose ih što je moguće ravnomjernije na podlogu - Da sačuvaju širinu kolosijeka i nagib tračnice

Po položaju u kolosijeku mogu biti poprečni i uzdužni (rijeđe). Mogu biti drveni, betonski i čelični.

1. Drveni pragovi - Prednosti:

 Lako se obrađuju  Dobro prigušuju udarce (elastičniji su i do četiri puta od betonskih)  Lako se ugrađuju i manje su zahtjevni (glede podloge) od ostalih vrsta pragova

Kod nas 260x26x16 cm je standard, a u SAD-u 240-270x26x18 cm. Vijek trajanja drvenog praga ovisi o impregnaciji:

- Bukov neimpregniran 2-3 god., a impregniran 24 god. - Hrastov neimpregniran 11 god., a impregniran 18 god

Za proizvodnju kolosječnih i skretničkih pragova prihvatljiva je bukva, europski hrast, primorski i obični bor. Sirovi pragovi suše se od 1 do 2 godine zatim se pod tlakom impregniraju antisepticima od kojih se najviše koristi kreozotno ulje. Impregnacija prodire u drvo u smjeru uzduž praga (smjer vlakana). Europa nakon 15 godina prosječno mjenja pragove. Oštečenja drvenih pragova nastaju:

1. Utiskivanjem podložne ploče 2. Širenje rupa oko pričvrsnog pribora i stvaranje uzdužnih pukotina 3. Gnjiljenje i oštećenje hrđom koja se širi iz ploča pričvrsnog pribora

Održavanje drvenih pragova obavlja se: 1. Ukručivanje rupa od pričvrsnog pribora usadcima i punjenje plastikom 2. Struganjem površine i naknadnom impregnacijom toga dijela površine na koji se polažu

tračnice Kolosjek u kojem leže naizmjenično drveni stari i novi pragovi su izloženi jačem naprezanju .

BETONSKI PRAGOVI

Poprečni presjeci drvenih pragova

11

3. Betonski pragovi

Betonski pragovi du u odnosu na drvene jeftiniji i trajnost im se predviđa 50-60 godina. - Prednosti:

 Velika masa (200-300 kg) – važna za stabilnost kontinuirano zavarenog kolosijeka  Velika sloboda dizajna i konstrukcije  Relativno laka proizvodnja

- Nedostaci:  Manja elastičnost nego kod drvenih  Osjetljivost na oštečenja zbog udara (pri iskliznuću vozila)

Betonski se pragovi uvijek armiraju, najčešće se izrađuju kao dvodijelni (s običnom armaturom) ili jednodijelni (s prednapetom armaturom).

Dvodjelni betonski prag

Prednosti dvodjelnih: - Jasno izražena naležna površina u tučencu - Veliki bočni otpor u tučencu

Jednodijelni betonski prag tip PB-85K

Prednosti jednodjelnih: - Niža cijena - Mala mogućnost pucanja - Može biti prednapet

Jednodijelni poprečni pragovi su pogodni za upotrebu na dugim trakovima tračnica jer se dobiva kruća i otpornija kolosiječna rešetka. Betonski se pragovi trebaju ugrađivati samo na dobroj i čvrstoj podlozi i kvalitetnim zastorom te elastičnim pričvrsnim priborom. Upotreba čeličnih pragova veoma je sužena zbog otežanog postizanja izolacija, održavanja i visoke cijene, iako imaju i prednosti koje se očituju u velikoj točnosti dimenzija i dugom vijeku trajanja.

12

Kolosječni pribor

- Pričvrsni pribor (povezivanje tračnica i pragova) - Dopunski pribor (za ojačavanje kolosiječne rešetke) - Spojni pribor (za spajanje tračnica međusobno)

1. Pričvrsni pribor

Osnovne funkcije pričvrščivanja: - Što dulje zadržavanje pričvrsne sile kojom se tračnica veže za prag - Održavanje smjera tračnice u vodoravnom i uspravnom smjeru - Smanjenje specifičnog tlaka koji tračnica prenosi na prag - Sprečavanje pomicanja tračnica povečanjem uzdužnog otpora kolosjeka - Održavanje propisne širine kolosjeka - Ublažavanje (amortiziranje) oscilacija tračnica - Smanjenje sila koje se prenose na prag i zastor

Pričvrsni pribor treba imati sljedeće značajke: 1. Treba biti što lakši 2. Treba imati što manje djelova 3. Treba se moći rabiti na drvenim i betonskim pragovima 4. Treba se lako ugrađivati i održavati (mehanizirano) 5. Da mu je cijena što niža

Razlikujemo: pričvrsni pribor tipa K, elastični pričvrsni pribor, pričvrsni pribor tipa SKL, tipa PANDROL, tipa NABLA. Elastični pričvrsni pribor pokazao se boljim od krutog:

- Bolje elastične osobine - Bolja tehnička svojstva pri držanju u kolosjeku - Manja cijena održavanja kolosijeka

2. Dopunski pribor

U kolosijeku dolazi do uzdužnog pomicanja tračnica zbog djelovanja vodoravnih uzdužnih sila, odnosno sila usmjerenih u pravcu osi kolosijeka. Na pojavu pomicanja tračnica mogu utjecati:

- Kočenje ili pokretanje kompozicije - Temperaturne promjene - Udari kotača na spojevima tračnica

Djelovanju uzdužnih sila suprostavlja se trenje između pričvrsnog pribora i tračnice te nožice tračnice i podloge. Znatnu ulogu ima i trenje između praga i zastornoga gradiva. Pomicanje tračnice sprječava se ugradnjom naprava protiv pomicanja (74 naprave na 37 pragova u duljini oko 50 m)

13

3. Spojni pribor

Spoj dviju tračnica ugrađenih u kolosijek, ostvaren vezicama i uzajamno povezanim vijcima, naziva se sastav tračnica. Vezice imaju sljedeće zadaće:

- Da povežu dvije tračnice i spriječe pomicanje u vodoravnom i uspravnom smjeru - Da prime jedan dio uspravnog opterećenja pri prolasku vlaka - Da omoguće uzdužnu dilataciju tračnica zbog promjene temperature

Sastavi tračnica dijele se prema: - Položaju u kolosijeku (nasuprotni i izmjenični) - Položaju s obzirom na oslonce (podbočeni i viseći) - Vodljivosti električne struje (neizolacijski i izolacijski) - Načinu ostvarivanja veze između tračnica (lijepljeni i nelijepljeni)

Os kolosijeka

a) Nasuprotni sastav

Os kolosijeka

b) Izmjenični sastav

Položaj sastava tračnica s obzirom na položaj u kolosijeku

Položaj tračnica s obzirom na oslonce

14

Zastorna prizma

Glavne zadaće zastora su: - Ravnomjerno prenošenje primljenih opterećenja od pragova na ravnik pruge (specifični

tlak na ravnik pruge ne smije priječi dopuštenu granicu nosivosti tla) - Sprječavanje uzdužnog i poprečnog pomicanja pragova - Omogućavanje dobrog otjecanja oborinskih voda - Prigušenje primljenih oscilacija

Najbolje gradivo za izradu zastora je drobljeni tučenac od eruptivnih stijena. Zrnca tučenca moraju biti oštrog ruba, podjeljena su u skupine:

1. Skupina Ø 35,5 – 63,0 mm 2. SkupinaØ 25,0 – 35,0 mm 3. SkupinaØ 15,0 – 25,0 mm 4. SkupinaØ 5,0 – 15,0 mm

Tučenac 1. Skupine ugrađuje se u kolosijeke i skretnice svih pruga, a onaj krupnoče 2. Skupine u sporedne pruge i kolodvore. Tučenac se ugrađuje strojno pa gradivo mora biti otporno na udarce.

Presjek zastorne prizme

Uređenje posteljice i temeljne podloge

Tlak na posteljicu kod kolosjeka bez zaštitnih slojeva je mnogo veči nego kod kolosjeka sa zaštitnim slojevima radi malene površine prijenosa sila. Pod utjecajem prometa čestice s tla se podižu i onečišćavaju zastornu prizmu, smanjuje se trenje između tucanika u zastornoj prizmi, te se povečava tlak na temeljnu podlogu. Da bi smanjili potrebe za povečanim održavanjem pruge nužno je ugraditi zaštitne slojeve. Zaštitni slojevi štite podlogu (temeljno tlo) od štetnih utjecaja. Oni odvode vodu da ne dolazi do omekšanja podloge, a sastoje se od jednog ili dva sloja posebno složene mješavine od prirodnog ili umjetnog gradiva. Gradnja zaštitnih slojeva je potrebna na mjestima gdje posteljica nema dovoljnu nosivost i kada je nužna zaštita posteljice od smrzavanja. Uloga zaštitnog sloja (tampona) je da:

1. prenosi sile kolosjeka na podlogu i da ih rasprostire što ravnomjernije 2. da štiti tlo od smrzavanja 3. da poboljšava nosivost zemljane podloge 4. da odnosi površinsku vodu 5. stvara filtar između podloge i tucaničkog zastora kako bi se sprječilo njihovo međusobno

mješanje 6. Zaštitni sloj prigušava djelovanje titraja na tlo

Zaštitni sloj mora biti postojan, vodonepropustan i otporan na smrzavanje.

15

Ugradnja umjetnih geomaterijala

Umjetni geomaterijali se postavljaju između temeljne podloge i zaštitnog sloja. Izrađuju se iz poliestera, polipropilena, polietilena, poliamida, polivinilklorida, a isporučuju se kao :

- Geotekstil - Geomreže - Geokompoziti

- Geotekstil se proizvodi od poliamida, mogu biti netkani, tkani i pleteni, ako se proizvode kao netkani debljine su od 1 do 5 mm. Tkani geotekstili su čvršći od netkanih, isporučuku se širine 2,5 m do 6 m, a međusobno se spajaju zavarivanjem, šivanjem i preklapanjem (30-60 cm)

- Geomreža se proizvodi od polietilena, polipropilena, nastaje rastezanjem umjetnog materijala ili spajanjem vlakana u pravokutnom smjeru. Isporučuje se u smotci širine od 2 do 4 m, a spajaju se željeznim spojnicama.

- Geokompoziti su spojevi geotekstila i geomreže, uloga im je razdvajanje i armiranje temeljne podloge

Temeljna podloga

- Krupno zrnasti materijal – kamenje 30-40 mm i pijesak - Sitno zrnasti materijal – prah i glina - Mješavine

Oštečenja mogu nastati: - prodiranjem pjeska kroz zastor od tučenca do gornje površine pragova (kod jednoličnih

nekoherentnih materijala) - Labavljenjem zemljine posteljice i stvaranjem pukotina (kod slabo vezanih tla)

Stvaranjem korita pod pragovima dolazi do ispupčenja zemljanog materijala između pragova prema rubovima prizme. Uvale su obično duboke do jedan metar ispod gornjeg ruba praga, nazivamo ih plitkim uvalama za razliku od dubokih koje mogu biti duboke i do 3 m (ojačati podlogu).

Skretnice

Skretnice su konstrukcije željezničkog gornjeg ustroja koje omogučavaju neometan prijelaz željezničkih vozila s jednog kolosjeka na drugi. Sastoji se od:

- prijevodničkog uređaja - međutračnice - srcišta.

Prijevodnički uređaj je dio skretnice koji služi za usmjeravanje željezničkih vozila na željeni smjer vožnje. Sastoji se od dviju glavnih naležnih tračnica, dviju prijevodnica, kliznih jastučića, polužja prijevodničkog uređaja, skretničkog zatvarača i postavnog uređaja.

16

Međutračnice skretnice su srednji dio skretnice koji povezuje prijevodnički uređaj sa srcištem. Sastoji se od četiriju običnih voznih tračnica od kojih jedan par vodi u pravac, a drugi u skretanje.

Srcište je dio skretnice na kojem se sijeku oba smjera vožnje preko skretnice, u pravac i u skretanje. Sastoji se od vrha srca, dviju krilnih tračnica, dviju skretničkih vodilica i dviju voznih tračnica.

Glavni dijelovi skretnice

Skretnice moraju omogućiti mirnu vožnju u pravac nesmanjenom brzinom, a na odvojni kolosijek s dovoljno velikom brzinom. Stoga se najveća dopuštena brzina skretanja u odvojak (za skretnice bez nadvišenja) računa:

[km/h]

Označavanje skretnica: JS – 60 – 500 - 1:12 – L - (PB-85)

JS – jednostrana skretnica (tip skretnice) 60 – tip tračnice (UIC-60) 500 - polumjer luka skretanja (R) 1:12 – kut skretanja (tgα=1/12) L – ljeva skretnica PB–85 – tip praga (betonski), najčešće drveni Podjela skretnica prema namjeni i konstrukciji:

- Jednostruke – od glavnog kolosijeka odvajaju samo jedan odvojni kolosijek u skretanje - Dvostruke – služe za povezivanje tri kolosjeka - Križne – postavljaju se na križanjima dvaju kolosijeka u istoj razini ako je na tome mjestu

potrebno osigurati prelaženje vozila s jednog kolosijeka na drugi - Kombinirane – mogu povezivati različite širine kolosijeka

Položaj skretnica pri odvajanju kolosjeka u istom smjeru: Najmanji razmak od završetka jedne do početka druge skretnice jednak je najmanje 7,5 m. U nedostatku prostora u skretničkim nizovima međupravac se može izostaviti kod skretnica koje nemaju proširenje kolosjeka na samome početku.

17

Križišta

Konstrukcije željezničkog gornjeg ustroja koje omogućuju križanje dvaju kolosijeka pod određenim kutem, vožnju po svakom kolosijeku, ali ne dopuštaju prijelaz željezničkih vozila s jednog na drugi kolosijek kako je to kod skretnica. Razlikujemo:

- Obična – nastaje kada se dva kolosijeka u pravcu iste ili različite širine presijecaju u istoj razini.

- Lučna – nastaje kada se dva kolosijeka iste širine križaju u istoj razini, gdje su jedan ili oba kolosijeka u luku.

Oblici običnog križišta Oblici lučnog križišta

Međik ili granični kamen

Međik je mjesto iza skretnice od kojeg je moguća uporaba susjednih kolosjeka bez smetnji, to je granica do koje se može koristiti jedan kolosjek, a da se ne ometa vožnja po drugom kolosjeku. Za kolosijeke u pravcu međik se postavlja na razmaku 3,50 m između osi dvaju susjednih kolosijeka, kod priključaka na otvorenoj pruzi razmak je 4,0 m.

Međik mora biti obilježen dobro vidljivom oznakom, kako bi se mogao uočiti u svim vremenskim uvjetima. Postavlja se kao vodoravna gredica obojena bijelam bojom. Izrađuje se od betona ili metala, a često su to i ubetonirani komadi tračnice obojeni bijelom bojom.

Položaj međika Međik

18

SLUŽBENA MJESTA NA ŽELJEZNIČKOJ PRUZI

Službena mjesta uzduž pruge najčešće se dijele prema:  zadatku, vrsti i obujmu tehničkih sredstava  značenju (karakteru)  položaju na mreži

1. Podjela prema zadatku i tehničkim sredstvima:

Temeljna jedinica željezničkog prometa naziva se kolodvor. Međutim, svako mjesto na kojemu se zaustavlja vlak ili obavljaju određene tehničke, odnosno komercijalne radnje ne može se smatrati kolodvorom. Stoga se razlikuju sljedeća službena mjesta na željezničkoj pruzi:

a) Kolodvor - veće službeno mjesto na pruzi u kojemu se obavljaju prihvat i otprema putnika, utovar i istovar stvari, križanje i pretjecanje vlakova, prema potrebi razvrstavanje, odnosno sastavljanje vlakova. Kolodvor mora imati određen broj kolosijeka, signalno-sigurnosne uređaje, sredstva veze, postrojenja za putnički promet, mjesni (lokalni) robni rad i posebne funkcije (čišćenje, opskrbljivanje i održavanje vagona). Prema općoj podjeli sve se kolodvorske radnje mogu svrstati u dvije skupine:

a. radnje vezane za davanje usluga korisnicima željeznice (prodaja karata, ukrcavanje ili iskrcavanje putnika, utovar ili istovar prtljage, vagonskih, komadnih i poštanskih pošiljaka) te administrativni poslovi vezani uz te usluge;

b. tehničke radnje vezane za sigurno odvijanje prometa (pretjecanje i križanje vlakova, rastavljanje i sastavljanje kompozicija vlakova, itd.)

Kolodvor

b) Postaja - manje službeno mjesto na pruzi u kojemu se obavljaju potpun ili ogranićen prihvat i otprema putnika, utovar i istovar stvari. a koje se nalazi između dvaju rasporednih kolodvora.

Postaja

19

c) Stajalište - službeno mjesto na pruzi, propisno opremljeno, a obavlja ograničen prihvat i otpremu putnika. U stajalištu se zaustavljaju vlakovi za prijevoz putnika (uglavnom lokalnih) radi njihovog ulaska u vlak i izlaska iz vlaka.

Stajalište

d) Ukrižnica - službeno mjesto na jednokolosiječnoj pruzi u kojemu se obavlja križanje i pretjecanje vlakova. Osim glavnoga prolaznoga kolosijeka, ima barem još jedan kolosijek obostrano (ili samo jednostrano) vezan, signalno-sigurnosne uređaje i sredstva veze. Može obavljati lokalni putnički promet te prihvat i otpremu prtljage.

Ukrižnica

e) Mimoilaznica - službeno mjesto na dvokolosijčnoj pruzi u kojemu se obavlja mimoilaženje i pretjecanje vlakova. Pored dva glavna prolazna kolosijeka, obično ima još dva kolosijeka najčešće obostrano spojena. Može se rabiti za prihvat i otpremu putnika te utovar i istovar prtljage. Od tehničkih sredstava ima signalno-sigurnosne uređaje i sredstva veze.

Mimoilaznica

f) Raskrižje - službeno mjesto na pruzi u kojemu se sijeku dvije pruge u razini. Opremljeno je signalno-sigurnosnim uređajima i sredstvima veze.

Raskrižje

20

Podjela kolodvora prema vrsti rada:

- Putnički - Teretni - Mješoviti

1. Putnički kolodvori opslužuju isključivo putnički promet i u njemu se obavljaju tehničke i komercijalne radnje vezane za promet putnika. Dijele se na:

 putničke kolodvore na kojima se obavlja promet putnika, prtljage, poštanskih pošiljaka, brzovozne robe i druge robe u malim količinama

 tehničko-putničke kolodvore sa zadatkom da obave pripremu vlaka (čišćenje, opskrbljivanje, održavanje za sigurno odvijanje putnlčkog prometa.

2. Teretni kolodvori obavljaju tehničke i komercijalne radnje vezane za teretni promet. Dijele se na:

 teretne kolodvore, koji mogu služiti prvenstveno za:  vagonske pošiljke  komadnu robu

 tehničko-teretne kolodvore sa zadaćom obavljanja masovnoga i rasporednog rada.

U sastavu tehničko-putničkoga kolodvora i tehničko-teretnoga kolodvora su i postrojenja za održavanje i opskrbljivanje vučnih sredstava.

KOLODVORSKI KOLOSIJECI

Podjela kolosijeka u kolodvorima prema njihovoj namjeni:

1. Osnovni kolodvorski kolosijeci: a. glavni prolazni b. prijamno-otpremni c. za razvrstavanje vagona d. utovarno-istovarni i dr.

2. Pomoćni kolodvorski kolosijeci: a. Izvlačni b. Štitni c. Lokomotivski d. Garažni e. Spojni f. Sporedni g. za kolosiječnu vagu i gabarit h. industrijski i. slijepi (krnji) i dr.

Potrebno je istaknuti da kolodvorske kolosijeke nije moguće u potpunosti podijeliti na osnovne i pomocne zbog namjene pojedinih kolodvora, odnosno zbog uvjeta na njima.

Nazivi i namjena kolosijeka

Kolosijeci na kolodvoru imaju različite namjene. Upravo prema tim namjenama najčešće imaju i svoje nazive:

- Normalni kolosijek je kolosijek u kojega je širina kolosijeka 1435 mm.

21

- Glavni kolosijek je unaprijed određeni kolosijek u službenom mjestu namijenjen za prijam i otpremu vlakova.

- Glavni prolazni kolosijek je neposredni produžetak otvorene pruge koji se smatra njezinom sastojnicom na području postaje. Na dvokolosiječnim prugama ima dva glavna prolazna kolosijeka.

- Matični kolosijek je spojni kolosijek od kojeg se na području kolodvora odvaja više manipulacijskih ili industrijskih kolosjeka.

- Izvlačni kolosijek je slijepi kolosijek u službenom mjestu s večim manevarskim radom na koji se izvlače vagoni iz prijamnih, rasporednih ili manipulacijskih kolosijeka radi razvrstavanja vagona. Služi za odvajanje manevarskog rada od prometa vlakova tako da ne ometa vlakovne vožnje na pruzi

- Garažni kolosijek služi za ostavljanje vagona ili kompozicija vlaka koji se u stanovitom vremenu ne rabe.

- Industrijski kolosijek je kolosijek koji se redovito priključuje u postaji ili kolodvoru, a iznimno na otvorenoj pruzi. Ne služi javnom prometu nego samo za nositelje prava korištenja.

- Štitni kolosijeci obavljaju zaštitu vožnje po glavnom prolaznom kolosijeku. Oni štite vlak koji prolazi glavnim prolaznim kolosijekom od bočnog udara s pokrajnjih kolosijeka. U slučaju da se vlak ne zaustavi ispred međika ili izlaznog signala, te pretrči preko kolosijeka i skretnice, kao zaštita predviđa se slijepi kolosijek duljine najmanje 50 m.

- Slijepi (krnji) kolosjek je kolosijek koji je samo s jedne strane skretnicom povezan sa susjednim kolosijekom, a na drugoj strani, na njegovu završetku, nalazi se prsobran.

Korisna duljina kolosijeka

Korisna duljina kolosijeka je duljina mjerena po osi kolosijeka od početne do završne točke dijela kolosijeka na koji se mogu postaviti željeznička vozila, a da pritom ne ometaju vožnju po susjednom kolosijeku. Početna i završna točka korisne duljine kolosijeka može biti međik, izlazni signal, izolacijski sastav, kraj slijepoga kolosijeka. U ovisnosti o osiguranju skretnica određuje se korisna duljina:

1. U kolodvorima s neosiguranim skretnicama i osiguranjem skretnica skretničkim bravama korisna duljina mjeri se od međika do međika

2. U kolodvorima s mehaničkim osiguranjem skretnica i izlaznim signalima korisna duljina mjeri se od međika na ulaznoj strani kolosijeka do izlaznog signala za odgovarajući kolosijek.

KOLODVORSKE GRAĐEVINE I POSTROJENJA ZA PROMET

Kolodvorske građevine i postrojenja za promet služe posredovanju između korisnika usluga i željeznice. Njima se obavlja:

 promet putnika i robe  izdavanje i kontrola voznih karata  primanje i izdavanje prtljage

Dijele se na: 1. Građevine i postrojenja na putničkim kolodvorima:

a. kolodvorska zgrada b. kolodvorski kolosijeci c. peroni s prilazima d. uređaji za prtljažni promet e. uređaji za poštanske pošiljke.

2. Građevine i postrojenja na teretnim kolodvorima.

22

Peron

Peron je uzdignut prostor između kolosijeka ili uz kolosijek službenog mjesta koji u prvom redu služi putničkom prometu, radi što sigurnijeg ulaska i izlaska, prijelaza ili čekanja putnika na vlak. Na peronu se također obavlja utovar i istovar prtljage te brzih i poštanskih pošiljaka. Prema namjeni razlikuju se:

- Putnički peron – rabi se za javni putnički promet - Pogonski peron – rabi se za smještaj uređaja za javnu uporabu (peron za pranje vlakova,

poštanski peron, itd.) U odnosu na kolosijek peroni mogu biti:

- Vanjski – nalazi se s vanjske strane kolosijeka i samo s jedne strane ima rub. Prednosti vanjskih perona su u tome što glavni kolosijek zadržava svoj pravac bez pomicanja, a nedostaci što su vanjski peroni razdvojeni pa se svaki posebno treba opremati.

- Otočni – nalazi se između dva kolosijeka i s obje strane ima rubove. Prednost im je u tome što se trebaju opremati samo jedanput pa postoji mogućnost boljeg iskorištenja prostora. Nedostaci su u tomu što pri potrebi za većim prostorom treba pomicati kolosijeke.

- Čelni – sastoji se od jednog poprečnog perona i nekoliko perona uzduž kolosijeka. Takav oblik perona imaju čelni kolodvori.

Određivanje veličine perona ovisi o: - Položaju perona u odnosu na kolosijek (vanjski, otočni) - Načinu dolaska putnika na peron odnosno odlaska - Položaju prolaza i silaza s perona - Veličini prometa na kolodvoru - Namjeni perona

Duljina perona podešava se prema duljini vlaka. Peron se dimenzionira na duljinu najdulje kompozicije putničkog vlaka koji se zaustavlja uz njega i na to se dodaje 10 m zbog netočnosti zaustavljanja vlaka. Visina perona je uspravna izmjera između gornjeg ruba tračnice i prometne površine perona. Peron se mora nalaziti što bliže vagonu koji stoji na kolosijeku kako bi putnici što lakše ušli u njega. U opremu perona ubrajaju se:

- natkrivanje perona - zaštita ulaza (ograda) - zaštita od vjetra i vremenskih nepogoda - uređaji za obavješčivanje - uređaji za osvjetljenje i ozvučenje - uređaji za opskrbljivanje putnika.

TEHNIČKI KOLODVORl

Tehničko-putnički kolodvor

Kolodvori u kojima započinje ili završava vožnja putničkih vlakova moraju biti opremljen postrojenjima za čišćenje, pregled, održavanje, popravak i opskrbljivanje vlakova. Često se to obavlja na posebnoj skupini kolosijeka u sklopu postojećega kolodvora, međutim, u velikim željezničkim čvorovima takva se postrojenja smještaju u posebne tehničko-putničke kolodvore koji se nalaze u neposrednoj blizini putničkoga kolodvora kako bi bilo što manje praznih vožnji. Zadaća kolodvora (ili skupine kolosijeka) jest da pripremi garniture vlakova za iduća putovanja. Tehničko-putnički kolodvor ima sljedeća osnovna postrojenja:

- kolosiječna postrojenja - postrojenja za vanjsko pranje vagona

23

- servisna postrojenja

1. kolosiječna postrojenja

Osnovne skupine kolosijeka su: - Prijamna skupina na kojoj se obavlja prijam vlakova, tehnički pregled vagona, utvrđivanje vidnih

oštečenja, grubo čišćenje, Ietimičan pregled unutarnjih i vanjskih instalacija, sanitarni pregled, skidanje prljave opreme.

- Skupina za preslagivanje vagona služi za izdvajanje pojedinih vagona iz garniture vlaka. Izdvajaju se vagoni na kojima je potrebno obaviti popravak, vagoni za spavanje, vagon blagovaonica, vagoni s ležajevima, poštanski vagon.

- Skupina za čišćenje, opskrbljivanje i održavanje vagona sastoji se od raznih uređaja za čišćenje kompozicija, skladišta materijala za opskrbljivanje, te radionica za popravak i održavanje vagona.

- Tu se obavlja: o detaljan unutarnji i vanjski pregled vagona, te otklanjanje svih uočenih nedostataka o unutarnje čišćenje i pranje vagona o podmazivanje uređaja o punjenje i zamjena akumulatora o proba uređaja za električno grijanje vagona o opskrba vodom, sanitarnim materijalom, rubljem, hranom te ostalim potrepštinama

za dobro funkcioniranje vlaka. - Otpremna skupina služi da u njoj pripremljene garniture putničkog vlaka čekaju na polazak. U

ovoj skupini se obavlja kontrolni pregled kako bi garnitura u cijelosti bila spremna za vožnju

2. Postrojenje za pranje vagona i servisiranje vagona

Vanjsko pranje vagona obavlja se posebnim uređajima. Postoje dva osnovna tipa uređaja: pokretni i stabilni. Ako se koriste pokretni uređaji garnitura vlaka stoji na kolosijeku, a uređaj se kreće. Rabe se na manjim tehničko-putničkim kolodvorima. Stabilni uređaji su fiksni, a garnitura se kreće. Postrojenje se nalazi na betonskoj ploči uz koju moraju biti i uređaji za pročišćivanje vode i neutralizaciju. Tehničko-putnički kolodvor ima i servise za:

- vagone za spavanje - vagone-blagovaonice - poštanske vagone - vagone za brzovoznu robu - raskuživanje vagona.

Tehničko-teretni kolodvor

Tehničko-teretni kolodvor je specijalni kolodvor koji služi isključivo za masovno razvrstavanje vagona u teretnom prometu. U njemu se obavlja:

- rastavljanje prispjelih teretnih vlakova - razvrstavanje vagona po pravcima i kolodvorima - sklapanje novih teretnih vlakova.

U sastavu tehničko-teretnoga kolodvora obićno se nalaze i postrojenja za održavanje, pranje, opskrbljivanje lokomotiva, te održavanje i pranje vagona.

24

Smještavaju se: - u okviru velikih željezničkih čvorova, gdje se sastaje više željezničkih pruga sa znatnim

teretnim prometom i gdje se obavlja znatna izmjena vagona između pojedinih željezničkih pruga

- u okviru velikih industrijskih ili gospodarskih središta s masovnim utovarom ili istovarom robe.

Prema broju i međusobnom rasporedu kolosiječnih skupina, mogu biti: - uzastopni –najčešći, ima prednost zbog znatno povoljnijeg i ekonomičnijeg manecarskog

rada, ali mu je nedostatak u „razvučenosti“ postaje što otežava nadzor nad radom. - Usporedni – ima prednost pred ostalima zato što koncentrira sva postrojenja i omogućuje

lagan pregled rada. Nedostatak su mu povratne vožnje pri izvlačenju na izvlačnjak zbog čega se troši više vremena nego pri uzastopnom položaju skupina kolosijeka

- Kombinirani - nastaje kombinacijom usporednog i uzastopnog položaja kolosijeka. Dijelovi tehničko-teretnoga kolodvora:

- prijamne skupine kolosijeka - služi za prihvat vlakova s priključnih pruga i rastavljanje vlakova.

- Spuštalice - postrojenje za obavljanje manevarskog rada većeg obujma - skupine kolosijeka za razvrstavanje vagona -osnovni (za razvrstavanje vagona) i pomoćni

kolosijeci (za popravak, za pretovar oštečenih vagona, za kolosiječnu vagu) - otpremne skupine kolosijeka - služi za otpremu novo sastavljenih vlakova - skupine kolosijeka za sastavljanje sabirnih vlakova – zasebna skupina kolosijeka koja je

obićno smještena na kraju skupine za razvrstavanje vagona. - tranzitne skupine kolosijeka - treba biti povoljno smještena u odnosu na priključne pruge.

Obično je smještena usporedno sa skupinom za rastavljanje vagona ili otpremnom skupinom

- radionica za održavanje lokomotiva i vagona - postrojenja za pranje i opskrbljivanje lokomotiva - pomoćnih kolosijeka.

nema postavljenih komentara
ovo je samo pregled
3 prikazano na 24 str.
preuzmi dokument