izravni porezi dgsgvsgsbhsbhsbnsnbsn, Završni rad' predlog Ekonomija. Università Politecnica delle Marche
margareta-boric
margareta-boric

izravni porezi dgsgvsgsbhsbhsbnsnbsn, Završni rad' predlog Ekonomija. Università Politecnica delle Marche

DOCX (234 KB)
13 str.
1broj preuzimanja
14broj poseta
Opis
seminarski radbbfbhsfbfsbfsnbfsnfsns
20 poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 str. / 13
ovo je samo pregled
3 prikazano na 13 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 13 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 13 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 13 str.
preuzmi dokument

1.UVOD

Kroz povijest porezi su se razvijali u skladu sa potrebama države i njenom funkcijom, primjerice u ranom srednjem vijeku bili ubirani od ljetnice i imali su isključivo prisilni

karakter, danas država oporezuje skoro svaki oblik ekonomske aktivnosti građana i pravnih

osoba pod njezinom jurisdikcijom u gospodarskim jedinicama, odnosno novcu, u sustavima

demokracije nemaju prisilni karakter do trenutka ne udovoljavanja poreznoj obvezi te tada to

postaju.

Sukladno temi ovog rada u prvi plan bit će stavljeni izravni porezi, odnosno porez na

dohodak, prirez porezu na dohodak i porez na dobit. Općenito govoreći ovakva podjela na

izravne i neizravne poreze vrši se po kriteriju prevaljivosti. Dakle izravni su neprevaljivi a

neizravni su prevaljivi na neku treću osobu.

2. OPĆENITO O POREZIMA

1

Porezi su u suvremenim državama najznačajniji instrument prikupljanja prihoda i imaju

dominantnu ulogu među instrumentima javnih financija uopće.Oni su dakle fiskalni

instrument putem kojeg javna blagajna dolazi do najvećeg iznosa prihoda, pa tako da oni

čine i najizdašniji državni prihod uopće.1 U principu, prema nekim istraživanjima

oporezivanje odnosno prihodi od poreza čine i do 40 % prihoda nekih država, što je ogroman

postotak.

Dakle, porezi su prisilni prihod države,u demokraciji oni to postaju u određenom trenutku, 2

konkretno u Republici Hrvatskoj svaki zakon akt i podakt daje se na usvajanje Hrvatskom

Saboru, svaki zastupnik koji sjedi u tom domu izabran je transparentno od strane naroda.

Dakle, on je njihov predstavnik te njegov glas za usvajanje novog poreznog zakona u kojem

će porez biti povećan za 2% smatra se i njihovim pristankom na isto.

Ukoliko većina zastupnika odluči podržati taj zakon on se usvaja i smatra se voljom naroda,

te u toj točci i u samoj primjeni on nema oliče prisile. Ako, međutim porezni obveznik ne

udovolji poreznoj obvezi u času dospijeća, izložit će se sankcijama koje se za takav slučaj predviđaju zakonom.3

Porezi su također derivativni prihodi države jer ih ona ubire na konto svojeg poreznog

suvereniteta, tj. prava da sama regulira materiju oporezivanja.4 Oni također imaju svojstvo

nepovratnosti jer mijenjanjem vlasništva nad gospodarskim jedinicama koje su ušle u državnu

blagajnu raspolaže država i ima potpuno vlasništvo nad njima te je to stanje nepromjenjivo,

odnosno država se ne obvezuje na nikakvu protučinidbu subjektu kojeg oporezuje. Država

svoje prihode koristi za izvršavanje osnovnih funkcija (obrana, zdravstvo, ...) to nazivamo

odsutnost neposredne naknade.

Nedestiniranost poreza također je karakteristika poreza jer njihova namjena nije unaprijed

određena već se podmiruju nastali državni rashodi općenito.5 Prihodi ubrani porezom trebali

bi biti utrošeni u javnom interesu. Javni interes teško je definirati, ali možemo zaključiti da on

ovisi o zastupnicima koji sjede u parlamentu koji de facto predstavljaju narod koji ih je i

izabrao, dakle ovisi o stupnju demokratičnosti u državi ubiranja.

2

1 Jelčić, B.: Javne financije , RRiF, Zagreb, 2001., str. 32 2 Jelčić, B.: op.cit., str. 40 3 Jelčić, B.: op.cit., str. 41

4 Jelčić, B.: op.cit., str. 41

5 Jelčić, B.: op.cit., str. 42

2.1. Podjela prema prevaljivosti

Prema prevaljivosti poreze dijelimo na posredne i neposredne odnosno izravne i neizravne. Izravni su oni koji porezni obveznik izravno plaća i nije u mogućnosti prevaliti ih na neki

drugi porezni subjekt, dok su neizravni oni koje je moguće prevaliti6. Pod izravne poreze

ubrajamo:

• porez na dohodak

• prirez porezu na dohodak

• porez na dobit

3 6 Jelčić, B.: op.cit., str. 51

3. POREZ NA DOHODAK

Porez na dohodak specifičan je jer kod poreza na dohodak moguće je, kao kod malo

kojeg drugog poreza, primjenjivati načelo pravednosti poreza, prema kojem svakog

građanina treba opteretiti prema veličini njegove financijske i gospodarske snage.7

Dohodak je teško definirati no postoje bitne odrednice koje on mora ispunjavati, a

smatraju se bitnim pri opisivanju značajki poreza na dohodak:

1. Dohodak je pokazatelj gospodarske snage i vezan je za osobu

2. Dohodak je neto veličina

3. Porez na dohodak je sintetičan, što znači da se s njime oporezuje čitav dohodak

4. Porez na dohodak ne pravi razliku u pogledu izvora iz kojeg se plaća, niti u pogledu ostvarivanja i upotrebe dohotka

5. Porez na dohodak temelji se na zaista ostvarenom dohotku 8

Prema teoriji izvora i teoriji porasta čiste imovine, Schanz definira dohodak kao

iznos koji se može koristiti za potrošnju a da se ne umanji imovina koja je

postojala na početku razdoblja .9 Prema toj teoriji poštuju se obilježja od 2 do 4.

4

7 Brummerhoff, D.: Javne financije , MATE, Zagreb, 1996., str. 288. (Publikacija Saveznog vijeća) Bundesratdrucksache 1973 str 211 - 212

8 Ibid, str. 288

9 Brummerhoff, D.: op.cit., str. 292

Kada se kaže da je dohodak neto veličina pod time se podrazumijeva da u to ne

spadaju sami primitci već, dohodak se dobiva tek kada se od primitka oduzmu

troškovi nastali u svezi s ostvarenjem dohotka.10

Pod načelom ukopnog dohotka kao predmeta oporezivanja smatra se da ne treba

oporezivati dijelove dohotka nego, dohodak treba oporezivati sintetički, dijelovi

dohotka ne čine osnovu oporezivanja, samo zbroj sastavnih dijelova može biti veličina. Tretiraju različito pokazatelj gospodarske snage, i mogu dopuštati da se

dohodci razlikuju11.

Ujednačen tretman dohotka, bez obzira na izvore dohotka, uvjete stvaranja i oblike

upotrebe dohotka, znači da nije bitno od kuda on dolazi, da li je on stečen

imovinom ili od rada, on se tretira kao gospodarska snaga subjekta kojeg se

oporezuje.

Porez na dohodak u načelu se zasniva na dohotku ostvarenom u prošlosti.12 Dakle to je onaj za koji se uistinu može utvrditi postojanost i veličina a rezultat je bilo

rada, bilo prihoda od imovine. Porez na dohodak oblikuje se kao objektivizirana,

apstraktna i agregatna veličina, koja izražava gospodarsku snagu osobe i koja je

tijekom proteklog vremenskog razdoblja nastala kao posljedica tog dohotka.13

3.1 TEHNIKA OPOREZIVANJA DOHOTKA

5

10 Ibid., str. 288 11 Ibid., str. 288

12 Brummerhoff, D.,: op.cit., str. 291

13 Ibid., str. 291

Provodi se tek nakon saznavanja egzaktne porezne osnovice, odnosno veličine

dohotka sa pripadajućim odbitcima. Pri utvrđivanju porezne osnovice država ima

zakonom uređen tako zvani egzistencijski minimum. To je onaj dio dohotka koji se

odbija od porezne osnovice. Država na taj način nastoji popraviti standard svojih

građana te iskazati svoju socijalnu ulogu.

Provodi se na dva osnovna načina

A. individualizirani

a. razrez- na osnovi vlastite prijave poreznog obveznika

b. porez po odbitku – ne plaća ga sam porezni obveznik, već pravna osoba kod koje ostvaruje dohodak

B. Metode koje ne počivaju na individualizaciji i personalizaciji14

a. udovoljavanje poreznoj obvezi plaćanjem paušalnog iznosa poreza

b. prosječno oporezivanje – za sada samo teorijski koncept

3.2.PRIREZ POREZU NA DOHODAK

Obračunska osnovica za prirez porezu na dohodak je porez na dohodak, dok

moguću veličinu prireza propisuje država prema sljedećim kriterijima:

• Općina do 10%

• Grad ispod 30.000 stanovnika do 12%

• Grad iznad 30.000 stanovnika do 15%

• Grad Zagreb 18 %

6 14 Jelčić, B.,: op.cit., str. 248

On pripada jedinici lokalne samouprave na području na kojem je prebivalište ili

uobičajeno boravište obveznika plaćanja prireza porezu.15

4. POREZ NA DOBIT

Porez na dobit također potpada pod skupinu poreza na dohodak. Postoje razna mišljenja

poreznih stručnjaka o ovoj vrsti oporezivanja, dok je primjerice on za Goode-a naprosto još

jedan trošak, a za neke je on porez koji se nazad prevaljuje na radnike u obliku smanjenih

nadnica.16

4.1. BITNE KARKATERISIKE

7

15 https://www.porezna-uprava.hr/HR_porezni_sustav/Stranice/

prirez_porezu_na_dohodak.aspx

16 Jelčić, B.,: op.cit., str. 262

Subjekt oporezivanja nisu fizičke osobe, nego određene, specifične organizacije, pod kojima valja razumjeti jedinstvo ljudi i sredstava ujedinjenih radi određenog cilja

Porez na dobit utvrđuje se na osnovi rezultata gospodarske djelatnosti društva.

Njegovo značenje mijenja se ovisno o tome polazi li se pri njegovom

karakteriziranju od objekta ili pak od subjekta oporezivanja kao odlučujućeg

pokazatelja svrhe njegova uvrštavanja u porezne sustave

Porez na zajednički pothvat

Podvrsta poreza na dohodak17

4.2. OBVEZNIK POREZA NA DOBIT

Porez na dobit primjenjuje se na gospodarske aktivnosti organizacija. Organizacije

na koje se porez na dobit može protegnuti dijelimo u dvije skupine :

organizacije odnosno društva s pravnom osobnošću

i ona koja nemaju pravnu osobnost18

No kako svaka država ima svoj pravni ustroj, ovakva podjela nije svugdje

primjenjiva, odnosno svaka država definira obveznike ovog poreza zakonima.

4.3. UTVRĐIVANJE OSNOVICE POREZA NA DOBIT

Najjednostavnije kroz račun dobiti i gubitka za dano razdoblje, od ukupnih

prihoda oduzmemo ukupne rashode i dobijemo bruto dobit, ona nam je porezna

osnovica za ovaj oblik oporezivanja.

Problem utvrđivanja osnovice poreza na dobit ograničen je i koncentriran na

posebnosti karakteristične za oporezivanje primjenom ovog poreza. karakteristične

8

17 Jelčić, B.,: op.cit., str. 264

18 Jelčić, B.,: op.cit. str. 268 - 269

su pri oporezivanju porezom na dobit dvije skupine za taj porezni oblik posebnih

obilježja:

- elementi kojima se ograničuje gospodarski rezultat organizacije podložne

oporezivanju primjenom poreza na dobit

- specifičnosti koje proizlaze iz samog društva kapitala:

a) skrivena raspodjela dobiti

b) porezni tretman koncerna

c) tretman udjela koje poduzeće - majka ostvari poduzeću – kćeri, pod uvjetom da

udio u tom poduzeću prelazi određeni postotak19

4.4. SUSTAVI OPOREZIVANJA DOBITI

U suvremeno doba razlikujemo dva najčešće primjenjivana sustava oporezivanja

dobiti a to su :

klasični sustav oporezivanja

transmisijski sustav oporezivanja20

Klasični sustav polazi od toga da društvo ima vlastitu pravnu osobnost.

Slika 1. Klasični sustav oporezivanja dobiti

9

19Jelčić, B.: op.cit., str. 269

20 Jelčić, B.: op.cit., str. 271

Jelčić, B.: op.cit., str. 271

U ovom primjeru objašnjen je klasični sustav oporezivanja dobiti, radi jednostavnije

interpretacije postoji samo jedan vlasnik , oporezuje ga se po stopama 15, 25, 35%,

te se vlasniku isplaćuje cijela dobit.

Transmisijski sustavi oporezivanja dobiti razlikujemo s obzirom na njihov stupanj

integracije društva i njegovih vlasnika na:

a. sustav pune integracije poreza na dobit s porezom na dohodak

10

Ako bi se porez na dobit u cijelosti, u punom iznosu, integrirao s porezom na

dohodak koji plaćaju vlasnici udjela, nestalo bi uzroka za ekonomske učinke koji

se u konkurentnom tržišnom gospodarstvu ne bi smjeli događati. Društvo bi tada

bilo samo transmisija, ''nužni prolaz'' kojim bi dobit ostvarena u društvu

dospjela do vlasnika udjela, gdje bi bila oporezovana primjenom marginalne

porezne stope poreza na dohodak vlasnika udjela.

Osnovni nedostatak sustava pune integracije je u tome da vlasnici udjela porez

plaćaju bez obzira na to je li dobit raspoređena ili ne, što može dovesti do

nelikvidnosti vlasnika u slučaju kad se udjeli u dobiti ne isplaćuju, nego

raspoređuju u društvu. U tom slučaju vlasnik udjela ima poreznu obvezu, ali

nema prihoda21. Ovaj sustav se u praksi ne primjenjuje.

b. sustav djelomične integracije poreza na dobit s porezom na dohodak

Njegova glavna uloga je ta, da se porez na dohodak integrira samo s porezom na

dobit na raspoređenu dobit. Efekti tog sustava su u eliminiranju i/ili smanjivanju

''preopterećenja''samo onog dijela dobiti koji je raspoređen.22

Ovakva integracija poreza na dobit s porezom na dohodak može se provesti na

razini društva te na razini vlasnika udjela.

5. ZAKLJUČAK

11

21 Jelčić, B.: op.cit., str. 273

22 Jelčić, B.: op.cit., str. 274

Dakle, porezi su glavni prihodi države iz njih država financira vlastite osnovne

funkcije i ne obvezuje se platitelju na konkretnu protučinidbu. U suvremenim

demokracijskim društvima nemaju prisilni karakter, poprimaju ga u slučaju

neplaćanja porezne obveze.

Prema kriteriju prevaljivosti dijelimo ih na izravne i neizravne. Izravni su oni

koje platitelj nije u mogućnosti prevaliti na drugoga, neizravni su oni koje je

moguće prevaliti na drugoga.

U izravne poreze spadaju porez na dohodak, prirez porezu na dohodak i porez na

dobit. Kod poreza na dohodak primjenjujemo pravilo pravednosti, odnosno

svaki porezni obveznik porez plaća prema svojoj financijskoj i gospodarskoj

moći. Prirez porezu na dohodak obračunava se prema zakonski utvrđenim

stopama za velike i male gradove , općine i Zagreb.

Obveznike poreza na dobit određuje svaka država koja ima svoj pravni ustroj.

Dijele se u dvije osnovne skupine na organizacija koje imaju pravnu osobnost i na one koje to nemaju. Porez na dobit u Republici Hrvatskoj iznosi 20% i

obračunava se na kraju razdoblja. Općenito, obračun se vrši kroz dva osnovna

sistema: klasični i transmisijski.

12

LITERATURA

1. Brummerhoff, D.: Javne financije, 7. potpuno prerađeno izdanje, MATE, Zagreb, 1996.

2. Jelčić, B.: Javne financije, RRiF, Zagreb, 2001.

URL izvori:

1. Porezna uprava, Porezni sustav, pregledano 19.4.2018. https:// www.poreznauprava.hr/HR_porezni_sustav/Stranice/ prirez_porezu_na_dohodak.aspx >

13

nema postavljenih komentara
ovo je samo pregled
3 prikazano na 13 str.
preuzmi dokument