Kisele kise-Vezbe-Ekologija i zastita zivotne sredine-Biologija, Vežbe' predlog Ekologija i zaštita zivotne sredine
house.m.d
house.m.d30 September 2013

Kisele kise-Vezbe-Ekologija i zastita zivotne sredine-Biologija, Vežbe' predlog Ekologija i zaštita zivotne sredine

PDF (151 KB)
12 strane
6broj preuzimanja
1000+broj poseta
Opis
laboratorijske vezbe,Vezbe,Ekologija i zastita zivotne sredine,Biologija,Kisele kise
20 poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 strane / 12

ovo je samo pregled

3 shown on 12 pages

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 shown on 12 pages

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 shown on 12 pages

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 shown on 12 pages

preuzmi dokument
Microsoft PowerPoint - Vježba 4. Kisele kiıe.ppt

1

9MHåED.LVHOHNLãH

Sumporni i dušikovi oksidi su plinovi koji SULURGQRQDVWDMXDNWLYQRãüXYXONDQD ELRORãNRPUD]JUDGQMRPLRGãXPVNLKSRåDUD Me XWLPRQLQDVWDMXLþRYMHNRYLP djelovanjem. Urbanizacija i industrijalizacija uzrokuju zaga enje zraka što nastaje zbog upotrebe fosilnih goriva (ugljen, nafta) za grijanje domova i radnih prostorija, za proizvodnju energije za potrebe industrije i transporta.

2

6YHLQGXVWULMHHOHNWUDQHYHüLQDSUHNRRFHDQVNLK brodova koji se kao izvorom energije koriste izgaranjem fosilnih goriva "proizvode" i u DWPRVIHUXRWSXãWDMXVXPSRUQHRNVLGH QDMþHãüH sumporni dioksid) i druge otrovne plinove kao što su dušikov-RNVLGGXãLNRYGLRNVLGWHXJOMLþQL monoksid LXJOMLþQLGLRNVLG Nošeni vjetrom oni dopiru do velikih udaljenosti. 1MLKRYHWHåHþHVWLFHSDGDMXQDWUDJQDWORDODNãHVHþHVWLFHGLåXXYLãHVORMHYHDWPRVIHUH gdje reagiraju s kapljicama vode u oblacima te padaju s kišom, ponekad zbog utjecaja vjetra i YUORGDOHNRRGL]YRULãWD]DJD HQMD

U reakciji zaga LYDþDLNDSOMLFDYRGH nastaju jako razrije ene sulfatna i GXãLüQD kiselina. To su tzv. kisele kiše, ali kiseli su i snijeg, oblaci i magla.

3

Kisele kiše ne padaju uvijek u zemljama gdje nastaju plinovi koji ih uzrokuju. Plinove raznose vjetrovi, pa se stvara kisela kiša koja pada i drugdje. =ERJWRJDRQHþLãüDYDQMHSUHOD]LGUåDYQH granice. 1DMYHüLVXSURL]YR DþLNLVHOHNLãH]HPOMH Sjeverne Amerike i Europe.

Tako je Velika Britanija 1983. zakiselila oko dva milijuna tona kiše, od kojih je u njoj palo samo 600.000 tona. Ostatak je odnio zapadni vjetar prema kontinentalnoj Europi, osobito u pravcu Skandinavije. 1DMGUDVWLþQLMHSULPMHUHNLVHOLKNLãDQDOD]LPRX(XURSLXSODQLQDPDýHãNHL3ROMVNHJGMHVXRãWHüHQHYHOLNHãXPVNHSRYUãLQH Najgore je pogo HQRGUYHüHMHURQRXSLMD zakiseljenu vodu iz tla, ali kisele oborine zakiseljuju i vodotokove i jezera gdje stradavaju OLþLQNHNXNDFD

4

1DMYHüL]DJD LYDþL]UDND Rafinerije nafte u atmosferu otpuštaju DPRQLMDNUD]OLþLWHRUJDQVNHNLVHOLQH sumporne okside, spojeve ugljikovodika. Veliki su zaga LYDþL]UDNDLQDG]YXþQL avioni koji otpuštaju mnogo dušikovih oksida, a motorna vozila u atmosferu RWSXãWDMXYHOLNHNROLþLQHXJOMLþQRJGLRNVLGD XJOMLþQRJmonoksida i dušikove okside.

1DMYHüL]DJD LYDþL]UDND 6WUXþQMDFLVXL]UDþXQDOLGDMHGQRVWDEORV SRYUãLQRPOLãüDRGP2 za 100 godina SURL]YHGHNLVLNDNROLNRMHþRYMHNXSRWUHEQR ]DJRGLQDåLYRWD $XWRPRELOQDMYHüL]DJD LYDþDWPRVIHUH na relaciji od oko 400 km potroši kisik koji ELþRYMHNXGRVWDMDR]DJRGLQDåLYRWD

5

8JOMLþQLGLRNVLGSRWLVNXMHNLVLN Zelene biljke asimiliraju CO2 iz zraka i od QMHJDLYRGHSRGGMHORYDQMHPVXQþHYH svijetlosti, tj. fotosintezom, izgra uju ãHüHUHLRVORED DMXNLVLN More je sa svojim mikroorganizmima QDMYHüLSURL]YR DþNLVLNDXSULURGL

=ERJYHOLNHVMHþHãXPDL]DJD HQRVWLPRUDWHVYHYHüHJEURMDPRWRUQLKYR]LODLDYLRQDLQGXVWULMHNRMDVYHYLãH]DJD XMHDWPRVIHUXXSRWUHEHVYHYHüHJEURMD sprejeve, sve je manje kisika u atmosferi, DVYHMHYLãHXJOMLþQRJGLRNVLGDXJOMLþQRJ monoksida, spojeva dušika, sumpora, fosfora i drugih otrovnih plinova kojima PRUDPRGRGDWLLþHVWLFHSUDãLQHþD LPHWDOQLKRNVLGDWHYHOLNLEURMUD]OLþLWLK patogenih mikroorganizama.

6

Zaga eni zrak vrlo štetno djeluje na zdravlje ljudi. 2QHþLãüHQL]UDNãWHWQRGMHOXMHQDUD]OLþLWH materijale i gra HYLQVNHREMHNWHXJURåDYD poljoprivredne kulture, a osobito one u blizini gradova, industrijskih središta i prometnica. 8YHüLPJUDGRYLPD]GUDYVWYHQLSUREOHP predstavljaju dim, þD D i smog.

Dim nastaje sagorijevanjem organskih materijala; kod potpunog sagorijevanja GLPVDGUåL&22, vodenu paru i dušik, a kod QHSRWSXQRJ&2LILQHþHVWLFHXJOMLND-þD X 8GLPXVHþHVWRQDOD]HLþHVWLFHSHSHODWH drugi plinovi, ovisno o vrsti goriva. Smog MHRQHþLãüHQMH]UDNDNRMHQDVWDMH zbog nagomilavanja produkata izgaranja þD D&22, SO2) koji se zbog guste magle LOLVORMHYDKODGQRJ]UDNDQHPRJXGLüLX atmosferu.

7

6XKRWDORåHQMH 3UHPDL]YMHãüX,QVWLWXWD]DPHGLFLQVND LVWUDåLYDQMDLPHGLFLQXUDGDXJRGLQL RQHþLãüHQMH]UDNDãWHWQLPSOLQRYLPD nalazilo se unutar dopuštenih granica. Potrebno je naglasiti da se zaga enost zraka mijenja ovisno o godišnjem dobu, atmosferskim prilikama i dobu dana.

0MHUHQMD'UåDYQRJ]DYRGD]D meteorologiju pokazuju da 60% sumpora dolazi iz susjednih industrijski razvijenih zemalja. 8RþOMLYMH]QDWDQXGLRNLVHOLKNLãDLX urbanim i industrijskim središtima i u UXUDOQLPSRGUXþMLPD

8

'UåDYQLKLGURPHWHRURORãNL]DYRGWDNR HU sustavno prati i sveukupno godišnje WDORåHQMHVXPSRUDL]VXOIDWDWHGXãLNDL] nitrata i amonijaka. 6YHXNXSQRJRGLãQMHWDORåHQMH W]YVXKRWDORåHQMH VXPSRUDXJRGLQLYLãHVWUXNRMHSUHOD]LORNULWLþQDJUDQLFHD najviše je bilo u Rijeci (26,7 kg/ha), a zatim u Zagrebu-Maksimir, 3RUHþX i Splitu uz QDSRPHQXGDMHNULWLþQDJRGLãQMDJUDQLFDWDORåHQMDXWOXLYRGDPD-5 kg sumpora/ha.

Kisele kiše i tzv. VXKRWDORåHQMHNLVHOLK tvari zaga uju rijeke, potoke i jezera, štetno djeluju na ribe i cijeli ekosustav vodenog staništa te na šume, usjeve i tlo. 1DLPHNLVHOHNLãHLVSLUXWORXQLãWDYDMXüL KUDQMLYHWYDULLRWDSDMXüLãWHWQHVDVWRMNH

9

ŠWHWQRGMHORYDQMHQDåLYLVYLMHW .LVHOHNLãHLPDMX]DSRVOMHGLFXGYDXþLQND – kiselost same kiše je štetna; – kisele kiše u reakcijama sa stjenovitim tlom PRJXSUHNRPMHUQRSRYHüDWLNROLþLQXPLQHUDOD u tlu.

Bez obzira koliko razrije ena kisela kiša šteti: USJEVIMA – =ERJSRYHüDQHNLVHORVWLLNRQFHQWUDFLMHPLQHUDOD u tlu. Osobito osjetljivi na kisele kiše su zelena salata, zob i SãHQLFDWHMHSULPLMHüHQRYHOLNRVPDQMHQMHXURGDRYLKNXOWXUDX SRGUXþMLPDVXþHVWDOLPNLVHOLPNLãDPD ä,9278892', – Zbog promjene njezine kiselosti i NRQFHQWUDFLMHPLQHUDODGROD]LGRSRUHPHüDMDXKUDQLGEHQLP lancima. LJUDSKOM ZDRAVLJU – +UDQHüLVHELOMNDPDLåLYRWLQMDPD koje u sebi koncentriraju odre ene minerale radi njihove QHUDYQRWHåHXWOX9RGD]DSLüHXNRMXVXGRVSMHOHNLVHOHNLãH PRJXNHPLMVNLUHDJLUDWLVPHWDOQLPFLMHYLPDYRGRYRGDRWDSDMXüL ih i zaga LYDMXüL YRGX]DSLüH GRA EVINAMA – kiseline koje su sastavni dio kiselih kiša kemijski razgra uju kamen, osobito mramor, vapnenac i SMHãþDQLNRVORED DMXüLSOLQLOLMHGQRVWDYQRPUYHüLJD

10

,VWUDåLYDQMDX+UYDWVNRMNUDMHP-ih pokazala su da je u Hrvatskoj zdravo VWDEDODVODERRãWHüHQRDVUHGQMHLMDNRRãWHüHQRVWDEDOD 1DSUYRPHPMHVWXSRRãWHüHQRVWLQDOD]L se jela sa 72%, a zatim pitomi kesten KUDVWOXåQMDNSROMVNLMDVHQRELþQDEXNYDLKUDVWkitnjak sa RãWHüHQLKVWDEDOD ýHWLQMDþHX+UYDWVNRMRãWHüHQHVXYLãHRG 55%, a OLVWDþH nešto manje od 23%.

'UYHüHL]ORåHQRNLVHOLPNLãDPDSRND]XMHNDUDNWHULVWLþQH]QDNRYHSURSDGDQMD: • Prosvijetljena krošnja. Osipanje se širi odozgo prema dolje ili iznutra prema van. Kroz krošnje se dobro vide grane i deblo. • 3RåXWMHOLDVLPLODFLMVNLRUJDQL. Iglice SDGDMXSUHUDQRDOLãüHOLVQDWRJGUYHüDRWSDGDYHüXNRORYR]X • Promijenjen je oblik krošnje, rub nije ]ELMHQYHüLVSUHNLGDQLSXQSUD]QLQD • Sve je više suhih i neprirodno razgranatih grana.

11

/LãDMHYLVXGREDUSRND]DWHOMRQHþLãüHQRVWL zraka zato što njihovo tkivo brzo odumire NDGMHL]ORåHQRNLVHORMNLãL Njih u pravilu nema u gradskim sredinama, ali ih nalazimo u prigradskim i seoskim NUDMHYLPDVPDORPNROLþLQRPNLVHOHNLãH

Zakonodavstvo

Iako postoje naznake da mnoge europske ]HPOMHRGOXþQRQDVWRMHVPDQMLWLãWHWQHHPLVLMHQDMYHüL]DJD LYDþ6$'LGDOMVH slabo odaziva. Konferencija o klimatskim promjenama, RGUåDQDXSURVLQFX1997. u japanskom gradu Kyotu, pokušala je postaviti pravno REYH]XMXüDRJUDQLþHQMDHPLVLMHNDNR]D industrijalizirane, tako i za zemlje u razvoju.

12

Zakonodavstvo

6$'VXSRNXãDOH]DGUåDWLVYRMXUD]LQX emisije prijedlogom da se uvedu kvote, na temelju kojih bi zemlje mogle ispustiti odre HQHNROLþLQHRQHþLãüXMXüLKWYDULLOL takvo svoje pravo prodati drugim zemljama. Takvi su prijedlozi naišli na oštru kritiku ekologa koji na sve zemlje vrše pritisak da smanje emisiju.

komentari (0)

nema postavljenih komentara

budi prvi koji ce napisati!

ovo je samo pregled

3 shown on 12 pages

preuzmi dokument