komparacija imidza hotela, Ostalo' predlog Osnove marketinga. University of Montenegro
aleksandra-n-lijesev
aleksandra-n-lijesev7 December 2017

komparacija imidza hotela, Ostalo' predlog Osnove marketinga. University of Montenegro

DOCX (2 MB)
12 str.
1broj preuzimanja
29broj poseta
100%od1broj ocena
Opis
rad iz marketinga na temu komparacija imidza hotela
20 poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 str. / 12

ovo je samo pregled

3 prikazano na 12 str.

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 prikazano na 12 str.

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 prikazano na 12 str.

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 prikazano na 12 str.

preuzmi dokument

FAKULTET ZA BIZNIS I TURIZAM – BUDVA

SEMINARSKI RAD

Tema: KOMPARACIJA IMIDžA MARKE

HOTELA „HILTON“ I HOTELA „PODGORICA“

Mentor: Prof. dr. Ivo Armenko Studenti:

Marija Otašević 21/15

Nevena Stanković 47/15

Budva, novembar, 2016. godine

UVOD

Sam naziv teme seminarskog rada nas upućuje na razmišljanje, šta je imidž marke? Gdje

uopšte smjestiti hotel u toj koorelaciji. U ovom radu ćemo pokušati pojasniti imidz marke, i objasniti kako jedan hotel sa imidzom posluje i kakve efekte stvara u odnosu na hotel koji

nije brendiran, odnosno nije poznat po svom imidžu marke.

Turizam predstavlja ključan faktor razvoja svake moderne ekonomije. Uspešnost

funkcionisanja privrede neke zemlje umnogome zavisi od uspešnog vođenja njenog turizma,

koji je blisko povezan sa skoro svakom privrednom granom. Značaj turizma je postao kako

jedan od najvećih svetskih prioriteta, tako i evropskih, a u poslednje vreme se i u našoj zemlji

sve veća pažnja posvećuje ovom sektoru, naročito kad aje u pitanju dovođenje svetski

poznatih hotelskih lanaca u Crnu Goru, tipa Hilton, Šeraton i dr.

Savremeni trendovi u turizmu, a tako i u hotelskoj industriji, praćeni su otvaranjem sve većeg

broja hotelskih lanaca, koji se pojavljuju sa svojim markama i u Crnoj Gori, što našu ponudu

obogaćuje i čini je kvalitetnijom.

1. HOTELSKI LANAC - POJAM

1.1. Nastanak hotelskih lanaca

Fenomen hotelskih lanaca, nastao je u USA sredinom prošlog vijeka i zaživio je širom

svijeta, najviše jer sa sobom nosi mnogobrojne vlasničke, upravljačke i marketinške sinergije,

koje se sve više prepoznaju kako u EU, tako i kod nas. Pojam hotelskog lanca nastao je

osnivanjem "Holiday Inn-a", lanca motela građenih uz američke autoputeve. Ovaj lanac

hotela trenutno ne egzistira na teritoriji Crne Gore, najbliži se nalazi u Beogradu, što ga

pozicionira na svetskoj turističkoj mapi, a inače pripada svetskoj hotelskoj grupi "IHG-

InterContinental Hotels Group", koja ima 7 hotelskih marki, preko 160 miliona noćenja

godišnje, skoro 620.000 soba i više od 4.150 hotela u skoro 100 zemalja. Savremeni razvoj

turizma podrazumeva konstantno podizanje kvaliteta turističke ponude, a kroz ulazak

hotelskih lanaca na novo tržište, ne samo da se pojačava konkurentnost tržišta, već se pokreće

čitav niz procesa koji utiču na zapošljavanje i edukaciju kadrova, primenu visokorazvijene

tehnologije, vrhunski kvalitet u poslovanju, standardizaciju, itd., u čemu se ogleda njihova

uloga i značaj, a samim tim i potreba njihovog ulaska na novo tržište.

Međunarodni turizam kakav danas poznajemo, počeo je da se razvija od davnina. Većina

ozbiljnih hotelskih lanaca postavlja određene standarde i time ostvaruju mnogobrojne koristi

kao što je potpuno upravljanje kvalitetom, a to gostu garantuje isti kvalitet i iskustvo u svim

hotelima određenog lanca, posebno ako je reč o hotelskom brendu koji ima definisane

standardne poslovne procedure rada, zatim standarde izgradnje hotela i uređenja soba,

restorana i drugih sadržaja. Navešćemo neke od poznatih hotelskih lanaca i kako su nastali,

sve u cilju da jasnije sagledamo komparaciju hotela sa imidzom i onog bez imidza.

Prvi hotel Johna Willarda Marriotta je The Twin Bridges Marriott u Vašingtonu. U poređenju

sa Ritzom, njegov objekat je napravljen dosta kasnije, tek 1957.godine, a ipak njegovi temelji

su dobro postavljeni, jer danas ovaj lanac zapošljava oko 160.000 ljudi u 2400 hotela sa

426.000 soba u 64 zemlje. Kemmons Wilson je 1952.godine otvorio je prvi Holiday Inn u

Memfisu, a samo sedam godina kasnije je otvorio stoti hotel iz istog lanca

Cesar Ritz sredinom XIX vijeka odlučio da radikalno modernizuje pristup hotelijerstvu, nije ni slutio da će danas njegovo ime biti pojam za luksuz i prestiž. Pre 150.godina, on je tražio

nešto nemoguće, besprekornu higijenu, kupatilo u svakoj sobi, prostrane ormare, laganu

posteljinu, izvrsnu poslugu i obaveznog Štrausa.

Pomenućemo Conrad Hiltona, koji je 1919.godine za 5000 $ (dolara), otvorio prvi hotel u

Teksasu. Danas toliko iznosi noćenje u boljem apartmanu u hotelu iz njegovog lanca. Od

1919 godine pa sve do 2016 godine ovaj lanac hotela nije postojao na teritoriji Crne Gore.

Nekadašnji Hotel Crna Gora u Podgorici, rekonstruisan je i sada posluje pod brendom

hotelaskog lanc a ”Hilton”

1.2. Brend

Kada se kaže brend, misli se na simbol, dizajn ili kombinaciju svega, čime se proizvod ili

usluga razlikuju od konkurencije. Brend je takođe garancija kvaliteta,

Sama konkurencija na tržištu je glavni uzrok za nastajanje marke, brenda ili imidža. Marka,

brend, imidž doprinosi tržišnoj indentifikaciji istovrsnih proizvoda ili usluga. "Prema P.Kotleru, brend predstavlja ime, termin, simbol, dizajn ili njihovu kombinaciju koja

namerava da označi robu ili usluge jednog prodavca ili grupe prodavaca i razlikuje ih od robe

ili usluga konkurenata."

Brendiranje je doprinijlo promjeni navika potrošaća i njihovih želja. Kreiranje i održavanje

iskreiranog imidža je jedan od najvažnijih hotelskih ciljeva. U poslovnom svijetu hotelskih

lanaca postoji više vrsta marki ili brendova, a oni su vezani za način njihovog lansiranja na

tržište. Marketing menadžment međunarodnih hotelskih lanaca definisao je sledeće:

• Marka ili brend (brand) je dodatna vrijednost proizvoda ili usluga i to je ime jednog

hotela ili hotelskog lanca u okviru hotelske grupe.

• Ime hotelskog lanca (brand name) je dio identiteta hotela koji je moguće izgovoriti i

napisati.

• Hotelski znak (brand mark) je identitetsko obiljležje hotelskog lanca koje na

karakterističan način obezbeđuje prepoznatljiv vizuelni simbol, dizajn ili neko

grafičko rješenje.

1.3. Imidž marke

Pojam “imago” kada se prevede na naš jezik znači slika. Odatle i korijen riječi imidž.

Koncepcija imidža je uvedena 1955. godine, od strane Sidney Levy-a i od tada je ovaj pojam

primijenjen u razne svrhe.

Imidž marke predstavlja sliku ili predstavu koja se formira na tržištu i u javnosti o firmi,

poslovnom modelu ili pak, konkretnom proizvodu ili usluzi.”

Imidž je multidimenzionalan pojam. Formira se na dva načina, čije se dejstvo može ispoljiti

istovremeno:

• Direktan način - na osnovu sopstvenog iskustva tj. kontakta sa markom i/ili;

• Indirektan način - na osnovu posrednih impresija, stavova i vjerovanja o marki.Dakle,

imidž čini čitav skup asocijacija ili kako je to R. Vasquez izrazio:

“Imidž predstavlja percepciju o marki koja se sastoji od skupa asocijacija koje potrošači

umemoriji povezuju sa imenom određene marke.”

Hotelski brendovi danas vladaju internacionalnim turističkim tržištem i otuda i potreba da se

definiše brend, imidž i marka u hotelijerstvu. Hotelski brendovi diktiraju trendove, stil života,

podižu svijest potrošača kroz kreiranje ponude koja je uvIJek korak ispred konkurencije.

Definisanje rasta i razvoja hotelskih lanaca je objašnjeno kroz direktne investicije putem

akvizicija i zajedničkih ulaganja i kroz ugovorne aranžmane putem franšize, ugovora o

menadđmentu, strategijske alijanse i ugovora o zakupu. Potreba nacionalnog hotelskog lanca

u Crnoj Gori je evidentna, a za sada postoje neki od domaćih investitora koji gradnjom dva ili

tri hotelska objekta u različitim gradovima iskazuju želju da se i uvrstimo u grupu zemalja

sa nacionalnom hotelskom markom.

T. Joice smatra da imidž treba izjednačiti sa stavom, kada navodi:“Slika proizvoda je slijed

asocijacija koje je neka osoba stvorila prema nekom artiklu. Ne predlažem da sečini ikakva

razlika između stava prema proizvodu i slike proizvoda.”

Ono što je bitno uočiti jeste da imidž, tj. njegova izgradnja, predstavlja jedan

kompleksanfenomen u kome preduzeće ima manje ili više, ali nikad potpuno kontrolišuću

ulogu.

To što preduzeće osmisli i plasira određenu marku, te planski utiče na izgradnju njenog

imidža, ne znači da će je potrošači obavezno prihvatiti i stvoriti sa istom onaj tip veze koji preduzeće preferira ili u prevodu – stvarni imidž se najčešće razlikuje od planiranog. Zbog

toga se pri izgradnji imidža posebno ističe značaj komunikacionog ili promocionog miksa.

2. KOMPARACIJA HOTEL PODGORICA I HOTEL HILTON

2.1. Hotel Podgorica

Polazeći od identitetskih elementa marke, koje u ovom slučaju hotel „Podgorica“ ima, to su

samo ime hotela. Hotel ima svoj logo sa dva slova HP uokviren au kvadrat, oivičena zlatnom

bojom.

Slika br. 1 Logo hotela "Podgorica"

Hotel ima jedinstvenu lokaciju. Nalazi se u centralnom dijelu grada, a istovremeno je u

mirnoj rekreativnoj zoni, što mu daje posebnu atraktivnost pogotovo u ljetnim mjesecima

kada su mikroklimatski uslovi na ovoj lokaciji mnogo povoljniji nego na drugim lokacijama

u gradu. Dodatna pogodnost je blizina svih glavnih administrativnih, privrednih i sportskih

centara u gradu.

Hotel danas predstavlja jedinstveno arhitektonsko djelo renomiranog crnogorskog arhitekte

Svetlane Kane Radović. Za ovaj projekat ona je dobila Borbinu Nacionalnu nagradu za

arhitekturu sa posebnim akcentom na uklapanje u postojeći prirodni ambijent. Autentičnost

spoljašnjeg izgleda i moderan unutrašnji dizajn u potpunosti zadovoljavaju visoke standarde

ugostiteljskih usluga.

Smatram kao nedostatak u predstavljanju ovog hotela eventualnim posjetioima sto nema

slogana, a to je važan element imidža marke. Trebao bi da koristi sve instrumente marketing

miksa, kako bi svoju marku plasirao na tržište.

Slika br. 2 Hotel Podgorica

Iz tog razloga identitet se često naziva “opisom” ili “deskripcijom” marke. Dakle, to je ono što hotel šalje ka tržištu. Ono što potrošači/stejkholderi primaju, tj. sve ono što percipiraju o

marki,čini sliku ili imidž marke, koja ne predstavlja ogledalo njenog identiteta, jer potrošač

ne prima pasivno informacije koje šalje hotel, već ih kombinuje sa informacijama do kojih

dolazi iz drugih izvora, od kojih jedan čini i memorija potrošača, što znači da često dolazi do

specifične prerade primljenih informacija.

Za ovakav proces je potrebno vrijeme. Hotel u svakom slučaju nastoji stvoriti kod potrošača

što više pozitivnih asocijacija, koje se akumuliraju i vode ukupnoj pozitivnoj slici ili imidžu,

koji ujedno reflektuje “snagu” marke. Međutim, imidž marke nije krajnji cilj, već posredna

karika koja vodi ostvarivanju ciljeva preduzeća, ali posredstvom ostvarivanja ciljeva

potrošača.

Tačnije, cilj treba da predstavlja stvaranje vrijedne marke i za potrošača (u obliku

satisfakcije) i za hotel(u obliku profita, tržišnog ugleda itd.). Gledajući komentare posjetilaca

na Trip advisoru, Hotel ima veliki broj zadovoljnih posjetilaca, narano ima i onih koju su bili

manje zadovoljnji, što se ne bi trebalo dešavati. U tom slučaju utisak odnosno slika o hotelu

se narušava, budući da hotel Podgorica nema svoje poveznice ni u Crnoj Gori nu van Crne

Gore. Razlika između uspješnih i neuspješnih marki se svodi upravo na razliku u uspješnosti

vođenja ovog procesa, koji zahtjeva stalno prespitivanje i intenzivnu njegu.

2.2. „Hilton“ hotel u Podgorici

Kako smo za primjer izabrali hotel Hilton, potrebno je pojasniti ukratko nastanak ovog

hotelskog lanca. Lanac hotela Hilton osnovao je Conrad N. Hilton. Predstavljao je prvog

preduzetnika koji je uveo industrijske metode planiranja i kontrole i centralnu nabavku

artikala za sve hotele u lancu. Conrad N. Hilton je uveo stalne kontrole cijena i troškova,

usklađivanje broja radnika i potrošnje energije s dinamikom posla, analizu rada i

koordinaciju s planom. Izgradnja jednog od najmoćnijih korporacijskih lanaca današnjice

počela je kupovinom Mobley hotela u Texasu 1919. godine.

Slika br. 3 Hotel Hilton

Korporacija Hilton ima 11 svojih hotela u 7 zemalja jugoistočne Evrope. Ne rizikujući

previše, otvorili su po jedan hotel u svakoj zemlji, opredeljujući se za “strategije plitkog

ulaska”. Jedino u Turskoj i Grčkoj imaju po dva hotela. Prema rečima Džona Grinlifa,

direktora za globalne operacije hotela DablTri (Doubletree by Hilton), jugoistočna Evropa postaje sve zanimljivija za ulaganje. Hilton Worldwide u svom sastavu ima 251 hotel u

Evropi, a 135 je trenutno u razvoju. Hotelski lanac već posluje u ovom regionu, u Hrvatskoj,

Bugarskoj i Grčkoj, dok objekte gradi u Crnoj Gori i Srbiji. U glavnim gradovima je locirano

oko 64% ukupnog broja hotela. Na tržišta ulaze uglavnom kroz ugovorne forme, mada ima i

primjera zajedničkog ulaganja kao u slučaju hotela u Dubrovniku u Hrvatskoj.

Planovi Hilton korporacije za Crnu Goru podrazumevaju otvaranje Hilton hotela u Tivtu i

Podgorici. Otvaranje hotela u Tivtu pretpostavlja se da će koštati 200 miliona eura, sa oko

170 aparatmana u vilama, sa pratećim sportsko-rekreativnim i zabavnim sadržajima. Hotel

Hilton u Podgorici-„Hilton Podgorica Montenegro“, je već otvoren, ima devet kongresnih

sala, 197 soba, 23 apartmana sa lanč barom, predsednički apartman, restoran i aperitiv barom,

velnes centrom, fitnesom i spa blokom sa zatvorenim bazenom.

U Crnoj Gori je privatizovan veliki broj hotelskih preduzeća i značajno je promenjena

vlasnička struktura u odnosu na samo prije nekoliko godina. U tim procesima, učestvovale

sun eke od renomiranih hotelskih korporacija. Njihova zainteresovanost leži uglavnom u

velikoj atraktivnosti Crne Gore, smanjenim rizicima poslovanja, nesigurnošću u pogledu

budućnosti, adakvetnošću ponuđenih objekata. Ovo je dobra prilika jer se kroz proces

privatizacije uspjelo doći do adekvatnih strateških partnera sa velikim iskustvom i jakim

hotelskim markama kao što je Hilton, Sheraton, Best Western Premier, koji su uključivanjem

preuzetih hotela u svoju ponudu, ukupnu hotelsku ponudu Crne Gore podigli na jedan sasvim

drugi nivo.

Kako smo prethodno izložili bitna obilježja Hilton koorporacije, sada je na redu da se osvrnemo na

otvaranje hotela Hilton u Podgorici kojim se širi globalni portfolio koji pokriva više od 570 hotela

širom svijeta.

Da bi neki hotel bio imidž marka ne mora da bude neminovno skup. Pretpostavka je da hotel

želi posredstvom identitetskih elemenata poslati pozitivne impulse ka potrošaču, i širiti svoje

poslovanje u Crnoj Gori, što smatram da neće biti prblem, budući d aje Hilton jedno već

izgrađeno ime, i da ljudi širom planete u osnovi imaju sliku marke ovog hotela u svojim

impresijama. Hilton kao imidž marka vec jako dugo postoji i sam po sebi već u nekoj mjeri

šalje pozitivne efekte koji se dalje doradjuju u glavama posjetilaca , iskazuju kroz njihova

zadovoljstva i slično.

Svakako da je to posljedično cilj stvaranja što više pozitivnih asocijacija kod potrošača u

obliku imidža. U ovom procesu su neka preduzeća manje, a neka više uspješna

Polazi se naravno od pretpostavke da hotel želi posredstvom identitetskih elemenata poslati

pozitivne impulse ka potrošaču, što je posljedično cilj stvaranje što više pozitivnih asocijacija

kod potrošača u obliku imidža. U ovom procesu su neka preduzeća manje, a neka više

uspješna pa bi rekli da je Hilton uspješni od hotela Podgorica, iz očiglednih razloga.

Da bi hotel nekadašnji nazvan “Crna Gora ”dobio licencu „Hiltona“, prvo je morao da ispuni

kriterijume za pet zvezdica među kojima su parkirališta za 80% soba, klimatizacija,

bankomati za mjenjačke poslove i platne kartice stranih banaka, rum servis koji radi 24 sata,

menadžment i konobare koji govore nekoliko stranih jezika. Hotel treba da obezbijedi pranje

i peglanje garderobe, domaću i stranu štampu, pristup Internetu i vozni park za prevoz do aerodroma.

Na samom Hotelu Hilton je da se sam opredijeli da li će uvrstiti neke od 50 elemenata, među

kojima su sportski tereni, velnes centri, dečja zabavišta, konferencijske sale, kazina, saune i

bazeni.

Podgorica je za sada prvi u grad u Crnoj Gori u kome je otvoren hotel jednog od

najpoznatijih hotelskih lanaca. Ujedno ovo je i osnov da se privuču i druge svetske hotelske

kompanije i investitori da ulažu u Crnu Goru i pomognu sveopštem razvoju zemlje.

Prema projektu, hotel „Hilton Podgorica Montenegro“ ima devet kongresnih sala, 197 soba,

23 apartmana sa lanč barom, predsednički apartman, restoran i aperitiv bar, velnes centar,

fitnes i spa blok sa zatvorenim bazenom.

Uzevsi u obzir Hotel Podgoricu i sadašnji hotel Hilton, jasna je razlika, s tim što treba

razumjeti da Imidž

imidž marke jeste pokazatelj slike koju korisnici imaju o proizvodu ili usluzi te je povezan s

pozitivnim ili negativnim stavom prema marki, što utieče na uzimanje u obzir i na korištenje

samog proizvoda. Tako je recimo hotel Podgorica glasio za hotel za poslovne ljude, koji je

negdje na sredini ljestvice kvaliteta u odnosu na konkurenciju. Ali su, svakako informacije o

imidžu marke proizvoda i usluga direktno važne pri upravljanju markom u svim njenim

životnim fazama.

2.3. Poređenje hotela

Upoređujući imidž marke Hilton i Podgorica dobili smo odgovore na ova pitanja:

Kako se marka percipira s obzirom na druge marke? Hotel Hilton i hotel Podgoricu su hoteli

koje upoređujemo , tako da je manje atraktivan hotel Podgorica kod posjetilaca u odnosu na

hotel Hilton, jer hotel Hilton ima vec izgrađen imidž marke kao odličan hotel, sa nizom

drugih marki u svom sastavu. Brend kombinuje inovativnost, kreativno razmišljanje i

gostoprimstvo. Proizvodi i usluge koji zadovoljavaju potrebe svetskih putnika, oblikuju

iskustvo koje čini da se gost oseća vrednovan i poštovan. što hotel Podgorica nema jer je

privatni hotel, i ne pripada nijednom hotelskom lancu.

Recimo, DablTri (DoubleTree) se vodi filozofijom da "sve počinje sa toplim čokoladnim

kolačićem, koji predstavlja jednostavan dodir koji daje ton stvaranju korisnog iskustva, koje

ostaje sa gostom tokom čitavog njegovog boravka."dok recimo Hotel Podgorica nema ništa

slično, što bi gostu ostalo u sjećanju. Drugo, Brend Embasi Apartmani pruža ekskluzivnu

uslugu uz iskustvo koje oduzima dah. Bilo da gost putuje radi posla ili odmora. Sve je to ono

što Crna Gora uopšte nema, ali bi u narednom periodu trebalo o tome ozbiljno razmišljati.

Kakvu percepciju imaju posjetioci hotela Podgorica ?

Smatram da je lošoj percepciji doprinijela i sama izgradnja nebodera uz samu ivicu sa

hotelom Podgorica, što je dovelo posjetioce u nedoumicu i zbunjujuce stanje, kako se takva

rješenja arhitektonska mogu realizovati u blizini hotela, a pri tom vidno narušavaju okoliš,

vizuelni identitet hotela Podgorica, tako da sam mišljenja da je izuzetno smanjeno povjerenje

i uopšte pozitivna slika o hotelu Podgorica.

Mislim da se u hotelu Podgorica, nije u dovoljnoj mjeri formirala slika kod posjetilaca, je

rmožda nije na pravi način sprovedeno razumijevanje korisnika hotelskih proizvoda i usluga,

njihovih potreba, navika, zahtjeva i očekivanja.

Takođe, u konkurentskoj trci između ova dva hotela na prvom je Hilton, ali bi trebalo

pospješiti razvoj inovativnosti kod Hotela Podgorica, novim sadržajima, uslugama, i sl.

Percepcija je jako bitan element za odluku o kupovini odnosno u odluci za koji s ehotel

odlučti, gdje osjesti? Po mom mišljenju Hotel Pogorica ima više slabosti u odnosu na Hotel

Hilton, budući da nije do odgovarajuće mjere učinio svoju prepoznatljivost. Sama pojava

hotela doprinosi važnom sveukupnom utisku. To treba da bude nešto što određeni hotel

odvaja od drugih. Bilo da je to usluga, ljubaznost, predusretljivost, dodatni sadržaji hotela,

iznenađenja, i sl.

Otvaranje hotela Hilton omogućava gostima veći izbor dok putuju. Gosti mogu uživati u

raznim ponudama hrane i pića u hotelu, u Sky Bar-u koji se nalazi na osmom spratu hotela sa

pogledom na grad, restoranu Crna Gora, na terasi Fontana i u Bar i Cigar klubu.

Hilton Podgorica Crna Gora nudi jedan od najvećih spa centara u gradu, Duklja Spa, koji se

prostire na 1,300 metara kvadratnih, na prizemlju, međuspratu i prvom spratu. Dizajniran je

u skladu sa najnovijim fitnes trendovima i sadrži, između ostalog, unutrašnji bazen.

Za sastanke i druge događaje, uključujući vjenčanja, hotel nudi jedan od najvećih prostora u

Podgorici koji sadrži pet sala za sastanke i konferencije. U ponudi Hotela je i Kristalna

dvorana, koja se prostire na 425 kvadratnih metara bez stubova i koja može da primi do 435

gostiju. Otvaranjem ovog hotela popularnost Crne Gore među turistima na Mediteranu stalno

raste, privlačeći posjetioce svojom nevjerovatnom ljepotom i bogatom kulturnom istorijom.

ZAKLJUČAK

Iz izloženog se može zaključiti da je najvažniji element imidža čini sama pojava, dakle kod

marke – njen identitet,čije su komponente u stvari elementi i podelementi marketing miksa,

koji se kombinuju s namjerom da se stvori određeni imidž u umu potrošača. Kada bi ljudi

pasivno i obavezno primali informacije poslate od strane preduzeća, percipirani imidž bi bio

samo odraz identiteta marke u ogledalu. To svakako nije slučaj, jer između identiteta i imidža

djeluje mnogo činilaca, kao što su među prvima, elementi okruženja (naročito konkurencija)

i situacije, a i potrošač kao kompleksno biće koji je sklon tome da informacije prima,

obrađuje i skladišti na sebi svojstven način, što stvara značajne i često krute barijere

komuniciranja. Zbog toga je preduzeće primorano da osmišljeno, a ne intuitivno sprovodi

dalji proces upravljanja markom kako bi bilo ispred konkurencije.

Svakako da hotel koji ima vec prepoznatljiv imidz u odnosu na onaj koji nema imidž ima

naravno i veći efekat na potrošače, gdje je prosto rečeno pitanje u načinu ponašanja odnosno

elementima zadovoljstva ili nezadovoljstva potrošača sa hotelom. Svakako da ce svaki potrošač, na sebi svijstven način doživjeti, uslugu, ambijent, uopšte odmor u jednom hotelu i

imati percepciju o istom. Možda je na vec izgrađeni imidž marke lake reagovati nego na

hotel koji nema izgrađen imidž marke.

Tako je u Crnoj Gori, 2016. godina otvoren Hotel Hilton na mjesto nekadašnjeg kultnog

podgoričkog hotela „Crna Gora“ koji je srušen. Novi hotel Hilton, između ostalog, ima

devet kompletno opremljenih multifunkcionalnih sala za sastanke, kongresne sale na

prizemnoj etaži, velnes centar sa zatvorenim bazenom, fitnes centar i VIP spa centar i

podzemnu garažu na dva nivoa ukupne površine 7.000m2

LITERATURA

• Joyce, T.,“Brand images” (nisu navedeni ostali podaci), Prema: Lepotić, S. (1995),

“Kreiranje i afirmacija imidža umeđunarodnom marketingu”, Magistarska teza,

Ekonomski fakultet u Beogradu, Beograd, str. 7

• Svorcan N., Globalni lanci hotelske industrije, Visoka hotelijerska škola-Beograd,

Beograd, 2008., str.63

• Vazquez, R., del Rio, B. and Iglesias, V. (2001), “The effects of brand associations on

consumer response ”, Journal of Consumer Marketing , (18), 5, str. 410-425.

• Wood, L. (2000),Brands and brand equity: Definition and management”, Management

Decisions, (38), 9, str.662-669

INTERNET IZVORI:

• http://www.hotelpodgorica.co.me/o-hotelu

• http://www.ihgplc.com/

komentari (0)

nema postavljenih komentara

budi prvi koji ce napisati!

ovo je samo pregled

3 prikazano na 12 str.

preuzmi dokument