Konstruktivistička pedagogija - bilješke sa predavanja, Skripte' predlog Konstruktivistička pedagogija
avidavi
avidavi

Konstruktivistička pedagogija - bilješke sa predavanja, Skripte' predlog Konstruktivistička pedagogija

15 str.
25broj poseta
Opis
Bilješke sa predavanja iz sustavne pedagogije
20 poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 str. / 15
ovo je samo pregled
3 prikazano na 15 str.
ovo je samo pregled
3 prikazano na 15 str.
ovo je samo pregled
3 prikazano na 15 str.
ovo je samo pregled
3 prikazano na 15 str.

27.10.2015. PEDAGOGIJA-znanost o odgoju i obrazovanju ODGOJ-pozitivno formiranje ličnosti, intencionalno i slučajno OBRAZOVANJE-usvajanje novih sadržaja Interakcija između odgojnih i obrazovnih sadržaja-direktni i međusobni utjecaji UČENJE-psihološli determiniran proces usvajanja sadržaja (čitanje, memoriranje, ispisivanje bitnih činjenica, ponavljanje, glasna reprodukcija) ZNANJE-činjenice i generalizacije, finalno stanje Nastavni proces=učenje->obrazovanje->znanje Osnovni zadaci pedagogije: odgojni, obrazovni, funkcionalni (razvoj psihofizičkih / psihomotoričnih sposobnosti) Konkretizacija zadataka: usvajanje sustava znanja, formiranje umijeća i navika, razvitak temeljnih psihofizičkih sposobnosti, ovladavanje kulturom rada, oblikovanje pozitivnih osobina ličnosti Manifestacije kroz: genetičke vrijednosti (nasljedne osobine), personalne vrijednosti (stvorene prema osobnim interesima), socijalne vrijednosti (kompetencije komunikacijsko-socijalnog značaja) B. Bloom: taksonomija odgojno-obrazovnih zadataka i ciljeva

Kognitivno spoznajna područja Afektivna područja Psihomotorička područja

Etape kognitivnog područja 1)znanje, 2)shvaćanje/razumijevanje, 3) primjena/anticipacija, 4)analiza, 5)sinteza, 6)evaluacija/vrednovanje Teorije određivanja granica odgojne moći NATIVISTIČKA (teorija pedagoškog pesimizma)-genetski faktor presudan u određivanju kvalitete ličnosti; Miller-Haeckelova zakon „ontogeneza je kratka rekapizulacija filogeneze“ (svatko je svijet u malom) EMPIRISTIČKA (teorija pedagoškog optimizma)-odgojni i iskustveni faktori su presudni u formiranju ličnosti TEORIJA KONVERGENCIJE-podjednak značaj 1. i 2. Teorije MULTIFAKTORSKA TEORIJA-naslijeđe, odgoj, životno iskustvo, ali uvodi i faktor rada (intelektualni ili fizički); Engels- rad je stvorio čovjeka Pedagogizacija-jedinstvenost odgojnog djelovanja Socijalizacija-podruštvljavanje odgojnog djelovanja i utjecaja

5.11. Racionalna inteligencije = opća inteligencija Cjeloživotno učenje: Horizon 2020; Teaching 2020; Europe 2020; Green paper 2020 Pedagogizacija - jedinstvenost pdgoja npr. mama i tata donose jednu odluku koja se tiče djeteta (nema razdvajanja mišljenja) Aspekti odgojno-obrazovnog djelovanja: 1. Društveni aspekti: društveno-politička uvjetovanost, sustavne specifičnosti 2. Povijesna određenja 3. Generacijska bliskost/različitost: prenošenje znanja i iskustava na mlađe generacije (kako i koliko) 4. Ekonomska uspješnost i stanje društva: refleksija na svim razinama 5. Informacijsko-komunikacijski aspekti: horizontalna i vertikalna povezanost (stupanj intenziteta i dubine prožimanja) Proizlaze VRSTE ZRELOSTI: 1. Biološka

2. Psihološka 3. Profesionalna 4. Ekonomska

1

5. Socijalna

10.11.2015. Europski predstavnici pedagogije kroz povijest ♦ J. A. Komensky (1592-1670) -4 glavna perioda školovanja (po 6.god)

-materinska škola (1.-6.god) -> djetinjstvo -škola materinskog jezika (6-12)-> dječaštvo -gimnazija (12-18)-> mladenaštvo -akademija (18-24)-> zrelost

♦ J. J. Rousseau (1712-1778) -polazi od pretpostavke d aje čovjek dobar i zato ga treba odgajati, Emil ili O odgoju- holistički pristup odgoju, cjelovit, slobodan, demokratski (naglašava slobodu, bratstvo i jedinstvo) ♦ J. H. Pestalozzi (1746-1827) -Kako Gertruda uči svoju djecu->skladnost odgojnih utjecaja=uma (intelektualni odgoj)+srca (moralni odgoj)+ruke (radni odgoj) ♦ J. F. Herbart (1776-1841) -razlikovanje padagoške teorije i prakse; pedagogija se temelji na etici i psihologiji: etika ima odgojnu svrhu, psihologija određuje sredstva odgoja Interdisciplinarnost (društvene, prirodne, tehničke, medicinske i druge znanosti) Sustav pedagogijskih znanosti/disciplina kroz pedagoške kolegije-> povijest pedagogije, komparativna pedagogija, antropologija odgoja i obrazovanja, obiteljska pedagogija, predškolaska pedagogija ili pedagogija ranog djetinjstva, školska pedagogija, pedagogija adolescencije, didaktika, andragogija, interkulturalizam, alternativna škola, damski odgoj, međunarodno obrazovanje, obrazovne politike, virtualno obrazovanje; odvojeno od ostalog: vojna pedagogija, religijska pedagogija Odgojna područja: T – tjelesno; zadaci, faktori, sadržaji, motivacija, primjerenost I – intelektualno; usvajanje znanja, formiranje umijeća, stjecanje navika; jačanje mentalnih kapaciteta M – moralno; etape->formiranje moralne spoznaje, moralnog uvjerenja, ponašanje u skladu s moralnim uvjerenjima; odgoj u duhu humanizma, primjena na obiteljski žiot, duh patriotizma i internacionalizma, pozitivan odnos prema radu te duhovnim i materijalnim dobrima E – estetsko; poticanje nadarenosti, razvijanje kreativnosti; nastavni sat, izvannastavne aktivnosti, slobodne aktivnosti u školi R – radno: psihološki značaj (osjećaj da se radi i da se mogu manifestirati vlastiti potencijali); socijalni značaj (zaposlenost kso faktor razvoja društva i rješavanje problematičnih situacija); 3 momenta za ostvarenje radnog odgoja (svrhovitost, potrebitost, samoispunjenje); rad=najmoćnije odgojno sredstvo; radeći učimo, učeći radimo->sprega intelektualnog i fizičkog rada Formiranje ličnosti u 4 etape: -1)biološko rođenje; 2)cerebralno rođenje (do 1.god života mentalni sklopovi dolaze na svoje mjesto, razvijaju se dvije temeljne funkcije: artikulirano govr i uspravan hod); 3)personalno rođenje(3-5 god, oblikovanje identiteta, osjećaja, 3. God je ključna); 4)socijalno rođenje(oko 15.god, pubertet, istraživanje afektivih komponenata)

17.11.2015. Generalne kompetencije: osobna, razvojna, stručna, međuljudska, akcijska Ljudski kapital (razvoj i promjene) Kvaliteta obrazovanja i škola je političko pitanje Preporuka Europskog parlamenta i CARDS programa (2006) za forimiranje 8 kompetencija za cjeloživotno obrazovanje:

2

1. Matematičko-logičke kompetencije i temeljne kompetencije u prirodnim znanostima i tehnologiji

2. Komunikacija na materinjem jeziku

3. Komunikacija na stranom jeziku

4. Kompetencija učenja

5. Digitalna kompetencija

6. Smisao za inicijativu i poduzentništvo

7. Kulturološka osjetljivost i izražavanje

8. Društvene i građanske kompetencije

Psihološki standardi-upitnost realizacije 1. Snaga identiteta ličnosti-snaga ega, nepovodljivost

2. Hrabrost za stav, istup, ideje

3. Oblikovani sustav odgovarajućih kriterija i vrijednosti (zadaća odgojnih područja; intelektualne, moralne, radne...)

4. Argumentirana kritičnost (pozitivna i negativna, bez odokativnih ocjena)

5. Autoritet temeljen na kvalitetama osobnosti

6. Odgovornost prema sebi i drugima (stupanj kvalitete upravljanja; rezultat ostalih točaka)

Problemi: smanjen natalitet, povećana smrtnost, povećana nezaposlenost, propast industrije, povećana informatizacija društva i svih segemenata->traume humanističkog karaktera:dobra ideja pretvorila se u svoju suprotnost jer čovjek opslužuje stroj a trebalo bi biti obrnuto Kakva škola?-> pretpostavka za daljnji napredak, spremnost za školu/pbrazovanje -samopouzdanje-samoogdovornost, samopoštovanje, samokontrola -znatiželja -svrhovitost-ustrajnost u nastojanju postizanja cilja, učinkovitost -povezanost-interakcija s drugima na temelju međusobnog razumijevanja -sposobnost komuniciranja-verbalna razmjena misli, osjećaja, stečenih pojmova -spremnost za suradnju-empatija, razvoj emocionalne inteligencije Emocionalna pismenost je slaba, posljedice su: - nedruštvensot, povlaćenje, otuđenje, društveni problemi, nezadovoljstvo, tjeskoba potištenost, strahovi i brige, nervoza i osjećaj nevoljenosti, problemi s pažnjom, sanjarenje, niski stupanj koncentracije, loše domaće zadaće, agresivnost, delikvencija, narkomanija, kriminalitet, suicid, socijalno snalaženje, neadekvatna slika nastavnika o učenicima, ali i učenika o nastavnicima; učenici i nastavnici imaju povoljnu ali površnu sliku o sebi Karatkteristike kvalitetnog odgajatelja/edukatora: - kvalitetan čovjek, sretna osoba, sposobna za promjene, slobodna za odluke, hrabra za djelovanje-jasnih ciljeva, profesionalac u znanju i postupcima, načinu ponašanja i poučavanja, otvoren za promjene-nema bojazni od predrasuda i stresnih situacija, duhovne vrijednsoti su ispred materijalnih; sluša druga mišljenja ali djeluje i odlučuje prema svojim

3

kriterijima, samopoštovanje je najjača motivacija cjelokupne djelatnosti, cijeni kvalitetno utrošeno vrijeme, tuđe probleme pretpostavlja svojima(altruizam), zalaže se za put neprestanog učenja-permanentno-i zadovoljan je svakim rezultatom, introspekcija/ samoanaliza i optimizam-temeljni putevi razvoja i napretka Teorije obrazovanja ♦ W. Klafki: teorija obrazovanja u okviru kritičko-konstruktivne odgojne znanosti (hijerarhija ciljeva ili razine ciljeva učenja) ♦ W. Schukz: teorija poučavanja (planiranje-intencija-interakcija) ♦ F. von Cube: kibernetičko-informacijska teorija (kibernetička interpretacija procesa učenja i poučavanja, upravljanje i regulacija) ♦ C. Moller: teorija curriculuma (ciljno usmjeren pristup) ♦ R. Winkel: kritička teorija nastavne komunikacija (kritičko-komukativna didaktika); učenje i poučavanje=nastava kao komunikacijski proces koji se uvijek treba poboljšavati Pretpostavke za realizaciju nastavnog procesa:

-kojim predznanjima i vještinama raspolažu učenici(inicijalni test) -kakva su nastavnička predznanja i sposobnosti -koje vanjske okolnosti i preuduvjete nastavnik mora imati u vidu (obiteljske

okolnosti, školsko okruženje, komuikacijski odnosi, društveni i ekonomski uvjeti) -kako sve to integrirati i dovesti u sklad-ostvariti odgojno obrazovne i programske

ciljeve Frenzel: utapamo se u informacijama, a gladujemo za znanjem Razine komunikacije:

-intrapersonalne (monolog, introspekcija) -interpersoinalne (dijalog) -multipersonalne (grupna komunikacija) -razina otvorenog sustava (znanost, kultura, umjetnost, sport)- unutar svakog segmenta

još niz segmenata -tehnološka (informacijsko-komunikacijska, telekomunikacija, internet)

Komunikacija u odgojno-obrazovnom procesu: prenošenje sadržaja, definiranje svog odnosa prema temi, otkrivanje vlastitosti osobnosti, utjecaj na učenike (svojim mišljenjem, ponašanjem) Odnos: terminološkog sustava (stručna, znanstvena, poslovna terminologija); jezičnog sustava (opća kultura, elokventnost, bogatstvo rječnika itd) DOKIMOLOGIJA-disciplina ocjenjivanja

24.11.2015. Profesionalne i pedagoške kompetencije nastavnika Kompetencija-kvaliteta-ishodi-> 3 ključna pojma koja delegira EU Zatvorenost u odnosima-temeljno pitanje komuinkacije ENQA(2003)-europska mreža za osiguranje kvalitete: provjera kvalitete obrazovanja, posignutih rezultata Osigurati horizontalnu i vertikalnu prohodnost: prijelaz iz jedne škole/razreda u drugu/višu Osigurati rast u kvalitativnom i kvantitativnom smislu Pedagoški standardi-okvirni i sadržajni Pedagoška odličnost, izvrsnost-npr.zaposlenost u agencijama, ministarstvu, sveučilištima...čine mladi, neiskusni i pedagoškineeducirani ljudi Osposobljavanje nastavnika-permanentno (u europskim ustanovama se svake 3 god obnavljaju tečajevi s novim informacijama) Nema kvalitetne regulative (pravilnici) koji bi osiguravali mjerljivi ishod učenja Nema kvalitetne standardizirane evaluacije, umjesto nje praksa pokazuje: poklonjene ocjene, zataškavanje problema, nekritičnost, instrukcije paralelne s redovnom nastavom u školi (čemu služi redovni školski sustav? Je li to besplatno školovanje?) -oformiti i osnažiti strategiju, strukturu i sustav politike obrazovanja u svim segmentima

4

Ishodi (rezultat)-instrument razvoja -zato su nužni KRITERIJI i SUSTAV VRIJEDNOSTI kroz: sadržaj, metode, rezultate -u kritike na OŠ i SŠ postoje kritike i na visoko obrazovanje, i to na nastavnički fakultet: manjak prakse/metodike, višak teorije, nevaljala logika cijelog sustava studija; nedostatak terenskog i istraživačkog rada, nespremnost za tržište rada, kolizije-neorganiziranost, troškovi prelaska s preddip na dipl, neusklađenost ECTS bodova, prepuštenost vlastitim potencijalima ukoliko žele stipendiju ili na razmjenu, ne poticanje međunarodne suradnje, zaustavljanje mladih u zapošljavanju i napredovanju, loši zakoni koji psutavaju obrazovne i kadrovske razvojne procese Privatna i državna učilišta -istrošeni programi državnih učilišta rezultiraju nekonkurentnošću i nezaposlenošću mladih u gospodarstvu-> to postaje: pitanje nacionalne odgovornosti, politika uvijek rezervirana prema obrazovnim pitanjima, društvena i obrazovna politika na prate potrebe i stanje gospodarstva Zašto bi se u obrazovanju trebalo paziti na: atraktivnost (sadržaja, metoda, primjene tehnologije), mobilnost nastavnika, studenata, istraživačku, usporedivost s inozemnim visokim obrazovanjem, osiguranje kvalitete sveučilišnog obrazovanja između domaće i inozemne scene, prepoznavanje stupnjeva obrazovanja-> Kako to provesti imajući u vidu društvene probleme koji se reflektiraju na obrazovni sustav? Kod nas su niži zahtijevi obrazovanja jer nas se priprema za uslužne djelatnosti, a ne za kreativnost, zato mso jeftina radna snaga Profesionalne i pedagoške kompetencije nastavnika (socijalno-radne kompetencije) -nužnost postojanja specifičnih programa na nastavničkim i nenastavničkim fakultetima, trebalo bi dodati i predmete koji se odnose na govor, govorništvo te jezik -komunikacijski korpus nužan za obrazovanje nastavnika -roditelji i političari nemaju sustavnu edukaciju

8.12.2015. Da bi se sve to postiglo treba krenuti s ljudskim potencijalom (Human Resource Development) kapaciteta, koji podrazumijeva: ZNANJE, VJEŠTINE, SPOSOBNOSTI, SVAVOVE, MOTIVACIJU, KREATIVNOST Koncepti=4k -> konkurencija, kompetencija, kompeticija, kvaliteta Obrazovanje se obično u svim analizama tretira kao vrh piramide, kao nešto što s emože, ali ne mora doseći Da bi se postigao cilj, treba prethoditi i kvalitetan proces koji je uvjetovan kvalitetnom strategijom razvojne politike obrazovanja Dokument: PLAN razvoja sustava odgoja i obrazovanja (2005-2010) u kojem su zacrtani prioriteti profesionalnog, stručnog usavršavanja u cilju stjecanja znanja i umijeća Decentralizacija sustava obrazovanja-autonomija(potpora regionalnog razvoja) što utječe na razvoj veleučilišta, zapošljavanje mladih Horizontalna i vertikalna povezanost Trajno profesionalno usavršavanje nastavnika na svim razinama Osnažiti strategiju i strukturu obrazovanja Privatna i državna učilišta-> istrošeni programi državnih učilišta rezultiraju nekonkurentnošću i nezaposlenošću mladih (gospodarstvo?) Koristi li se prirodni i društveni kapital te vlastiti intelektualni potencijal? Razvoj generalnih društvenih kompetencija: -komunikativnost -empatija i emocionalna inteligencija -poticanje promjena -upravljanje konfliktima Kako ostvariti kompetencije i kako provjeriti ishode ili postignuća kad za sve za što se službena politika zalaže nema uporišta u svijetu visokog obrazovanja? Pojam upravljanja kvalitetom ili provođenjem strategije upravljanja u svim segmentima?

5

Uloga kompetencija je ostvariti kvalitetu krajnjeg profesionalnog ishoda učenja, koji se ogleda u: razini (kvaifikacija), obujmu, profitu, kvaliteti HKO-Hrvatski kvalifikacijski okvir: ne naređuje se nego ostavlja mogućnost svakoj zemlji da ugradi svoje specifičnosti Pedagoški standard-tradicionalni sustav za osiguravanje kvalitete i europska mreža ENQA (2003) koja objedinjuje zajedničke europske standarde ENQA=The European Association for Quality Assurance in Higher Education, 40 agencija za osiguranje kvalitete; europska udruga za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju Ključne riječi: kvalifikacija-instrument uspostave razina kvalifikacija; da je mobility lakši kao i svi kompatibilni procesi Strategija razvoja+politika razvoja=kvaliteta sustava upravljanja i upravljanje sustavom

15.12.2015. Nacionalna odgovornost -društveno politički kontekst uvijek je bio rezreviran prema obrazovnom pitanju; Zašto? -mladi su rezignirani u odlučivanju: pasivizacija, rezigniranost -sve kasnije preuzimaju društvene uloge (obiteljske, radne, rukovodne i šire društvene) -gdje je put u Europu? -Lisabonska strategija (2000): donešeni strateški ciljevi koji kažu da do 2010. EU treba imati najkonkurentnije gospodarstvo temeljeno na znanju Pitanja: -Koje su kompetencije nužne za privatno a koje za državno učilište? -Koje individualne, pedagoške, socijalne kompetencije su nužne za nastavnički poziv? -Koji su problemi: nastavnika danas, učenika/studenata danas, obrazovnog sustava dans? ->(plan i program, nekvalificirani profesori, manjak tehničke opreme ili se ne znaju služiti njome) Standardi (društveni i obrazovni) moraju osigurati-profesionalne kompetencije; sve se mijenja samo obrazovanje ostaje isto STRATEGIJA-STRUKTURA-SUSTAV-politika obrazovanja KOMPETENCIJA-KOMPETICIJA-KONKURENCIJA-KVALITETA/ishodi obrazovanja ISHODI učenja imaju korijene u definiranju ciljeva kao mjerljivost rezultata učenja- instrument razvoja -strateški okvir za razvoj 2006-2013. (središnji državni ured za razvojnu strtegiju i koordinaciju fondova za EU, 2006) TUNING-europski i naši koncepti: osnovne generičke vještine koje se moraju razvijati: osnovne vještine, ljudske sposobnosti, konceptualne vještine, osobne vještine, posebne vještine, društvene vještine, društvene kompetencije (komunikativnost, empatija, emocionalna inteligencija, poticanje promjena, upravljanje konfliktima) -ne kopirati tuđe sustave zbog razlike u tradiciji i kulturi; mi nemamo prakse i ne znamo riješavati probleme, nema razvijene te sposobnosti -konkurentnost-(PISA)-obrazovanje je samo element cjelokupnog sustava, a razlikuje se od tržišta rada-> to ne valja -profili fakulteta-ne pokazuju tržišnu, praktičnu vrijednost (ekonomija, pravo...), trebalo bi više inzistirati na informatici, zdravstvu, propulzivnim znanostima (informatika, medicina, eksperimentalna biologija) -poduzetnički duh-isticanje najboljih-izvrsnost -pitanje privatnih i državnih učilišta-odnosi i uspjesi POTREBE ZA OSIGURANJE KVALITETE OBRAZOVANJA:

1. Organizacijski smisao institucija i povezanost s drugim ustanovama

2. Studijski program (provjera, učinkovitost, vrednovanje)

3. Studentski samostalni rad (eseji, ocjenjivanje, ispiti...)

6

4. Potpora studentima (knjižnice, mobility-Erasmus, suradnja, međunarodno informiranje, nagrade, rad s nastavnicima...)

5. Kvaliteta nastavnika-kompetencije, mogućnost napredovanja, LLL-cjeloživotno obrazovanje

6. Omogućen strateški razvoj cjelokupnog obrazovanja (horizontalni, vertikalni) u svim segmentima/elementima i područjima (ekonomija, medicina, tehnika...); aktualnost a ne za desetljeće ili više

7. Mogućnost i kontrola zapošljavanja, posebno mladih, na adekvatnim mjestima- obrazovanje u skladu s poslom

8. Evaluacija –trajni proces (licenca, npr. Londonski institut svake 3-5 god ponovno verificira kompetenciju), kontinuitet razvoja ličnosti i usklađenost obrazovanja i posla

9. Stručna i znanstvena istraživanja – istraživačka djelatnost

10.Mobilnost kao izdvojena kategorija po značaju-domaća i međunarodna suradnja i razmjena

11.Resursi i adekvatan prostor

12.Praćenje i upotreba tehnologije

Europe 2020 is a 10-year strategy proposed by the European Commission on 3 March 2010 for advancement of the economy of the European Union. It aims at "smart, sustainable, inclusive growth" with greater coordination of national and European policy. [1] It follows the Lisbon Strategy for the period 2000–2010.

Main targets The strategy identifies five headline targets the European Union should take to boost growth and employment. These are:[5]

To raise the employment rate of the population aged 20–64 from the current 69% to at least 75%. To achieve the target of investing 3% of GDP in R&D in particular by improving the conditions for R&D investment by the private sector, and develop a new indicator to track innovation. To reduce greenhouse gas emissions by at least 20% compared to 1990 levels or by 30% if the conditions are right, increase the share of renewable energy in final energy consumption to 20%, and achieve a 20% increase in energy efficiency. To reduce the share of early school leavers to 10% from the current 15% and increase the share of the population aged 30–34 having completed tertiary from 31% to at least 40%. To reduce the number of Europeans living below national poverty lines by 25%, lifting 20 million people out of poverty.

Flagship initiatives

These in turn are broken down into the following seven flagship initiatives: [5]

7

Innovation Union: to improve framework conditions and access to finance for research and innovation so as to strengthen the innovation chain and boost levels of investment throughout the Union. Youth on the move: to enhance the performance of education systems and to reinforce the international attractiveness of Europe's higher education. A digital agenda for Europe: to speed up the roll-out of high-speed internet and reap the benefits of a digital single market for households and firms. Resource efficient Europe: to help decouple economic growth from the use of resources, by decarbonising the economy, increasing the use of renewable sources, modernising the transport sector and promoting energy efficiency. An industrial policy for the globalisation era: to improve the business environment, especially for SMEs, and to support the development of a strong and sustainable industrial base able to compete globally. An agenda for new skills and jobs: to modernise labour markets by facilitating labour mobility and the development of skills throughout the lifecycle with a view to increasing labour participation and better matching labour supply and demand. European platform against poverty: to ensure social and territorial cohesion such that the benefits of growth and jobs are widely shared and people experiencing poverty and social exclusion are enabled to live in dignity and take an active part in society. The Horizon 2020 framework programme, with its 80 billion euro budget for the years 2014-2020, is one of the implementing tools of the Europe 2020 strategy.

Initial reactions

Reactions to the initiative were mostly positive, but there was some skepticism about the Commission's ability to convince the 28 EU member states that these were the right priorities. Some members of the business community did not seem to find any strong incentives for change and Germany did not welcome further proposals on EU governance.[6]

European Council agreement On 26 March 2010, the European Council agreed on key elements of the new strategy. President Herman Van Rompuy, who chaired the meeting, pointed out that the strategy sums up the European model of social market economy with a strong environmental dimension.[7]

The strategy elements were formally adopted on 17 June 2010.[8]

The European Semester Monitoring progress and ensuring the active involvement of EU countries are key elements of the strategy. This is done through the European Semester, an annual cycle of macro- economic, budgetary and structural policy coordination. The key stages in the European semester are as follows:[9]

In January, the Commission issues its Annual Growth Survey, which sets out EU priorities for the coming year to boost growth and job creation. In February, the Council of the European Union and the European Parliament discuss the Annual Growth Survey.

In March, EU Heads of State and Government (i.e. the European Council) issue EU guidance for national policies on the basis of the Annual Growth Survey.

8

In April, Member States submit their plans for sound public finances (Stability or Convergence Programmes) and reforms and measures to make progress towards smart, sustainable and inclusive growth (National Reform Programmes). In May, the Commission assesses these Programmes. In June, the Commission provides country-specific recommendations as appropriate. The European Council discusses and endorses the recommendations. In July, the Council of the European Union formally adopts the country-specific recommendations.

In Autumn, the Governments present the budget draft to their Parliaments.

♦♦Emocionalna inteligencija, zašto može biti važnija od kvocijenta inteligencije, Daniel Goleman, Mozaik knjiga, 1997. -autor je psiholog i novinar New Yor Timesa Sadržaj: Aristotelov izazov: Svatko se može naljutiti – to je lako. Ali naljutiti se na pravu osobu, do ispravnog stupnja, a u pravi trenutk, zbog ispravnoga razloga i na ispravan način – to nije lako. -sve izraženija emocionalna neprimjerenost, očaj i nepromišljenost u našim obiteljima, zajednicama i životima sviju nas -ova bi knjiga trebala pomoći u nerazumnome svijetu pronaći svjetlo razuma -kvocijent inteligencije ne možemo promijeniti, ali nam razvoj emocionalne inteligencije može pomoći pri razvoju sposobnosti samokontrole, revnosti i ustrajnosti; potreba za samilošću i samokontrolom u društvu -vodič kroz znanstvene spoznaje o emocijama Prvi dio – EMOCIONALNI MOZAK -nova otkrića o emocionalnoj građi mozga, međuigra moždanih tvorbi otkriva kako stječemo emocionalne navike, kako zatomiti svoje destruktivne ili štetne emocionalne impulse; mogućnost oblikovanja emocionalnih navika u djece -postmodernim nedoumicama prečesto prilazimo s emocionalim repertoarom skrojenim za potrebe pleistocena -amigdala (centar u mozgu) služi kao spremište emocionalnog pamćenja

1) Čemu služe emocije? 2) Anatomija emocionalnog puča

Drugi dio – NARAV EMOCIONALNE INTELIGENCIJE -spoznaja o tome kako neurološke zadanosti utječu na osnovni prirodni dar za življenje- emocionalnu inteligenciju (1.i 2. Dio su vezani uz neurološke pojedinosti)

3) Kada je pametno zapravo glupo -IQ nije presudan za životni uspjeh, čini tek 20% faktora, ostalo je u rasponu od društvene klase do čistog faktora sreće -sposobnosti kao što su mogućnost motiviranja samog sebe, ustrajavanje unatoč poteškoćama i frustracijama, obuzdavanje impulzivnosti, reguliranje svojih raspoloženja, inemogućavanje uzrujanosti da zaguši sposobnost razmišljanja, susojećanje i nadanje -EI je metasposobnost koja određuje koliko se uspješno možemo koristiti ostalim sposobnostima kojima raspolažemo -Gardner: (1983) postoji 7 glavnih vrsta inteligencija -Spock-među kognitivnim znanstvenicima->inteligencija je hladno, objektivno obrađivanje podataka<>data uviđa kako njegova hladna logika ne uspijeva doći do ispravnog ljudskog rješenja

9

-Thorndike-društvena inteligencija (20-ih, 30-ih), Sternberg->ključni dio onoga što ljudima omogućuje da se snalaze u praktičnim pitanjima svakodnevnoga života -Salovay: 5 glavnih područja=>upoznavanje vlastitih emocija, upravljanje emocijama, motiviranje samoga sebe, prepoznavanje emocija u drugima, snalaženje u vezama

4) Upoznaj samoga sebe -metaspoznaja: svijest o misaonome procesu; metaraspoloženje: svijest o vlastitim emocijama; svijest o vlastitoj ličnosti: neprekidna pozornost koja se pridaje vlastitim unutarnjim stanjima -žene pozitivne i negativne emocije osjećaju intenzivnije, emocionalni je život bogatiji kod osoba koje više primjećuju -aleksitimija-čovjek nije sposoban točno znati niti pretočiti u riječi kakvi su im osjećaji

5) Robovi strasti -nadzor nad uznemirujućim emocijama ključ je emocionalne dobrobiti; krajnosti (emocije koje su preintenzivne ili predugo traju) potkopavaju stabilnost; patnja je konstruktivni doprinos kreativnom i duhovnom životu, može očvrsnuti dušu -B. Franklin: Bijes nikada ne postoji bez razloga, no rijetko je kada riječ o valjanom razlogu.; bijes se najteže obuzdava; davanje oduška, hlađenje, skretanje misli na nešto drugo -umirivanje tjeskobe: kronične brige koje se ponavljaju, bez približavanja pozitvnom rješenju=emocionalni puč niska intenziteta; lijekovi i terapija -melankolija:tugovanje, depresija-val depresivnih misli ima snažan utjecaj na smjer asocijacija, gomilaju se; plakanje smanjuje negativne kemikalije (?), tjelesna aktivnost, možda gledanje tv-a, male pobjede ili uspjesi, kognitivno preoblikovanje (gledati stvari iz drugačije perspektive), pružanje pomoći drugima, molitva -represori: pozitivno poricanje->održavanje staloženosti, ali po cijenu svijesti o vlastitoj ličnosti

6) Vrhunski dar -emocionalna stanja ometaju rad intelekta, motivacija bitna za uspjeh (azijski učenici) -obuzavanje impulsa: test s kolačićem-> uzeti sada jedan ili dobiti dva nakon malo čekanja -negativna raspoloženja, negativne misli: tjeskoba potkopava intelekt; pozitivna razmišljanja pojačavaju spossobnost fleksibilnog razmišljanja -moć pozitivnih misli: nada, neće se prepustiti plimnom valu tjeskobe ili depresije -optimizam: veliki motivator->osoba intenzivno očekuje da će da će općenito sve u životu završiti dobro, unatoč preprekama i frustracijama, stav koji ljude u teškim situacijama štiti od zapadanja u stanje bezvoljnosti, beznađa i depresije; izvor optimizma bi mogao biti urođeni temperament; optimizam, nada, bespomoćnost i očaj se mogu i naučiti -plima: neurobiologija iznimnosti-vrhunac stavljanja emocija u službu uspjeha i učenja, emocije su suzdržane i usmjerene, pozitivne, ispunjene energijom i usredotočene na cilj, trenutno lišene ega, fina zona između dosade i tjeskobe, , visokomotivirajući osjećaj blage ekstaze; učenici koji u učenju postignu stanje plime imaju bolje rezultate

7) Korijeni empatije -empatija se temelji na svijesti o vlastitoj ličnosti, što smo otvoreniji prema vlastitim emocijama, to ćemo biti vještiji u iščitavanju osjećaja -PONS-profil neverbalne osjetljivosti (Rosenthal); emocionalna istina leži u tome kako nezko nešto kaže, a ne što kaže, 90% emocionalne poruke je neverbalne naravi -motorička mimikrija kod djece: mala djeca osjećaju suosjećajnu uzrujanost iako je odvojeno od njih: u intimnim trenutcima između djeteta i majke se prenose najtemeljnije lekcije emocionalnog života, dijete doznaje da roditelj suosjeća s njegovim emocijama, da ih prihvaća i uzvraća (usklađivanje: Stern) -empatija zahtijeva dovoljno pribranosti i receptivnosti kako bi osoba mogla primati suptilne signale o osjećajima druge osobe i oponašati ih vlastitim emocionalnim mozgom -život bez empatije: um napasnika, moral sociopata->ne suosjećaju sa žrtvama, ne osjećaju strah od posljedica

10

8) Društvene sposobnosti -i dijete od 30 mjeseci ima emocionalnu profinjenost u pokušaju upravljanja tuđim emocijama, prvi znakovi empatije oko 2.god -savjet djeci „prikrivaj prave osjećaje kada bi oni mogli povrijediti nekoga koga voliš, umjesto njih pokaži lažne ali manje bolne osjećaje“ -ekspresivnost i emocionalna zaraza_ emocije su zarazne; nesvjesno oponašamo emocije koje vidimo na nekom drugom; emocionalno navođenje -rudimenti socijalne inteligencije (Hatch i Gardner)sastavnice interpersonalne inteligencije: organiziranje skupina, dogovaranje kompromisnog rješenje, osobne veze, društvena analiza -stvaranje društvenog nesposobnjakovića: Cecil- brat je obavljao razgovore i interakcije umjesto njega, nedostaju mu temeljne društvene sposobnosti -mrzimo te:na pragu-djeca su okrutno iskrena u emocionalnim sudovima na kojima se takva odbijanja temelje (ne mogu ući u igru), 2 grijeha su preuranjeno preuzimanje vodeće uloge i neusklađenost s grupnim normama; emocionalna genijalnost (starac umirio nasilnog pijanca razgovorom o sakeu, jabuci, ženi) Treći dio – PRIMIJENJENA EMOCIONALNA INTELIGENCIJA -emocije postavljene u samo središte sposobnosti za življenje, što znači biti „inteligentan“, kako te vještine mogu očuvati odnose, postizanje uspjeha na radnom mjestu, kako štetne emocije ugrožavaju tjelesno zdravlje

9. Intimni neprijatelji

-voljeti i raditi su srodne sposobnosti koje su znak pune zrelosti; porast razvoda -njegov i njezin brak: korijeni u djetinjstvu-muškarci su manje profinjeni u sporednijim karakteristikama emocionalnog života; dječaci se ponose usamljenom, odlučnom neovisnošću i autonomijom a djevojčice sebe vide kao dio mreže međusobno povezanih jedinki; muškarci pronalaze osjećaj bliskosti u zajedničkim aktivnostima, a žene u razgovoru; muškarci su optimističniji u vezi stupanja u brak -bračne pukotine:razlike između pritužbi i osobnih kritika; prijezir i bijest, geste; otrovne misli: izazivanje neprestane krize, češći emocionaloni pučevi, teže se oporavljaju od boli i bijesa->preplavljivanja (česte emocionalne krize), partneri su obuzeti partnereovom negativnošću i vlastitom reakcijom na nju da se doslovce utapaju u bujicama užasnih osjećaja koje je nemoguće kontrolirati; različiti pristupi nezadovoljstvu-> pritužbe nisu isto što i napad na karakter; korisna svađa-smirivanje (hlađenje), razgovor sa samim sobom, neobrambeno slušanje i govorenje

10. Kako izlaziti na kraj sa srcem

-profitabilnost EI u poslovnom svijetu je nov koncept, većina direktora drži da je posao potrebna glava ali ne i srce; ljudi zbog stresa postaju glupi; najlošiji način motiviranja (kritike kao osobni napad), umješna kritika umjesto destruktivne (govoriti konkretno, ponuditi rješenja, budite nazočni i obzirni); predrasude prema crnim gostima u restoranima, predrasude vuku korijene iz djetinjstva -organizacijske sposobnosti i skupni IQ

11.Um i medicina

-u svijetu bolesti, emocije imaju glavnu ulogu, mentalno zadovoljstvo se djelomično temeljni na iluziji neranjivosti, problemi kada medicinsko osoblje zanemaruje emocionalne reakcije pacijenata; stres i negativne emocije smanjuju učinkovitost imunoloških stanica; povezanost ljtnje i srčanih oboljenja; stres: pretjerana i neprimjerena tjeskoba; depresija utječe na varijabilnost arda srca -koristi od pozitivnih osjećaja za zdravlje, male prednosti pozitivnih emocija, korisnost veza za zdravlje, izoliranost kao faktor smrtnosti; uvođenje EI u zdravstvenu skrb Četvrti dio – OTVORENE MOGUĆNOSTI

11

-genetsko naslijeđe određuje naš temperament, ali su moždani krugovi prilagodljivi, djetinjstvo i mladost su ključna razdoblja za određivanje temeljnih emocionalnih navika koje će upravljati našim životima

12.Obiteljska kušnja

-3 najčešća emocionalno nesposobna tipa roditeljskog držanja: potpuno ignoriranje osjećaja, pretjerana popustljivost, pokazivanje prijezira; djetetova spremnost za školu (samopouzdanje, znatiželja, svrhovitost, samokontrola, povezanost, sposobnost komuniciranja, spremnost na suradnju); emocionalne osnove djeca usvajaju od roditelja

13.Traume i ponovno emocionalno učenje

-traume nakon školskog masakra (PTSP), oporavljanje od traume (dječje igre bazirane na traumatičnom događaju); emocionalno učenje traje čitavog života

14.Temperament nije isto što i sudbina

-temperament se stječe rođenjem i sastavni je dio genetske lutrije; postoje najmanje 4 (plah, odvažan, optimističan i melankoličan); razlika između odvažnih i opreznih je u uzbudljivosti živčanog sklopa; djetinjstvo:otvoreni prozor mogućnosti; proces potpunog sazrijevanja mozga traje najduže Peti dio – EMOCIONALNA PISMENOST -koje su posljedice ako se u sazrijevanju ne ovlada emocionalnom sferom, proširuje se spektar rizika

15.Cijena emocionalne nepismenosti

-područja u kojima se stanje pogoršava (povlačenje ili društveni problemi, tjeskoba ili potištenost, problemi s pozornošću ili razmišljanjem, delikvencija ili agresivnost), antisocijalni dječaci su nasilni a djevojčice zatrudne; škola za nasilnije tj tečajevi su korisni; porast depresivnih osoba (povezano s propadanjem obitelji); depresiju kod djece treba spriječiti jer mogu uzrokovati ozbiljnije probleme kasnije, korisno je savladavanje emocionalnih vještina; poremećaji u prehrani, osamljeni prekidaju školovanje, ovisnost o alkoholu i drogi kao metoda samoliječenje (kratkotrajan osjećaj samozadovoljstva u zamjenu za polagano i sigurno propadanje života): za preventivu same informacije nisu dovoljne, treba savladati osnovne emocionalne i društvene vještine

16.Školovanje emocija

-znanost o sebi, tečajevi emocinalne pismenosti, program kreativnog rješavanja sukoba; u redu je imati sve vrste osjećaja ali nisu sve reakcije primjerene, poučavanje primjerom -uznemirujći podatci, dobiveni istraživanjima na roditeljima i učiteljima-> sadašnja generacija ima više emocionalnih problema od one prethodne: djeca su osamljenija i deprimiranija, podložnija ljutnji i neposluhu, nervoznija i sklonija zabrinutosti, impulzivnija i agresivnija -ako lijek i postoji, sastoji se u načinu kako se pripremaju nove generacije za život -problem ne leži u emocionalnosti nego u prikladnosti emocija i njihova izražavanja; kako unijeti inteligenciju u osjećaje a time i uljuđenost na ulice i brižnost u život zajednice Dodatak A (Što su emocije?), B (Obilježja emocionalnog uma), C (Neuralni krugovi straha), D (Konzorcija W. T. Granta: Aktivni sastoji programa prevencije), E (Program znanosti o sebi), F (Društveno i emocionalno učenje: rezultati) Bilješke, Zahvale, Kazalo

♦♦♦ 7 navika uspješnih obitelji, Stephen R. Covey, (kako izgraditi izvrsnu obiteljsku kulturu u uzburkanom svijetu?)

12

1. Budite proaktivni

-obitelj i članovi obitelji odgovorni su za svoje odluke i imaju mogućnosti birati na temelju načela a ne raspoloženja ili okolnosti. Razvijaju svoja 4 dara-samosvijest, savjest, maštu i slobodnu volju i služe se njima. Pri stvaranju promjene koriste se ristupom iznutra prema van. Odlučuju da ne žele biti reaktivni ili optuživati druge.

2. Počnite imajući na umu kraj

-obitelji određuju svoju budućnost tako što stvore mentalnu sliku i cilj za svaki projek, bio on mali. Ne žive samo iz dana u dan bez jasnog cilja. Najviši oblik mentalnog stvaranja jest bračna ili obiteljska ____ o misiji.

3. Stavite najvažnije na prvo mjesto

-obitelji se organiziraju prema najvažnijim prioritetima iz njihovih osobina, bračnih ili obiteljskih. Održavaju tjedno vrijeme za obitelj i redovito vrijeme nasamo, ravnaju s eprema svojim ciljevima.

4. Služite se pristupom pobjednik-pobjednik

-članovi obitelji misle na dobro svih. Jedni drugima pružaju podršku i poštovanje. Misle međusobno o sebi kao mi, a ne kao ja te sklapaju dogovore. Ne služe s esebičnim pristupm ni pristupm mučenika

5. Nastojte prvo shvatiti, a tek onda biti shvaćeni

-članovi obitelji nastoje prvo slušati sa željom da shvate misli i osjećaje drugih, a ond anastoje shvatiti svoje misli i osjećaje. Razumijevanjem grade duboko povjrenje i ljubav. Daju korisne povratne osvrte a mišljenje ne zadržavaju za sebe, ali ne pokušavaju prvo biti shvaćeni

6. Udružite snage

-članove obizelji obogaćuju snage pojedinaca i obizelji u cjelosti tako da poštujući i cijeneći druge, cjelina postaje veća od zbroja njezinih dijelova. Stvaraju kulturu u kojoj s eproblemi rješavaju razgovorom i traže s enove mogućnosti. Njeguju ljubav, učenje i davanje. Ne sklapaju kompromise, koncentriraju se na kreativnu suradnju (1+1=3 ili 4)

7. Brusite alat

-obitelj jača svoju djelotvornost redovitom osobnom i obiteljskom obnovom u 4 glavna područja: tjelesnom, socijalno-emocionalnom, duhovnom i mentalnom. Uspostavljaju tradicije i obiteljske obnove

♦♦♦♦ Moralna izobrazba danas, Louis Legrand, 1991, Ima li to smisla? Sadržaj Prvi dio: u potrazi za teorijskom osnovicom 1)ima li smisla danas poučavati moral? 2)formiranje moralne svijesti 3)koje vrijednosti valja poučavati 4)ontologija vrijednosti i religije otkrivenja 5)proročanska ontologija 6)etika i moral, ili možemo li se lišiti ideologije 7)pedagoška načela moralne izobrazbe (teorijski modeli) Drugi dio: institucija i praksa 1)koja institucija? Aktualna vrijednost jedne stare ideje: svjetovnost 2)izobrazba za ljudska prava 3)diskriminacije 4)nasilje, hrabrost i vlast nad samim sobom

13

5)spolni odgoj 6)poštivanje života 7)solidarnost 8)koji program? Ili prijeko potrebna interdisciplinarnost 9)provedba: nužno je istraživanje -

♦Što je obrazovanje- Hartmunt von Hemtig (EDUCA, 2008) esej Sadržaj (poglavlja):

1. Uobičajena pitanja: o obrazovnim predmetima i obrazovnim dobrima, o obrazovnimobrascima i postupcima, o obrazovnom idealu

2. Prijeko potrebna razrješenja: pokušaj da se obrazovanje razloži na jednostavne elemente

3. Moguća mjerila prema kojima se obrazovanje mora dokazati i potvrditi

4. Primjereni povodi, izvori i sredstva obrazovanja koja zadovoljavaju mjerila

5. Poželjne posljedice za suvremenu nastavnu praksu, prevenstveno za nastavne predmete

6. Zaključak

O obrazovanju: govor obrazovanima među onima koji ga preziru 14 postavki argumentacije:

1. Odgovor na naš navodni ili stvarni gubitak orijentacije je obrazovanje-a ne znanost, niti informacije, niti komunikacijsko društvo, niti moralna sprema, niti država reda

2. Za određivanje obrazovanja koje to omogućuje u podjednakoj je mjeri neprimjereno kanoniziranje obrazovnih dobara, pristajanje uz određenu sliku čovjeka, analiza sadašnjih i budućih životnih odnosa (radi utvrđivanja traženih „kvalifikacija“)

3. Čovjek se obrazuje

4. Život obrazuje

5. Škola je od obrazovanja napravila školsko obrazovanje

6. U znanstvenoj civilizaciji školsko se obrazovanje pretvorilo u sredstvao i kriterij profesionalne akademske karijere

7. Povratak obrazovanju je pedagoški nužan-povratak

8. Obrazovanje je potrebno i dostupno svim ljudima

14

9. Za obrazovanje koje dugujemo svim ljudima postoje zajednička mjerila i primjereni povodi

10. To mora imati posljedice za raščlambu našeg obrazovnog sustava

11.Pri primjerenom stupnju institucionaliziranog učenja na svoj račun mogu doći oba elementa obrazovanja-platonički i pragmatički

12. Viši razredi (stupanj!) srednje škole su stupanj znanstvene propedeutike, izbora zanimanja i prijelaza na strukovno obrazovanje

13. Predmeti tradicionalne škole uporabivi su povodi za pretpostavljeno obrazovanje

14. Svako obrazovanje ujedno je političko obrazovanje: kontinuirani, istodobno stupnjeviti uvod u polis

Što obrazuje čovjeka? -> Sve! Čovjek je sposoban za bezgranično oblikovanje, ako je željeno-obrazovanje- > doista ga oplemenjuje/obrazuje vrlo malo toga (29.str.)

15

nema postavljenih komentara
ovo je samo pregled
3 prikazano na 15 str.