osjeti i percepcija , Beleške' predlog Opšta psihologija. Univerzitet u Banjoj Luci
andrej-dumencic
andrej-dumencic

osjeti i percepcija , Beleške' predlog Opšta psihologija. Univerzitet u Banjoj Luci

12 str.
4broj preuzimanja
191broj poseta
Opis
objašnjenje pojedinih osjetila i kako funkcioniraju skupa
20 poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 str. / 12
ovo je samo pregled
3 prikazano na 12 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 12 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 12 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 12 str.
preuzmi dokument

SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA

FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA

ODSJEK: OPĆA PSIHOLOGIJA

PREDMET: UVOD U PSIHOLOGIJU

OSJETI I PERCEPCIJA

Seminarski rad

Predmet: Osjeti i percepcija Student: Andrej Dumenčić

Profesor: Doc. dr. Jasna Bogdanović Čurić Broj indeksa: 128117

Međugorje, studeni 2017.

SADRŽAJ

1. UVOD………………………………………………………………………………………...

2. OSJETI………………………………………………………………………………………4

2.1 Vid………………………………………………………………………………………….4

2.2 Sluh…………………………………………………………………………………………5

2.3 Njuh………………………………………………………………………………………..5

2.4 Okus………………………………………………………………………………………..5

2.5 Kožni osjeti…………………………………………………………………………………6

2.6 Mjerenje osjetljivosti……………………………………………………………………….6

3. PERCEPCIJA………………………………………………………………………………..7

3.1 Geštaltizam…………………………………………………………………………………7

3.2 Iluzije………………………………………………………………………………………9

UVOD

Svakodnevno doživljavamo velik broj informacija iz naše okoline: u oči ulazi na primjer svjetlo neba, u uši zvukovi automobila, osjetimo njuh cvijeća itd. a to su samo informacije iz okoline kojih smo

svjesni, uz to postoji još niz informacija kojih nismo svjesni a mogu imati utjecaj na nas. Percepcija je prikupljanje svih tih podražaja i slaganje u smislenu cjelinu.

Cilj rada je objasniti i nabrojati osjetila te shvatiti kako funkcioniraju kao cjelina, a svrha rada je stvoriti bolji uvid u predmet na način da se posveti vrijeme izrađivanju sažetka predmeta.

Rad je podijeljen u dva dijela (osjet i percepcija) i sveukupno osam poglavlja u kojem se objašnjava što su osjeti, kako funkcioniraju, mjerenje maksimalne osjetljivosti i zakonitosti osjeta te što je percepcija i kako ujedinjuje sve navedene osjete u cjelinu, objašnjeni su pojmovi geštaltizam i iluzija. Na kraju rada je zaključak i popis korištene literature

2. OSJETI

Osjet je najjednostavniji psihički doživljaj i odraz pojedinačnog svojstva nekog predmeta (npr.

doživljaj boje, slatkoće, tvrdoće i sl.). Osjet nastaje kad neki podražaj stigne do naših osjetila. Podražaj

je fizikalna ili kemijska energija koja podražuje naša osjetila. Preduvjet da bi čovjek doživio bilo koji

osjet je da su svi dijelovi osjetnog sustava funkcionalni. Dijelovi osjetnog sustava su: osjetilo

(receptori kao osjetilne stanice primaju određene podražaje), osjetni živac (provodi živčane impulse od

receptora prema centru u mozgu) i senzorni centar u mozgu (analizira informacije, tu nastaje osjet).

Prema smještaju receptora u osjetnom organu, postoje eksteroreceptori (mogu biti na površini kože ili

sluznici, tzv. blizinska osjetila- kožni osjeti i okus i daljinska osjetila- u očima, ušima i nosu),

interoreceptori koji se nalaze u dišnim probavnim i spolnim organima i proprioreceptori koji su

smješteni u lokomotornom aparatu (mišići, zglobovi i tetive) i vestibularnom dijelu uha; obavljaju

senzomotorne funkcije koje omogućuju pokretanje i održavanje ravnoteže tj. kinestetski osjeti i osjeti

ravnoteže. Podjela osjetnih sustava prema vrsti podražaja: elektromagnetski (nalaze se u očima),

kemoreceptori (u nosu i na jeziku) i mehanoreceptori (sluh, kožna osjetila) i prema adaptaciji na

podražaj, osjeti se dijele na fazičke (podložni adaptaciji) i tonički (uopće se ne adaptiraju ili u vrlo

maloj mjeri).

2.1 VID

Čovjek oko 90% informacija dobiva vidom. Oko je organ koji upija elektromagnetska zračenja

odnosno svjetlost te šalje signale u centar za vid. Ono se sastoji od zjenice kroz koju ulazi svjetlost i

njen se oblik mijenja ovisno o količini svjetla, šarenice (obojen mišić koji regulira veličinu zjenice),

leće koja usmjerava svjetlost na mrežnicu ili retinu, mrežnica sadrži receptorske stanice (štapiće i

čunjiće) koji reagiraju na svjetlost kao podražaj, slijepa točka je dio iz kojeg izlazi očni živac i fovea je

mjesto najoštrijeg vida gdje su čunjići najgušće raspoređeni i imaju svoje optičko vlakno. Čunjići i

Štapići su vrste receptorskih stanica u oku; čunjići se većinom nalaze u sredini mrežnice i

specijalizirani su za boje, njih ima oko 6 milijuna, a štapići se nalaze u perifernom dijelu mrežnice te

su zaduženi za prikupljanje svjetla i za periferni vid, njih ima oko120 milijuna.

2.2 SLUH

Podražaj za sluh zvuk, a zvuk je pokretanje molekula zraka koje nazivamo zvučni valovi. Ljudsko uho je u mogućnosti čuti amplitudu zvuka u rasponu od 0 do 140 decibela (više od 110 decibela oštećuje sluh, a od 150 pa na više se može izgubiti.), a frekvenciju od 20-20000 herza. Postoji srednje i unutarnje uho; u srednjem uhu se nalazi bubnjić koji zatitra i te vibracije prenosi do čekića, nakovnja i stremena, zatim do pužnice koja je u unutarnjem uhu koja je ispunjena tekućinom i sadrži više membrana koje pokreću zvučni valovi. Pokretanje bazilarne membrane uzrokuje pomicanje slušnih dlačica, a time se izaziva živčani impuls u slušnom živcu.

2.3 NJUH

Molekule koje isparavaju iz pojedine supstance su mirisni podražaji koje se hvataju za dlačice koje sadrže receptorske stanice u gornjem dijelu nosa te se živčani impulsi šalju direktno u mozak, a ne preko talamusa (zato mirisi najbolje potiču sjećanja). Najbolja osjetljivost je između 30-50 godina, a nakon 60-e naglo opada. Miris je također ključan za osjet okusa.

2.4 OKUS

Oko 10000 okusnih kvržica se nalaze na jeziku koje reagiraju na kemijske podražaje. Postoje četiri vrste osnovna okusa: slatko (prednji dio jezika), slano (lijevi i desni prednji dio jezika), gorko (stražnji dio), kiselo (lijevi i desni srednji dio)

2.5 KOŽNI OSJETI

Četiri su različita kožna osjeta: dodir, toplo, hladno i bol; dodirni podražaj je pritisak, dodir se naziva konačnim osjetilom jer daje informacije koje ne možemo dobiti vidom. Receptori nisu na svim dijelovima jednako raspoređeni; najviše ih ima na usnama, nosu i licu (žene su osjetljivije na dodir). Za osjećaj toplo ili hladno, temperatura mora biti iznad 32°C za osjećaj topline i ispod 32°C za osjećaj

hladnoće. Bol je svaki podražaj koji može oštetiti kožu ili drugo tjelesno tkivo npr. tlak, temperatura, električni udar i slično.

2.6 MJERENJE OSJETLJIVOSTI

Područje psihologije koje proučava odnos između intenziteta podražaja i intenziteta osjeta koji ti podražaji izazivaju naziva se psihofizika. Rano znanstveno doba psihologije obilježeno je proučavanjem osjeta, Wilhem Wundt i G.T. Fechner su se bavili psihofizikom. U tom razdoblju otkriven je apsolutni limen ili apsolutna osjetljivost čovjekovih osjetila, to je najmanji intenzitet podražaja koji čovjek može osjetiti. Minimalni osjet je onaj koji se pojavljuje u 50% slučajeva. Apsolutni limen za vid je plamen svijeće vidljiv 48 kilometara u tamnoj, jasnoj noći, za sluh je kucanje sata na udaljenosti oko 6 metara u tišini, jedna žličica šećera u 7 litara vode je dovoljna da se prepozna razlika, a za njuh je potrebno jedna kapljica raspršena u cjelokupnoj zapremnini šest soba i za dodir je potrebno krilo muhe koje padne na lice s udaljenosti od jednog centimetra. Diferencijalni limen je najmanja promjena u intenzitetu podražaja koji izaziva promjenu u osjetu ili je to ona razlika koja u 50% slučajeva izaziva razliku u osjetu. Weberov zakon je načelo da se prvotni podražaj mora promijeniti za isti postotak da bi se uočila razlika između dva podražaja, tako npr. za težinu je potrebno da je drugi predmet teži za 2% od prvog da bi primijetili razliku, za glasnoću 15%, za intenzitet svjetla 8% i sl. Osjetna adaptacija je smanjenje intenziteta osjeta do čega dolazi zbog stalne i učestale izloženosti nekom podražaju, npr. s vremenom se priviknemo na stalno prisutnu buku tako da bi se mogli fokusirati na druge podražaje (najprilagodljiviji je njuh), Osjetna perzistencija je pojava kada osjet postoji još neko vrijeme iako više nema podražaja (pa osjeti) i osjetna rekuperacija je povećanje osjetljivosti na neki podražaj npr. povećanje vidljivosti u mraku.

3. PERCEPCIJA

Percepcija je proces koji povezuje informacije iz različitih osjetnih sustava, organizira ih i interpretira, to je proces u kojem predmete i pojave zahvaćamo u cjelini, npr. vidim nešto malo, crveno i okruglo, dodirujem nešto glatko i njušim ugodan miris; to su osjeti koji su potrebni da bi mogli uspješno percipirati jabuku. Na percepciju utječe više faktora: fizikalni (intenzitet, trajanje podražaja i njegova struktura), fiziološki (stanje osjetila i opažača) i psihološki su sve one psihološke osobine onoga koji percipira. To mogu biti naši motivi, potrebe, želje i prijašnja iskustva, u skladu s njima on daje značenje i interpretira podražaje iz okoline, a o njima najviše utječe različitost percepcije kod ljudi. Proces percipiranja se odvija na nesvjesnoj razini. Funkcije percepcije su rekognicija što znači utvrđivanje percipiranog predmeta, prepoznavanje oblika (odvija se uz ulazni i silazni proces). Pri

rekogniciji nam pomaže perceptivna konstantnost koja omogućuje da predmete uvijek percipiramo isto bez obzira na uvjete. Lokalizacija je lociranje predmeta u prostoru tj. razlikovanje predmeta od ostalih struktura.

3.1 GEŠTALTIZAM

Geštaltizam je pravac u psihologiji koji je početkom 20. stoljeća upravo tumačio da ljudi pojedinačne osjete organiziraju kao smislene cjeline (geštalt- obličje, cjelina). Geštaltisti su tvrdili da postoje neka načela perceptivne organizacije koja su važna za lokalizaciju, prvo je načelo perceptivnog grupiranja je načelo bliskosti- elementi koji su jedan do drugoga percipiramo kao jednu cjelinu

Načelo sličnosti- elementi koji su slični percipiramo kao cjelinu

Načelo zatvaranja- popunjavanje figura da bi bili smisleni

Načelo dobrog pravca- percipiramo liniju koja ide u nekom smislenom pravcu

Načelo simetrije- ako nekoliko elemenata čini simetričnu figuru

Načelo zajedničke sudbine- elementi koji su zajedno u pokretu percipiramo kao cjelinu

Drugo načelo perceptivne organizacije je razlikovanje figure i pozadine (kada se usmjerimo na neki podražaj iz okoline, onda je to figura, a ostali podražaji su pozadina. Treće načelo je percepcija pokreta do koje dolazi na više načina: percepcija stvarnog gibanja- naša glava je nepomična, a slika predmeta se miče na mrežnici, percepcija prividnog gibanja- niz nepokretnih fotografija koje se brzo izmjenjuju stvaraju dojam gibanja i vizualne iluzije- inducirani pokret (pomicanje većeg objekta stvara iluzija gibanja manjeg iza njega), autokinetički pokret (kada nam se čini da se nepomična točka pokreće). Percepciju dubine mogu biti binakularne ako koristimo oba oka i monokularne ako koristimo samo jedno oko.

3.2 ILUZIJE

Iluzije su perceptivne varke iz razloga jer postoji podražaj ali ga mi tumačimo na neobičan i nelogičan način. Varke mogu biti različite: Hermanova iluzija (kada vidimo nešto čega nema), pa slika tj. kada vidimo sliku iako više nema podražaja, slike koje se mogu gledati na različite načine, Schroderove stube (slika stuba koje su okrenute u onu stranu na koju se fokusiramo), Neckerova kocka (isto kao i stube), Muller- Layerova varka (dvije crte jednake duljine koje percipiramo kao različite) itd. Stroop test je dokaz da se percepcija odvija automatski- kada vidimo boju, prepoznajemo je istog trenutka i kada vidimo riječ, odmah razumijemo njeno značenje, kada bi se riječ „plava“ obojala crvenom bojom, zbunili bi se jer automatski percipiramo boju i riječ.

ZAKLJUČAK

Osjet je jednostavan prodor pojedinih informacija kroz osjetilni živac do centra u mozgu, pet su različitih osjetila: vid, sluh, njuh, okus i dodir. Maksimalna osjetljivost ili apsolutni limen je najmanji podražaj koji ljudsko osjetilo može

primijetiti, a diferencijalni limen je najmanja razlika između dva podražaja. Točno određeni postotci između razlika podražaja bilježe se pod Weberovim zakonom. Osjeti se mogu privikavati trenutnim stalnim podražajima kako bi se mogli fokusirati na važnije podražaje (osjetna adaptacija), osjetna perzistencija je kada osjet postoji iako podražaja nema i osjetna rekuperacija je pojačavanje osjetljivosti osjeta ako je podražaj preslab.

Percepcija je stvaranje cjeline od svih primljenih informacija dobivenih iz osjetila. Geštaltizam je pravac u psihologiji koji tvrdi da postoje načela perceptivne organizacije: načelo bliskosti, sličnosti, zatvaranja, simetrije, dobrog pravca, i načelo zajedničke sudbine. Iluzije su perceptivne varke koje zbunjuju naš mozak na način da određene slike percipiramo na pogrešan i nelogičan način.

LITERATURA

Smith, E., Nolen-Hoeksema, S., Frederickson, B., Loftus, G., Bem, D., Maren, S. (2007). Atkinson/

Hilgard uvod u psihologiju, Zagreb, naklada slap

Rot, N. (2004). Opšta psihologija, Beograd, zavod za udžbenike i nastavna sredstva

nema postavljenih komentara
ovo je samo pregled
3 prikazano na 12 str.
preuzmi dokument