Pitanja i odgovori-Ispit-Ekologija-Saobracajni fakultet (2), Ispiti' predlog Écologie. University of Belgrade
sugar.sugar.rune
sugar.sugar.rune3 November 2012

Pitanja i odgovori-Ispit-Ekologija-Saobracajni fakultet (2), Ispiti' predlog Écologie. University of Belgrade

PDF (97 KB)
10 strane
846broj poseta
Opis
Pitanja i odgovori,Ispit,Ekologija,Saobracajni fakultet
20poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 strane / 10
ovo je samo pregled
3 shown on 10 pages
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 shown on 10 pages
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 shown on 10 pages
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 shown on 10 pages
preuzmi dokument
·

1. Postoji 5 faza planiranja prometa nakon 2. svjetskog rata: 1. Prva faza ili jos zvana faza automobila obuhvaća obnovu s jasnim davanjem prioriteta

automobilu i traje sve do sredine 60-tih godina. Planirao se grad primjeren automobilu , a zanemarivao se javni gradski promet putnika.

2. Druga faza ili faza razmišljanja započela je sredinom 60-tih godina kada se pojavljuju azhtjevi za integralnim planiranjem svih oblika prometa (Njemačka), a istodobno se ističe zahtjev za ograničenjem motorizacije u gradu (Englska).

3. Treća faza započinje 70-tih godina u kojoj je došlo do zamjene teze neograničenog razvitka grada tezom preglednog manjeg rasta. Došlo je do renesanse sustava javnog gradskog prometa putnika orjentiranog na budućnost (viseće, magnetske željeznice). Pojavljuju se i prijedlozi o mjerama smirivanja prometa (Buchaman)

4. Četvrta faza – ulažu s edaljnja znatna financijska srestva i masovnije počinje izgradnja podzemne i nadzemne gradske željeznice, ali i dalje nema promjena u podjeli korištenja javnog i individualnog prometa.

5. Peta faza počinje sredinom 80-tih godina, konstatira se da usprkos svim naporima u prethodnim fazama nije se uspjelo primjereno riješiti problem grada i prmeta.

2. Prometni infarkt u gradovima Dugoročna i teška zadaća prometne politike bit će ne dopustiti povećanje prometa i drugih

puteva već ići za njihovim preusmjeravanjem u cilju omogućavanja mobiliteta svih učesnika prometa. Tri osnovne strategije od kojih se počinje su:

1. starogradsku jezgru gradova zatvoriti za automobile – čime će profitirat pješaci i bicikl 2. prilaz gradskom centru treba otežati automobilima 3. moraju se ponuditi odgovarajuće i mnoge alternative osobnom vozilu

U cilju stvaranja ekološkog prometnog sustava imamo 4 koraka: 1. postepeno uklanjanje automobila 2. preusmjeravanje prometa 3. tehniku i ekološki aspekt vožnje poboljšati(katalizator,alternativna goriva,reciklaža) 4. smirivanje prometa(autoorijentirom prometnu strukturu prilagoditi čovjeku u gradu)

Cilj mjera smirivanja prometa je djelovatnje na smanjenje brzine vožnje bez posrednog djelovanja na svjesnu volju vozača i njegovo poštivanje za ograničenjem brzine te poboljšanje socijalne funkcije ceste. Postoje mjere s malim,srednjim i većim troškovima koje poboljšavaju brzinu kretanja. 3. Katallizator u kemiji podrazumijeva nosač materijala s aktivnim slojem, zadaća katalizatora je da kemijskim rakcijama štetne tvari pretvara u manje štetne spojeve (ugljikovodike u vodu i ugljik 4 oksid). Vrste katalizatora ovisno o načinu djelovanja su:

1. oksidacijski kat - radi s viškom kisika i služi za oksidaciju ugljik 2 oksida i ugljikovodika u ugljik 4 oksid i vodu;najjednostavniji oblik kat; on oksidira CO i CH u oksidacijskoj atmosferi i danas se primjenjuje kod naknadne obrade dieselkog ispušnog plina, pri temp katalizatora iznad 170 C

1. redukcijski kat – služi za smanjenja dušičnih oksida,ali zahtjeva višak redukcijski djelotvornih ispušnih plinova, pri čemu motor mora raditi u stehiometrijskom području

2. dvostruki kat – uključuje oksidacijski i redukcijski katalizator s upuhivanjem zraka među njima;on reducira dušične okside, ugljikovodike i ugljik 2 odsid, a ima prednost što motor mora biti u pogonu u zadovoljavajućem položaju.

3. trostruki kat - u njemu se uzrokuje promjena sva 3 plina CO,NOX i CH; on u kombinaciji s  - regulacijom predstavlja danas najdjelotvorniji sustav za naknadno pročišćavanje ispušnih plinova benziskih motora; sastoji se od nosača katalizatora, međusloja i katalitički aktivnog sloja

Zagrijavanje katalizatora može biti: 1. električnim grijačem ( 1. izravno iz akumulatora , 2. izravno iz alternatora) 2. plamenikom 3. primjenom adsorbcijskih tvari (primjenom aktivnog ugljena)

1.) Prednosti električnog grijanja kat: ekološki povoljno rješenje, brzo zagrijavanje , nizak protutlak, jednostavna dijagnostiika; a nedostaci : velika potrošnja energije, povećanje cijene i mase vozila, mala trajnost akumulatora. 2.) Prednosti : postizanje snage do 20 KW, moguć rad neovisno o radu motora, mogućnost uključivanja prije pokretanja motora; 4. Izvori cestovne buke?

Od svih izvora komunalne buke najveći dio oko 50% otpada na cestovni promet. Izvori cestovne buke su : buka motora, buka usisnog i ispušnog sustava, buka ventilatora i buka pneumatika. Kod starih vozila glavni izvor buke bio je motor s ispušnim sustavom, dok danas gume postaju sve glasnije. Povećanjem brzine za ¼ dvostruko se povećava buka pneumatika. Ako se želi vozilom proizvesti što manja buka ne treba mjenjati pneumatike – šire gume su glasnije te manji tlak proizvodi veću buku, nego treba voziti sporije . Razina buke ovisi o gustoći prometa i udjelu teretnih vozila ( osobno vozilo 70 dB, kamioni 85-90 dB). Mjerenja buke obavljaju se :1) pojedinačnih vozila - vozila u mirovanju i vozila u kretanju, 2)prometnog toka. Kod vozila u mirovanju ,prema ISO preporuci, mjerenje se provodi u smjerovima koordinatnih osi na udaljenosti 7 m od ruba vozila pri 75% opterećenosti motora (mikrofoni 1,2 m od površine tla). Kod vozila u kretaju, mjerenje se izvodi na ravnoj tvrdoj podlozi na udaljenosti 20 m između vozila (brzina vozila 50km/h, a stupanj prijenosa ne smije se mijenjati). Utjecaj pojedinih čimbenika prometnog toka na razinu buke: protok, brzina , struktura 5. Utjecaj buke na čovjeka?

Negativno djelovanje buke motornih vozila može se podijeliti na djelovanje buke prometnog toka u okolini prometnice i na djelovanje buke unutar vozila na vozača i putnike. S medicinskog stajališta razlikujemo 2 vrste štetnog djelovanja buke: auralno (izravno na organ sluha, sve je veći broj radnih mjesta s pretjeranom bukom- oštećenje sluha); ekstraauralno (djelovanje buke na ostale organe i cijeli organizam, to djelovanje uzrokuje svako djelovanje zvuka koji čovjeku ili vozaču šteti u prometu). Dopuštena razina buke koju emitira vozilo za vrijeme upravljanja vozilom je 80 dB, a dopuštena razina buke izvora kojim vozač ne rukuje i buke iz prirodnih izvora je 70 dB. Osim neposrednog djelovanja buka može imati i razne psihofizičke reakcije, a posebno je osjetljiv živčani sustav i to simpatički. 6. Čimbenici koji utječu na razinu buke prometnog toka?

Čimbenici koji utječu na razinu buke u okolini prometnice globalno se mogu podijeliti na:  urbanističke – prostorna orijentacija zgrada,namjena prostora unutar stana  građevinske – položaj prometnice, kvaliteta kolničkog zastora  tehničke – čimbenici vezani za vozilo kao izvor buke  prometne – struktura prometnog toka,protok,gustoća i brzina prometnog toka  psihološke – čimb. vezani za subjektivni osjećaj smetnje od buke Izražen utjecaj na stanje buke imaju teška vozila, ali uklanjanjem teških vozila dovelo bi do veće brzine toka lakih vozila i njezine veće važnosti, što bi s druge strane povećalo nivo buke. Pri povećanju protoka vozila brzina toka se smanjuje pri čemu se nivo buke znatnije povećava.

7. Mjere za smanjivanje buke na vozilu? Provode se na tri mjesta :

 na izvoru buke – kod motora se na iznos buke može utjecati:upravljanjem procesom izgaranja, smanjenjem buke konstrukcijom motora, smanjenjem buke oklopa oko motora, zidovi kućišta motora od visokoprigušnih materijala i što kraći , od lijevanog magnezija

 na prijenosu buke (prigušnim aluminijskim poklopcem)  na prijamniku (upotrebom paralelnih ploča) Smanjenje buke pojedinih izvora na vozilu: hlađenje, usis, ispuh, motor, pneumatici. 8. Mjere za smanjenje buke izvan vozila?

Prilikom projektiranja i građenja cesta treba na mjestima gdje se želi postići zaštita od buke poduzeti odgovarajuće mjere koje se sastoje od sljedećeg : uzdužni nagib ne treba biti veći od 3%, jer se povećava buka; odabrati odgovarajuću brzinu , jer kod brzine veće od 90 km/h dolazi do povećanja zvučne razine; pažljivo locirati križanja i prijelaze; vođenjem prometnica u tunele smanjuje se zvučna razina. Gradnjom prirodnih zvučnih barijera u obliku zidova, zaštitnih nasipa i pošumljenim pojasevima može se postići zaštita od štetnog djelovanja buke. 9. Mjere smanjivanja ispušnih plinova izvan motora kat. reakcije?

Zahvati izvan motora:  kemijskim reakcijama a) termičke reakcije (smanjenje CO i HC uz visoku temp.) b) katalitičke reakcije : selektivna nekatalitička redukcija

selektivna katalitička redukcija neselektivna katalitička redukcija DENOX – katalizator oksidacijski katalizator

 pročišćavanjem plina od čestica – pročistač 10. Mjere smanjivanja ispušnih plinova unutar motora?

Na kakvoću izgaranja u dieselovom motoru najveći utjecaj imaju sljedeći parametri: - početak dobave i ubrizgavanje - predubrizgavanje - punjenje - hlađenje punjenog zraka - povratno vođenje ispušnih plinova

11. Alternativna goriva u cestovnom prometu? Povećani zahtjevi zaštite okoliša i sve veće ekološko opterećenje u urbanim sredinama

početkom '90 god. ponovno aktualiziraju korištenje alternativnih goriva za pogon osobnih vozila. Traženjem alternativa naftnim derivatima kao gorivu za motorna vozila, usavršilo je dopunska rješenja ali ne i zamjenu. Osnovni kriterij po kojima se provodi ocjenjivanje potencijalnog goriva za motor s unutrašnjim izgaranjem su sljedeći:

1. mogućnost masovne proizvodnje i to iz obnovljenih izvora 2. specifičnost pripreme smjese 3. utjecaja na okoliš ima veliko značenje, jer uvođenjem novih goriva postavljaju se

strogi propisi za njegovo očuvanje 4. ukupni ekonomski aspekt primjene kao i specifična cijena vrednuju se po energetskoj

jedinici, što izravnije utječe na prijelaz na alternativna goriva 5. stupanj opasnosti pri manipulaciji jest kriterij vezan za utjecaj goriva na okoliš

Neka alternativna goriva kao: prirodni plin (gorivo u Italiji, Novom Zelandu, Kanadi, Nizozemskoj) koji ima prednosti kad je riječ od zagađivanju, vodik koji ima veliko ekološko – ekonomsko značenje, potom alkoholi – posebno metanol , biogorivo (omogućio bi zatvoren ciklus CO2 bez povećanja CO2 u atmosferi), biljno ulje , elektropogon.

12. Prednosti željezničkog prometa? Zbog preopterećenosti europskih autocesta i zračnog prometa , u središtu rasprave o

budućnosti prometa našla se željeznica sa svim svojim prednostima.Prem trima glavnim čimbenicima degradiranje okoliša – zauzimanju površine, utrošku energije i onečišćenje zraka predstavlja najpovoljniji oblik prometa. Neke od prednosti željeznice su u novim konceptima željeznica velikih brzina (300 km/h) koje bi vozile danju i noću na udaljenostima od 2000 km dopunjenim čvrstim vezama preko ili kroz prirodne fizičke prepreke. Želj promet zahtjeva tri puta manje zemljišnog prostora nego cestovni uz približno isto opterećenje. Ako je usporedimo s automobilom onda ona emitira 8.3 puta manje štetnih tvari u okoliš , a 30 puta manje nego teretno vozilo za isti obujam prometa. Utrošak energije po jedinici obavljenog rada na želj. je 3.5 puta manji nego u cestovnom putničkom prometu, a 8.7 puta manji nego u teretnom prometu. 13. Nedostaci želj. prometa?

Razvoj željeznica velikih brzina otvara jedinstvenu alternativu ali očito je da je to oblik prometa koji najviše šteti okolišu, a s druge strane potrebe zaštite okoliša podrazumijeva potrebu primjenjivanja strogih uvjeta za gradnju nove infrastrukture. Potom problem buke koja predstavlja problem kada je pruga za velike brzine, te je potrebno razmotriti položaj trase u odnosu na teren. Zaštita od buke može se postići smanjenjem buke na izvoru, sprečavanjem prijenosa buke i njezinim reduciranjem na mjestu prijenosa. Ekološki problem postaje ionizacija kod elektro – vuče, prskanje herbicidima – kemijska sredstva koja suzbijaju rast neželjenih biljaka (korova). U Švicarskoj i nekim zemljama EU potpuno je zabranjena primjena herbicida koja djeluje na korijen biljaka u održavanju želj, infrastrukture. Traži se selektivna primjena herbicida u najnižoj mogućoj koncentraciji koja je učinkovita. Na mreži HŽ koristi se samo 6 vrsta herbicida u različitim kombinacijama. 14. Prednosti i nedostaci zračnih alternativnih goriva?

Istraživanja novog goriva su podržana i činjenicom da su resursi fosilnih goriva procijenjeni na oko 80 god. uz pretpostavku zadržavanja aktualne godišnje potrošnje. Kad je riječ o alternativnim gorivima zrakoplovstvu , tekući vidik se pokazao kao jedino dugoročno rješenje, kako s aspekta zaštite okoliša tako i s aspekta energetskih resursa. Istraživanjem tekućeg metana upućuje na njegovu moguću primjenu kao alter. goriva u prijelaznoj fazi ili u posebnim slučajevima. Optimalna komora za izgaranje vodika treba iskoristiti njegove prednosti: mogućnost izgaranja siromašnih gorivih smjesa, niže temperaturne granice paljenja, dobro miješanje sa zrakom i velika reaktivnost – kratko zadržavanje zraka . Istraživanja pokazuju da se emisije NOx pri izgaranju vodika mogu smanjiti na 1/3. 15. Štetni i ne škodljivi ispušni plinovi u cestovnom prometu?

Neškodljivi sastojci ispušnih plinova (benzinskih motora): 1. ugljik (IV) oksid – CO2 2. dušik N2 3. vodena para H2O 4. kisik O2

Štetni sastojci ispušnih plinova ( bez. motora): 1. ugljik monoksid CO 2. ugljikovodici CH 3. dušikovi oksidi NOX 4. olovo i njegovi spojevi 5. sumporni spojevi (sumporov dioksid SOX ) 6. čađa i dim

16. ECE smjernice? Homologacija je postupak utvrđivanja sigurnosnih i ekoloških sposobnosti vozila.

Prva ispitivanja počela su u ranim pedesetim godinama u SAD-u , a u Europi su prvi propisi o kontroli emisije osobnih vozila u okviru ECE ( Economic Commission for Europe) bili zacrtani u kasnim '60 – tim. Najstrože granice uvijek postavlja država Kalifornija, dok ostali prihvaćaju te granice s određenim zakašnjenjem. Ukupno do sad je donijeto 109 ECE pravilnika koji se odnose na područja: aktivne sigurnosti, pasivne sigurnosti; zaštite okoliša te općih uvjeta sigurnosti. Ovi pravilnici su neobavezni propisi , dok EEC smjernice su obavezne (za članice EU-a). EEC smjernice sadrže dva bitna datuma: datum objavljivanja smjernica i datum stupanja na snagu smjernice. ECE pravilnici se mijenjaju amandmanima – dopunama, a EEC smjernice ne mijenjaju se amandmanima već donošenjem novih smjernica. U sklopu ECE pravilnika (Ženeva) glavni propisi su:

1. ECE – R 15 2. ECE – R 83 3. ECE – R 49

4. ECE – R 24 5. ECE – R 84 6. ECE – R 101

17. Utjecaj zračne luke na okoliš? Problem zaštite okoliša u domeni zračnih luka je sve prisutniji. Taj problem se može

sagledati kroz nekoliko aspekata: - buka zrakoplova - emisija zrakoplovnih motora - planiranje namjene i uporaba okolnog zemljišta - tretiranje otpada - onečišćenje tla i vode na zračnoj luci i njezinoj okolici.

Na svjetskim zračnim lukama sve prisutniji termin "environmental capacity" koji znači ograničenje kapaciteta zračne luke s aspekta zaštite čovjekove okoline. Povećanjem prometa uvjetuje povećanje količine otpada tj. tretiranje otpada na način da se koriste materijali pogodni za recikliranje. Onečišćenje zraka na zračnoj luci : od ispuha zrakoplovnih motora, otvori za gorivo zrakoplova, motorna vozila putnika, zaposlenika i posjetitelja zračne luke, zemaljska oprema, građevinske aktivnosti i dr. Neki od načina rješenja su zahtijevati da su motori ugašeni u blizini ulaza/izlaza, koristiti manji broj motora koji rade velikom brzinom okretaja u minuti dok rulaju, kako bi se smanjile emisije CO i HC, te riješiti problem izlaska goriva. Moramo spomenuti i onečišćenje vode koje potječe od neke zr. luke možemo svrstati u pet skupina: sanitarni otpad , industrijski otpad, onečišćenje vode zbog olujna vremena i kanalizacije, otpad od punjenja gorivom,rada i čišćenja zrakoplova, otpad od remonta i održavanja zrakoplova. Naglasak u budućnosti će biti na reduciranju količine otpada na zračnim lukama, a količina otpada također potencijalno povećava opasnost za sigurnost – jer privlači ptice 18. Podjela zrakoplova prema budućnosti?

Buduće generacije zrakoplovnih motora uvažavajući temeljne komponente održivog razvoja stavljaju pred proizvođače do 2010. zahtjeve u smislu:

 smanjenja potrošnje goriva za oko 20%  smanjenje razine buke za 10 dB  smanjenje NOX emisije 85%  smanjenje izravnih operativnih troškova za oko 3 %

ANNEX – om 16 ICAO zrakoplovi su podijeljeni u 4 kategorije: 1. neodgovarajući zrakoplovi (prema dopuštenom stupnju buke) koji ne mogu dobiti

certifikat o plovidbenosti – NNC – non noise certificated 2. zrakoplovi koji djelomično odgovaraju dozvoljenom stupnju buke radi čega ih treba

utišati ili postupno izbaciti iz uporabechapter 2

- podzvučni mlazni zrakoplovi za koje e podnijet zahtjev za certifikaciju prije 6.10.1977. god.

3. zrakoplovi koji odgovaraju dozvoljenom stupnju buke tzv."tihi" zrak. chapter 3 - podzvučni mlazni zrakoplovi kojima je zahtjev za certifikaciju podnijet 6.10.1977. ili

kasnije, elisni zrak. preko 5700 kg , elisni zrak.preko 9000 kg. 4. chapter 4 - standard koji propisuje razinu buke nižu za 10 dB od postojećih granica  stupa na snagu 2006. god.

19. Kada počinje primjena restrikcije za bučne zrakoplove i objasni zakonsku regulativu u SAD i EU?

Početak '90-ih godina je vrlo važno razdoblje na području reguliranja buke koju stvaraju zrakoplovi. U listopadu 1990. god. ICAO donosi rezoluciju kojom predviđa da će se iz prometa povući svi zrakoplovi koji su po kriteriju bučnosti svrstani u kategoriju 2. Istim pitanjem se u 1990.god bavio i američki kongres koji je donio posebnu rezoluciju, The Airport Noise and Capacity Act of 1990. Ove dvije rezolucije su napokon postavile opće smjernice za razvoj svjetske politike o pitanju povećane bučnosti zrakoplova. Primjena restrikcije na bučne zrakoplove je 01. travnja 1995.god, u čemu prednjače visoko razvijene zemlje, kroz visoke "clean-up" račune,naplatu kaznenih taksi, a na posljetku i zabranom letenja. 20. Načini smirivanju zračne buke?

Postoje dva pristupa rješavanju ekološkog problema buke zrakoplova: o tehnički – utišavanjem motora zrakoplova u eksploataciji (hush-kit),izmjenom motora

i zamjenom bučnih zrakoplova novim modelima o organizacijsko – tehnološki pristup koji uključuje reguliranje ¸lokalne gustoće prometa

i zadržavanje zrakoplova u zraku te racionalizaciju početno – završnih operacija na zračnim lukama.

Prvi i najutjecajniji način smanjenja buke jest taj da se izvor buke stiša, a to znači da se grade tiši motori i zrakoplovi. Postupno uvođenje tihe flote, kategorije 3 zrakoplova, osim što će najvećim dijelom riješiti problem buke, omogućit će eksploataciju aerodroma noću. Postoji veći broj operativnih postupaka pomoću kojih se može smanjiti razina buke, a to su: postupak FAA, povećanje visine na kojoj se prilazu "hvata" signal davača, prilaz u dva stupnja, postupak LUFTHANSA-e, prilaženje/odlet po krivocrtnoj putanji. ICAO je propisao 3 referentne točke u blizini uzletno-sletne staze kojima se utvrđuje razina buke pri slijetanju odnosno polijetanju:

1. točka A (paralelna točka) koja se nalazi na produženoj središnjici USS-e, udaljena 6500 m od početka zaleta pri polijetanju; u ovoj točki se mjeri razina buke pri uzlijetanju.

2. točka B (prilazna točka) nalazi se na produženoj crti USS-e; u ovoj točki se mjeri razina buke pri slijetanju.

3. točka C (lateralna točka)nalazi se na paralelnoj središnjici USS-e,udaljenoj od središnjice 650 m, gdje je razina buke najveća za vrijeme uzlijetanja zrakoplova.

21. Ekološka tehnologija gradnje zrakoplova? U rješavanju ekoloških problema mogu se definirati dva pristupa: o izravni – poboljšanjem konstrukcije i performansi zrakoplovnih motora kao

glavnih izvora buke i emisije o posredni – reguliranjem prometa na način minimiziranja lokalne gustoće prometa i

ukupnog zadržavanja zrakoplova u zraku te regulacije operativnih faza leta, tj. početno-završnih operacija na zračnim lukama.

22. Ispušni plinovi u zračnom prometu? Onečišćenje zraka zračnim prometom ovisi o raznim činiteljima kao što su: tip AC, tip

AC motora, opterećenju motora pri polijetanju,slijetanju, penjanju, krstarenju i dr. Onečišćivači kojima se onečišćuje zrak su različiti i ima ih u različitim koncentracijama , a svrstavamo ih u primarne (ovise o režimu radu pogonske skupine AC,kemijskog sastava goriva i visine leta), i sekundarni (ovise o kemijskom sastavu goriva, sastavu zraka i visini leta, i izvoru emisije itd.). Ali moramo istaknuti da vrijeme zadržavanja pojedinih primjesa u zraku nije jednako.Predmetom kontrole su : CO, NOX, HC i koksne čestice tj. dimnost ispušnih plinova. Najznačajnije onečišćenje je na visinama krstarećeg režima leta (8-12 km)¸, odnosno u području tropopauze gdje se AC pojavljuju kao jedini antropogeni zagađivači. Sve ukupno je 1/5 zrakoplovima emitiranih polutenata u donjim stratosferskim slojevima, dok je ostalih 4/5 unutar troposfere. Najveću brigu zadaju dušični oksidi NOX zbog dva efekta:  iznad tropopauze doprinose uništenju ozona  u gornjoj troposferi povećavaju količinu ozona koji na ovim visinama stvara efekt

staklenika. Efekt staklenika je na granici tropopauze deset puta veći nego u donjim slojevima. rješenje je u tehničkom unapređivanju tj. u poboljšanju ukupne aerodinamike AC-a kao i na projektiranju nove generacije propfan-motora s novom koncepcijom komore za izgaranje. 23. Elektrosmog?

Društvo koje nastaje pred našim očima, a temelji se na povezivanju elektronskih računala, informacijskih mreža, baza podataka i potrošačkoj elektronici, susreće se sve češće s problemima onečišćenja okoliša elektromagnetskim zračenjem koje u ljudskom organizmu proizvodi elektrostres a zovemo ga elektrosmog. Današnja opterećenja od elektromag. zračenja izazivaju prema spoznajama mnogih znanstvenika biokemijske promjene i stalan stre u središnjem živčanom sustavu, a također izazivaju i poremećaje funkcija mozga i psihička oštećenja. Svojstvo elektromag. smoga je da ga našim osjetilima ne možemo osjetiti, ali njegovo štetno djelovanje na naš organizam osjećamo. Nužno je provesti zaštitu u dva faze:

1. ograničavanjem povećanja jakosti tih polja 2. provedbom mjera za smanjenje jakosti tih polja

24.Sar? SAR – (Specific Absorbtion Rate – specifičan stupanj apsorpcije) je energetska

veličina koja načelno može biti izmjerena kalorimetrijskom metodom, izbjegavajući mjerenje polja, što je na ovim frekvencijama u blizini raspršenog objekta dosta težak zadatak. Novi zaštitni standardi u radiofrekventnom i mikrovalnom opsegu bazirani su listom na ograničenju upravo veličine SAR koja ne ovisi samo o parametrima polja, već i o el. svojstvima tkiva. SAR je jednak derivaciji deponirane snage po masi tkiva, a u praksi se računa pomoću dvije formule, j e specifična vodljivost tkiva, je gustoća tkiva, E je efektivna vrijednost el. polja.

25. Elektromagnetski smog ? U posljednjih nekoliko godina sv eje izraženiji porast gustoće raznih mikrovalova. Oni

potječu od radiodifuzije televizije – zemaljske i satelitske, sve većeg broja navigacijskih vojnih i meteoroloških radarskih sustava te mnoštva različitih aparata i uređaja u industriji, kućanstvima i uredima. Svi ti mikrovalovi u biosferi su stvorili toliku gustoću da su u ekologiju s pravom nazvani elektromagnetski smog. Pojam elektrosmoga u širem smislu obuhvaća sva područja neionizirajućih zračenja u golemom elektromag. spektru od statičkih polja preko polja ekstremno niskih frekvencija, radiofrekvencija do polja najviših frekvencija ultraljubičastog svjetla.

26. Električno polje? El. polje je prostor oko el. naboja, ili više njih, u kojem se pojavljuju el. pojave , kao

što su npr. odbojno ili privlačno djelovanje, na el. naboje, influencija i polarizacija. El. polje postoji oko vodljivih i nevodljivih tijela na kojima se nalaze el.naboji (statički elektricitet) kao i oko vodiča kroz koji teče el. struja (dinamički elektricitet). El. polje može postojati u vakuumu, plinovitom, tekućem i čvrstim nevidljivim tvarima, a u unutrašnjosti vodiča samo ako kroz njih potječe struja, dok ih u unutrašnjosti vodiča i vodljivih tijela koje nose statički naboj nema. 27. Utjecaj el. polja?

Uredba definira granične vrijednost jakosti el. i mag. polja određujući zahtjeve koji trebaju zadovoljiti uređaji visoke i niske frekvencije u svrhu zaštite od štetnih učinaka na ljudsko zdravlje. Budući da se većina apsorbirane energije pretvara u toplinu prevladavajući učinak takvih polja je zagrijavanje tkiva. Količina apsorbirane energije izražava se kao specifični apsorpcijski udio. Prema preporukama Međunarodnog odbora za neionizirajuća zračenja pri međunarodnoj asocijaciji za zaštitu od zračenja (IRPA/INIRC) i Njemačke komisije za zaštitu od zračenja (SSK),emisije koje uzrokuju elektromag, polja visoke frekvencije ne smiju prelaziti prosjek od 0,08 W/kg. Za najveću dozvoljenu izloženost elektromag. poljima niske frekvencije je gustoća struje inducirane u ljudskom organizmu.

28. Elektromagnetski valovi? Prema definiciji poznatoj iz elementarne fizike, elektromag. valovi su titraji

međusobno povezanog el. i mag. polja koji se šire prostorom. Elektromag. val nastaje tako što el. naboj u vodiču stvara el. polje u smjeru svojeg prostiranja, uzrokujući mag. polje oko njega. Tako nastalo mag. polje ponovno stvara el. polje u prostoru, postavljeno pod pravim kutom, što opet izaziva pojavu mag.polje itd,itd. Tako je stvoren EM. val koji se nastavlja širiti u prostoru, smjerom okomitim na el. i mag. polje.U spektru elektromag. zračenja radiovalovi imaju najveću valnu duljinu: 30 km do 1 mm, tj. frekvenciju od 10 – 300 kHz . EM spektar sastoji se od radio valova, infracrvene, vidljive i ultraljubičaste svjetlosti, X,gama te kozmičkih zraka. EM zračenje ima svoju valnu duljinu i frekvenciju – odnos između njih određen je brzinom prostiranja koja je definirana kroz brzinu svjetlosti c. Rasprostiranje električnog i magnetskog polja :

29. Mikrovalovi? Pod mikrovalovima podrazumijevamo skupinu radiovalova u frekvencijskom rasponu

od 1 – 300 GHz .Sam izraz Mikrovalovi prvi put se pojavljuje u dokumentaciji 1932. god, a upotrebljavao ga je Talijan Nello Carrara u prvom izdanju lista Alta Frequenza.

30. Elektromagnetsko zračenje? Elektromag. zračenje stvara svaki uređaj koji se napaja el. energijom odnosno sva

pripadajuća instalacija : od dalekovoda, trafostanica do vodiča i prekidača u našim domovima. Ispitivanja u svijetu dokazuju d a elektromag. zračenje utječu na zbivanja u stanicama, da utječu na genetske informacije čime mogu prouzročiti rak, oštećenje nasljednih svojstava i defektnu novorođenčad. Gradnja i širenje elektromag. distribucijskog sustava u tehnološki razvijenim zemljama uzrokuje izrgnuće stanovništva elektromag. poljima, oblika i frekvencija većih nego što se to normalno događa u prirodi. Vidljiva svjetlost koju proizvode svjetiljke u kućanstvima ili radiovalovi prijemnika samo su najjednostavniji primjeri elektrom. zračenja,zrače i ostali kućanski aparat 31.Različiti tipovi zračenja u elektromagnetskom spektru?

Postoje različiti tipovi zračenja a to su:  zračenje u području niskih frekvencija: AM i FM radio, TV, bazne stanice,

radari, dalekovodi, GSM uređaji, tosteri, mikrovalne pećnice.  zračenja u području srednjih frekvencija: infracrvena svjetlost. vidljiva svjetlost  zračenje u području visokih frekvencija: ultraljubičasta svjetlost, rendgensko

zračenje, gama zračenje. U HRV je na snazi Pravilnik o najvišim dopuštenim snagama zračenja radijskih postaja u gradovima i naseljima gradskog obilježja, a međunarodno priznat standard za ograničenje izloženosti vremenski promjenjivim električnim, magnetskim i elektromagnetskim poljima izdala je Međunarodna komisija za zaštitu od neionizirajućeg zračenja - ICNIRP. U usporedbi s tim standardom, hrvatski Pravilnik je čak 2,5 puta stroži.

32. Prostorno planiranje? Prostorno planiranje je planiranje uređenja većih izvangradskih područja da bi se ostvario

optimalan razmještaj stanovništva i privrednih bogatstva, očuvanje estetskih i kulturnih vrijednosti te zaštitu čovjekove okoline. Karakteristike prometnog planiranja su:  društveno planiranje – sastoji se od 3 aspekta (privredni, socijalni, prostorni sektor)  dugoročnost planova  cilj planiranja  korisnici  interdisciplinarnost Prostorni planovi – oni predstavljaju sintezu svih društvenih aktivnosti i životnih manifestacija pojedinih aglomeracija. Dijele se na: o zemaljske prostorne planove - je planiranje prostorne organizacije u okvirima državnih

granica odnosno i granica pojedinih republika. Rezultat je zemaljski prostorni plan, o regionalne prostorne planove – ono obuhvaća šire područje koje čine jednu cjelinu; pri

r.p.p. treba voditi računa o centru gravitacije regije koji treba biti nosilac privrednog i ekonomskog života čitavog područja, s time da se ne zanemaruju ostala naseljena mjesta i njihov utjecaj na razvitak čitavog regionalnog područja kao jedne homogene cjeline; rezultat je regionalni prostorni plan.

o urbanističke planove – ono vrši organizaciju prostora za pojedine ljudske aglomeracije i urbanističko planiranje vrši se detaljno dimenzioniranje grada, oni se po svom sadržaju dijele na :

a) urbanistički program – obuhvaća urb. dokumentaciju, analizu svih prostornih mogućnosti i uslova za razvoj planiranog područja grada; on treba dati idejni prijedlog buduće prostorne koncepcije

b) generalne urbanističke planove (GUP) grada ili naseljenog mjesta; to je planski dokument koji svrsishodno usmjerava cjelokupan prostorni razvoj toga mjesta za vremenski period od 20-25 god; njegov elaborat obuhvaća: izvod iz regionalnog prostornog plana za promatrano područje,plan prometne mreže,diferenciranje prometa i njegove rekonstrukcije,plan stambene izgradnje,opći plan namjene površine gradskog područja , plan uređenja centra itd.

c)regulacijske planove (detaljan urbanistički plan) – je planski tehnički dokument kod kojeg su pojedine postavke GUP-a razrađene radi urbanističke regulacije i to za vremenski razmak od 5 god.s tim planom završava proces urbanističkog planiranja 33. Plan prometa?

Plan prometa kao dio prostornog plana sadrži analizu i plan razvitka svih oblika prometa, sa stajališta društvenog i privrednog razvoja te svih promjena u prostoru što ih je uzrokovao promet, a tako i sa stajališta potrebnih površina zemljišta koje prometni sustavi zauzimaju. Pri planiranju treba nastojati ostvariti linearnu, alternativnu i kronološku ravnotežu prometnog sustava. Prilikom projektiranja cestovne mreže razlikuju se 3 tipa: mreža penetracije, mreže opsluživanja i gusta mreža.

komentari (0)
nema postavljenih komentara
budi prvi koji ce napisati!
ovo je samo pregled
3 shown on 10 pages
preuzmi dokument