POREZ NA PROMET NEPOKRETNOSTI I NJEGOVO PRIJAVLJIVANJE, Ostalo' predlog Osnovi menadžmenta. University of Montenegro
milorad-kovacevic
milorad-kovacevic25 November 2017

POREZ NA PROMET NEPOKRETNOSTI I NJEGOVO PRIJAVLJIVANJE, Ostalo' predlog Osnovi menadžmenta. University of Montenegro

DOCX (35 KB)
10 str.
25broj poseta
Opis
Poreski sistem u jednoj državi čini skup svih fiskaliteta (dažbina) putem kojih država po osnovu svoje poreske vlasti ostvaruje javne prihode.
20 poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 str. / 10

ovo je samo pregled

3 prikazano na 10 str.

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 prikazano na 10 str.

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 prikazano na 10 str.

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 prikazano na 10 str.

preuzmi dokument

SEMINARSKI RAD

POREZ NA PROMET NEPOKRETNOSTI I NJEGOVO PRIJAVLJIVANJE

KANDIDAT:

1

SADRŽAJ UVOD……………………………………………………………………………………………..2

1. POREZ NA PROMET NEPOKRETNOSTI…...…………………………………….…3 1.1. PORESKA OSNOVICA I STOPA POREZA…….……………………………………4 1.2. PORESKA OSLOBOĐENJA 1.1. PORESKO OSLOBOĐANJE KOD UNOSA NEPOKRETNOSTI U PRIVREDNO

DRUŠTVO…………………………………………………………………………….4 1.2. PORESKO OSLOBAĐANJE KOD NASLEĐIVANJA POKLONA I U DRUGIM

SLUČAJEVIMA STICANJA NEPOKRETNOSTI BEZ NAKNADE………………5 1.3. NASTANAK PORESKE OBAVEZE I UTVRĐIVANJE POREZA…………………..5 1.4. NAPLATA I POVRAĆAJ POREZA…………………………………………………...6 1.5. KAZNENE ODREDBE…………………………………………………………………6 2. PRIJAVLJIVANJE POREZA NA PROMET NEPOKRETNOSTI……………………..7

ZAKLJUČAK…………………………………………………………………………………….8 LITERATURA……………………………………………………………………………………9

2

UVOD: Poreska uprava Crne Gore vrši poslove koji se odnose na: registraciju poreskih obveznika i vođenje jedinstvenog registra poreskih obveznika; utvrđivanje pojedinačnih poreskih obaveza za sva fizička i pravna lica; poresku kontrolu; redovnu i prinudnu naplatu poreza i sporednih poreskih davanja; izdavanje prekršajnog naloga i naplata kazni za prekršaj; razvijanje jedinstvenog poreskog informacionog sistema u saradnji sa organom državne uprave nadležnim za informaciono društvo; vođenje poreskog knjigovodstva; primjenu međunarodnih konvencija i ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja; sprječavanje i otkrivanje krivičnih djela protiv platnog prometa i privrednog poslovanja; vođenje centralnog registra obveznika i osiguranika; vođenje registra privrednih subjekata za potrebe oporezivanja; prijem i obradu finansijskih iskaza pravnih lica; prijem i obradu svih poreskih prijava poreskih obveznika; prijem i obradu izvještaja o plaćenom porezu o odbitku; vođenje evidencije o prihodima pravnih i fizičkih lica; obezbjeđenje podataka za fondove socijalnog osiguranja na osnovu kojih obveznici ostvaruju svoja prava iz socijalnog osiguranja; kao i druge poslove koji su joj određeni u nadležnost, što sve stoji u čl.20 Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, koju je donijela Vlada Crne Gore, 27. januara 2011.godine, na osnovu čl. 24 Zakona o državnoj upravi.

Izvori poreskog prava su:

• Ustav • poreski zakoni • drugi zakoni • međunarodni ugovori.

Poreski sistem u jednoj državi čini skup svih fiskaliteta (dažbina) putem kojih država po osnovu svoje poreske vlasti ostvaruje javne prihode. Uređuje se poreskim zakonima. Porez predstavlja osnovni i najznačajniji oblik fiskaliteta (dažbine) u okviru poreskog sistema jedne države, predstavlja instrument za prikupljanje javnih prihoda kojim država ili drugi javnopravni kolektiviteti od subjekata koji se nalaze pod njenom poreskom vlašću prinudno uzima novčana sredstva bez neposredne protivnaknade, radi pokrivanja svojih finansijskih potreba i ostvarivanja drugih javnih ciljeva (ekonomskih, socijalnih, političkih, kulturnih, zdravstvenih,ekoloških i sl.)

Elementi koji čine strukturu svakog oblika poreza su:

• poreski povjerilac • poreski dužnik • izvor oporezivanja • predmet i pokretač poreza • poreska osnovica • poreska stopa • poreska oslobađanja i poreske olakšice. 1

1. POREZ NA PROMET NEPOKRETNOSTI

3

1 Doc.dr Sreten Grebović, Poresko knjigovodstvo i evidencija, prezentacija, Fakultet za menadžment Herceg Novi

Porez je finansijska naplata, ili druga nametnuta obaveza, koju svaki pojedinac ili pravni entitet mora plaćati državi ili funkcionalnom ekvivalentu državi. Porezi su najizdašniji deo javnih prihoda. Pojmovno određivanje poreza u pravilu polazi od toga da se radi o opštem, prinudnom i bez protivnaknade davanja u novcu, koje se utvrđuje prema poreskoj snazi obveznika, a čija sredstva se koriste od strane države radi pokrića opštih potreba i interesa. Postoje različite vrste poreza koji se mogu kvalifikovati prema različitim kriterijumima. U tom smislu treba voditi računa o poreskoj snazi i drugim subjektivnim okolnostima, s obzirom na to porezi se dijele na subjektivne (porez na dohodak pojedinca ili porodice) i objektivne (porez na neki deo imovine). Postoji nekoliko vrsta poreskih oblika:

• Porez na dohodak • Porez na dobit • Porez na dodatu vrijednost • Porez na promet • Porez na imovinu • Akcize2

Porez na promet nepokretnosti je porez koji se naplaćuje prometom nepokretnosti odnosno svako sticanje vlasništva na nepokretnosti u Republici. Prihodi od poreza na promet nepokretnosti pripadaju budžetu Crne Gore, budžetu jedinice lokalne samouprave i Egalizacionom fondu, u srazmjeri 10%:80%:10%. Sredstva koja pripadaju budžetu Crne Gore koriste se za: finansiranje zaštite kulturne baštine, nagrađivanje vrhunskih sportista, stipendija mladih naučnika i istraživača. Način raspodele ovih sredstava određuje Ministarstvo finansija. Potrebno je napomenuti da su fizička i pravna lica izjednačena u pogledu plaćanja poreza na promet nepokretnosti, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno. Sticanjem vlasništva na nepokretnosti smatra se: kupoprodaja, razmjena, nasledjivanje, poklon, unošenje i izuzimanje nepokretnosti iz privrednog društva, sticanje nepokretnosti u postupku likvidacije ili stečaja, sticanje nepokretnosti na osnovu odluke suda ili drugog nadležnog organa, kao i drugi načini sticanja nepokretnosti od strane drugih lica. Nepokretnostima, u smislu ovog zakona, smatraju se zemljišta i gradjevinski objekti. Zemljištima smatraju se zgrade i njihovi djelovi,nezavisno od njihove namjene. Gradjevinskim objektima smatraju se stambene, poslovne i sve druge zgrade i njihovi djelovi. Obveznik poreza na promet nepokretnosti je sticalac nepokretnosti, zatim pri razmjeni nepokretnosti svaki učesnik u razmjeni i u slučaju kada se stiče idealni dio nepokretnosti, svaki sticalac pojedinačno. Obveznik poreza na promet nepokretnosti kod nasljedjivanja je nasljednik. Ako se nasljednik u toku ostavinskog postupka odrekne nasljedstva ili ga ustupi drugom sunasljedniku, ne plaća porez po ovom zakonu, na odricanje, odnosno ustupanje nasljedstva. Obveznik poreza na promet nepokretnosti kod poklona ili drugog vida sticanja nepokretnosti bez naknade je poklonoprimac ili drugo lice koje je steklo nepokretnost bez naknade a u slučaju kada se nepokretnost stiče na osnovu ugovora o doživotnom izdržavanju, je sticalac nepokretnosti.3

1.1. PORESKA OSNOVICA i STOPA POREZA

4

2 Doc.dr Sreten Grebović, Poresko knjigovodstvo i evidencija, prezentacija, Fakultet za menadžment Herceg Novi 3 www.poreskauprava.gov.me/.../FileDownload.aspx?rid=52484...2. 10.03.2014

Poreska osnovica poreza na promet nepokretnosti je tržišna vrijednost nepokretnosti u trenutku njenog sticanja. Pod tržišnom vrijednošću nepokretnosti podrazumijeva se cijena nepokretnosti koja se postiže ili se može postići na tržištu u trenutku njenog sticanja. Tržišna vrijednost nepokretnosti utvrdjuje se, po pravilu, na osnovu dokumenata (isprava) o sticanju. Kod sticanja nepokretnosti uz naknadu poreska osnovica poreza na promet nepokretnosti je ukupan iznos naknade za preneseno pravo vlasništva na nepokretnosti. Ukupnim iznosom naknade smatra se sve ono što sticalac ili drugo lice za sticaoca da ili plati za sticanje nepokretnosti (kao što su isplata u novcu, u stvarima, u uslugama, preuzetim dugovima bivšeg vlasnika, ustupanje druge nepokretnosti, stvari ili prava i drugo). Kod razmjene nepokretnosti poreska osnovica se utvrdjuje za svakog učesnika u razmjeni prema tržišnoj vrijednosti nepokretnosti koje su predmet razmjene. Ako suvlasnici stiču idealne djelove nepokretnosti, poreska osnovica utvrdjuje se posebno za svakog suvlasnika prema tržišnoj vrijednosti dijela nepokretnosti koja se stiče. Stopa poreza na promet nepokretnosti je proporcionalna i iznosi 3% od poreske osnovice.4

1.2. PORESKA OSLOBOĐENJA

Porez na promet nepokretnosti ne plaćaju Republika, jedinice lokalne samouprave, i organi lokalne uprave, državni organi, javne ustanove, fondovi i fondacije, Crveni krst i druge humanitarne organizacije osnovane na osnovu posebnih propisa, diplomatska i konzularna predstavništva stranih država akreditovana u Republici, lica koja stiču nepokretnosti u postupku vraćanja oduzetih nepokretnosti i u vezi sa agrarnim mjerama, lica koja kupuju stambenu zgradu ili stan, radi rješavanja stambenih potreba, pod uslovom da nemaju stambenu zgradu ili stan u svojini, a najviše do 20 m2 po članu domaćinstva, lica koja stiču nepokretnosti na osnovu ugovora o doživotnom izdržavanju, koji su nasljednici prvog nasljednog reda u odnosu na davaoca nepokretnosti, lica koja stiču posebne djelove nepokretnosti po osnovu prestanka suvlasništva ili pri diobi zajedničkog vlasništva na nepokretnostima, do iznosa vrijednosti njihovog suvlasništva, nevladine organizacije za nepokretnosti koje im služe za obavljanje programskih aktivnost za koje su osnovane.5

1.2.1 PORESKO OSLOBADJANJE KOD UNOSA NEPOKRETNOSTI U PRIVREDNO DRUŠTVO

Porez na promet nepokretnosti ne plaća se u slučaju kada se nepokretnost unosi u privredno društvo kao osnivački ulog ili se povećava osnovni kapital, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. Porez na promet nepokretnosti ne plaća se u slučaju kada se nepokretnost stiče u postupku pripajanja, spajanja i razdvajanja privrednih društava koji se vrši u skladu sa zakonom.6

1.2.2 PORESKO OSLOBODJENJE KOD NASLJEDJIVANJA, POKLONA I U DRUGIM SLUČAJEVIMA STICANJA NEPOKRETNOSTI BEZ NAKNADE

5

4 www.poreskauprava.gov.me/.../FileDownload.aspx?rid=52484...2. 10.03.2014 5 www.poreskauprava.gov.me/.../FileDownload.aspx?rid=52484...2. 10.03.2014 6 www.poreskauprava.gov.me/.../FileDownload.aspx?rid=52484...2. 10.03.2014

• Porez na promet nepokretnosti kod nasljedjivanja, poklona i u drugim slučajevima sticanja nepokretnosti bez naknade ne plaća:

1. nasljednik prvog nasljednog reda, bračni drug i roditelj ostavioca, odnosno poklonoprimac prvog nasljednog reda i bračni drug poklonodavca; 2. nasljednik, odnosno poklonoprimac zemljoradnik drugog nasljednog reda koji nasljedjuje, odnosno prima na poklon imovinu koja mu služi za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, ako je sa ostaviocem, odnosno poklonodavcem neprekidno živio u domaćinstvu najmanje tri godine prije smrti ostavioca, odnosno prije prijema poklona; 3. nasljednik, odnosno poklonoprimac drugog nasljednog reda - na jedan naslijedjeni, odnosno na poklon primljeni stan, ako je sa ostaviocem, odnosno poklonodavcem neprekidno živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje godinu dana prije smrti ostavioca, odnosno prije prijema poklona; 4. bivši bračni drugovi kada uredjuju svoje imovinske odnose u vezi sa razvodom braka; 5. poklonoprimac - na imovinu koja mu je ustupljena u ostavinskom postupku, koju bi naslijedio da se nasljednik - poklonodavac odrekao nasledja; 6. Republika kao zakonski nasljednik; 7. nevladine organizacije na poklonjene nepokretnosti ili nepokretnosti dobijene bez naknade, a koje im služe za obavljanje programske aktivnosti za koje su osnovane.

• Ako nasljednik, odnosno poklonoprimac promijeni zanimanje prije isteka pet godina od dana kada je naslijedio, odnosno primio na poklon imovinu, dužan je da o promjeni zanimanja podnese prijavu nadležnom poreskom organu u roku od 15 dana od dana nastanka promjene.7

1.3. NASTANAK PORESKE OBAVEZE I UTVRĐIVANJE POREZA

Poreska obaveza nastaje danom zaključenja ugovora, odnosno drugog pravnog posla kojim se stiče nepokretnost. Ako se nepokretnost stiče na osnovu odluke suda ili drugog organa, poreska obaveza nastaje danom pravosnažnosti te odluke. Ako se nepokretnost stiče na osnovu ugovora o doživotnom izdržavanju, poreska obaveza nastaje danom smrti primaoca izdržavanja (davaoca nepokretnosti) . Sudovi i drugi nadležni organi dužni su, poreskom organu na području na kojem se nalazi nepokretnost, dostavljati svoje odluke kojima se mijenja vlasništvo na nepokretnostima u roku od 15 dana po isteku mjeseca u kojem je odluka postala pravosnažna, odnosno od dana sačinjavanja otpravka o pravnom poslu koji je predmet oporezivanja, u skladu sa propisom kojim se uređuje opšti upravni postupak. Ako ugovor o sticanju nepokretnosti, odnosno rješenje organa nadležnog za poslove katastra nadležnom poreskom organu nije dostavljeno ili sa zakašnjenjem, smatraće se da je poreska obaveza nastala danom saznanja nadležnog poreskog organa o sticanju nepokretnosti. Poreski obveznik nastanak poreske obaveze prijavljuje poreskom organu na području na kojem se nalazi nepokretnost, u roku od 15 dana od dana njenog nastanka. Uz prijavu o nastanku poreske obaveze, podnosi se ugovor, odnosno druga isprava o obavljenom prometu. Poreski obveznik je dužan da, na zahtjev poreskog organa, dostavi i druge podatke potrebne za utvrdjivanje poreza. Oblik i sadržaj prijave poreza na promet nepokretnosti propisuje Ministarstvo finansija.8

6

7 www.poreskauprava.gov.me/.../FileDownload.aspx?rid=52484...2. 10.03.2014 8 www.poreskauprava.gov.me/.../FileDownload.aspx?rid=52484...2. 10.03.2014

1.4. NAPLATA I POVRAĆAJ POREZA

Poreski obveznik utvrdjeni iznos poreza na promet nepokretnosti plaća u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja o utvrdjivanju poreske obaveze. Lice koje plati porez na promet nepokretnosti, kamatu, troškove prinudne naplate ili novčanu kaznu koje nije bilo dužno da plati ima pravo na povraćaj plaćenih, odnosno više plaćenih iznosa. Povraćaj plaćenog, odnosno više plaćenog iznosa vrši se na zahtjev poreskog obveznika, u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. Ako se ugovor o prenosu vlasništva na nepokretnost raskine voljom stranaka u roku od 60 dana od dana sklapanja ugovora, a prije upisa u zemljišne knjige novog vlasnika ili ako se ugovor raskine ili poništi odlukom suda, poreski obveznik ima pravo na povraćaj plaćenog poreza. Prenos vlasništva zbog raskida ili poništenja ugovora ili drugog pravnog ne smatra se novim prometom nepokretnosti u smislu ovog zakona.

1.5. KAZNENE ODREDBE

Novčanom kaznom od dvadesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade (1.000 do 10.000) kazniće se za prekršaj pravno lice, odnosno preduzetnik, ako: - ne prijavi nastanak poreske obaveze i ako ne dostavi podatke za utvrdjivanje poreske osnovice, - ne plati porez u propisanom roku. Za prekršaj kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od dvostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici (od 200 do 1.000 eura), a preduzetnik od 800 do 6.000 eura. Novčanom kaznom od dvostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici (od 100 do 1.000 eura) kazniće se za prekršaj fizičko lice, ako: - ne prijavi nastanak poreske obaveze i ako ne dostavi podatke za utvrdjivanje poreske osnovice, - ne plati porez u propisanom roku. Novčanom kaznom od petostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici kazniće se odgovorno lice u sudu, državnom organu ili notar, ako na propisan način nadležnom poreskom organu ne dostavi odluku kojom se mijenja vlasnik na nepokretnosti u roku od 15 dana po isteku mjeseca u kojem je odluka postala pravosnažna.9

2. PRIJAVLJIVANJE POREZA NA PROMET NEPOKRETNOSTI

Prijavu poreza na promet nekretnina podnose obveznici u trenutku nastanka obaveze poreza na promet nekretnina i to: − u trenutku sklapanja ugovora, odnosno drugoga pravnog posla, kojim stiče nekretninu, − u trenutku sklapanja ugovora o dosmrtnom izdržavanju, − u trenutku smrti primaoca izdržavanja, ako se nekretnina stiče na osnovu ugovora o izdržavanju itd. Obveznik poreza na promet nekretnina, a time i obveznik prijave nastale obaveze poreza na promet nekretnina, uvijek je sticatelj nekretnine. Prema toj zakonskoj odredbi, obveznik je: − kupac u kupoprodaji nekretnina, − svaki učesnik u razmeni nekretnina, − nasljednik u nasljedstvu,

7 9 www.poreskauprava.gov.me/.../FileDownload.aspx?rid=52484...2. 10.03.2014

− poklonoprimatelj u darovanju, − davalac doživotnog izdržavanja − svaki drugi sticatelj koji stiče nepokretnost. Obveznik mora prijaviti nastanak poreske obaveze nadležnoj ispostavi Poreske uprave uz primjenu teritorijalnog načela, to podrazumijeva oporezivanje prometa nekretnina prema mjestu gdje je nekretnina. Prijavu nastanka poreske obaveze poreza na promet nepokretnosti podnosi se u roku od 30 dana nakon nastanka poreske obaveze. Rok trideset dana teče od trenutka: − sklapanja ugovora o kupoprodaji ili drugog pravnog posla kojim se stiče nepokretnost, − pravosnažnosti odluke suda ili drugog organa, ako se nekretnina stiče na temelju tih odluka, odnosno ako se odlukom suda utvrđuje pravo vlasništva na nepokretnosti, − sticanja nekretnine i drugo. Prijavu nastanka obaveze poreza na promet nekretnina podnosi se na obrascu čiji je oblik i sadržaj propisalo Ministarstvo nansija u Pravilniku o obliku i sadržaju prijave poreza na promet nepokretnosti.10

8 10 http://www.ijf.hr/upload/files/file/PV/2012/2/vuraic-simicevic.pdf

ZAKLJUČAK

Porez je finansijska naplata, obaveza, koju svaki pojedinac ili pravni subjekat mora plaćati državi ili funkcionalnom ekvivalentu državi. Porezi su najizdašniji deo javnih prihoda. Pojmovno određivanje poreza u pravilu polazi od toga da se radi o opštem, prinudnom i bez protivnaknade davanja u novcu, koje se utvrđuje prema poreskoj snazi obveznika, a čija sredstva se koriste od strane države radi pokrića opštih potreba i interesa. Postoje različite vrste poreza koji se mogu kvalifikovati prema različitim kriterijumima. Mogu se podeliti na subjektivne (porez na dohodak pojedinca ili porodice) i objektivne (porez na neki deo imovine).

Porez na promet nepokretnosti je takav vid naplate gde sticanjem imovine odnosno trgovinom nepokretnosti stvaramo obavezu plaćanja poreza. Prihodi od poreza na promet nepokretnosti pripadaju budžetu Crne Gore, budžetu jedinice lokalne samouprave i Egalizacionom fondu, u srazmjeri 10%:80%:10%. Sredstva koja pripadaju budžetu Crne Gore koriste se za: finansiranje zaštite kulturne baštine, nagrađivanje vrhunskih sportista, stipendija mladih naučnika i istraživača. Način raspodele ovih sredstava određuje Ministarstvo finansija. Potrebno je napomenuti da su fizička i pravna lica izjednačena u pogledu plaćanja poreza na promet nepokretnosti, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno. Obaveza plaćanja poreza na promet nepokretnosti definisana je Zakonom o porezu na promet nepokretnosti. Predmet oporezivanja je promet nepokretnosti (zemljišta I građevinskih objekata), odnosno sticanje prava vlasništva na nepokretnosti na teritoriji jedne zemlje. Dakle, porez na promet nepokretnosti je vrsta poreza koji se naplaćuje prometom nepokretnosti na teritoriji jedne zemlje. Utvrđen je zakonom I propisima koje svako fizičko ili pravno lice mora da poštuje I regularno, blagovremeno podnosi prijavu a na osnovu procene tržišne vrednosti te nepokretnosti, državni organi će obračunati iznos koju obveznik u naznačenom roku mora da plati. Za nepoštovanje propisa izriču se novčane kazne u zavisnosti da li je obveznik fizičko, pravno lice ili preduzetnik. Prijavljivanje poreza na promet nepokretnosti vrši se u trenutku nastanka obaveze a popunjen obrazac podnosi Poreskoj upravi najkasnije 30 dana od dana dospelosti obaveze. Popunjavanje formulara odnosno obrasca vrši se prema propisima koje je izdalo Ministarstvo finansija.

9

LITERATURA

KNJIGE: 1. Doc.dr Sreten Grebović, Poresko knjigovodstvo i evidencija, prezentacija, Fakultet za

menadžment Herceg Novi

INTERNET: 1. www.poreskauprava.gov.me/.../FileDownload.aspx?rid=52484...2. 10.03.2014 2. http://www.ijf.hr/upload/files/file/PV/2012/2/vuraic-simicevic.pdf

10

komentari (0)

nema postavljenih komentara

budi prvi koji ce napisati!

ovo je samo pregled

3 prikazano na 10 str.

preuzmi dokument