povijest kazalista i drame , Ispiti od Likovna umetnost i kultura

Preuzmite povijest kazalista i drame i više Ispiti u PDF od Likovna umetnost i kultura samo na Docsity! 1.1. MELANKOLIJA - osjećaj gubitka, tuga, prekid komunikacije - staje duha koje potiče kreativnost - nepovjerenje u zadani identitet – sklonost pseudonimiji, heteronimiji - visok stupanj okrenutnosti ka osjetilnom, specifičan odnos spram tijela - melankolične epizode omogućavaju prelazak granica, suočavaju s brojnim graničnim područjima (ono što osjećamo i ono što izričemo) - od kulture do kulture se smatralo stanjem koje treba disciplinirati ili stanje koje donosi novi uvid - iako se doživljava kao umrtvljenje, melankolične epizode omogućuju prodorniji uvid u odnose koji se skrivaju ispod površine - teoretičari melankoliju s umjetničkim genijem i sklonošću izmicanja društvenim normama MELANKOLIJA KROZ POVIJEST - jedan od 4 karaktera (sangvinik, kolerik, flegmatik i melankolik) – 4 tjelesne tekućine – HIPOKRAT melankoliji pripisuje crnu žuć (proizvodi ju slezena) koja je izrazito vlažna – HUMORNA PATOLOGIJA (o vlažnosti/humoru ovise svojstva i temperament čovjeka – sjemenke svih stvari (spermata) po prirodi su vlažne, dušama s više sokova duh brže plovi - melankolija tijekom povijesti simbolom za „bezrazložnu tugu“, obilježena simptomima straha, mizantropije i depresije, pomućenje razuma - prvi puta se spominje u djelu CORPUS HIPPOCRATICUM, spisima nastalim u 5. st.pr.n.e. - POJAVOM KRŠĆANSTVA mijenja pogled na melankoliju – s jedne strane se smatra grijehom (sjetno srce znači izgubiti Boga), s druge strane u mističnim iskustvima pokazuje kao put pristupa Bogu - u MODERNI melankolično raspoloženje obuhvaća dvosjekli osjećaj – afektivno stanje duše - u KLASICIZMU I RACIONALIZMU melankolija je određena pozicijom drugotnog (tek onaj drugi boluje od te bolesti - BAROK – melankolija je stanje u kojem se može uživati, makar je bolno – javlja se ideja svjesno njegovanog humora u očitoj korelaciji s melankolijom - POČETKOM 19. ST. Javlja se romantička melankolija, u smislu nečeg neizmjernog SATURN I SPLEEN - melankolija kao svojevrsni nemir u Bitku koji upućuje na povezanost melankolije i kozmosa - teorija povezanosti između Saturna i melankolije javlja se u djelima arapskih pisaca 9. st.– astrolozi su planetima pridavali kvalitete koje se podudaraju s temperamentima - SATURN – melankolik, nesretan karakter, planet duha i misli, vrijeme transformacija i velikih promjena - SPLEEN (engl). označavanje ćudljive sklonosti, određene duševne tuge, svojevrsnog slabljenja ili svake druge iznemoglosti uzrokovane bolešću slezene – jedno oznaka za PRAZNINU DAROVI MELANKOLIJE - o darovima melankolije pišu Heraklit i Permenid, Aristotel u spisu Problemata physia piše da su melankolici bili izvanredni ljudi – OKSIMORONSKA STRUKTURA (destrukcija i kreacija) - umjetnička ingenioznost, probijanje granica, no ne svi – određeni podliježu melankoliji kao bolesti - okrutnost, usmjerena prema sebi ili drugima prouzrokovana melankoličnim ludilom - DURER – istaknuti matematičar koji se bavio melankolijom, Durerov monogram, Melankolija I (slika, 4 skrivena lica, kriptični anagram, metafore) - KEATS – u svojoj Odi o melankoliji ističe kako tek melankolija omogućuje uvide u kompleksnost života, misao na prolaznost i osjećanje vlastite bolji čini ga sposobnim prihvatiti živu ljepotu i neodredivog - BUCI-GLUCKMANN – „U pomanjkanju stvarnog porijekla, stvaralac će izmisliti mnogostruk život: određenu pseudonimiju, što će reći sačinjavajući 'heteronimiju' - MICHAIL BAHTIN – smijeh je jedna od ključnih kategorija čitanja svijeta – po njemu, o društvenom najbolje progovara šaljivđija, klaun – nasuprot estetskom idealizmu klasicizma (kod ostalih, Cervantes, Diderot, Moliere – smijeh je pripitomljen, lišen neobuzdanosti i radikalnosti) - IDEJA GUBITKA – neponovljivost izgubljenog, nemogućnost da se popravi izgubljeni objekt - ZASTOJ I KRETANJE – dva suprotna pola kreativnog stanja, ležanje i lutanje – nužne ambivalencije kreativnosti - PROSTOR GRANICE, MJESTA PREGIBA – melankolik istražuje ograničenja - VRIJEME: idealizirano i izgubljeno – melankolik vezan uz prošlo vrijeme kojemu se život produžava preko osjetilnog i u sadašnjosti- melankolik sadašnji trenutak istodobno ne živi, ali ga živi 'vječno' – izabrani trenuci produžuju svoje trajanje i svakim novim povratkom u prošlo 'sada' to prošlo 'sada' dobiva na snazi, ali i na značenju - ESTETIZIRANJE ŽIVOTA – maniristički doživljaj bitka - AVANTURIZAM MELANKOLIKA – unatoč osjećaju krize i boli, nije neprijatelj naslade života, melankolija živi „trenutačnu strast duše, sa svim svojim oscilacijama“ – dvojni karakter, želja prema avanturama i varljivim ljubavima, dvostrukost, neuravnoteženost Paskoje Primović (Dubrovnik, 1565. – 1619.) – snažan utjecaj Italije, Euridice je najstariji prijevod nekog talijanskog libreta na strani jezik – prva tiskana mitološko-pastoralna tragikomedija u hrvatskoj književnosti - 1103 stiha, osmerački katren i dvostruko rimovani dvanaesterac - sretan završetak, ne okreću se, prebrode krizu, nastavljaju harmoničan život - MELANKOLIK ORFEJ – sin Apolonov, nasljeđuje liru – raskomadaju ga Dionizove sluškinje Menade zbog nezainteresiranosti - sličnosti s Prozerpinom Ugrabljenom - glavna junakinja Euridika koja se nalazi u fazi prelaska iz djevojaštva u zrelu ženstvenost. Uz pomoć boga Himena vjenča se za odabranika Orfeja - melodrama problematizira odnos VIDLJIVOG I NEVIDLJIVOG, PRISUTNOG I ODSUTNOG – tijekom drame su protagonisti Orfej i Euridika većinu vremena odsutni, o njima se svjedoči i pripovijeda, saznaje se od svjedoka (Dorka, Radmio, Ljubomir) – jedini čin čija je akcija prikazana je kada Orfej sreće Plutona i Prozerpinu - ORFEJ UTJEČE NA PLATONA – prilikom nagovaranja Platona, govori u osmercu – Platon dolazi do emotivnog prepoznavanja situacije i njegov govor (dvanaesterac) preuzima Orfejev oblik (osmerac) - tradicionalni završetak mita o dvoje mladih koji su u prevelikoj mjeri robovali ljubavi 2. MELANKOLIČNI SMIJEH 1) KATE KAPURALICA 2) JUDIT, VICTRIX HOLOFERNIS Drame koje povezuju elementi snažnog smijeha , vrijeme tranzicije, brojna iskušenja, društvena i gospodarska zbivanja, FAKTOCITATI – smijeh je obrana sluge od egzistencijalne tjeskobe i nesigurnosti * KATE KAPURALICA - VLAHO STULLI napisao vulgarnu komediju „Kate Kapuralica među vratima od Peskarije“ (obitelj Stulli, Vaho i Luko Stulli, poznata dubrovačka obitelj) - komedija se posve razlikuje od dosadašnjih obrazaca dubrovačke dramatike (Fotez je više smatra tragikomedijom nego komedijom) te primjećuje sadržaje 'antidrame' - jezik je vulgaran, kao likovi i fabula – pisano u prozi na hrvatskom jeziku, dijalekt, korišten svakodnevni govor - DOKUMENTARISTIČKI REALIZAM - TEATAR APSURDA, CRNA KOMEDIJA – rezultat društveno-političkog trenutka, vrijeme pisanja je u doba Francuske revolucije, propasti Venecije, blizina pada Dubrovačke republike – u Dubrovniku u to vrijeme vlada struja „jakobinaca“ kojoj navodno pripada i Stulli - DONJE OKO – smijeh je gubitak kontrole (Plessner) i raskid između SEBE I TIJELA – smijeh je eksplozija izražena tijelom poput plača i orgazma – donje oko zagledano je u donji trbuh, animalno, tijelo se vraća kroz smijeh u obliku eruptivne tjelesnosti kada nestaju psihološke obrane (brišu se granice između životinjskog i ljudskog) - SIMBOLIKA PROSTORA: PROSTORI KONTAKATA – većina prizora odvija se na prostorima što označavaju spoj unutrašnjeg i vanjskog (najviše u kuću kapularovih) – upotreba STUBIŠTA/SKALA koje je mjesto povezivanja kontakta svakodnevnog s trajnim, gornjeg s donjim – IZMEĐU VRATIJU (krije se u naslovu) otvaranjem i zatvaranjem vratiju počinje i završava djelo – VRATA simbolizira prijelaz između dva stanja, dva svjetova, poznatog i nepoznatog… - SIMBOLIKA VREMENA: VRIJEME PRIJELAZA - u sva tri vremena radnja se odvija u vremenu prijelaza (dan/noć) – drama počinje i završava predvečer - MIMO IDEALNIH OBLIKA – crna komedija, smijehom se izmiče očaju – likovi su u egzistencijalnim brigama, jedino smijehom se oslobađaju jeze – BIJEG SPAŠAVA kada likovi bježe od stvarnosti na razne načine, u alkohol, seksualnost, opijate koji im pomažu pobjeći od teških situacija – SVE, od likova do forme je izvan idealnog oblika djela - MUŠKE I ŽENSKE ULOGE – atipično za ženske uloge da više psuju - DJEVIČANSTVO/TRUDNOĆA – propitivanje djevičanstva (propituje se Katino djevičanstvo prilikom udaje za Luku), trudnoća kao sveto stanje popljuvano u djelu („okotiti djecu“) - FAKTOCITATI – spominju se realni lokaliteti, prava imena ljudi * JUDIT, VICTRIX HOLOFERNIS – Judita, pobjednica nad Holofernom - školska drama izvođena na hrvatskom jeziku u 18. stoljeću, iz Slavonije - isusovci kao red koji je težio edukaciji stanovništva - sastavio Thomas Tuzlić koji je ujedno i igrao ulogu Judite - miješanje žanrova (tumači se kao nedovoljno poznavanje žanrova), ležeran odnos spram tradicije i sl. - HANVSVURST I COLUMBINA - promatraju se odvojeno, kao i putovi kojima vode - VRIJEME TRANZICIJE I HETEROGLOSIJA – heteroglosija (raznojezičnost, BAHTIN) - POIGRAVANJE S PROPORCIJAMA – asimetrija radnje – utjecaj rokokoa - UTJECAJI – FAKTOCITATI – LIKOVI - FLUIDNOST GRANICA – svijet labirinta – isticanje glavne radnje od sporedne – paralelni svijet smijeha i parodije kritizira i relativizira ozbiljnost i dovršenost Biblijske priče - Judita i Holoferno u Tuzlićevoj interpretaciji imaju dva para parodijskih dvojnika: Habru i Vagaa te Columbinu i Hansvursta – sva tri para podliježu relativizaciji suprostavljanjem - PREUZETI GLASOVI DRUGIH – pjesme koje se pjevaju unutar svakog od interludija odavale su gledateljima poučne elemente – pjesme su preuzete u stavljene kao citati 3. ŽENE I MELANKOLIJA – MELANKOLIJA KAO PRIJETNJA ŽENSKIM 1) MAŠKARATE ISPOD KUPLJA Slavonske drame. Melankoljia je granično stanje, a „žensko“ je ono što ta rubna stanja pojačava. Povezivanje Erosa i Tanatosa – žena kao katalizator tih stanja. * MAŠKARATE ISPOD KUPLJA - Ivo Vojnović, napisano s posvetom - povezivo s pustolovom Milana Begovića, povezivo i s Prozerpinom, Euridiče itd. - umiranje mlade djevojke, žudnja za ljubavnim spajanjem – bolovanje od tuberkoloze (sušica), bolest pluća proizvodi stanje pojačane erotiziranosti, stanje groznice, prijelazno stanje između sna i jave, života i smrti – male smrti koje prethode velikoj smrti – težnja za ljubavnim spajanjem prije smrti - PROSTOR – prostor putovanja u smrt – prolasci kroz vrata - ŽENSKI SIMBOLI – sobe, rastu u visinu – dihotomija Dubrovčana i Nedubrovčana Glavna junakinja Anica (zaljubljena u Jeru) umire u prostoru ispod kuplja (ispod crijepova, u potkrovlju) koji upućuje na odlazak gore, ka vječnom i onima koji upućuju na prolaznost otkucavajući sate ZELENCI - VRIJEME – Zelenci otkucavaju sate i na taj način ubrzavaju ili usporavaju zbivanja – motiv Pepelnice je vrijeme kada smijeh prelazi u suze, a razuzdani ples u ples pokajanja i iskupljenja (POJAČIVAČ) - FAKTOCITATI – spajanje simboličnih vrijednosti i dokumentarističke građe (ljudi, lokalitet, imena) - ODSUTNI MUŠKARCI – očevi, muževi, ljubavnici – motiv dominantnog i odsutnog oca – sve je umrlo, sve je nestalo ali ostaje vječno živo u fantazijama i sjećanjima - DOLI I GORI – dihotomija – dolje žive vlastelinke (aristokratkinje, simbolično ograničene pogledom na ono svakodnevno dolje), gore služavke (bliskiji odnos s božanstvima, bolji pogled na grad, objektivnost), kontradiktorna pozicija - MAŠKARATE – ljudske maškarate (svi su maskirani, oksimoron), maškarate prirode i mistične maškarate (transformacija) - ZRCALO – izloženo protoku vremena, dvojnici - NEVJESTA OD NEBA – nevjesta se spaja s odabranim na samom prostoru granice između života i smrti, njeno vjenčanje najavljeno je na samom početku drame – nebeska nevjesta spaja sve živo i mrtvo (element prisutan i u Prozerpini) – Zelenci su njeni djeveri – mrtvorođeni Neljudi – vjenčanje melankolika koje je ujedno vječno pripadanje i rastanak