PROCESI PRIJEVOZNE LOGISTIKE  TVRTKE PIVOVARA I PIVNICA MEDVEDGRAD, Ostalo' predlog Logistika. University of Zagreb
Cindra11
Cindra1127 December 2017

PROCESI PRIJEVOZNE LOGISTIKE TVRTKE PIVOVARA I PIVNICA MEDVEDGRAD, Ostalo' predlog Logistika. University of Zagreb

DOCX (3 MB)
35 str.
2broj preuzimanja
66broj poseta
100%od1broj ocena
Opis
U ovom seminarskom radu opisan je utjecaj značajki prijevoznih sredstava na učinkovitost procesa prijevozne logistike. Prijevozna učinkovitost vrlo je važna na utjecaj prijevozne logistike, a usko je vezana sa dimenzijam...
20 poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 str. / 35

ovo je samo pregled

3 prikazano na 35 str.

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 prikazano na 35 str.

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 prikazano na 35 str.

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 prikazano na 35 str.

preuzmi dokument

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA

PRIJEVOZNA LOGISTIKA I

Tema: F4444 PROCESI PRIJEVOZNE LOGISTIKE TVRTKE PIVOVARA I PIVNICA MEDVEDGRAD

Mentor: Student: Josip Cindrić Mr. sc. Veselko Protega JMBAG: 0135228598

Zagreb, siječanj 2017.

SADRŽAJ

1. Uvod 1 2. Opis predmetne tvrtke 2 3. Elementi sustava prijevozne logistike 3

Elementi koji će biti opisivani u ovom poglavlju su roba, transportni uređaji, infrastruktura te manipulacijska sredstva. 3

3.1 Roba – objekt transformacije kao element prijevozne logistike 3 3.2 Transportni uređaji kao pomoćna sredstva prijevozne logistike 3 3.3 Infrastruktura kao resurs prijevozne logistike 5 3.4 Manipulacijska sredstva kao osnovni resurs procesa prijevozne logistike 5 3.5 Prijevozna sredstva kao osnovni resurs procesa prijevozne logistike 7

4. Analiza učinkovitosti procesa prijevozne logistike 9 4.1 Struktura procesa prijevozne logistike 9

4.1.1 (jednostavni) Procesni lanac A 9 4.1.2 (jednostavni) Procesni lanac B 10 4.1.3 (jednostavni) Procesni lanac C 11 4.1.4 (jednostavni) Procesni lanac D 12

4.2 Učinkovitost djelovanja logističkog sustava 13 4.2.1 (jednostavni) Procesni lanac A 13 4.2.2 (jednostavni) Procesni lanac B 14 4.2.3 (jednostavni) Procesni lanac C 14 4.2.4 (jednostavni) Procesni lanac D 15

4.3 Utjecaj značajki prijevoznih sredstava na učinkovitost procesnih lanaca 15 5. Zaključak 18 6. Literatura 19

Popis slika 19 Popis tablica- privitci 19 Popis grafikona20

1. Uvod

U ovom seminarskom radu opisan je utjecaj značajki prijevoznih sredstava na učinkovitost procesa prijevozne logistike. Prijevozna učinkovitost vrlo je važna na utjecaj

prijevozne logistike, a usko je vezana sa dimenzijama vozila i ostalim karakteristikama

vozila.

U seminarskom radu analiziran je proces prijevoza produkata Pivovare i pivnice

Medvedgrad od početnih do završnih terminala. Analizira se obavljanje prijevoza pomoću dva

ista prijevozna sredstva istih nosivosti. Također se analiziraju značajke prijevoznih sredstva,

značajke ostalih elemenata tehnologije cestovnog prometa, te učinkovitost procesa prijevoza.

Analizom svih elemenata dolazi se do zaključka da li je prijevozno sredstvo pogodno za ovu

vrstu prijevoza, te koje su sve prednosti i nedostaci prilikom optimalnog odabira prijevoznog

sredstva.

2. Opis predmetne tvrtke

3

Pivovara i pivnica Medvedgrad spada među najbolje Hrvatske craft pivovare. Kako

bi pružila najbolji mogući proizvod i uslugu, podjeljena je na dvije tvrtka. Cyrkon d.o.o. koja

je zadužena za proizvodnju i prodaju piva, te na Pikar d.o.o. čija je funkcija ugostiteljstvo i

usluge.

Pivovara Medvedgrad u svom vlasništvu posjeduje, uz pogon za izradu piva, tri

pivnice u kojima se uz ponudu vlastitih pića nude i razni pivnički specijaliteti. Pivovara u

svojoj ponudi ima 15 različitih vrsta piva u stalnoj ili sezonskoj ponudi, koje se proizvode u

varionici kapaciteta 10 000 litara dnevno, što im omogućuje da dio svoje ponude plasiraju i na

razna druga prodajna mjesta diljem Hrvatske.

Dana 22.12.1994. svečano je otvaren Medvedgrad na uglu Savske i Vukovarske kao prva mini pivovara i pivnica u Zagrebu. Od samih početaka pa sve do danas poštuju se

tradicionalni načini kuhanja piva te korištenje najboljih sirovina. Ne koriste se aditivi ili

konzervansi, pivo se kuha isključivo kao prirodno. Danas Pivovara Medvedgrad ponosno nosi

titulu prve hrvatske nezavisne pivovare, najveće takve vrste u Hrvatskoj. Godine 1994. kuha

se pilsner Zlatni medvjed, te crni lager Crna kraljica i tamni lager Mrki medvjed koji su se

mogli kušati isključivo u pivnici Medvedgrad. 1995. počinju prve promjene pivskih granica

kod nas, kuha se pšenično pivo Dva klasa koje je zahtijevalo edukaciju domaćih pivopija

nenaviklih na weizenbier. 1996. za Božić je prvi puta prezentirana Grička vještica, tada samo

kao sezonsko pivo za blagdansko razdoblje. Nakon odličnih recenzija i nekoliko mjeseci

nagovaranja od strane gostiju Medvedgrada, Grička vještica 1997. postaje stalno pivo. Iste te

godine, 1997., u sklopu pivnice je otvoren Klub ljubitelja piva. 2005. Medvedgrad seli

pivovaru sa Savske u Mokrice od kuda se pivo dostavljalo pivnicama u Zagrebu. 2010.

Pivovara Medvedgrad seli na sadašnju lokaciju na Samoborskoj cesti 217. Godine 2012. ulaže

se u punilicu za boce i krajem prosinca Medvedgrad po prvi puta plasira svoja piva u bocama

2013. veliki rast distribucije piva u bocama po cijeloj Hrvatskoj. Počinje se s kuhanjem prvih

aleova i većeg broja sezonskih piva. Taj trend se nastavlja i danas. 2014. najbolja pivovara u

Hrvatskoj prema Ratebeer-u, najrelevantnijem pivskom portalu na svijetu. Završeno prvo

veće proširenje pivovare, te kupljena nova punilica za boce. Fakin IPA postaje pivo u stalnoj

ponudi. 2015. Medvedgrad postaje najbolja pivovara u Hrvatskoj prema Ratebeer-u po drugi

puta. Prva godina kada je skuhano preko 1,000,000 litara piva.

3. Elementi sustava prijevozne logistike

4

Elementi koji će biti opisivani u ovom poglavlju su roba, transportni uređaji,

infrastruktura te manipulacijska sredstva.

3.1Roba – objekt transformacije kao element prijevozne logistike

Pivo se proizvodi od slada, hmelja, kvasca i vode, koji se nakon što se samelju i

kuhaju, ostavljaju u procesu vrenja četiri do devet dana, a zatim pretaču u podrum kako bi

odležali. Nakon što je cijeli proces završen slijedi punjenje KEG-ova ili boca. Pivnica u

ponudi ima KEG-ove od 10, 20, 30 i 50 litara, te boce od 0,33 i 0,5 litre, koje se uz slaganje u

obične gajbe mogu pakirati i u karakteristične retro kutije.

Slika 1. Retro kutija Izvor: http://www.pivovara-medvedgrad.hr/

3.2Transportni uređaji kao pomoćna sredstva prijevozne logistike

U ovom seminaru će se kao predmet prijevoza koristiti dvije robne skupine. Prva

robna skupina se odnosi na sanduk piva koji sadrži 24 boce od 0,33l. Dimenzije sanduka su

400x300x300 mm. Ukupna masa jednog sanduka iznosi 16,6 kg. Sanduci su otporni na

slaganje u visinu.

5

Slika 2. Sanduk za boce 0,33l

Izvor: http://www.strazaplastika.hr/

Druga robna skupina odnosi se na, već spomenute, retro kutije, odnosno četvrtaste

kartonske kutije u koje stane 6 boca od 0,5 l. Dimenzije retro kutije su 250x150x280 mm.

Ukupna masa jedne retro kutije je 4,8 kg.

U navedenom prijevoznom procesu se koriste ravne drvene palete, EURO palete, čije

su dimenzije 1200x800x140 mm, a nosivost do 1500 kg. Na navedenu paletu moguće je

složiti 8 paketa prve robne skupine u jedan red ili 24 paketa druge robne skupine. U visinu je

moguće složiti 8 redova prve robne skupine ili 7 redova druge robne skupine. Iz toga proizlazi

da puna paleta prve robne skupine sadrži 64 paketa, a puna paleta druge robne skupine sadrži

168 paketa. Proračun za visinu je napravljen u skladu s visinom vozila koje se u prijevoznom

procesu koristi, a prikazano je u poglavlju 3.5. ovog seminarskog rada.

6

Slika 3. EURO paleta Izvor: http://www.prometna-zona.com/

3.3Infrastruktura kao resurs prijevozne logistike

Skladišni prostor Pivovare Medvedgrad nalazi se u neposrednoj blizini same

punionice i ima kapacitet 500 m 2. Skladište ima jednu ukrcajnu rampu koja je od prve robne

skupine udaljena 20, a od druge 30 m.

7

Povezanost tvrtke sa samom cestovnom infrastrukturom je vrlo dobra, pri čemu joj je

omogućen uvoz i izvoz iz tvrtke bez ikakvih ograničenja i zapreka. Unutar tvrtke smješteni su

brojni objekti za slaganje paleta i smještaj proizvoda, a isto tako postoje i objekti za popravak

i smještaj manipulacijskih i prijevoznih sredstava. Infrastruktura unutar i okolo same tvrtke

kvalitetna, te tvrtci omogućuje daljnji rast i napredak na logističko – distribucijskom tržištu.

3.4Manipulacijska sredstva kao osnovni resurs procesa prijevozne logistike

Tijekom prijevoznih procesa, odnosno pri ukrcaju i iskrcaju robe korištena su dva

manipulacijska sredstva. Čeoni viličara Jungheinrich DFG 320 prilikom ukrcaja tereta u

skladištu, te ručni viličar pri iskrcaju tereta na mjestu odredišta.

Na slici 4. je prikazan čeoni viličar Jungheinrich DFG 320 čije su karakteristike

prikazane u Privitku 5.

8

Slika 4. Viličar Jungheinrich DFG 320

Izvor: http://mlakar-vilicari.hr/

Ručni viličar: ručka za upravljanje presvučena gumom. Stupanj okretanja: 230

stupnjeva. Visina dizanja: min. 85mm, max. 205mm. Nosivost 2200kg. Dužina vilica:

1150mm, širina 520mm koji raspoređuje teret unutar tovarnog prostora.

Slika 5. Ručni viličar

Izvor: http://mlakar-vilicari.hr/

3.5Prijevozna sredstva kao osnovni resurs procesa prijevozne logistike

Prvo prijevozno sredstvo koje se koristi u ovom prijevoznom procesu je kamion za

prijevoz pića marke Iveco Stralis AT260S42, sa Euro 5 motorom od 420 KS. Navedeno vozilo

opremljeno je ukrcajnom rampom što omogućuje ukrcaj ručnim viličarom. Dimenzije

teretnog prostora su 7300x2490x2250 mm, a nosivost 14 490 kg, dok je vlastita masa vozila

11 000 kg. Iz navedenih karakteristika vozila može se izračunati ukupan broj paleta koje je

moguće složiti u vozilo, koji iznosi 18 paleta za prvu i 24 palete za drugu robnu skupinu. Taj

broj se odnosi na maksimalan broj paleta po dimenzijama, a kako bi izračuna li stvaran broj

9

paleta koje stanu u vozilo prema robnoj skupini potrebno je prilagoditi cjelokupnu masu

tereta nazivnoj nosivosti vozila.

Ukupan broj paketa prve robne skupine koji se mogu složiti u vozilo zajedno s

paletama iznosi 856 paketa, odnosno 14 paleta, dok taj broj za drugu robnu skupinu iznosi

2943 paketa, odnosno 18 paleta. Stoga je ukupna masa tereta prve robne skupine koja se

može prevesti navedenim vozilom 14 489,6 kg, a druge robne skupine 14 486,4 kg.

Slika 6. Iveco Stralis AT260S42

Izvor: http://www.truck1.eu/

Drugp prijevozno sredstvo koje se koristi u ovom prijevoznom procesu je kamion za

prijevoz pića marke MAN TGM, sa Euro 4 motorom od 279 KS. Navedeno vozilo nije opremljeno ukrcajnom rampom stoga je viličar potreban i prilikom istovara tereta na

10

odredištima. Dimenzije teretnog prostora su 7700x2480x2200 mm, a nosivost 10 520 kg, dok

je vlastita masa vozila 8 000 kg. Iz navedenih karakteristika vozila može se izračunati ukupan

broj paleta koje je moguće složiti u vozilo, koji iznosi 18 paleta za prvu i 24 palete za drugu

robnu skupinu. Taj broj se odnosi na maksimalan broj paleta po dimenzijama, a kako bi

izračuna li stvaran broj paleta koje stanu u vozilo prema robnoj skupini potrebno je prilagoditi

cjelokupnu masu tereta nazivnoj nosivosti vozila.

Ukupan broj paketa prve robne skupine koji se mogu složiti u vozilo zajedno s

paletama iznosi 621 paketa, odnosno 10 paleta, dok taj broj za drugu robnu skupinu iznosi

2137 paketa, odnosno 13 paleta. Stoga je ukupna masa tereta prve robne skupine koja se

može prevesti navedenim vozilom 10 508,6 kg, a druge robne skupine 10 517,6 kg.

Slika 7. MAN TGM

Izvor: http://www.truck1.eu/

11

4. Analiza učinkovitosti procesa prijevozne logistike

U ovom dijelu seminarskog rada se ukratko opisuje prijevozni procesi od garaže do krajnjeg odredišta te vrijeme trajanja putovanja, srednja brzina putovanja i vrijeme ukrcaja.

4.1Struktura procesa prijevozne logistike

Svi prijevozni procesi koji će se opisati u ovom dijelu započinju i završavaju u garaži

koja se nalazi na adresi Kovinska 27., i iz garaže na početku procesa dolaze do skladišta koje

se nalazi na adresi Samoborska cesta 217, gdje se obavlja ukrcaj cjelokupnog tereta čeonim

viličarem navedenim u poglavlju 3.4. ovog seminarskog rada.

Područje odvijanja procesa A i B je grad Zagreb, dok se procesi C i D odvijaju na

dužim relacijama, s tim da su kog procesa C sva dostavna mjesta u krugu od 1 km, a kod

procesa D duž cijele rute vozila. Vozilo prilikom istovara tereta na pojedinoj lokaciji ukrcava

povratnu ambalažu koju na povratku vraća u skladište. Svako od dva navedena vozila će

obaviti jedan prijevozni proces u gradu i jedan izvan grada, kako bi se isti lakše i kvalitetnije usporedili.

4.1.1 (jednostavni) Procesni lanac A

Procesni lanac A obaviti će se prvim prijevoznim sredstvom, tj. vozilom Iveco, na

relaciji od skladišta do mjesta odredišta koja se nalaze u centru, te natrag do skladišta metodom prvog najbližeg susjeda, kako je prikazano na slici. Ukupna prijeđena udaljenost

prijevoznog sredstva u ovom procesnom lancu iznosi 27,91 km, a ukupno vrijeme 102 min.

Na odredište A1 dostavljaju se 192 komada prve i 504 komada druge robne skupine.

Na odredište A2, 128 komada prve i 336 komada druge robne skupine. Na odredište A3, 64

komada prve i 336 komada druge robne skupine. Na odredište A4, 64 komada prve i 234

komada druge robne skupine. Prema tomu ukupna količina tereta koju je potrebno ukrcati na

skladištu iznosi 448 komada prve i 1410 komada druge robne skupine.

12

Slika 8. Prikaz procesnog lanca A

Izvor: http://maps.mireo.hr/

Iz slike je vidljivo kako je najveća udaljenost koju vozilo prelazi od skladišta do

prvog odredišta, te od posljednjeg odredišta natrag do skladišta, dok su udaljenosti između

odredišta relativno male. Ostali elementi ovog procesnog lanca vidljivi su u tablici 7A. (vidi

privitak 7).

4.1.2 (jednostavni) Procesni lanac B

Kako je procesni lanac B također u gradu Zagrebu, isti će se obaviti drugim

prijevoznim sredstvom, tj. vozilom MAN. Udaljenosti između odredišta ovog procesnog

lanca su veće u odnosu na prethodne, ali je ukupna udaljenost koju će vozilo prijeći manja i

iznosi 14,44 km. Ukupno vrijeme trajanja procesnog lanca iznosi 68 min.

Na odredište B1 dostavljaju se 64 komada prve i 301 komada druge robne skupine.

Na odredište B2, 64 komada prve i 485 komada druge robne skupine. Na odredište B3, 130

13

komada prve i 336 komada druge robne skupine. Na odredište B4, 64 komada prve i 119

komada druge robne skupine. Prema tomu ukupna količina tereta koju je potrebno ukrcati na

skladištu iznosi 320 komada prve i 1035 komada druge robne skupine.

Slika 9. Prikaz procesnog lanca B

Izvor: http://maps.mireo.hr/

Ostali elementi ovog procesnog lanca vidljivi su u tablici 7B. (vidi privitak 7)

4.1.3 (jednostavni) Procesni lanac C

Procesni lanac C obavit će se prijevoznim sredstvom marke Iveco. Kao i kod

procesnog lanca A može se primjetiti da su odredišta također u neposrednoj blizini jedno od

drugog, te također relativno udaljena od izvorišta, odnosno skladišta. Ukupna udaljenost koju

će vozilo prijeći iznosi 165,45 km. Ukupno vrijeme trajanja procesnog lanca iznosi 187 min.

14

Na odredište C1 dostavljaju se 128 komada prve i 308 komada druge robne skupine.

Na odredište C2, 64 komada prve i 504 komada druge robne skupine. Na odredište C3, 64

komada prve i 504 komada druge robne skupine. Na odredište C4, 128 komada prve i 307

komada druge robne skupine. Prema tomu ukupna količina tereta koju je potrebno ukrcati na

skladištu iznosi 384 komada prve i 1623 komada druge robne skupine.

Slika 10. Prikaz procesnog lanca C

Izvor: http://maps.mireo.hr/

Ostali elementi ovog procesnog lanca vidljivi su u tablici 7C. (vidi privitak 7)

4.1.4 (jednostavni) Procesni lanac D

Ovaj procesni lanac obavlja se prijevoznim sredstvom marke MAN. Ukupna

udaljenost koju će vozilo prijeći iznosi 367,52 km. Ukupno vrijeme trajanja procesnog lanca

iznosi 323 min.

15

Na odredište D1 dostavljaju se 64 komada prve i 301 komada druge robne skupine.

Na odredište D2, 128 komada prve i 156 komada druge robne skupine. Na odredište D3, 64

komada prve i 286 komada druge robne skupine. Na odredište D4, 64 komada prve i 292

komada druge robne skupine. Prema tomu ukupna količina tereta koju je potrebno ukrcati na

skladištu iznosi 320 komada prve i 1035 komada druge robne skupine.

Slika 11. Prikaz procesnog lanca D

Izvor: http://maps.mireo.hr/

Ostali elementi ovog procesnog lanca vidljivi su u tablici 7D. (vidi privitak 7)

4.2Učinkovitost djelovanja logističkog sustava

U ovom poglavlju se uspoređuje četri prijevozna procesa kroz količinu prevezene

robe, ukupnu udaljenost i vrijeme vožnje i koeficijente angažiranosti tokom dana,

16

angažiranosti vožnje, pređenog puta i nultog pređenog puta i statičke i dinamičke

opterećenosti.

4.2.1 (jednostavni) Procesni lanac A

Tijekom odvijanja prijevoznog procesa A ukupna udaljenost između čvorova je

27,91 kilometra, srednja brzina kretanja vozila je 36,5 km/h te vrijeme vožnje po pojedinom

procesu je 6,8 minuta. Ukupno vrijeme ukrcaja i iskrcaja je 61 minuta a ukupno trajanje

cijelog procesa je 102 minute.

Koeficijent angažiranosti tijekom dana je 0,071, što znači da je tijekom 24 sata

prijevozni proces angažiran 102 minute ili 1,7 sati. Koeficijent vremena kretanja je 0,4022 je

odnos vremena vožnje (41 minuta) kroz ukupno vrijeme prijevoznog procesa (102 minute).

Koeficijent pređenog puta je 0,989, a on je odnos puta pod teretom između odredišta (27,6

km) i ukupnog puta (27,91 km).

Koeficijent nultog pređenog puta je 0,565, kao odnos puta bez tereta (10,2 kilometra)

i ukupnog pređenog puta između čvorišta (18 km). Statičko opterećenje prijevoznog procesa

je 0,51567, a dinamičog opterećenja 0,42494.

4.2.2 (jednostavni) Procesni lanac B

Tijekom odvijanja prijevoznog procesa B ukupna udaljenost između čvorova je

14,44 kilometra, srednja brzina kretanja vozila je 42 km/h, te vrijeme vožnje po pojedinom

procesu je 2,8 minuta. Ukupno vrijeme ukrcaja i iskrcaja je 49 minuta a ukupno trajanje

cijelog procesa je 68 minute.

Koeficijent angažiranosti tijekom dana je 0,047, što znači da je tijekom 24 sata

prijevozni proces angažiran 68 minute ili 1,13 sati. Koeficijent vremena kretanja je 0,273 je odnos vremena vožnje (18 minuta) kroz ukupno vrijeme prijevoznog procesa (68 minute).

Koeficijent pređenog puta je 0,979, a on je odnos puta pod teretom između odredišta (14,1

km) i ukupnog puta (14,44 km).

Koeficijent nultog pređenog puta je 0,46, kao odnos puta bez tereta (6,6 kilometra) i

ukupnog pređenog puta između čvorišta (14,44 km). Statičko opterećenje prijevoznog procesa

je 0,416, a dinamičog opterećenja 0,264.

4.2.3 (jednostavni) Procesni lanac C

17

Tijekom odvijanja prijevoznog procesa C ukupna udaljenost između čvorova je

165,45 kilometra, srednja brzina kretanja vozila je 49 km/h te vrijeme vožnje po pojedinom

procesu je 16,1 minuta. Ukupno vrijeme ukrcaja i iskrcaja je 60 minuta, a ukupno trajanje

cijelog procesa je 182 minute.

Koeficijent angažiranosti tijekom dana je 0,1264, što znači da je tijekom 24 sata

prijevozni proces angažiran 182 minute ili 3,03 sata. Koeficijent vremena kretanja je 0,671 je

odnos vremena vožnje (122 minuta) kroz ukupno vrijeme prijevoznog procesa (182 minute).

Koeficijent pređenog puta je 0,507, a on je odnos puta pod teretom između odredišta (83,9

km) i ukupnog puta (165,5 km).

Koeficijent nultog pređenog puta je 0,493, kao odnos puta bez tereta (81,5 kilometra)

i ukupnog pređenog puta između čvorišta (165,5 km). Statičko opterećenje prijevoznog procesa je 0,612, a dinamičog opterećenja 0,969.

4.2.4 (jednostavni) Procesni lanac D

Tijekom odvijanja prijevoznog procesa D ukupna udaljenost između čvorova je

367,52 kilometra, srednja brzina kretanja vozila je 63 km/h te vrijeme vožnje po pojedinom

procesu je 35,4 minuta. Ukupno vrijeme ukrcaja i iskrcaja je 54 minuta a ukupno trajanje cijelog procesa je 323 minute.

Koeficijent angažiranosti tijekom dana je 0,1264, što znači da je tijekom 24 sata

prijevozni proces angažiran 323 minute ili 3,03 sati. Koeficijent vremena kretanja je 0,834 je

odnos vremena vožnje (269 minuta) kroz ukupno vrijeme prijevoznog procesa (323 minute).

Koeficijent pređenog puta je 0,486, a on je odnos puta pod teretom između odredišta (179

km) i ukupnog puta (367,5 km).

Koeficijent nultog pređenog puta je 0,514, kao odnos puta bez tereta (188,9

kilometra) i ukupnog pređenog puta između čvorišta (367,5 km). Statičko opterećenje

prijevoznog procesa je 0,4391, a dinamičog opterećenja 0,379.

4.3Utjecaj značajki prijevoznih sredstava na učinkovitost procesnih lanaca

Grafikon 1. Usporedba koeficijenata angažiranosti αad

U Grafikonu 1. je prikazan postotak koliko je vremena tokom dana prijevozno

sredstvo korišteno. Kako vidimo da je taj postotak relativno male može se zaključiti da

prijevozna sredstva koja su se koristila u procesnim lancima nisu dovoljno angažirana. Kako

18

bi se njihova angažiranost povećala potrebno je pronaći duže relacije prijevoza ili na istima

povećati broj obrta.

Grafikon 2. Usporedba koeficijenata vremena kretanja αv

Grafikon 2. prikazuje odnos vremena tijekom kojeg je prijevozno sredstvo bilo u

pokretu i ukupnog vremena procesnog lanca. Iz navedenog proizlazi da se taj koeficijent

povećava sukladno povećanju relacije prijevoza, pa tako prijevozni lanac koji se odvijao na

najvećoj udaljenosti ujedno ima i najveći koeficijent vremena kretanja.

Grafikon 3. Usporedba koeficijenata pređenog puta β

U Grafikonu 3. je prikazan omjer puta na kojem je prijevozno sredstvo prevozilo

teret i ukupnog prijeđenog puta tog prijevoznog sredstva. Koeficijent pređenog puta je manji

kada se cjelokupan teret iskrca na manjim udaljenostima, a povećava se kada je manje

vrijeme prazne vožnje. Koeficijent bi bio maksimalan kada bi se pri samom iskrcaju tereta

obavio ukrcaj drugog tereta, koji bi se zatim prevozio u početo skladište.

Grafikon 4. Usporedba koeficijenata nultog pređenog puta βn

Koeficijenti nultog prijeđenog puta koji su prikazani u grafikonu 4. iznose približno

0,5 iz razloga što je povratna vožnja prijevoznog sredstva ujedno i nulta vožnja. Smanjenje tih

koeficijenata moglo bi se postići kao i u prethodnom slučaju, prijevozom nekakvog tereta

natrag u skladište.

Grafikon 5. Usporedba koeficijenata statičkog opterećenja γs

Grafikon 6. Usporedba koeficijenata dinamičkog opterećenja γd

Koeficijenti statičkog i dinamičkog opterećenja dani su grafikonima 5. i 6.

19

5. Zaključak

Prema koeficijentu angažiranosti najoptimalniji je procesni lanac D, jer je u tom

procesu prijevozno sredstvo bilo najduže angažirano, odnosno najduže je obavljalo svoju

funkciju, ali to ne znači da je ostvarilo najveći učinak. Iz navedenih usporedbi može se, na

temelju statičkih i dinamičkih opterećenja zaključiti da je procesni lanac C najoptimalniji, iz

razloga što je prevezao najveću količinu tereta.

Bolji rezultati mogu se ostvariti obavljanjem složenog procesnog lanca, odnosno

potražnjom za teretom koji bi se prevozio na povratku u garažu. Tim postupkom bi se izbjegla

prazna povratna, odnosno nulta vožnja. Uvođenje više obrta bi također pozitivno utjecalo na

koeficijente, najznačajnije na koeficijent angažiranosti koji bi se svakim dodatnim obrtom

smanjivao za pola.

20

6. Literatura

Ivaković, Č., Stanković, R., Šafran, M.: Špedicija i logistički procesi, FPZ, Zagreb, 2010.

Županović, I.: Tehnologija cestovnog prijevoza, FPZ, Zagreb, 2002.

Ostali izvori: Bilješke s predavanja iz kolegija Prijevozna logistika I, akademska godina 2013/2014.

Internet izvori: http://maps.google.com (siječanj, 2017.) http://www.truck1.eu/ (siječanj, 2017.)

http://www.pivovara-medvedgrad.hr/ (siječanj, 2017.) http://mlakar-vilicari.hr/ (siječanj, 2017.) http://maps.mireo.hr/ (siječanj, 2017.)

Popis slika Slika 1: Retro kutija 3 Slika 2: Sanduk za boce 0,33l 4

Slika 3: EURO paleta 5 Slika 4: Viličar Jungheinrich DFG 320 6 Slika 5: Ručni viličar 6

Slika 6: Iveco Stralis AT260S42 7 Slika 7: MAN TGM 8 Slika 8: Prikaz procesnog lanca A 10 Slika 9: Prikaz procesnog lanca B 11

Slika 10: Prikaz procesnog lanca C 12 Slika 11: Prikaz procesnog lanca D 13

Popis tablica- privitci Tablica 1A. Korisnici prijevoznih usluga procesnog lanca A 1 Tablica 1B. Korisnici prijevoznih usluga procesnog lanca B 1

21

Tablica 1C. Korisnici prijevoznih usluga procesnog lanca C 1 Tablica 1D. Korisnici prijevoznih usluga procesnog lanca D 1

Tablica 2. Podaci o strukturi i obilježjima roba 2 Tablica 2A. Podaci o prijevoznim zahtjevima procesnog lanca A 2 Tablica 2B. Podaci o prijevoznim zahtjevima procesnog lanca B 3

Tablica 2C. Podaci o prijevoznim zahtjevima procesnog lanca C 3 Tablica 2D. Podaci o prijevoznim zahtjevima procesnog lanca D 4 Tablica 3A. Obilježja predmeta prijevoza po robnim skupinama procesnog lanca A

5

Tablica 3B. Obilježja predmeta prijevoza po robnim skupinama procesnog lanca B 5

Tablica 3C. Obilježja predmeta prijevoza po robnim skupinama procesnog lanca C 6

Tablica 3D. Obilježja predmeta prijevoza po robnim skupinama procesnog lanca D 6

Tablica 4. Prostorne značajke mikrolokacija izvorišta 7 Tablica 4A. Prostorne značajke mikrolokacija odredišta A7 Tablica 4B. Prostorne značajke mikrolokacija odredišta B 7 Tablica 4C. Prostorne značajke mikrolokacija odredišta C 7

Tablica 4D. Prostorne značajke mikrolokacija odredišta D8 Tablica 5. Tehničke značajke manipulacijskih sredstava 9 Tablica 6A. Eksploatacijske značajke prijevoznog sredstva 10

Tablica 6B. Eksploatacijske značajke prijevoznog sredstva 10 Tablica 7A. Pregled prostorno-vremenskih parametara procesnog lanca A 11 Tablica 7B. Pregled prostorno- vremenskih parametara procesnog lanca B 11

Tablica 7C. Pregled prostorno- vremenskih parametara procesnog lanca C 12 Tablica 7D. Pregled prostorno- vremenskih parametara procesnog lanca D 12 Tablica 8A. Pregled prostorno-vremenskih parametara procesnog lanca A 13 Tablica 8B. Pregled prostorno-vremenskih parametara procesnog lanca B 13

Tablica 8C. Pregled prostorno-vremenskih parametara procesnog lanca C 13 Tablica 8D. Pregled prostorno-vremenskih parametara procesnog lanca D 14

Popis grafikona

Grafikon 1: Usporedba koeficijenata angažiranosti15 Grafikon 2: Usporedba koeficijenata vremena kretanja 16 Grafikon 3: Usporedba koeficijenata pređenog puta 16 Grafikon 4: Usporedba koeficijenata nultog pređenog puta 16

Grafikon 5: Usporedba koeficijenata statičkog opterećenja 17

22

Grafikon 6: Usporedba koeficijenata dinamičkog opterećenja 17

23

Privitak 1:

Tablica 1A. Korisnici prijevoznih usluga procesnog lanca A

Rbr Ozn Šifra Vrsta Naziv Adresa Kvart gar Garaža Kovinska 27 Zagreb

0 izv Skladište Pivovara Medvedgrad Samoborska cesta 217 Zagreb 1 odr A1 Restoran 22 000 milja Frankopanska 22 Centar 2 odr A2 Restoran Jagerhorn Gundulićeva 11 Centar 3 odr A3 Restoran Mali Medo Tkalčićeva 36 Centar 4 odr A4 Restoran Medvedgrad_Ilica Ilica 49 Centar 0 gar Garaža 0 Kovinska 27 Zagreb

Tablica 1B. Korisnici prijevoznih usluga procesnog lanca B

Rbr Ozn Šifra Vrsta Naziv Adresa Kvart gar Garaža - Kovinska 27 Zagreb

0 izv Skladište Pivovara Medvedgrad Samoborska cesta 217 Zagreb 1 odr B1 Kafić Galerija Dar Stenjevec 6 Zagreb 2 odr B2 Kafić Net Ulica Milivoja Matošeca 2 Zagreb 3 odr B3 Kafić Milkey Whey Vlade Gotovca 15 Zagreb 4 odr B4 Kafić Leon Zagrebačka cesta 170 Zagreb gar Garaža - Kovinska 27 Zagreb

Tablica 1C. Korisnici prijevoznih usluga procesnog lanca C

Rbr Ozn Šifra Vrsta Naziv Adresa Kvart gar Garaža - Kovinska 27 Zagreb

0 izv Skladište Pivovara Medvedgrad Samoborska cesta 217 Zagreb 1 odr C1 Kafić Bull 23 Ul. Tadije Smičiklasa 7 Križevci 2 odr C2 Kafić Art Rock Trg Antuna Nemčića 6 križevci 3 odr C3 Kafić Calypso I.Z. Dijankovečkog 5 Križevci 4 odr C4 Kafić Gentleman's Petra Zrinskog 5 Križevci gar Garaža - Kovinska 27 Zagreb

Tablica 1D. Korisnici prijevoznih usluga procesnog lanca D

Rbr Ozn Šifra Vrsta Naziv Adresa Kvart gar Garaža - Kovinska 27 Zagreb

0 izv Skladište Pivovara Medvedgrad Samoborska cesta 217 Zagreb 1 odr D1 Supermarket Super Konzum Žitna bb Ivanić Grad 2 odr D2 Kafić U Zmajevom Gnjezdu Savska 20 Ivanić Grad 3 odr D3 Kafić Monaco Ul. Ivana Gundulića 4 Nova Gradiška 4 odr D4 Kafić Tom klub A. Stepinca 1 Požega gar Garaža - Kovinska 27 Zagreb

PRIVITCI 24 od 8

Privitak 2:

Tablica 2. Podaci o strukturi i obilježjima roba

Redni broj Ozn aka

Šifra Ukup. masa amb. robe

ABCD

Masa robe ABCD

Masa amb. i

TU ABCD

Ukup. masa amb. robe 1

Ukup. masa

amb. robe 2

Ukup. masa amb. robe 3

Ukup. masa amb. robe 4

Ukup. masa amb. robe 5

mrsTUA mrsA mTU1 mrsTU1 mrsTU2 mrsTU3 mrsTU4 mrsTU5

[kg] [kg] [kg] [kg] [kg] [kg] [kg] [kg]

0 izv 48992,1 48929,6 62,5 24481,2 24510,9 0,0 0,0 0,0

1 odr A1 5613,9 5.606,4 7,5 3193,2 2420,7 0,0 0,0 0,0 2 odr A2 3742,6 3.737,6 5,0 2128,8 1613,8 0,0 0,0 0,0 3 odr A3 2678,2 2.675,2 3,0 1064,4 1613,8 0,0 0,0 0,0 4 odr A4 2188,6 2.185,6 3,0 1064,4 1124,2 0,0 0,0 0,0 1 odr B1 2510,2 2.507,2 3,0 1064,4 1445,8 0,0 0,0 0,0 2 odr B2 3393,9 3.390,4 3,5 1064,4 2329,5 0,0 0,0 0,0 3 odr B3 2753,3 2.748,8 4,5 2128,8 624,5 0,0 0,0 0,0 4 odr B4 1636,1 1.633,6 2,5 1064,4 571,7 0,0 0,0 0,0 1 odr C1 3608,2 3.603,2 5,0 2128,8 1479,4 0,0 0,0 0,0 2 odr C2 3485,1 3.481,6 3,5 1064,4 2420,7 0,0 0,0 0,0 3 odr C3 3485,1 3.481,6 3,5 1064,4 2420,7 0,0 0,0 0,0 4 odr C4 3603,4 3.598,4 5,0 2128,8 1474,6 0,0 0,0 0,0 1 odr D1 2510,2 2.507,2 3,0 1064,4 1445,8 0,0 0,0 0,0 2 odr D2 2878,1 2.873,6 4,5 2128,8 749,3 0,0 0,0 0,0 3 odr D3 2438,2 2.435,2 3,0 1064,4 1373,8 0,0 0,0 0,0 4 odr D4 2467,0 2.464,0 3,0 1064,4 1402,6 0,0 0,0 0,0

Poj. max vrijedn. 5.613,9 5.606,4 7,5 3.193,2 2.420,7 0,0 0,0 0,0

Poj. min vrijedn. 1.636,1 1.633,6 2,5 1.064,4 571,7 0,0 0,0 0,0

Poj. sred. vrijedn.

3.062,0 3.058,1 3,9 1.530,1 1.531,9 0,0 0,0 0,0

Ukupne vrijedn. 48.992,1 48.929,6 62,5 24.481,2 24.510,9 0,0 0,0 0,0

Tablica 2A. Podaci o prijevoznim zahtjevima procesnog lanca A

Redni broj Ozn aka

Šifra Ukup. masa

amb. robe A

Masa robe A

Masa amb. i TU A

Ukup. masa amb. robe 1

Ukup. masa amb. robe 2

Ukup. masa amb. robe 3

Ukup. masa amb. robe 4

Ukup. masa amb. robe 5

mrsTUA mrsA mTUa mrsTU1 mrsTU2 mrsTU3 mrsTU4 mrsTU5

[kg] [kg] [kg] [kg] [kg] [kg] [kg] [kg] 0 izv 14223,3 14204,8 18,5 7450,8 6772,5 0,0 0,0 0,0 1 odr A1 5613,9 5.606,4 7,5 3.193,2 2.420,7 0,0 0,0 0,0 2 odr A2 3742,6 3.737,6 5,0 2.128,8 1.613,8 0,0 0,0 0,0 3 odr A3 2678,2 2.675,2 3,0 1.064,4 1.613,8 0,0 0,0 0,0 4 odr A4 2188,6 2.185,6 3,0 1.064,4 1.124,2 0,0 0,0 0,0

Poj. max vrijedn. 5.613,9 5.606,4 7,5 3.193,2 2.420,7 0,0 0,0 0,0 Poj. min vrijedn. 2.188,6 2.185,6 3,0 1.064,4 1.124,2 0,0 0,0 0,0 Poj. sred. vrijedn.

3.555,8 3.551,2 4,6 1.862,7 1.693,1 0,0 0,0 0,0

Ukupne vrijedn. 14.223,3 14.204,8 18,5 7.450,8 6.772,5 0,0 0,0 0,0

Tablica 2B. Podaci o prijevoznim zahtjevima procesnog lanca B

Redni broj Ozn aka

Šifra Ukup. masa

amb. robe B

Masa robe B

Masa amb. i TU B

Ukup. masa amb. robe 1

Ukup. masa amb. robe 2

Ukup. masa amb. robe 3

Ukup. masa amb. robe 4

Ukup. masa amb. robe 5

komentari (0)

nema postavljenih komentara

budi prvi koji ce napisati!

ovo je samo pregled

3 prikazano na 35 str.

preuzmi dokument