Prometna politika-Seminarski rad-Ekonomika-Saobracajni fakultet (1)
columbia
columbia

Prometna politika-Seminarski rad-Ekonomika-Saobracajni fakultet (1)

8 str.
17broj preuzimanja
1000+broj poseta
1broj komentara
Opis
Prometna politika,Seminarski rad,Ekonomika,Saobracajni fakultet, formalna prometna politika,neformalna prometna politika,aprioristička prometna politika,empirijska prometna politika,indirektna prometna politika,direktna ...
20 poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 str. / 8
ovo je samo pregled
3 prikazano na 8 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 8 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 8 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 8 str.
preuzmi dokument

Ime prezime Fakultet prometnih znanosti VII stupanj Izvanredni studij

Prometna Politika

07.04.2004

1.Uvod

Prometna politika predstavlja skup interakcijski povezanih i znanstveno utemeljenih aktivnosti, a prema tome ona je i skup ekonomskih i političkih akcija društva koje trebaju osigurati optimalnu strukturu prometnog sustava i njegovo uspješno djelovanje. Globalna politika osigurava sinkronizirano odvijanje svih vrsta prometa a nužno je poznavanje i politike svake vrste prometa (cestovnog, željezničkog, telekomunikacijskog, zračnog i vodnog). Međunarodne institucije uglavnom donose odluke koje se odnose na sve zemlje i odlučuju o standardima te propisuju zakone koji vrijede za sve zemlje i na taj način kreiraju prometnu politiku. Mjere javne prometne politike su: regulacija, deregulacija, tarifna politika, politika poticanja, investiranja…

Da bi bila realna prometna politika mora realno definirati postavljene ciljeve koji se tijekom vremena mogu mijenjati , a forsiranje neostvarivog projekta rezultira promašenim investicijama. Također mora usuglasiti razvoj prometnih sustava i podsustava sa specifičnim segmentima prometne politike, znanstveno i stručno vrednovati ciljeve, mjere koje su utvrđene prometnom politikom moraju sinkronizirano djelovati na sve podsustave prometa.

2. Značenje prometne politike

Značenje prometne politike u kontekstu društveno-gospodarskih zbivanja uočava se u mjerama državne intervencije u svim njezinim segmentima i ustrojima. Te su intervencije u izgradnji objekata prometne infrastrukture, intervencije u tarifnoj i regulativnoj politici politici… To dokazuje da je prometna politika dio globalne gospodarske politike, te da

je njezina kompatibilnost s gospodarskom politikom neizbježna u tržišnom sustavu privređivanja.

3. Vrste prometne politike

-formalna prometna politika -neformalna prometna politika -aprioristička prometna politika -empirijska prometna politika -indirektna prometna politika -direktna prometna politika

Formalna prometna politika se sastoji od izričito iskazanih izjava sadržanih u zakonima kojima se formalno proglašavaju nacionalni ciljevi i osnove prometne politike .

Temelj neformalne politike su izjave i rješenja kojima se definiraju opća načela o sustavu vlasništva, javnim ulaganjima, stranim ulaganjima, ulozi države u razvoju gospodarskog sustava…

Aprioristička politika se temelji na teorijskim pretpostavkama.

Empirijska politika temelji se na znanjima stečenim u vođenju prometne politike.

Indirektna (posredna) politika vođena je u socijalističkim zemljama gdje je vlada sama planirala gospodarski sustav, to su bile zemlje netržišnog sustava planiranja, centraliziranog sustava planiranja…

Neposredna politika karakteristična je za zemlje tržišnog sustava gospodarenja, gdje su ekonomska politika i ekonomske aktivnosti strogo odvojene zbog mogućnosti sukoba interesa. I u tim državama osjeća se utjecaj državne politike a to je značajno u svim segmentima i ustrojstvenim jedinicama prometnog sustava. Taj utjecaj države proizlazi iz značenja prometne infrastrukture koju država mora razviti u cilju fizičkog razvoja društva .

Postoje kvantitativne i kvalitativne promjena u prometnoj politici. Kvalitativne promjene su npr. privatiziranje neke privredne grane a kvantitativne se očituju u na tekućem prilagođavanju stalnim promjenama ostavljajući strukturu i organizaciju ekonomije ne promijenjenima.

4. Ciljevi i instrumenti prometne politike

Za postojanje svakog prometnog sustava najznačajniji zadatak je utvrđivanje ciljeva prometnog sustava, njegovih podsustava, instrumenata i mjera za njegovu stvarnu realizaciju. Za definiranje, predlaganje i utvrđivanje buduće politike nužna su istraživanja raznih sadašnjih i budućih faktora (geopolitički, geostrateški, financijski…) Kada se utvrde ciljevi prometne politike utvrđuju se instrumenti i mjere za njihovu realizaciju.

Skupine instrumenta prometne politike su:

1. Instrumenti politike regulacije 2. Instrumenti politike cijena 3. Instrumenti investicijske politike 4. Instrumenti organizacijske politike

Nositelji prometne politike realiziraju njene utvrđene instrumente. U te instrumente mogu se svrstati : izdvajanje koncesija u svim oblicima prometa, koncesije za izgradnju i eksploataciju objekata, dozvole za međunarodni prijevoz… Prometna politika kao oblik aktivnosti kreatora mora sinkronizirano djelovati na relaciji : ciljevi-instrumenti-mjere-nositelji.

Svaki segment u lancu prometne politike mora biti racionalno i sa mnogo pažnje znanstveno utvrđen i usuglašen s drugima da bi bio realan i u unaprijed utvrđenom vremenskom razdoblju realiziran.

5. Mjere prometne politike

Dolje navedenim mjerama država nastoji djelovati na obnašatelje prometne politike glede uspostavljanja optimalnog djelovanja prometnog sustava u određenom vremenu a dijele se na dvije skupine:

1.Mjere kojima država pokušava ograničiti djelovanje tržišnog mehanizma.

2.Mjere kojima država nastoji potaknuti sudionike u prometnom procesu i nositelje prometne politike na racionalno korištenje prijevoznih sredstava, efikasno podmirenje transportnih potreba, zaštite interesa, očuvanje okoliša i dr.

U mjere prometne politike možemo ubrojiti:

1. Regulativne mjere-regulacija 2. Deregulacija u prometnom sustavu 3. Liberalizacija 4. Tarifna politika i politika cijena 5. Investicijska politika 6. Politika subvencioniranja i kompenzacije pojedinih prometnih grana 7. Proces privatizacije

8. Zaštitna politika 9. Mjere tehničke, tehnološke i organizacijske suradnje između domaćih i

stranih sudionika prometnog sustava. 10. Mjere za poticanje znanstvenih istraživanja

Jedna od značajnijih mjera u Republici Hrvatskoj je mjera regulacije u optimiziranju izgradnje prometne infrastrukture. Učinkovitost mjera prometne politike ovisit će prvenstveno o usklađenosti ciljeva i instrumenata, o adekvatnoj tržišnoj i pravnoj infrastrukturi unutar prometnog i gospodarskog sustava, tehnološkom napretku u svim oblicima prometa i o ljudskom čimbeniku koji temeljem obrazovanja može realizirati ciljeve, instrumente i mjere predviđene i vremenski definirane prometne politike.

Zaključak:

Prometna politika je esencijalna za razvoj i usmjeravanje svih prometnih grana. Ona je koordinator razvoja prometa,potiče ga ,regulira i usmjerava u pravcu razvoja koji je od interesa države i stanovništva. Prometna politika subvencionira one vrste prometa koji su od vitalne važnosti za državu, ona određuje i donosi pravne akte, benefincije ali i zabrane. Prometna politika djeluje na globalnoj razini i mora težiti ostvarenju ostvarivih i rentabilnih projekata a izbjegavati megalomanske infrastrukturne projekte koji mogu završiti kao promašena investicija ukoliko nisu realni.

Prometnu politiku vodi država koja instrumentima i mjerama kreira smjernice razvoja prometa.

Značenje prometa u današnjoj atmosferi globalizacije je izrazito velika te je prometna politika izuzetno bitna.

Literatura:

Ekonomika poštanskog i telekomunikacijskog prometa, D. Šimulčik.

hvala,super je
ovo je samo pregled
3 prikazano na 8 str.
preuzmi dokument