Prometna politika-Seminarski rad-Ekonomika-Saobracajni fakultet (2)
columbia
columbia

Prometna politika-Seminarski rad-Ekonomika-Saobracajni fakultet (2)

PDF (43 KB)
10 str.
1000+broj poseta
Opis
Prometna politika,Seminarski rad,Ekonomika,Saobracajni fakultet, formalna prometna politika,neformalna prometna politika,aprioristička prometna politika,empirijska prometna politika,indirektna prometna politika,direktna ...
20 poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 str. / 10
ovo je samo pregled
3 prikazano na 10 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 10 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 10 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 10 str.
preuzmi dokument
TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU PROMETNI ODJEL

PROMETNA POLITIKA SEMINARSKI RAD

Zagreb, 2004.

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU

PROMETNI ODJEL

PROMETNA POLITIKA SEMINARSKI RAD

Kolegij: Ekonomika i organizacija cestovnog prometa Mentor: Prof. dr. sc. Damir Šimulčik Student: Br. Indeksa: Smjer: cestovni

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................1 2. RAZRADA ....................................................................................2

2.1. SEGMENTI REALNE PROMETNE POLITIKE ..............2 2.2. ZNAČENJE PROMETNE POLITIKE ................................2 2.3. VRSTE PROMETNE POLITIKE ........................................3 2.4. CILJEVI I INSTRUMENTI PROMETNE POLITIKE .....4 2.5. MJERE PROMETNE POLITIKE .......................................5

3. ZAKLJUČAK ...................................................................................6 4. LITERATURA .................................................................................7

1. UVOD

Prometna politika je skup ekonomskih i političkih akcija društva koje trebaju osigurati optimalnu strukturu prometnog sustava i njegovo uspješno djelovanje.Prometna politika predstavlja skup interakcijski povezanih i znanstveno utemeljenih aktivnosti, metoda, mjera, akcija, poslova, instrumenata i primjerenih resursa s pomoću kojih nositelji politike reguliraju i unapređuju dosadašnji razvoj. Prometna politika kao sinteza ciljeva, sredstava, instrumenata, mjera i resursa neprijeporno mora biti usuglašena i uravnotežena s gospodarskom politikom zemlje u kojoj se provodi.

2. RAZRADA

2.1. SEGMENTI REALNE PROMETNE POLITIKE

 proces definiranja realno postavljenih ciljeva, koji se tijekom vremena mogu mijenjati  međusobno usuglasiti razvoj prometnog sustava i njegovih podsustava znanstveno i stručno vrednovati ciljeve te metode i instrumente

definiranih ciljeva globalne prometne politike na svim razinama i u svim oblicima prometa  mjere za realizaciju tako utvrđene prometne politike moraju

sinkronizirano djelovati, a njihova djelotvornost ili nedjelotvornost upravo je proporcionalna s procesom realizacije

2.2. ZNAČENJE PROMETNE POLITIKE

Značenje prometne politike u kontekstu društveno gospodarskih zbivanja razlog je mjerama državne intervencije u svim njezinim segmentima. To su intervencije u prilog izgradnje građevina prometne infrastrukture, intervencije u tarifnoj politici, regulativnoj.. Time se pokazuje da je prometna politika dio globalne gospodarske politike i da njena nekompatibilnost s gospodarskom politikom ne može biti prisutna u tržišnom gospodarskom sustavu.

2.3. VRSTE PROMETNE POLITIKE

1. Formalna prometna politika

Sastoji se od izričito iskazanih izjava sadržanih u zakonima kojima se formalno proglašavaju nacionalni ciljevi i osnove prometne politike. Katkada se pojavljuje i u obliku dalekosežnih preporuka, deklaracija i sl.

2. Neformalna prometna politika

Neformalna prometna politika je ona kojoj su temelj izjave i rješenja zakonodavnih tijela. Izjavama se definiraju opća načela, kao očitovanje o sustavu vlasništva, javnim ulaganjima, stranim ulaganjima, ulozi države u razvoju gospodarskog sustava.

3. Aprioristička prometna politika

Aprioristička prometna politika je politika kojoj ne prethodi iskustvoi praksa, ona se temelji na teorijskim pretpostavkama.

4. Empirijska prometna politika

Empirijska prometna politika se oslanja na stečenom iskustvu u već vođenoj prometnoj politici.

5. Posredna (indirektna) prometna politika

Takva politika bila je prisuna u bivšim socijalističkim zemljama, gdje vlada sama planira cjelokupni sustav gospodarenja ( to su zemlje netržišnoga gospodarstvenog sustava, centralističkog planiranja).

6. Neposredna (direktna) prometna politika

Neposredna prometna politika značajna je za zemlje tržišnoga gospodarstvenog sustava u kojima su ekonomska politika i ekonomske aktivnosti teoretski odvojene. U razvijenim tržišnim gospodarstvima osjeća se utjecaj države. Taj utjecaj proizlazi iz značenja prometa i prometne infrastrukture,koji formiraju fizičku osnovu društva i preduvjet su njegova razvoja.

2.4. CILJEVI I INSTRUMENTI PROMETNE POLITIKE

Za postojenje svakoga prometnog sustava najznačajniji je zadatak utvrđivanje ciljeva prometnog sustava, njegovih podsustava, instrumenata i mjera za njegovu stvarnu realizaciju. Nesinkroniziranost tih segmenata ne upućuje na mogućnost realizacije utvrđenih ciljeva. Definiranjem, predlaganjem i utvrđivanjem ciljeva buduće prometne politike, neophodna su interdisciplinarna istraživanja uz znatnu podršku primjene simulacijskih modela. Opsežnost tih istraživanja se očituje u kompaktnosti sagledavanja ciljeva buduće prometne politike, njihovog djelovanja na sve čimbenike u gospodarskom sustavu zemlje (monitarno kreditni, geopolitički, geostrateški, društveno-gospodarsko stanje, postupak donošenja elemenata o budućoj prometnoj politici, financijska mogućnost države da financira ciljeve).

Skupine instrumenata prometne politike:

instrumenti politike regulacije (tehnički standardi, kontrola regulacije u prometu)  instrumenti politike cijena (oporezivanje, cijene za korištenje cesta, tunela, mostova, vozarine za javni prijevoz)  instrumenti investicijske politike  instrumenti organizacijske politike (sustavi upravljanja unutar svih prometnih podsustava)  instrumenti koji utječu na ponašanje korisnika prijevozne službe (prihvaćanje novog stava prema javnom prijevozu, poticanje proizvodnje i uporaba prijevoznih sredstava s manjom potrošnjom i zagađenjem okoliša)

2.5. MJERE PROMETNE POLITIKE

NOSITELJI PROMETNE POLITIKE

STVARATELJI PROM. POLIT. IZVRŠITELJI PROM. POLIT.

Pravna tijela

-Parlament

-Vlada i lokalne vlasti

-Sudstvo

Javnopravna i politička tijela

-Gospodarske komore -Strukovna udruženja -Polit.stranke -Sindikat -Interesne skupine

Međunar. org.

-UN -UIC -IRF -ICAO -ECMT -OECD -UPU -UIT

Izvršna tijela i javne vlasti

Prom. poduzeća

Ostali subjekti

1. Mjere kojima država pokušava ograničiti djelovanje tržišnog mehanizma (pretjerana konkurencija, pretjerani monopolni položaj, diskriminacije)

2. Mjere kojima država nastoji potaknuti sudionike u prometnom procesu i nositelje prometne politike na racionalno korištenje prijevoznih kapaciteta, efikasno podmirenje transportnih potreba, zaštitu interesa korisnika prijevoznih usluga, očuvanje okoliša)

U mjere prometne politike mogu se ubrojiti i :

 regulativne-regulacija  deregulacija u prometnom sustavu  liberalizacija  tarifna politika i politika cijena  investicijska politika  politika subvencioniranja i kompenzacije  promjena sustava vlasništva (proces privatizacije)  protekcionistička politika  mjere tehničke, tehnološke i organizacijske kooperacije između domaćih i inozemnih sudionika u prometnom sustavu i građevinama prometne infrastrukture  mjere za poticanje znanstveno-istraživačke i obrazovne djelatnosti

3. ZAKLJUČAK

Učinkovitost prometne politike ovisit će prvenstveno o usklađenosti ciljeva i instrumenata, adekvatnoj tržišnoj i pravnoj infrastrukturi unutar prometnog i gospodarskog sustava, tehnološkom napretku u svim oblicima prometa i ljudskom čimbeniku koji temeljem ekonomskog i prometnog obrazovanja može realizirati ciljeve, instrumente i mjere predviđene i vremenski definirane prometne politike.

5. LITERATURA

- Šimulčik: Ekonomika i organizacija cestovnog prometa, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb - Padjen: Prometna politika, Ekonomski institut, Zagreb

nema postavljenih komentara
ovo je samo pregled
3 prikazano na 10 str.
preuzmi dokument