Puskice-Ispit-Ekologija-Saobracajni fakultet (3), Ispiti' predlog Écologie. University of Belgrade
sugar.sugar.rune
sugar.sugar.rune3 November 2012

Puskice-Ispit-Ekologija-Saobracajni fakultet (3), Ispiti' predlog Écologie. University of Belgrade

PDF (115 KB)
15 strane
896broj poseta
Opis
Puskice,Ispit,Ekologija,Saobracajni fakultet
20poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 strane / 15
ovo je samo pregled
3 shown on 15 pages
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 shown on 15 pages
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 shown on 15 pages
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 shown on 15 pages
preuzmi dokument
CESTOVNA MOTORNA VOZILA KAO IZVORI ONEČIŠĆENJA ZRAKA

- 1 -

PROMET I OKOLIŠ - Znanstvena disciplina koja izučava utjecaj prometa na okoliš. Najzastupljenija su osobna vozila 85%. Negativni utjecaji su pojava buke, zauzimanja zemljišta za izgradnju cest. infrastrukture, zagađivanje vode, zraka, tla, pojavljuju se vibracije. CESTOVNA MOTORNA VOZILA KAO IZVORI ONEČIŠĆENJA ZRAKA Na temelju kemijske analize goriva ustanovljena je potrebna količina zraka od 14.7kg za potpuno izgaranje 1kg goriva. Odnos stvarne količine zraka potrebna za proces potpunog izgaranja naziva se faktor zraka λ. λ>1 - postoji višak zraka u smjesi – SIROMAŠNA SMJESA λ<1 – postoji manjak zraka u smjesi – BOGATA SMJESA SASTAV ISPUŠNIH PLINOVA IZ OTTOVIH MOTORA: neškodljivi: dušik(N2), vodena para(H2O), kisik(O2), ugljikov dioksid(CO2). škodljivi: ugljikov-monoksid(CO), ugljkovodici(CH), dušikovi oksidi(NOx), olovo i spojevi olova(Pb), sumpor dioksid(SO2). 50% CO2 sudjeluje u formiranju efekta staklenika. CO2 u prometu: 82.9% cestovni, 11.7% zračni, 2.9% željeznički, 2.5% pomorski promet. Ostatak CO2 pri izgaranju – 165 g/kg, do 2008.g. – 140 g/kg, do 2012.g. 120g/kg Do 50% onečišćenja zraka dolazi od cestovnog prometa. Maksimalna dozvoljena koncentracija CO – 50ppm, dok je pri mirovanju 200ppm. Kod benzinskog je 0.25 - 10% CO, a kod dizelskog 0.005 – 0.5% CO. Kad auto stoji, a radi ugljični-monoksid se povećava do 50%. (4*50%). Pociklički aromatski ugljikovodici (PAU). CH – karcerogeni ugljikovodici. Povećana upotreba SO2 zagađuje atmosferu (bijele kiše) UČINCI NA ČOVJEKA: bolesti (plučne, rak itd.). HRVATSKA: EKO TEST – od 18.04.2001. - periodično ispitivanje ispušnih plinova OTTOVIH motora. Dva osnovna načina redukcije ne ekoloških vozila: PODEŠAVANJA rada postojećih motora i njihovo dovođenje u ispravno stanje. ZAMJENA postojećeg voznog parka u kojem prevladavaju BEZ-KAT motori s novijim i ekološki prihvatljivim voznim parkom s REG- KAT. Max. dozvoljena koncentracija CO=50ppm (ako vozite mirnije, motor radi MOK=200ppm). U ispušnim plinovima Otto motora imamo 0.25%-10% CO, a kod disela 0.005- 0.5% CO. Kod diesel motora su visokomolekularni CH- PAU-policiklički aromatski ugljikovodici, a kod otto-motora niskomolekularni. Mogućnost smanjenja štetnih tvari kod benzinskih motora – 2 do 4 puta (nakon 2003.g. kada će se na tehničkom pregledu sankcionirati sva vozila koja nisu ekolški podobna) - trendovi smanjenja emisija bez preventivne mjere, smanjenje potrošnje fosilnih goriva, poboljšanjem kvalitete goriva, alternativnim gorivima, tehnološkim usavršavanjem motora kao i ekonomskim poticajima.

ZNAČENJE HOMOLOGACIJE CESTOVNIH VOZILA ZA ČISTOĆU OKOLIŠA HOMOLOGACIJA – postupak utvrđivanja sigurnosnih i ekoloških sposobnosti vozila. Ukupno dosad donijeto 109 ECE pravilnika koji se odnose na područja: aktivne sigurnosti, pasivne sigurnosti, zaštite okoliša (emisije ispušnih plinova, buka, radijske smetnje i dr.), općih uvjeta sigurnosti ( mjerenje snage motora i potrošnje goriva i dr.). Provjera homologacijske podobnosti vozila: zadatak da spriječi uvoz sigurnosno i ekološki nepodobnih vozila. ECE R-15 -- odnosi se na kontrolu emisije ispuha iz Ottovih i dieselovih motora osobnih i lakih teretnih vozila. ECE R-83 -- zamjenio ECE R-15, uveo strožu kontrolu. ECE R-24 -- dimnost ispušnih plinova dieselovih motora. ECE R-49 -- odnosi se na kontrolu emisije ispuha srednjih i velikih dieselovih motora za mot. vozila. ECE R-84 -- emisija ispušnih plinova motornih vozila s obzirom na mjerenje potrošnje goriva. ECE R-101 -- emisija CO2 i potrošnja goriva.

- 2 -

MJERE ZA SMALJENJE ISPUŠNIH PLINOVA OTTOVIH MOTORA Zahvati unutar motora: uporaba elektroničkog sustava za ubrizgavanje, sustavi elektroničkog paljenja. Zahvati izvan motora: katalizatori, zagrijavanje katalizatora, upuhivanje sekundarnog zraka, toplinske izolacije ispušnog sustava Trostruki katalizator i 3 uvjeta za njegov rad (3-strukog djelovanja, smanjuje emisiju do 90%). 1. bezolovni benzin (to mora biti !!!); 2. bogatstvo smjese – ( faktor zraka λ=1); 3. radna temp ( 300-450°C) – nakon 2-4 km vožnje (150s da katal. dobije radnu temp.); 4. radni vijek – nakon 80000 km katalizator se kemijski i mehanički onečisti (brzina starenja i zaprljanja). KATALIZATOR - Redukcijski, oksidacijski, trostrukog i dvostrukog djelovanja. Proces u katalizatoru se odvija u 3 faze: 1.adsorpcija 2.kemijske reakcije 3.desorpcija Trostruki katalizator je najskuplje i najbolje rješenje, a njegova efikasnost ovisi o bogatstvu smjese, temperaturi ispušnih plinova (200-300 ºC), o brzini starenja i zaprljanja. Za njegovu primjenu potrebna je lambda sonda tj. sonda s elektronskim upravljačem radi uspješnijeg čišćenja štetnih tvari. Lambda sonda nam je potrebna za podešavanje faktora zraka na stehiometrijsku vrijednost (λ=1). Zagrijavanje katalizatora može biti: električnim grijačem, plamenikom, primjenom aktivnog ugljena. ELEKTRIČNO ZAGRIJAVANJE: izravno iz akumulatora, izravno iz alternatora. Prednosti: brzo zagrijavanje na radnu temp., velika potrošnja energije, nizak protutlak, jednostavna dijagnostika, ekološki povoljno rješenje. Nedostaci: povećanje cijene i mase vozila, mala trajnost akumulatora. MJERE ZA SMANJENJE ISPUŠNIH PLINOVA DIESEL MOTORA Dieseli ne mogu koristiti trostruki katalizator. Zahvati unutar motora: početak dobave, predubrizgavanje, punjenje-turbo, hlađenje usisnog zraka, povratno vođenje ispušnih plinova u motor. Zahvati izvan motora: - kemijske reakcije (termičke reakcije, katalitičke reakcije), pročišćavanje plina od čestica (pročistać). Katalitičke reakcije: selektivna nekatalitička redukcija, selektivna katalitička redukcija, neselektivna katalička redukcija, DENOX – katalizator, oksidacijski katalizator. DENOX - katalizator - predviđen za rad u području siromašne smjese (λ>1) i služi za smanjenje emisija Nox preko 30%. Oksidacijski katalizator – omogućuje oksidaciju CO i HC pri temperaturi katalizatora iznad 170°C. Keramičko – monolitni pročistač: Prednosti: visok stupanj pročišćavanja, temperaturna postojanost keramike, relativno mali prostor zapremanja, niska cijena. Zbog taloženja čestica na pročistač, potrebna je regeneracija ( obnavljanje ) pročistača. CESTOVNI PROMET I PROSTOR - U gradovima prometna mreža zauzima 20-50% ukupne urbane površine. Najveću potražnju za površinom tla po prevezenoj osobi ima automobil. Ona je 9.5 puta veća od tramvajskog i željezničkog prometa. Putnik u osobnom vozilu zauzima 25 do 64 puta više prometne površine ( u ovisnosti brzine kretanja) od putnika koji se prevozi javnim gradskim prijevozom. CESTOVNA VOZILA KAO IZVORI BUKE I VIBRACIJA Od svih izvora komunalne buke najveći dio ( oko 50% ) otpada na cestovni promet. Izvori cestovne buke su buka motora, buka usisnog i ispušnog sustava, buka ventilatora, buka pneumatika. Povećanjem brzine za ¼ dvostruko se povećava buka pneumatika. Obavlja se mjerenje buke: pojedinačnih vozila (vozila u mirovanju i vozila u kretanju), prometnog toka . Kod vozila u mirovanju, prema ISO preporuci, mjerenje se provodi u smjerovima koordinatnih osi na udaljenosti 7m od ruba vozila pri 75% opterećenosti motora ( mikrofoni na visini 1.2 m od površine tla). Kod vozila u kretanju, mjerenje se izvodi na ravnoj tvrdoj podlozi na udaljenosti 20 m između vozila ( brzina vozila < 50km/h, a stupanj prijenosa ne smije se mijenjati).

- 3 -

UTJECAJ POJEDINIH ČIMBENIKA PROMETNOG TOKA NA RAZINU BUKE PROTOK – 2000 vozila/h proizvodi dvostruko veću razinu buke od 200 vozila/h. BRZINA – tok koji se kreće prosječnom brzinom od 105 km/h proizvodi dvostruko veću razinu buke nego tok koji se kreće 50 km/h. STRUKTURA – jedno teško teretno vozilo koje se kreće brzinom 90 km/h proizvodi razinu buke kao 28 osobnih vozila. Mjere za smanjenje buke provode se na: izvoru buke, na prijenosu buke ( prigušnim aluminijskim poklopcem ), na prijamniku buke (upotrebom panelnih ploča) KOD MOTORA SE NA IZNOS BUKE MOŽE UTJECATI: upravljanjem procesom izgaranja, smanjenjem buke konstrukcijom motora, smanjenjem buke pomoću oklopa oko motora, zidovi kućišta motora od visokoprigušnih materijala i što kraći, od lijevanog magnezija (smanjenje visokofrekvencijske buke pritom iznosi 10-12 dB), Active Noise Control sustav (ANC). MJERE ZA SMANJENJE BUKE IZVAN VOZILA - Vođenjem prometnice u tunelu smanjuje se buka za 20dB, uzdužni nagib ne veći od 3%, jer kod uzdužnog nagiba od 4-6% povećava se zvučna razina za 3dB, odabrati odgovarajuću brzinu jer pri brzini od 90 km/h povećava se buka za 3dB, gradnjom prirodnih zvučnih barijera u obliku zidova, zaštitnih nasipa i pošumljenim pojasevima. Štetno djelovanje buke na čovjeka – Buka prometnica i buka unutar vozila negativno utječe na čovjeka. S medicinskog gledišta imamo dvije vrste štetnog djelovanja buke: auralno i ekstraauralno. Auralno djelovanje je djelovanje buka na sam organ sluha. Ekstraauralno djelovanje je djelovanje buke na sve organe i na cijeli organizam koje utječe na neurovegetativni sustav, izaziva poremećaje rada pojedinih organa i endokrilnog sustava, izaziva osjećaj straha, povećava napetost. Buka do 50 dB prekida san, do 60 dB izaziva slabije psihološke učinke, od 60 do 90 dB izaziva ozbiljnije psihološke i neurovegetativne smetnje, rast krvnog tlaka, ubrzano disanje, remeti regulaciju šećera u krvi, povećava broj crvenih krvnih tjelešaca, buka iznad 90 dB izaziva oštećenje sluha a iznad 120 dB akutno oštećenje sluha i izaziva bol.

FAZE PLANIRANJA PROMETA NAKON II. SVJETSKOG RATA PRVA FAZA – faza automobila – obuhvaća obnovu s jasnim davanjem prioriteta automobilu i traje sve do sredine 60-tih godina. Planirao se u “grad primjeren automobilu”, zanemaren javni gradski prijevoz. DRUGA FAZA – započela sredinom 60-tih. Pojavljuju se zahtjevi za integralnim planiranjem svih oblika prometa (Njemačka), a istodobno se ističe zahtjev za ograničenjem stupnja motorizacije u gradu (Engleska) – faza razmišljanja. TREĆA FAZA – započela 70-tih godina u kojoj je došlo do zamjene teze neograničenog razvitka grada tezom preglednog manjeg rasta. Došlo do renesanse sustava JGPP orijentiranog na budućnost ( viseće, magnetske željeznice). Pojavljuju se i prijedlozi o mjerama smirivanja prometa (Buchaman). ČETVRTA FAZA – krajem 70-tih. Ulažu se daljnja znatna financijska sredstva i masovnije počinje izgradnja podzemne i nadzemne gradske željeznice. Ipak nema bitnije promjene u podjeli korištenja javnog i individualnog prometa. Smirivanje prometa se nastavlja na širim zonama – sadržaji koji otuđuju ulice. PETA FAZA – od sredine 80 –tih godina, konstatira se da usprkos svim naporima u prethodnom fazama nije se uspjelo primjereno riješiti problem grada i prometa. 16% putovanja usmjereno od predgrađa prema centru, 20% između centra i predgrađa i 64% između i unutar samog predgrađa.

- 4 -

“PROMETNI INFARKT” U GRADOVIMA: POKUŠAJ RJEŠENJA Dugoročna i teška zadaća prometne politike bit će: ne dopustiti povećanje prometa, dugih putova, već ići za njegovim preusmjeravanjem u cilju omogućavanja mobiliteta svih učesnika prometa. TRI OSNOVNE STRATEGIJE OD KOJIH SE POČINJE SU: 1.starogradsku jezgru gradova zatvoriti za automobile – čime će profitirati pješaci i bicikli 2.prilaz gradskom centru treba otežati automobilu 3.moraju se ponuditi odgovarajuće i mnoge alternative osobnom vozilu U cilju stvaranja ekološkog prometnog sustava imamo 4 koraka: 1.postepeno uklanjanje automobila – približavanje posla mjestu stanovanja 2.prusmjeravanje prometa – sa automobila na javni prijevoz 3.tehniku vožnje poboljšati – smanjiti emisiju plinova 4.smirivanje prometa – smanjenje brzine vožnje MJERE SMIRIVANJA PROMETA - CILJ: djelovanje na smanjenje brzine vožnje bez posrednog djelovanja na svjesnu volju vožnje i njegovo poštovanje za ograničenjem brzine; poboljšanje socijalne funkcije ceste. Mjere s malim troškovima: Zabrana parkiranja i zadržavanja, uvođenje jednosmjernih ulica i sl. Mjere sa srednjim troškovima: Djelomična promjena zastora kolnika, suženje prometne trake proširenjem pločnika, ozelenjivanje dobivenih površina, izbočine za kontrolu brzine kretanja. Mjere sa većim troškovima: fizičko odvajanje pješaka i biciklista od motoriziranih vozila, funkcija i izgled ceste se bitno mijenjaju.

ALTERNATIVNA GORIVA U CESTOVNOM PROMETU Osnovni kriteriji za ocjenjivanje potencijalnog goriva su: mogućnost masovne proizvodnje i to iz obnovljenih izvora, specifičnost pripreme smjese, utjecaj na okoliš ima veliko značenje, jer uvođenjem novih goriva postavljaju se strogi propisi za njegovo očuvanje, ukupni ekonomski aspekt primjene kao i specifična cijena vrednuju se po energetskoj jedinici, što izravnije utječe na prijelaz na alternativna goriva, stupanj opasnosti pri manipulaciji jest kriterij za utjecaj goriva na okoliš. EKOLOŠKE PREDNOSTI BIODIZELSKOG GORIVA - emisija ispušnih plinova čišća za više od 50%, količina čađe u ispušnim plinovima manja je 50%, gotovo da nema sumpora (<< 0.001%), fosfora i olova, totalno biorazgradivo gorivo, nema štetnih utjecaja na zdravlje (ni tijekom proizvodnje), nije klasificiran kao opasna tvar, sirovina za biodizel uz biljke uljarice su i jestivo ulje i masti životinjskog porijekla – ujedno zbrinjavanje otpadnih ulja i masti, biodizel → mješavina od 20% dodana klasičnom dizelskom gorivu smanjuje ukupnu količinu svih štetnih tvari za više od 35%.

ZRAČNI PROMET Buduće generacije zrakoplovnih motora uvažavajući temeljne komponente održivog razvoja stavljaju pred proizvođače do 2010. god. zahtjeve u smislu: smanjenje potrošnje goriva za oko 20%, smanjenje razine buke za 10dB, smanjenje NOx emisije 85%, smanjenje izravnih operativnih troškova za oko 3%. ISAO – Međunarodna organizacija civilnog zračnog prometa. IATA – International Air Transport Association. ANEX-om 16 ICAO zrakoplovi su podijeljeni u 4 kategorije: 1.Neodgovarajući zrakoplovi (prema dopuštenom stupnju buke) koji ne mogu dobiti certifikat o plovidbenosti – NNC (Non Noise Certifikated). 2.Zrakoplovi koji djelomično odgovaraju dozvoljenom stupnju bukle radi čega ih treba utišati ili postupno izbaciti iz uporabe CHAPTER 2 ANEX-a 16; podzvučni mlazni zrakoplovi za koje je podnijet zahtjev za certifikaciju prije 6.10.1977. god. 3.Zrakoplovi koji odgovaraju dozvoljenom stupnju buke – tzv. “tihi” zrakoplovi CHAPTER 3 ANEX-a 16;podzvučni mlazni zrakoplovi kojima je zahtjev za certifikaciju podnijet 6.10.1977. god. ili kasnije, elisni zrakoplovi preko 5,7 t, elisni zrakoplovi preko 9 t. 4.CHAPTER 4 – standard koji propisuje razinu buke niže za 10dB od postojećih granica – stupa na snagu 2006. godine.

- 5 -

BUKA U KOMERCIJALNOM ZRAČNOM PROMETU - ICAO propisao tri referentne točke u blizini USS-e kojima se utvrđuje razina buke pri slijetanju odnosno polijetanju. To su: - točka A (preletna točka) - koja se nalazi na produženoj središnjici USS-e, udaljenu 6500m od početka zaleta pri polijetanju. U ovoj točki se mjeri razina buke pri uzlijetanju; - točka B (prilazna točka) – nalazi se na produženoj crti USS-e, 2000m od praga USS-e. U ovoj točki se mjeri razina buke pri slijetanju; - točka C (lateralna točka) – nalazi se na paralelnoj središnjici USS-e, udaljenoj od središnjice 650m, gdje je razina buke najveća za vrijeme uzlijetanja zrakoplova. USS – uzletno-sletna staza. EPNdB – Effective Perceived Noise decibel – (decibela efektivno čujne buke)- dopuštena razina bučnosti. PNL - Perceived Noise Level – zamijećena razina buke u bilo kojem vremenskom trenutku. Prilagodbe – zamjena zrakoplova, prilagodba zrakoplova i najskuplja, promjena motora zrakoplova. NAČINI SMANJENJA BUKE U ZRAČNOM PROMETU - Postoje 2 pristupa: TEHNIČKI – utišavanjem motora u eksploataciji (Husk-kit), izmjenom motora i zamjenom bučnih zrakoplova novim modelima. ORGANIZACIJSKO-TEHNOLOŠKI – reguliranje lokalne gustoće prometa, racionalizacija početno-završnih operacija na zračnim lukama. Norme Aneksa 16 odnose se samo na emisije do 915m ili 3000 stopa visine, za 4 režima rada: polijetanje, penjanje, prilaz i toksiranje, prazan hod za određeni tip goriva i zrakoplova. Aneks 16 – Volume 1 – buka zrakoplova; Volume 2 – emisija štetnih plinova zrakoplova. EMISIJA ISPUŠNIH PLINOVA MLAZNIH MOTORA - Predmetom kontrole su: CO, NOx, HC i koksne čestice, tj. dimnost ispušnih plinova. Najznačajnije onečišćenje je na visinama krstarećeg režima leta (8-12km) odnosno u području tropopauze gdje se zrakoplovi pojavljuju kao jedini antropogeni zagađivači. Sveukupno je 1/5 zrakoplovima emitiranih polutenata u donjim stratosfernim slojevima, dok je ostalih 4/5 unutar troposfere. Staklenik-efekt je na granici tropopauze deset puta veći nego u donjim slojevima. Najveću brigu zadaju dušićini oksidi (NOx) zbog dva efekta: iznad tropopauze doprinose uništenju ozona; u gornjoj tropsferi povećavaju količinu ozona koji na ovim visinama stvara efekt staklenika. RJEŠENJE: u tehničkom unapređivanju, tj. na poboljšanju ukupne aerodinamike zrakoplova kao i na projektiranju nove generacije propfan-motora s novom koncepcijom komore za izgaranje.

UTJECAJ ZRAČNE LUKE NA OKOLIŠ Buka zrakoplova, emisija zraka motora, planiranje namjene i uporaba okolnog zemljišta, tretiranje otpada, onečišćenje tla i vode na zračnoj luci i njezinoj okolini. Na svjetskim zračnim lukama sve je prisutniji termin environmental capacity koji znači ograničenje kapaciteta zračne luke s aspekta zaštite svjetske okoline. Povećanje prometa uvjetuje: povećanje količine otpada, tretiranje otpada na način da se koriste materijali pogodni za recikliranje. ONEČIŠĆENJE ZRAKA NA ZRAČNOJ LUCI od ispuha zraka motora, otvori za gorivo zrakoplova, motorna vozila putnika i zaposlenih i posjetitelja zračne luke, zemaljska oprema, građevinske aktivnosti RJEŠENJE: zahtijevati da su motori ugašeni u blizini ulaza/izlaza, koristiti manji broj motora koji rade velikom brzinom okretaja u minuti dok rulaju kako bi se smanjile emisije CO i HC, riješiti problem izlaska goriva. ONEČIŠĆENJE VODE OD RADA ZRAČNE LUKE - Sanitarni otpad; industrijski otpad; onečišćenje voda zbog olujna vremena i kanalizacije; otpad od čišćenja zrakoplova, punjenja goriva; otpad od remonta i održavanja zrakoplova.

- 6 -

ALTERNATIVNI POGON U ZRAKOPLOVSTVU - Prvi zrakoplov koji je poletio kraj Moskve na tekući vodik je TUPOLJEV 154. Optimalna komora za izgaranje vodika treba iskoristiti njegove prednosti: mogućnost izgaranja siromašnih gorivih smjesa, niže temperaturne granice paljenja, dobro miješanje sa zrakom i velika reaktivnost ( kratko zadržavanje zraka). Istraživanja pokazuju da se emisije NOx pri izgaranju vodika mogu smanjiti na 1/3. Projektiranje nove kompatibilne infrastrukture vrlo skupo ( ukapljivanje, spremnici za njegovu pohranu i sl.). “ Cryplane” – smještaj spremnika za gorivo u trupu iznad putničke kabine. NOVE TEHNOLOGIJE - Tehnološko usavršavanje zrakoplovnih motora zadnjih 40-ak godina pridonijelo je smanjenju potrošnje goriva od 70% (pr. jedinici prijevoznog učinka). Tipični zrakoplovi koji se aktualno uvode su za 20dB tiši u odnosu na zrakoplove od prije 30-ak godina, što znači redukciju luke za 75%. OPERATIVNE MJERE - Prema izvješću IPCC, poboljšanjem ATM efikasnosti ( kontrola zračnog prometa) može se reducirati potrošnja goriva za 6-12%. EKONOMSKE MJERE - Uvođenje zrakoplovnih ekoloških naknada (0.20 dolara po litri goriva smanjio bi rast zrakoplovne emisije za 30%). EKOLOŠKA TEHNOLOGIJA GRADNJE ZRAKOPLOVA - U rješavanju ekoloških problema mogu se definirati dva pristupa: IZRAVNI – poboljšanjem konstrukcije i performansi zrakoplovnih motora kao glavnih izvora buke i emisije. POSREDNI – reguliranjem prometa na način minimiziranja lokalne gustoće prometa i reguliranjem operativnih faza leta, tj. početno- završnih operacija na zračnim lukama.

EKOLOŠKI ASPEKT ŽELJEZNIČKOG PROMETA Željeznički promet prema trima glavnim čimbenicima degradiranja okoliša- zauzimanju površina, utrošku energije i onečišćenju zraka – predstavlja najpovoljniji oblik prometa. Željeznički promet zahtjeva tri puta manje zemljišnog prostora nego cestovni uz približno jednako prometno opterećenje ( potreba za prostorom dvokolosječne pruge je 3.2 Ha/km, a autoceste s 4 trake 9.1Ha/km). Ako željeznicu usporedimo s automobilom, onda ona emitira 8.3 puta manje štetnih tvari u okoliš, a 30 puta manje nego teretno vozilo za isti obujam prometa . Utrošena energija po jedinici obavljenog rada na željeznici je 3.5 puta manja nego u cestovnom putničkom prometu, a 8.7 puta manja nego u teretnom prometu.

PROBLEM BUKE PREDSTAVLJA PROBLEM KOD PRUGA ZA VELIKE BRZINE, te je potrebno razmotriti položaj trase u odnosu na teren. Zaštita od buke se može postići smanjenjem buke na izvoru, sprečavanjem prijenosa buke i njenim reduciranjem na mjestu prijema. Ekološki problem postaje ionizacija zraka kod elektro-vuče, te prskanje herbicidima. TRETIRANJE PRUGE HERBICIDIMA - Herbicidi su kemijska sredstva koja suzbijaju rast neželjenih biljaka (korova). Mogu biti organskog ili neorganskog porijekla, u krutom ili tekućem stanju. Prema opsegu djelovanja: totalni i selektivni ( uništavaju samo određene biljke). U Švicarskoj i nekim zemljama EU potpuno je zabranjena primjena herbicida koji djeluju na korijen biljaka u održavanju željez. infrastrukture. Usvojeni propisi traže selektivnu primjenu herbicida u najnižoj mogućoj koncentraciji koja je učinkovita. Pravila uvjetuju uklanjanje raslinja samo u krajnjoj nuždi ( a ne redovito kao do sada), primjenu samo određenog broja herbicida čije djelovanje nije previše štetno za okoliš (glifosat), školovano osoblje za provedbu tretmana, ograničenje područja primjene na najmanju moguću mjeru. Na mreži HŽ-a koristi se samo 6 vrsta herbicida u različitim kombinacijama.

- 7 -

RAZVOJ PROMETA Promet se razvio usporedno sa razvojem ljudskog društva: počeci prometa u prahistoriji (pješačenje, plivanje, jahanje, plovljenje čamcem), otkriće kotača bila je prva revolucija u prometu, sljedeći korak je bio korištenje prirodnih sila za promet, nakon otkrića parnog stroja počinje negativan utjecaj prometa na čovjekov okoliš. ZAŠTITA OKOLIŠA OD ŠTETNOG UTJECAJA PROMETA Promet zagađuje čovjekov okoliš. Razvoj novih tehnologija vodi smanjivanju štetnog utjecaja prometa na čovjekov okoliš. Svako tko učestvuje u prometu treba imati osjećaj odgovornosti da svojim ponašanjem može utjecati na smanjenje štetnog utjecaja prometa na čovjekov okoliš.

PT PROMET I TK PROMET I OKOLIŠ PiT promet je korisnik svih ostalih vidova prometa i samim time posredni onečišćivač. Kod izgradnje telekomunikacijske mreže koristi se mehanizacija i zadire u okoliš. Pri eksploataciji TK prometa javljaju se električna i elektromagnetska polja, a sa njima i ELEKTROSMOG, te dolazi do pojave ELEKTROSTRESA uvjetovanog tim poljima. ELEKTROSMOG - Društvo koje nastaje našim očima, a temelji se na povezivanju elektronskih računala, informacijskih mreža, baza podataka i potrašačkoj elektronici, susreće se sve češće s problemima onečišćenja okoliša elek. mag. zračenjem koje u ljudskom organizmu proizvodi ELEKTROSTRES, a zovemo ga ELEKTROSMOG. Današnja opterećenja od elek. mag. zračenja izazivaju prema spoznajama mnogih znanstvenika biokemijske promjene i stalan stres u središnjem živčanom sustavu, također izazivaju i poremećaje funkcija mozga i psihička oštećenja. Burnim razvojem telekomunikacija prošireno je elek. mag. onečišćenje okoliša širom svijeta i u području visokih frekvencija. Elektromagnetska se zračenja miješaju u zbivanja u stanicama, utječu na genetske informacije, čime mogu prouzročiti rak, oštećenje nasljednih svojstava i defektivnu novorođenčad. Gradnja i širenje elektromagnetskog distribucijskog sustava u tehnološki razvijenim zemljama uzrokuje izvrgnuće stanovništva elektromagnetskim poljima, oblika i frekvencija većih nego što se događa u prirodi. Epidemiološke studije profesionalnog izvrgnuća radnika u elektroindustriji i proizvodnji električne energije pokazuju da se u više od polovice konstatira povećan broj oboljenja od zloćudnih novotvorina. Općenito je poznato da je u posljednjih nekoliko desetaka godina sve izraženiji porast gustoće različitih mikrovalova . Svi ti mikrovalovi u biosferi su stvorili toliku gustoću da su u ekologiji s pravom nazvani ELEKTROMAGNETSKI SMOG. Izvori tehnički proizvedenih električnih, magnetskih i elektromagnetskih polja svi električki i elektronički uređaji. Osnovne veličine polja u NF području glede bioloških efekata uvijek su se dobivale iz podataka o gustoćama struje. Na frekvencijama iznad 100kHz pragovi pobude živčanih i mišićnih stanica toliko su visoki, da od bioloških efekata apsolutno dominira zagrijavanje tkiva strujama induciranim prodorom elektromagnetskog polja. Zato se u zadnje vrijeme udomaćila uporaba veličina SAR (Specific Absorbtion Rate, specifična stupnja apsorbcije), SAR je energetska veličina i kao takvo načelo može biti izmjeren kalorimetrijskom metodom, izbjegavajuči mjerenje polja, što je na ovim frekvencijama u blizini raspršenog objekta dosta težak zadatak. Novi zaštitni standardi u radiofrekventnom i mikrovalnom opsegu bazirani su listom na ograničenju upravo veličine SAR koja ne ovisi samo parametrima polja već i o električnim svojstvima tkiva.

- 8 -

UTJECAJ ELEKTRIČNIH I MAGNETSKIH POLJA NA OKOLIŠ I ZDRAVLJE U posljednjih nekoliko godina sve je izraženiji porast gustoće različitih mikrovalova. Oni potječu od radiodifuzije, televizije – zemaljske i satelitske, sve većeg broja navigacijskih vojnih i meteoroloških radarskih sustava te mnoštva različitih aparata i uređaja u industriji, kućanstvima i uredima. Svi ti mikrovalovi u biosferi su stvorili toliku gustoću da su u ekologiji s pravom nazvani ELEKTROMAGNETSKI SMOG. Elektromagnetski (EM) spektar zračenja obuhvaća ionizirajuća i neionizirajuća zračenja. Pojam elektrosmog u širem smislu obuhvaća sva područja neionizirajućih zračenja u golemom elektromagnetskom spektru od statičkih polja preko polja ekstremno niskih frekvencija (ELF), radiofrekvencija (RF) do polja najviših frekvencija ultraljubičastog (UV) svjetla. Izvori elek., magnetskih i elektromagnetskog polja su praktički svi električki i elektronički uređaji i postrojenja. Čovjek je stalno izložen magnetskom polju zemlje čija jakost u našem geografskom području iznosi oko 50 mitrkotesla. Statičko magnetsko polje na polovima je jače nego na ekvatoru. U medicinskoj literaturi još se od 1979. god. ističe da izvrgavanje elektromagnetskim poljima može povisiti rizik oboljenja od nekih vrsta zloćudnih novotvorina, osobito leukemije, malignih limfoma i tumora živčanog sustava. U posljednjim desetljećima povećanje potrošnje električne energije praćeno je gradnjom sve većeg broja elektrana. Treba napomenuti da je u proteklom razdoblju potrošnja električne energije u svijetu udvostručena svakih sedam i pol godina. Gotovo istodobno s tolikim povećanjem potrošnje električne energije, odnosno gradnjom velikog broja termoelektrana zapažen je i masovan pobol i pomor šuma. Pored svega navedenog elmag. smogu pridonosi i ozonska rupa kroz koju na zemlju dolaze ionizirajuči i neionizirajuči valovi sa sunca i iz svemira. Svojstvo je elektromagnetskog smoga da ga našim osjetilima ne možemo primijetiti, ali njegovo štetno djelovanje na naš organizam i te kako osjećamo. Jedna od prvih država koja je problem djelovanja električnih i magnetskih polja na čovjeka postavila. U zakonske okvira je Rep. Njemačka , koja je krajem 1997.g. donijela >>uredbu o elekromagnetskim poljima poljima << popularnije zvanu <<Zakon o elektrosmogu>>. TEHNIČKA ZRAČENJA- Pod pojam tehnička zračenja razumijevamo elektromagnetsko zračenje. Kod istraživanja pogubnosti tog zračenja na ljudski organizam posebno nam je zanimljiva električna komponenta elektromagnetskog polja. Pojam koji se danas često rabi je i elektomagnetski smog. Elektromagnetsko zračenje stvara svaki uređaj koji se napaja električnom energijom. Uzevši u obzir da se u našim stanicama odvijaju elektro-kemijske reakcije, utjecaji električnih polja na naš organizam zanemarivi.

TEHNIČKI ASPEKTI TK I MOBILNOG PROMETA Razvoj tehnologije u zadnjih nekoliko desetljeća prošireno je tehnički proizvedena električna i elektromagnetska polja i prouzročio znatno elektromagnetsko onečišćenje okoliša koje nadmašuje ostale oblike opterećenja okoliša. Burnim razvojem telekomunikacija prošireno je elektromagnetsko onečišćenje okoliša širom svijeta, a posebno u području visokih frekvencija. Ispitivanja u svijetu dokazuju da elektromagnetska zračenja utječu na zbivanja u stanicama, da utječu na genetske informacije čime mogu prouzročiti rak, oštećenje nasljednih svojstava i defektnu novorođenčad. Golemo elektromagnetsko onečišćenje se nastavlja, premda je odgovorima u gospodarstvu, znanosti, upravi i politici dostupno dovoljno informacija iz kojih bi mogli spoznati štetne posljedice tehnički proizvedenih elektromagnetskih zračenja za ljude, životinje, biljke i okoliš. Gradnja i širenje elektromagnetskog distribucijskog sustava u tehnološki razvijenim zemljama uzrokuje izvrgnuće stanovništva elektromagnetskim poljima, oblika i frekvencija većih nego što se to normalno događa u prirodi. Energija i njeno korištenje trebaju se odvajati u racionalnom skladu s ekološkim zakonitostima. Dosadašnji razvoj energetike, a dobrim dijelom i sadašnji pretežnim dijelom je usmjeren samo na zadovoljenje potrebe za količinom energije, a da se pri tome nedovoljno posvećuje pažnje na očuvanje čistoće okoliša. Najglavniji razlog tom nemaru se potrebe za velikim financijskim sredstvima. Stoga su svi pozvani i mogu raditi na ozdravljenju čovjeka i okoliša. Dok utjecaji električnih i magnetskih

- 9 -

polja na okoliš stalno jačaju, potrebno je prvi plan postaviti hitna izjednačavanja mjerila, pravila i normi zaštite okoliša zajedno s drugim ciljevima zaštite čovjeka i okoliša. Nastupilo je vrijeme kada postajemo svjesni da više ne možemo neograničeno i bez kontrole ugrožavati prije svega zdravlje čovjeka, a prema tome i čitav okoliš.

ELEKTRIČNA POLJA Električno polje je prostor oko električnog naboja ili više njih, i kojem se pojavljuju električne pojave, kao što su na primjer odbojno ili privlačno djelovanje na električne naboje influencija i polarizacija. Električno polje postoji oko vodljivih i nevodljivih tijela na kojima se nalaze električni naboji ( statički elektricitet) kao i oko vodiča kroz koje teče električna struja ( dinamički elektricitet). Električno polje može postojati u vakumu u plinovitom, tekućim i čvrstim tvarima , a u unutrašnjosti vodića samo ako kroz njih protjeće struja, dok ih u unutrašnjosti vodića ( vodljivih tijela) koja nose statički naboj !!!!!!!!!! Električno polje karakterizirano je dvama vektorima, jakošću elekt. polja E i elektrostatičkom indukcijom B. Električna polja nastaju čim se uspostavi napon na električnom uređaju, iako struja još ne teče. Električno polje brzo slabi s udaljenošću od objekta iz kojeg izlazi. U niskofrekventnom području su električna i magnetska polja međusobno čvrsto povezana pa se EMT označuju kao >>elektromagnetska polja< < (EMT) kod niskofrekventnih područja ona su međusobno neovisna. Zemlja je veliki magnet s pozitivnim (sjevernim) i negativnim (južnim) polom, što pomaže orjentaciji ptica. Uočeno je da se većina crvenih krvnih tjelešaca kod ljudi stvara u položaju spavanja sjever-jug. Prirodna električna polja znatno se razlikuju od umjetnih tj. od onih koja potječu iz tehničkih izvora. Dok prirodni izvori obično emitiraju u širem rasponu frekvencija, spektar frekvencija tehničkih izvora odlikuje se velikom jakošću s posve određenim, veličinom vrlo oštrim frekvencijama.

UTJECAJ ELEKTRIČNOG POLJA Uredba definira granične vrijednosti jakosti električnih i magnetskih polja određujući zahtjeve koji trebaju zadovoljiti uređaji visoke i niske frekvencije u svrhu zaštite od štetnih učinaka na ljudsko zdravlje. Ključni faktor biološkog učinka visokofrekventnih magnetskih polja je količina energija koju apsorbira ljudski organizam. Budući da se većina apsorbirane energije pretvara u toplinu prevladavajući učinak takvih polja je zagrijavanje tkiva (toplinski učinak). Količina apsorbirane energije izražava se kao specifični apsorbcijski udio (SAR, Watt po kilogramu tjelesne težine) prema preporukama Međunarodnog odbora za neionizirajuća zračenja pri međunarodnoj asocijaciji za zaštitu od zračenja (IRPA/INIRC) i Njemačke komisije za zaštitu od zračenja (SSK), emisije koje uzrokuju elektromagnetskaa polja visoke frekvencije ne smiju prelaziti prosjek od 0.08W/kg. Prema preporuci IRPA/INIRC osnovni kriterij za najveću dozvoljenu izloženost elektromagnetskim poljima niske frekvencije je gustoća struje inducirane u ljudski organizam. Na temelju studije svijetske zdravstvene organizacije o biološkim učincima različiti gustoća struje inducirane u tijelu ne smije prijeći vrijednost od 10mA/m2. Budući da nije lako izmjeriti struju induciranu u tijelu, kao mjerilo korisiti se odgovarajuća jakost električnog polja izražena kao kilovat po metru i gustoća tako izražena kao mikrotesla. Granične vrijednsoti su znatno ispod praga kojeg se prema današnijm spoznajama mogu očekivati štetni učinci elektromagnetskog polja na ljudsko zdravlje. To se jasno vidi iz tablice preporuka SSK.

- 10 -

ELEKTROMAGNETSKI VALOVI Prema definiciji poznatoj iz elementarne fizike, elektromagnetski valovi su titrajni međusobno povezanog električnog i magnetskog polja, koji se šire prostorom. Elektromagnetski val nastaje tako što električni naboj u vodiču stvara elek. polje u smjeru svojeg prostiranja, uzrokujući magnetsko polje oko njega. Tako nastalo magnetsko polje ponovno stavara elek. polje u prostoru, postavljeno pod pravim kutom, što opet izaziva pojavu magnetskog polja itd. Tako je stvoren elektromag. val koji se nastavlja širiti u prostor, smjerom okomitim na električno i magnetsko polje. Kako polje jača i slabi u obliku sinusoide, krećući se kroz prostor poput valova na površini vode, radioval je transverzalan, te posjeduje svoju snagu i polarizaciju. U spektru elektromagnetskog zračenja radiovalovi imaju najveću valnu duljinu : 30km do 1mm tj. frekvenciju od 100kHz do 300GHz, dok primjerice vidljivo svjetlo ima duljinu od 800 do 400nm. Elektomagnetski spektar sastoji se od radiovalova, infracrvene, vidljive i ultraljubičaste svjetlosti, X, gama te kozmičkih zraka. Ne postoji oštra granica između ovih skupina, spektar je kontinuiran, a tek naša osjetila ili učinci na materiju mogu odvojiti jednu skupinu od druge. Elektromagnetsko zračenje ima svoju valnu duljinu i frekvenciju. Odnos između njih određen je brzinom prostiranja koja je definirana kroz brzinu svjetlosti c- približno 300000 km u sekundi u vakumu.

MIKROVALOVI Pod mikrovalovima podrazumjevamo skupinu radiovalova u frekvencijskom rasponu od 16Hz do 300GHz. Sam izraz "mikrovalovi" prvi put se pojavljuje u dokumentaciji godine 1932. Tada ga upotrebljava Taljian Nelio Cannara u prvom izdanju lista Alta Frequenza. Različitim eksperimentima koji su obavljeni tokom 30-ih i 40-ih god. 20.st. ustanovljeno je da radiovalovi visokih frekvencija mogu značajno unaprijediti radijske komunikacije, koje su se do tada temeljile na niskim frekvencijskim područjima. Tako je primjećeno da je mikrovalove zanatno lakše kontrolirati nego duge valove zbog malih antena koje su vrlo dobro usmjeravale valove. Energija vala mogla je biti svedena na tanku zraku koju je zatim bilo razmjerno jednostavno usmjeriti prema drugoj anteni udaljenoj i desecima kilometara. Druga važna prednost u primjeni mikrovalova prilzlazi iz činjenice da je modulacijom vala visoke frekvencije moguće prenijeti zantno veću količinu informacija u odnosu na sustave nižih frekvencija. Prednosti mikrovalnih sustava ubrzo su iskorištene i u komercijalne svrhe. Najprije su to učinile telekomunikacijske , a zatim i televizijske kompanije.Valja spomenuti i još jednu primjenu mikrovalova koja je danas poznata svakom stanovniku razvijenog dijela svijeta – mikrovalna pećnica. Termičko djelovanje mikrovalova pokrenulo je i mnoge polemike i istraživanja kada je riječ o utjecaju na zdravlje ljudi, a ukupno DJELOVANJE MIKROVALOVA NA BIOSUSTAVE još uvijek je nedovoljno istraženo i često je predmet sporenja u znanstveno-stručnim krugovima, kao i najširoj javnosti. Svi smo okruženi antenama operatora mobilne telefonije koje emitiraju signale blizu ili unutar mikrovalnog područja. Bežične računalne mreže koje svoj rad baziraju na frekvencijskim područjima od 2.4,5 i više GHz. Upravo zbog toga je problematika mikrovalova zanimljiva tema u sklopu izgradnje i implementacije Wi-Fi sustava.

- 11 -

ELEKTROMAGNETSKO ZRAČENJE Vidljiva svetlost koju proizvode svjetiljke u kućanstvima ili radiovalovi radioprijemnika samo su najjednostavniji primjeri elektromagnetskog zračenja – zrače i ostali kućanski aparati (fen, glačalo,), zrače dalekovodi, radijske i TV antene, radiokomunikacijski sustavi. Čovjek je neprestano izložen i drugim vrstama elektromagnetskog zračenja npr. infra crvenom svjetlošću.

Različiti tipovi zračenja u elektromagnetskom spektru Zračenja u području niskih frekvencija: AM i FM radio, TV, bazne stanice, radari, dalekovodi, GSM urađaji, tosteri, mikrovalne pećnice. Zračenja u području srednjih frekvencija: infracrvena svjetlost, vidljiva svjetlost. Zračenja u području visokih frekvencija: ultraljubičasta svjetlost, rendgensko zračenje, gama zračenje.

Dopuštene razine elektomagnetskog zračenja U Hrvatskoj je na snazi Pravilnik o najvećim dopuštenim snagama zračenja radijskih postaja u gradovima i naseljima), a međusobno priznat standard za ograničenje izloženosti promjenjivim elek., mag. i elektromagnetskim poljima (do 300GHz) izdala je Međunarodna komisija za Zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP – International Commision on Non-Lonising Radiation Protection).

ANTENE Antena je uređaj koji zrači elekromagnetske valove: za njezino funkcioniranje tj. za bežičnu komunikaciju, potrebno je dodatna tehnička oprema (bazna stanica). Antene u mobilnoj telefoniji su usmjerenje, što znači da zrače u točno određenom smjeru (u svim ostalim smjerovima zračenje opada, a prema dolje je zanemarivo). Mežutim, to je zračenje već je nakon nekoliko metara daleko ispod dopuštene razine. Bazne stanice Htmobile 098 mreže razvijene su, testirane i puštene u rad u skladu s međunardonim standardima i zahtjevima – Htmobile od proizvođača opreme dobiva certifikate koji pokazuju da bazne !!!!!!!!!!!! Na gradskim se područjima mnogo ljudi istodobno koristi mobilnim telefonom, pa Htmobile – kao bi omogući odvijanje dovoljnog broja razgovora – mora postaviti više antena i baznih stanica na manjim udaljenostima. Što je više antena i baznih stanica postavljeno, to one rade s manjom snagom ( ne smanjujući kvalitetu telekomunikacijske usluge!),a manja snaga zrači i manje elektromagnetskog zračenja. S druge strane količina izražene snage iz mobilnog telefona mijenja se s pokrivenošću !!!!!!!

KOLIKI JE UTJECAJ ELEKTROMAGNETSKOG ZRAČENJA ANTENA BAZNIH STANICA MOBILNE TELEFONIJE NA LJUDSKO ZDRAVLJE ? Sve dosadašnje studije o biomedicinskim učincima elektromagnetskog zračenja u sustavima mobilnih komunikacija pokazale su da ono nema štetnih utjecaja na ljudsko zdravlje.

- 12 -

PRIJEVOZ OPASNIH TVARI CILJ – kao predmet istraživanja s geoprometnog i gospodarskog, ekološkog, sigurnosnog i niza drugih gledišta sigurno je važan element prijevoznog sustava koji treba analizirati. 1.RH mora se zaštititi od ekoloških nesreća tako da provodi: pregled vozila, osposobljavanje ljudi, povećanje ekološke svijesti, prilagodbe prometnica i prometne infrastrukture. 2.Kao država važnog tranzitnog položaja nužno se mora prilagoditi vrijedećim normama i odredbama međunarodnih konvencija kako prometa općenito, tako i prijevoza opasnih tvari, a dakako i zaštiti okoliša. 3.Geoprometni i geografski položaj RH održava kompleksnost problema prijevoza opasnih tvari zbog reljefne strukture i oblika države. 4.Turistički orijentiranoj zemlji potreban je sustavni nadzor nad opasnim tvarima. 5.Kako su opasne tvari nužne za obavljanje gospodarskih aktivnosti negativan utjecaj potrebno je smanjiti na optimalnu mjeru.

ADR – sporazum razvijen nakon 2. svijetskog rata na temeljnu Europskog sporazuma za prijevoz opasnih tvari u željezničkom prometu. Sporazum je prvo potpisan 30.09.1957.g. u Ženevi, stupio je na snagu 29.01.1968.g. Radna skupina WP.15 za prijevoz opasnih tvari pri Europskoj ekonomskoj komisiji UN-a i Međunarodna organizacija za željeznički promet za 1993.g. započeli, a 2000. završili novu rekonstrukciju. ADR/RID – stupio na snagu 01.07.2001. Svrha ove koncepcije ADR-a je u lakšem shvaćanju, približavanja problema ljudi koji su u dodiru sa opasnim tvarima. Zakon o prijevozu opasnih tvari traži: uredniji prijevoz opasnih tvari, uvjete i radnje koje su u vezi s tim prijevozom, te nadzor nad udaljenim prijevozom u RH.

OSNOVNI POJMOVI VEZANI ZA PRIJEVOZ OPASNIH TVARI OPASNE TVARI - Tvari koje se u tijeku proizvodnje, skladištenja ili uporabe mogu ugroziti ljudsko zdravlje, izazvati zagađenje okoliša ili nanijeti materijalnu štetu; dijele su u 9 klasa. Opasnim tvarima smatraju se i sirovine od kojih se proizvode opasne tvari i otpadi ako imaju svojstva tih tvari. VOZILA ZA PRIJEVOZ OPASNIH TVARI - Su motorna i priključna vozila posebno konstruirana za prijevoz pojedine opasne tvari koje udovoljavaju uvjetima propisanim Zakonom o prijevozu opasnih tvari i ADR sporazumom. ADR CERTIFIKAT - je dokument kojom stručna organizacija potvrđuje temeljan pregled da je vozilo konstruirano i osposobljeno za prijevoz opasnih tvari prema odredbama poglavlja 9 ADR sporazuma. PROMETNA NESREĆA - je takav događaj na cesti u kojem je sudjelovalo najmanje jedno ozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula ili je izazvana materijalna šteta. EKOLOŠKA NESREĆA - je izvanredni događaj ili vrsta događaja prouzročena djelovanjem ili utjecajem koji nisu pod nadzorom i imaju za posljedicu ugrožavanje života ili zdravlja ljudi i u većem obimu nanose štetu okolišu. VOZILA - Cestovna vozila moraju odgovarati odredbama ovog zakona ADR-a. Vozila EXIII, EXII, FL i AT –cisterne moraju imati potvrdu o ispitivanju vozila kao i valjanu potvrdu ispravnosti. Zahtjeve kojima mora udovoljiti vozilo koje prenosi opasne tvari: moraju udovoljiti zahtjevima za vozila koja sa na snazi u RH, periodički tehnički pregled svaka 2 mjeseca, dokumentacija prema ADR-u, prijevozni dokument, upute o ponašanju pri nesreći, odobrenje za pojedini prijevoz ako su potrebni, vozač se školuje prema ADR-u, oprema vozila prema ADR-u, označavanje pošiljaka i vozila prema ADR-u, ponašanje vozila (postupak pri utovaru, istovaru, pakiranje i nadgledanje) prema ADR-u. EXIII – vozilo za prijevoz eksplozivnih tvari i predmeta (klasa 1). EXIIII – za prijevoz eksplozivnih predmeta (klasa 1), ali mora biti zatvoreni prostor, neprekinut. AT vozilo – vozilo za prijevoz opasnih tvari u kontejnerskim spremnicima, prevoznim spremnicima (plin, lož ulje). FL vozilo – za tekućine točke zapaljivosti >61° (za benzin).

- 13 -

SIGURNOST CESTOVNOG PROMETA PRIKAZUJE SE : brojem nesreća, brojem poginulih ili ozljeđenih, nanesenom štetom na okoliš. Nesreće se događaju zbog pogrešnog odabira transporta jedinice, neprikladne mehanizacije utovara. Navedeni planovi moraju biti u sukladno međunarodnim procesom APELL, sa značenjem “Budnost i pripravnost za izvanredne događaje na lokalnoj razini”. APELL – “Awareness and Preparedness for Emergencies at Local Level”. Međunarodnim procesom MARS osiguran je sustav obavješčivanja o nesrećama. MARS – “ The Major Accident Reporting System”. Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša mora sadržavati: popis opasnih tvari, očekivanu količinu, lokaciju i okruženje, izvore opasnosti i procjenu opasnosti; preventivne mjere za sprečavanje i obavješćivanje; procjenu posljedica, analizu najgorega mogućeg slučaja i proračun zona ugroženosti; ustroj i provedbu mjera u slučaju izvanrednog događaja; odgovorne osobe i djelatnike za provedbu mjera; sudjelovanje drugih fizičkih i pravnih osoba u provedbi intervencije; način zbrinjavanja prosutih opasnih tvari i saniranje okoliša; program osposobljavanja i vježbi; način informiranja javnosti o onečišćenju.

PLAN PROMETA KAO DIO PROSTORNOG PLANA PLAN PROMETA kao dio prostornog plana sadrži analizu i plan razvitka svih oblika prometa, sa stajališta društvenog i privrednog razvoja te svih promjena u prostoru što ih je uzrokovao promet, a tako i sa stajališta potrebnih površina zemljišta koje prometni sustavi zauzimaju. Pri planiranju treba nastojati ostvariti linearnu, alternativnu i kronolšku ravnotežu prometnih sustava. LINEARNA ravnoteža prom. sustava postignuta je kad je prometnica podjednako iskorištena po cijeloj duljini. ALTERNATIVNA ravnoteža prometnih sustava znači da svaka prometnica mora biti po mogućnosti iskorištena jednako u oba smjera. KRONOLOŠKA ravnoteža prom. sustava traži da svaki prometni sustav bude što jednoličnije opterećen tokom čitave godine.

PRILIKOM PROJEKTIRANJA CESTOVNE MREŽE RAZLIKUJU SE TRI TIPA: 1.MREŽA PENETRACIJE osniva se na načelu da je najkraći put ujedno i najbolja trasa prometnice. Da bi se ostvarila 2.MREŽA OPSLUŽIVANJA trasa brze prometnice prilagođuje se i sekundarnim središtima a skračuje se trajanje putovanja od sekundarnih do glavnih središta. 3.GUSTA (KOMPLEKSNA) MREŽA omogućava višestruko povezivanje središta i planira se u onim zemljama gdje ne postoje bitne razlike u načinu života stanovništva u urbanim i izvanurbanim područjima te su sva naselja međusobno dobro povezana. PROSTORNO PLANIRANJE je planiranje uređenja većih izvangradskih područja da bi se ostvario optimalan razmještaj stanovništva, privrednih djelatnosti uz svrsishodno korištenje prirodnih bogastava, očuvanje estetskih i kulturnih vrijednosti te zaštiti čovjekove okoline. Prostorno planiranje obuhvaća izvangradska područja čije planiranje utječe na urbanističko planiranje gradova kroz sljedeće utjecaje : sve veća je nužnost iskorištavanja izvangradskih područja preko (dalekovodi; cjevovodi) i preko velikih prometnih puteva (termina, industrija); sve veći razvoj sekundarne urbanizacije; sve intenzivnije iskorištavanje rudnih bogatstva; pretvaranje seoskih područja u gradska traži razvoj naselja s jedne strane i dekocentraciju veliki gradskih aglomeracija s druge strane i sl.

- 14 -

KARAKTERISTIKE PROSTORNOG PLANIRANJA: - Društveno planiranje, dugoročnost planova, cilj planiranja, korisnici, interdisciplinarnost. Društveno planiranje -ono se sastoji od 3 sektora planiranja: privredni sektor, socijalni sektor, prostorni sektor. ZEMALJSKO PROSTORNO PLANIRANJE je planiranje prostorne organizacije u okvirima državnih granica odnosno i granica pojedinih republika. Tu se radi o prostornoj projekciji onih fundamentalnih elemenata kao : svrsishodnoj podjeli čitavog teritorija na određena regionalna područja utvrđivanju smjernica za dalji razvoj najvažnijih aglomeracija i sl. Rezultat zemaljskog p.p. je zemaljski prostorni plan. REGINALNO PROSTORNO PLANIRANJE - Ono obuhvaća šire područje koje čini jednu cjelinu. Pri regionalnim prostornom planiranju treba voditi računa o centru gravitacije regije koji treba biti nosilac privrednog i ekonomskog života čitavog područja, s time da se ne zanemaruju ostala naseljena mjesta i njihov utjecaj na razvitak čitavog regionalnog područja kao jedne homogene cjeline. Rezultat regionalne p.p. je regionalni prostorni plan.

URBANISTIČKO PLANIRANJE - Ono vrši organizaciju prostora za pojedine ljudske aglomeracije i urbanis. plan. vrši se detaljno dimenzioniranje grada.

URBANISTIČKI PLANOVI - Oni se po svom sadržaju dijele na: URABANISTIČKI PROGRAM obuhvaća urbanističku dokumentaciju, analizu svih prostornih mogućnosti i uslova za razvoj planiranog područja grada. On treba dati idejni prijedlog buduće prostorne koncepcije. GUP (generalne urbanističke planove) GRADA ILI NASELJENOG MJESTA je planski dokument koji svrsishodno usmjerava cjelokupan prostorni razvoj toga mjesta za vremenski period od 20-35 godina. Njihov eleborat obuhvaća : izvod iz regionalnog pros. plana za promatrano područje, plan prometne mreže, diferenciranje prim. i njegove rekonstrukcije, plan stambene izgradnje, opći plan namjene površina gradskih područja, plan uređenja centra itd. REGULACIJSKI PLAN je planski tehnički dokument kod kojeg su pojedine postavke GUP-a razrađene radi urbanističke realizacije i to za vrem. razmak od 5 godina. On se daje u mjerilu od 1:500 do 1:1000. S tim planom završava proces urbanističkog planiranja. To je u stvari izvođački plan sa svim potrebnim projektima za pojedine objekte. PROSTORNI PLANOVI - Oni predstavljaju sintezu svih društvenih aktivnosti i životnih manifestacija pojedinih ljudskih aglomeracija. Dijele se na: zemaljske prostorne planove, regionalne prostorne planove, urbanističke planove. ELABORAT ZEMALJSKIH PROSTORNIH PLANOVA TREBA UBUHVAĆATI: opću analizu prirodnih uvjeta predočenih u karatama (geološkim, klimatskim i sl.); prikaz općeg prostornog razmještaja osnovnih aktivnosti; prikaz prometne mreže i opću podjelu zemlje na regionalna područja. ELABORAT REGIONALNIH PROSTORNIH PLANOVA SE SASTOJI OD: izvoda iz zemaljskog prostornog plana koji se odnosi na dotično područje, analize ranijeg i postojećeg razvoja područja kao i program perspektivnog razvoja; idejnog perspektivnog plana regije.

UKLAPANJE CESTE U KRAJOLIK 1.IZBOR TRASE – prostorni i razvojno-gospodarski planovi (ekonomističke, geografske i prostorno-planerske naobrazbe). 2.PROMETNI PLANERI – (proračun kapaciteta, izbor tipa prometnica, njenoj opravdanosti s obzirom ne opterećenje). 3.GRADITELJI – u užem smislu s tehničkim rješenjima i varijantama trase u mikro-smislu, troškovima i urbanosti. 4.PEJZAŽNI ARHITEKTI (koncepcija najmanjeg oštećenja krajolika, sanacija nakon gradnje). 5.Ravija se djelatnost OBLIKOVANJA KRAJOLIKA SUVREMENIM CESTAMA.

- 15 -

UTJECAJ CESTE NA OKOLINU - Od svih vrsta prometnica najveći utjecaj na okolinu ima cesta. Suvremene ceste, zbog velikih širina i visokih zahtjeva (mali uzdužni nagibi, sve veći poprečni nagibi u zavojima, raskrižja u više razina i sl.) intenzivno narušavaju sliku krajolika. U gradnji cesta treba mnoge klasične graditeljske tehnike projektiranja mijenjati. TUNELI - Umjesto usjeka treba izvoditi tunele i tamo gdje oni nisu tehnički potrebni i to lagano, površinskim otkopom. ULAZI U TUNELE - Oni moraju biti položeni u padini brijega, a ne izvođeni na stari način s vertikalno betonirani iskopom. USJECI I NASIPI -Ako se rade, moraju dobiti vrlo položene strane, često mnogo položenije nego što to zahtjeva pokos prirodnog klizanja terena. VIJADUKTI - Dobro oblikovana inženjerska konstrukcija pridonosi krajoliku. POTPORNI ZIDOVI - Valja ih izbjegavati, a tamo gdje su neizbježni treba ih obložiti debelim kamenom, a ne raditi u betonu. OGRADE-BRANICI - Treba ih izbjegavati. Na autocestama umjesto limene ograde, bolje je ostaviti širok zelen pojas, širok koliko i jedan trak smjera s rigolom po sredini, položenih stranicama. CESTE U KOSINE - Umjesto urezivanjem ceste u padinu brijega usjekom i nasipom, suvremena gradnja cesta radi sa UZDUŽNIM VIJADUKTIMA. Osim tehničkih i estetskih prednosti pruža i ekološke! POTHODNICI I PODVOŽNJACI - Oni moraju biti što više prostorno oslobođeni umjesto da se provlače kroz uski betonski prolaz kako bi izgledali kao prirodna uteknuća.

komentari (0)
nema postavljenih komentara
budi prvi koji ce napisati!
ovo je samo pregled
3 shown on 15 pages
preuzmi dokument