Razvoj deteta-Seminarski rad-Pedijatrija-Medicina
stabilola
stabilola

Razvoj deteta-Seminarski rad-Pedijatrija-Medicina

41 str.
50broj preuzimanja
1000+broj poseta
100%od5broj ocena
2broj komentara
Opis
Seminarski rad iz predmeta Pedijatrija. Deciji razvoj. Medicina,seminarski rad,Pedijatrija,razvoj,dete,prva pomoc,nega,povredjeni,tegobe,zdravlje,transport,polozaj,vitalne funkcije,uteha,ohrabrivanje,utopljavanje,rashladjivanje,vlazenje usana,tezina,visina,skelet,glava,mozak,lobanja,mekana kosa,mozak,telesne karakteristike,postnatalno,misici,koza,zubi,kicmeni stub,plac,rodjenje,disanje,ekstremiteti,temperatura,srce,krv,varenje,ishrana,izlucivanje,spavanje,nervni sistem,refleksi,razvoj,pokreti,rodjenje,cula,opazanje,pamcenje,misljenje,govor,emocije,osecajnost,vaspitanje,mazenje-kvarenje,znacaj igre,konture,licnost deteta,san,interesi,polni razvoj,okostavanje,unutrasnji razvoj.
40 poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 str. / 41
ovo je samo pregled
3 prikazano na 41 str.
ovo je samo pregled
3 prikazano na 41 str.
ovo je samo pregled
3 prikazano na 41 str.
ovo je samo pregled
3 prikazano na 41 str.

RAZVOJ DJETETA

OPSTE TELESNE KARAKTERISTIKE U RANOM POSTNATALNOM

PERIODU I NJIHOV RAZVOJPeriod prve godine zivota predstavlja period najintezivnijeg rasta kod djece,I vazi da detenikad vise toliko ne poraste.Sto se tice novorodjenceta ono se od starije djece I odraslihrazlikuje kako po tjelesnim karakteristikama,tako I po drugim osobenostima ukljucujuciumni razvoj.Medjutim novorodjence manifestuje sve karakteristike bioloskih organizama,a jedna odnjih(I najvaznija) je homeostaza,pomocu koje organizam odrzava ravnotezu bioloskihfunkcija I prilagodjavanje na uslove sredine.Homeostaza zavisi od funkcijaneuroendokrinog sistema I kao stalnost organskih funkcija povecava se godinama. VISINA,TEZINA I SKELET DO PRVE GODINE ZIVOTA

Satrost Tezina visina2 mjeseca 3.5kg 52cm4 mjesca 4kg 55cm6 mjeseci 5kg 58cm8 mjseci 6kg 62cm10 mjeseci 7kg 65cm12 mjeseci 9-10kg 70cm Skelet djece u ranom postnatalnom periodu se razlikuje veoma od skeleta odraslog covjeka. Glava ,mozak I lobanja:Obim glave na rodjenju iznosi 30-35cm,a do kraja prve godine sepovecava do 40cm.Na rodjenju kosti lobanje nisu srasle I stvaraju tkz.fontanele kojeomogucavaju rast I u duzinu I u sirinu.Fontanele prekriva opna koja se nalazi na temenu nakojoj se nalazi mekana kosa.Izmedju lica I lobanje je zastupljena nesrazmjera ,a vrat se jedva primecuje.Kosti susavitljive I hrskavicave,ruke I noge su kratke,trup je malen,a trbuh srazmerno veci negokod odraslog covjeka zbog prisutnih masnih naslaga.Zapremina lobanje na rodjenju iznosi 350cm3,a do prve godine vezano sa razvojemmozga,povecanjem broja mozdanih celija,razvicem nervnih puteva I vezivnog tkiva dostizedo otprilike 750cm3 -odnosno 750gr tezine mozga. Misici su slabo razvijeni,maleni I nezni(razvijeniji na rukama),I dete prvo ovlada velikim paonda malim misicima,sto se ogleda u tome sto najprije ovlada velikim I naglim pokretima.U

pocetku je inervacija misica slabo razvijena tako da se desava da dijete jako zategne misiceda bi podiglo neki lagan predmet I obrnuto,da se malo napne kako bi dohvatilo neki tezakpredmet pri cemu mu on ispadne iz ruke.Dete u pocetku zbog nedovoljno razvijenihpsihomotornih sposobnosti zavede velicina predmeta,I ono ocekuje da je mali predmet lakI obrnuto. Koza ruzicasto crvena,na ramenima,usima I ledjima pokrivena neznim dlakama tkz.lanugo. Zubi pocinju da se razvijaju uglavnom u petom mjesecu I to su prvi nestalni zubi-mlecnizubi.Rastenje zuba stvara osecaj bola I nelagodnosti,izaziva gubitak apetita I razdrazljivostkod djece.Najpre se razvijaju sekutici I to,izmedju 6 I 8og mjeseca najpre donji pa gornjisekutici.Izmedju 8 I 12og mjeseca se razvijaju svi sekutici tako da dijete pri kraju prvegodine ima najcesce 6 zuba.Pojava zuba ujedno izaziva I potrebu za grizenjem I zvakanjem.Devojcice za razliku od decaka dobijaju prve zube nesto ranije. Kicmeni stub u pocetku ima izgled slova C jer beba lezi,a kad pocne da hoda I sedi kicmenistub dobija svoj normalni izgled.Prilikom pokusaja hodanja I sedenja kod djeteta sezamaraju misici sto moze da dovede do deformacije kicmenog stuba ukoliko se dijetepreforsira. Karlica je u ranom postnatalnom periodu manja nego kod odraslog covjeka I lezi visevodoravno,I kod devojcica ima srazmerno siri otvor. Grudni kos tek oko godine dana postaje veci od obima glave. Extremiteti su znatno kraci nego kod odraslog coveka.Kako dijete raste noge mu seispravljaju,a kad dete pocne da hoda stopala koja su do tada bila okrenuta prema unutraokrecu sa na dole,a noge postaju snaznije.Dete ne smije pretjerivati u puzenju,hodanju Istajanju da se ne bi javile razlicite deformacije nogu. ZIVOTNI PROCESI

Prvi plac-plac rodjenja je znak jednog zdravog I normalnog djeteta. Disanje kod novorodjenceta je ubrzano u odnosu na kasniji period,narocito u odnosu naodraslog covjeka.Ono udahne u pocetku cak do 50 puta u minuti,sto se vec posle cetirinedelje disanje postaje dublje I pravilnije I broj udisaja u minuti se smanjuje do 20 puta. Sto se tice temperature u pocetku novorodjeno dijete nije bas u stanju da se prilagodivelikim promenama temperature I brzo mu postaje hladno.Uzrok tome je I relativno sporacirkulacija pa je zbog toga I koza crvena,ruke I noge plavkastae I hladne.Znojne zlezde u

pocetku omogucavaju zadrzavanje toplote I telesnih tecnosti.Nakon cetvrte nedeljetemperature tijela postaje ravnomernija,sto kako dijete biva starije se sve vise usavrsva,aoglada se u tome da dijete sve manje kise I drhti. Sastav krvi kod novorodjenog djteta razlikuje se u donosu na odrasle,po manjem brojukrvnih celija, vise leukocita. Srce je srazmerne velicine,u poredjenju sa tijelom vece nego ikadak kasnije,a jetrasrazmerno dva puta veca nego kod odraslog covjeka I do kraja prve godine I ona ceudvostruciti svoju tezinu. Srce zbog veoma brzog metabolizama kuca cak 150 puta uminuti,sto se zadrzava do prve godine zivota kao I posle narednih nekoliko godina. VARENJE I ISHRANAU prvoj godini zivota kao I citavoog zivota ishrana je veoma bitan I neophodan factor zapravilan rast I razvoj.Medutim najveci broj istrazivanja pokazuju da je narocito vaznapravilna ishrana u periodu prve godine zivota,I da ta jedna godina pravilne ishrane vredikoliko 10 takvih godina nakon 40te godine zivota.Sto se tice digestivnog sistema u tom periodu da zeludac ima izgled cijevi I poprecanpolozaj I malog kapaciteta.U ustima lucenje pljuvacke poraste tek nakon treceg mjeseca Iona olaksava probavu.Njeno lucenje dodatno se povecava u period nicanja zuba.Dete osjecaglad pocev od prvog mjeseca,otprilike 3h nakon obroka upravo zbog malog kapacitetazeluca.U prvoj godini zivota najuspesniju hranu predstavlja majcino mleko,a nacin hranjenjadojenje. Veoma bitno je da majka doji dijete onda kada je ono gladno.Majcino mleko predstavlja zdravu,toplu, sterilnu hranu koja sadrzi pravilan procenat masti,belancevina, secera,vitamina I materija koje jacaju imunitet.Dakle majcino mlako ima vecuhranljivu vrednost od vjestacke hrane.Dojenjem se ne zadovoljavaju samo organske potrebe tj.glad vec se uspostavljava vezaizmedju majke I deteta,tacnije predstavlja tamelje I prve izvore socijalnosti,dete upoznajemajcino lice stice poverenje,pouzdanje I toplinu.Odvikavanje deteta od prirodne majcinehrane pocinje najcesce sa pojavom prvih zuba I zavrsava se negde oko devetog meseca.Stose tice broja obroka u 2 I 3em mjesecu dijete jede priblizno na svakih 4h odnosno 5-6 putadnevno.Broj obroka od 7 do 9og mjeseca iznosi 4 puta na dan,a krajem prve godine tokomcijelog dana 3 glavna obroka.

Starost djeteta Broj obroka2-3 mjesec 5-67-9 mjesec 4

12 mjesec 3 Kako sva djeca ne jedu podjednako,niti su sva gladna u isto vrijeme tako u hranjenjuodojceta treba biti mudar I uspostaviti odredjen I relativno stalan red u skladu sapotrebama deteta I njegovom zreloscu. IZLUCIVANJEKako se rodjenjem promijeni nacin ishrane to se pored procesa varenja desavaju izmene uprocesu izlucivanja,kroz defekaciju I uriniranje.Novorodjeno dijete se pomokri I do trideset puta na dan,a isprazni do cetiri puta. Bubrezisto se tice ranog postnatalnog perioda pred kraj prve godine povecavaju svoju tezinu Iusavrsavaju podesavanje gubitka vode I soli. SPAVANJESpavanje je veoma bitan proces u ranom postnatalnom periodu za normalan I pravilanrazvoj djeteta.Odmah nakon rodjenja,koje je za njega predstavljalo napor novorodjencezaspi.U snu se opravlja od zamora I gubitka snage,tako da najvise vremena u pocetku svog zivotaprovede spavajuci cak I po 20 casova na dan.Beba je budna onda kada je gladna,ako ganesto uplasi ili mu dosadjuje ili ako se promijeni temperature.U prvim danima san I budnostanje se ne razlikuju dovoljno I san se prekida na veoam kratko vrijeme.Sposobnost da dijete bude budno razvija se krajem prvog mjeseca.Trzanje I drhtanjedjeteta u toku san je vezano sa razvojem njegovog nervnog sistema I zivcanih puteva.Kakoje dijete starije to se smanjuje I vrijeme koje provodi spavajuci.U pocetku je dijeteuglavnom budno za vrijeme hranjenja ,a kako je starije vremenski razmaci izmedju sna Iobroka postaju veci.Pre spavanja I pre hranjenja postoje periodi igranja I sve duze jevrijeme budnosti. Za vrijeme sna kod djeteta bilo u periodu novorodjenceta ili odojcetakarkteristican je odredjen polozaj ruku I nogi koje su najprije savijene,a zatim opruzene Inajvise spavaju na desnu stranu.Mala djeca se uglavnom bude burno I uz plac,dok oko godine dana bude se tako stodozivaju majku ili neku drugu blisku osobu. NERVNI SISTEM

U pogledu razvoja kod novorodjenog djeteta najvise zaostaje NS.Medjutim moramo uzeti uobzir da veliki mozak kod novorodjenog djeteta je po obliku, vijugama I broju celija isti kaokod odraslog covjeka,ali ipak nedovoljno formiran I razvijen za obavljanje svihaktivnosti.Potrebno je da nervne celije dodoatno sazrevaju I razvijaju se,cime dobijaju ukvalitetu I oblikuju se njihovi nastavci,napreduje process mijelizacije.Supkortikalni centri zreli su vec na rodjenju,kao npr.centri za podesavanje disanja,za radsrca,krvotok…,kicmena mozdina spremna za funkcionisanje,ali ne moze jos uvijek daprovodi impulse ka velikom mozgu.Ovaj sistem biva razvijeniji vec pocevsi od cetvrte nedelje zivota,I njegov razvoj nastavlja sedalje kroz u postnatalnom periodu.Dakle NS odojceta se sastoji od nezrelih celija I razvijese veoma brzo u toku prvih tri do cetiri godine zivota. RAZVOJ RAZLICITIH OBLIKA POKRETLJIVOSTIDo prve godine zivota dete nauci da sedi,stoji,puze,cesto cak I da hoda I trci,sto utice I nabudjenje njegovog dusevnog razvoja.U cilju razvoja pokretljivosti dete treba najpre daovlada svojim misicima I stekne kontrolu nad njima,odnosno vremenom dolazi do izrazajateznja da upotrebu velikih misica zameni sa upotrebom manjih.Zatim se javlja teznja zapostizanjem sve vece ekonomicnosti u radu misica,odbacivanjem nepotrebnih pokreta Ismanjenjem utrosnje misicne energije.

Uslovni reflexiPrvi reflexi koji se javljaju u prvoj godini zivota su reflexi na osnovu hranjenja.Npr.odojcece prestati da place ukoliko namirise neki prijatan miris koji potsjeca na dojenje.Vec u3cem mjesecu kod djeteta se razvijaju uslovni reflexi na sve analizatore,dok se krajem prvegodine kod deteta javljaju specificno ljudski reflexi tj.dete se uci nadevati imena pojedinimstvarima.Takodje u periodu ranog postnatalnog razvoja kod djeteta se moze oblikovati Ireflex straha,sto je poslo za rukom americkom psihologu Watson-u koji je nadrazio deteelektro-sokom uz jak zvuk od cega se dete uplasilo.Sto se tice odbrambenih sposobnosti kod novorodjenog djeteta one su uglavnomnespecificne,jer ako dete prekrijemo pelenom ono ce reagovati placem.Vec dijete staro 3mjeseca usmjerice se na uklanjanje prepreke.Sto je dijete starije do izrazaja vise dolazeupravljeni odbrambeni pokreti.Za dete je karakteristicno da kako je starije da sve viseponavlja ona dela koja u njemu izazivaju prijatna osjecanja,npr.ako slucajno povuce kanap Ioglasi se zvono ono ce to ponavljati vise puta. POKRETI GLAVE

Vec posle treceg meseca dijete ima sposobnost da zivahno okrece svoju glavicu istice svevecu kontrolu nad njenim pokretanjem.Pocev od 4-6og mjeseca dijete nauci I da uspravnodrzi glavu I ta sposobnost postepeno raste. POKRETI RUKUU prvoj godini zivota kod djeteta se javljaju u vezi sa pokretima ruku sledece vjestine:hvatanje,ispustanje predmeta,experimentisanje I manipulisanje sa njima.U pocetku detepredmete hvata nespretno citaviim dlanom.Kasnije osamostaljenjem palca od ostalihprstiju,sto pocinje u period 3 I 4og mjeseca,a uspostavlja se izmedju 8 I 9og mjeseca dopred kraj prve godine pokreti postaju spretniji I to je tkz.opozicija palca.Za hvatanjeprdmeta u pravom smislu rijeci neophodna je saradnja ociju I ruke sto je u pocetku veomatesko,sto se postize oko 8-9og mjeseca I pri tome dete vode oci.U periodu do 9og mesecadijete predmete hvata samo jednom rukom,nesvesno postojanja druge mogucnosti,I tekpred kraj prve godine postaje svesno toga da u svakoj ruci moze imati po jedan predmet.Pred kraj prve godine dete najvise voli da se igra sa vecim brojem manjih predmeta uzimaih I ispusta,sto predstavlja neki rani stepen brojanja. POLOZAJ I KRETANJE TELAPrvih tri mjeseca celokupno kretanje djeteta zasniva se na protezanju I ritanjunogama,mahanju I mlataranju nogama.Vec od cetvrog mjeseca dijete se koristeci se nogamamoze pomeriti nekoliko centimetara. Medjutim vec u drugom mjesecu dijete moze da sebez po muke okrene sa boka na ledja,u cetvrtom sa ledja na bok,dok u sestom mjesecuukoliko ga postavimo na stomak snazno ce se oduprijeti na ruke I podici na gore.U sedmommjesecu dijete moze da napravi pun obrtaj sluzeci se glavom,rukama,nogama,ramenima Ikukovima. SEDENJEDa bi dijete moglo da sjedi potrebno je da mu ojacaju misici.Uz pomoc dete moze da sedivec u 4 I 5om mjesecu,dok to samostalno pocinje raditi tek izmedju 6 I 9og mjeseca,cakdeset I vise minuta bez velikog zamaranja.Ako pokusa da se ustane ili pomeri u pocetkupada.

RAZVOJ HODANJA

Da bi prohodalo dijete mora da ovlada centom tezista svoga tijela,I predje kroz vise stepenahodanja.Jedan od karakteristicnih oblika detetovog kretanja jeste pomeranje u sedecempolozaju,sto se javlja u 6 I 7om mjesecu.Dete jednu nogu gurne u stranu,drugu podvije I nanju se oslanja.Nakon ovoga izmedju 7 I 9og mjeseca dijete pocinje da puze.Lezeci potrbuskeoslanja se na laktove,glavu I ramena drzi uspravno,I podlakticama vuce tijelo naprijed. Puzenje je prvi izraz nagona za kretanjem.Od 9og mjeseca dijete pocinje da se “vuce”,takosto mu je trup izdignut I paralelan sa patosom,oslonjen na pesnice I kolena. Stajanje prethodi uspravnom hodanju,a moguce je izmedju 8 I 9og mjeseca,a normalno svadjeca stoje u dvanaestom mjesecu. Za hodanje je osnovna aktivnost I razvijenost kostanog Imisicnog sistema,kao I nervno misicnog mehanizma. Potrebna je uskladjenost I zrelostvidnih I slusnih funkcija kao I telesne ravnoteze. Djetetu je potrebno samopouzdanje I vjerau sebe,dakle cjelokupno tjelesno uskladjenje. Kada dijete uspravnim hodanjem podignetijelo poboljsava mu se krvotok,a podrucje njegove aktivnosti prosiruje. Glavna razdobljakoja prdhode kretanju su:

 Tupkanje(kada neko dijete pridrzava ispod pazuha,ono se dize na noge,poigrava selupkajuci nogama I cini brze korake)  Sedenje sa naslonom I bez naslona  Stajanje sa pridrzavanjem I bez pridrzavanja  Hodanje uz pridrzavanje sa obe ruke  Samostalno hodanjeDo prve godine zivota djeca uglavno savladaju hodanje uz pridrzavanje sa obe ruke ili uzneke predmete.

SAZNAJNI RAZVOJDete u prvoj godini zivota uglavnom nauci aktivno upotrebljavati svoja cula,reagovati nanadrazaje,narocito u drugoj polovini godine.Dijete osvaja spoljni svijet:sto god da dohvationo opipava,hvata,uzima u ruke,sto dovodi do promena I u telesnom polozaju uspravlja se,sedi, vuce,ustaje,hoda…Kod deteta se u toku prve godine razvijaju culo ukusa ,mirisa, vida,sluha,sposobnost opazanja… CULO UKUSADijete vec u drugom mesecu u vezi sa povecanjem broja kvrzica na jeziku razlikuje mlekokoje je narocito zasladjeno,nakon izvesnog vremena bira I omiljena jela tako sto jednaprihvata dr.odbija.Dakle analizator za ukus razvijen je vec na samom rodjenju.Ova osjetljivost se moze provjeriti kod djeteta takosto mu se na jezik stavljaju tecnostiosnovnih kvaliteta ukusa I posmatra koje dijete odbija,a na koje pozitivno reaguje.

Novorodjeno dijete najprihvatljivije reaguje na slatko,sto se zakljucuje iz toga sto saldakrastvor kod njega izaziva reakciju sisanja I oblizivanja.Nije medjutim jasno da linovorodjeno dijete razlikuje sva cetiri osnovna kvaliteta ukusa. CULO MIRISACulo mirisa povezano je sa culom ukusa,I deca u prvoj godini zivota rado nose predmetekoji im mirisu u ustima ne pod nosom.Culo mirisa je dobro razvijeno vec nekoliko casovanakon rodjenja I moze se zapaziti reakcija djeteta na jake mirise odredjenija nego na blage,kao npr.miris amonijaka,petroleja,sirceta I sl.Reakcija novorodjenceta ispoljava se krozodbijanje u jakim misicnim pokretima I promenama u disanju. CULO SLUHASlusni osjecaji spadaju u najslabije razvijene osjecaje kod novorodjene djece I mnoga odnjih su gotovo gluva nekoliko casova ili dana nakon rodjenja usled prisustva plodove vodiceu srednjem uhu.Dijete na ljudski glas reaguje tek u periodu nakon pete do sedme nedjeljezivota.Sto se tice sluha u prvoj godini zivota,dete pocinje aktivno da slusa onda kada ocimatrazi izvor zvuka I glasa I okrece glavu u tom pravcu.U periodu izmedju 2 I 4og mjesecadijete pocinje da reaguje na razlicite zvukove,ljudske glasove I narocito na razlicituintonaciju glasa narocito majcinog,nezan ton ga stisava,a ljutit uznemirava I zalosti,izazivaubrzano disanje,strah,zmirkanje I plac.U drugoj polovini godine dijete pocne javljti se nasvoje ime I pocinje po glasu da prepoznaje ljude.U drugom tromesecju dijete osim sto seokrece prema izvoru zvuka,ono se I raduje slusanju,cak pevanje I muzika blagotvorno uticena njega I ono ubrzo pokazuje da uziva u tome.Njegovom uzivanju u slusanju glasova,zvukova I melodija iz okoline ubrzo se pridruzuje I uzivanju u glasovima zvukovima kojedijete samo proizvodi npr.lupajuci zveckom I sl. CULO VIDAKod novorodjenceta mreznjaca jos uvijek nije dobro razvijena iako su svi sastavni dijelovioka ospsobljeni za vid.Vec treceg dana nakon rodjenja javlja se kod djece reflex mreznjace-odnosno reakcije na svjetlost.U prvoj godini je karakteristtican snazan razvoj mreznjace,povecanje broja cepica.Jakobitno je to sto se u toku prve godine razvija usmerenost prema istoj tacki,tj. konvergancijaI mogucnost prilagodjavanja ocnog sociva na daljinu posmatranog predmeta tj. akomodacija , bez cega je nemoguce vidjeti stvari I pojave. Ovi pokreti u pocetkupredstavljaju veliki napor I zbog toga dijete nije u stanju da predmete hotimice Inepomicno posmatra I potrebno mu je vremena da bi dostiglo taj stepen vise nedelja nakonrodjenja. U drugom mjesecu dijete ima sposobnost da prati predmet koji se pred njim

pomerea vodoravno I horizontalno,sto je blizi stepan nepomicnog gledanja,dok od 6ogmjeseca moze da prati predmete koji se brzo kercu.Djeca do godine mogu privremeno da izgube kontrolu nad ocima I pocinju da gledajurazroko, sto ukoliko traje duze vremena treba prijaviti ljekaru. Kod detetovog gledanjaprednost ima ono sto se krece.Sto se tice vec pomenute konvergencije I akomodacije kod djece postize uglavnom okotreceg mjeseca I upravo tad djeca pocinju da obracaju paznju na lica I ruke oko sebe,igrackekoje su pred njima,svoje sopstvene prste I pocinju da razlikuju predmete I osobe.Time stodete iz lezeceg polozaja sve vise prelazi u uspravan ,stvara se novi odnos prema okolini Isiri se svet odojceta od bliznjeg prostora ka daljem.U 5-6om mjesecu dijete pocinje I da razlikuje boje I pokazuje veliko interesovanje za njih.Uglavnom su omiljene boje crvena,zuta,plava,zelena… SPOSOBNOST OPAZANJAOva sposobnost se kod djeteta bitno razlikuje u odnosu na odraslog covjeka.Opazanjenastaje kao rezultat saradjivanja cula i procesa u CNS-u I na oblikuje se upravo na racun tesaradnje pri cemu se nadrazaji ujedinjuju u vece celine. Na osnovu toga se opazaji sve viseodvajajju I diferenciraju I saznajni proces postaje sve specificniji kako po kvalitetu tako I pokvantitetu.Sa druge strane veoma bitna u procesu oblikovanja opazaja je konkretna aktivnost.Npr.ukoliko dijete uzme zvecku I mase njome,prati je ocima,mirise,stavlja u usta, opipavaono je ustvari istrazuje svakim culom.Dete se upoznaje sa njenim oblikom, tezinom,velicinom, shvata koliko mu znaci I za sta sluzi.Kroz opazanje dijete se nauci interpretirati stvari koje cuje,vidi,mirise,kusa,potiskuje.Kaduz neki predmet dozivljava odredjeno culno iskustvo nanovo ,ponovna iskustva dijetepovezuje sa tim predmetom.Iz toga zakljucujemo da u svakom opazanju od strane detetaucetvuje njegov individualni zivot,ali isto tako da sposobnost opazaja ne zavisi samo oddjetetovog anatomsko fizioloskog sazrijevanja nego u mnogome zavisi od toga sta dijetemoze da nauci od okoline.Dijete najprije nauci da dozovljva svijet oko sebe I usmerava paznju na predmete na osnovusvojih interesa I potreba. Dete narocito dobro posmatra one predmete koji su mu potrebni,napreduje u njihovom posmatranju I nauci da ih razlikuje,jer ga oni najvise pobudjuju naaktivnost.Interesantno je da isti predmeti u razlicitim polozajima mogu kod djeteta daizazovu razlicite utiske I razlicito ragovanje tako sto ga jednom privlace,a drugi put upotpunosti ne interesuju.Dozivljaje,predmete I pojave dijete ustvari dozivljava ustvari kaoneposredno zadovoljstvo ili pomanjkanje ,ugrozenost,a ne kao objektivne.

Usled toga svijet pocinje da mu se javlja kroz jednu prizmu veza kojima je pocetak njegovalicnost. Medjutim dijete u pocetku ne moze da shvati predmete kroz njihove pojedineoosbine,vec ih posmatra u cjelini. I upravo zbog toga bocicu za mlijeko zamijeno nekom zaigranje.Isto tako ukoliko se majka presvuce dijete je nece odjednom prepoznati. Sto se ticeopazanja prostora u prvom tromjesecju shvatanja prostora su uglavnom vezana za dodirusnama I nije sposobno da opaza udaljene predmete,izuzetak cine svetiljka I mjesec.Tek udrugom tromesecju se djetetu otvaraju I daleki predmeti,dete uglavnom poseze za njima Iuci da prosudjuje udaljenost.Tek krajem prve godine dijete poznaje polozaj,udaljenost,oblik I velicinu predmeta.Stoga zakljucujemo da je prvobitno djetetovo opazanje tkz.fiziognomicno ili likovnoopazanje.Razvojni put u detetovom opazanju vodi od nerasclanjenih I snazno osjecajnihutisaka ka rasclanjenim I osecajno manje vise neutralnim opazajima. PAZNJAPaznja se u prvoj godini javlja u razlicitim prilikama I polozajima,I osnov za nju u tomperiodu nalazi se u orjentacionom reflexu tj.okretanju u pravcu glasova I drugih zvucnihnadrazaja.Paznja se kod djeteta razvija vec 2 I 3em mjesecu zivota bar sto se tice vidnog Islusnog podrucja,sto zakljucujemo na osnovu toga da ce se dijete probuditi ukoliko cujenpr.neki nepoznati glas.Za prvih sest meseci dijete usmerava paznju pretezno na nadrazaje poznate od rodjenjakoji imaju bioloski znacaj dakle na bioloske poterbe,I tek kasnije skrece na bioloski nevaznenadrazaje.Pocetak tkz.hotimicne paznje javlja se pred kraj prve godine zivota kada dete ovlada svojimculima I telom u priblizno velikoj meri.Sto se obima paznje tice cesto je duze vremenausmerena iskljucivo na jedan predmet,sve do pred kraj prve godine zivota kada dijetepocinje da se bavi sa dva predmeta od jednom.Istrajnost paznje je uglavnom mala. PAMCENJEPoceci djetetovog pamcenja se beleze vec u trecem mesecu zivota.Medjutim pamcenje seveoma sporo izdvaja od opazanja,uporedo sa razvojem CNS-a,zato u pocetku ne mozemogovoriti o pravom pamcenju nego o njegovim pocetnim oblicima.Tako u pocetku tj.do prvegodine zivota ne mozemo govoriti o pravom pamcenju (ponavljanju).Jedan od tih pocetnih oblika pamcenja je ocekivanje deteta da odredjeni utisak pratiodredjeno postupanje,na osnovu mehanizma uslovnih reflexa.Zatim se kao predhodnioblik pamcenja javljaju I tkz.prvobitne slike sjecanja.Otprilike u periodu oko trecegmjeseca dijete uznemireno trazi slike koje su mu nestale ispred ociju.Sledece sto prethodi

pamcenju je utisak poznatog,kada se primecuje razlicita reakcija deteta na ono sto mu jepoznato u odnosu na ono sto mu je strano.Korak dalje u razvoju pamcenja je prepoznavanje,kada dijete u petom mjesecu prepoznajesvoju majku kada je vidi I to izrazava osmehom,ali ne moze sebi jos uvijek da je predstavi.Od sestog mjeseca dijete prepoznaje pozanate osobe,pice,igracku,druge predmete I prostor.Kada se dete od osam meseci vrati svojim starim igrackama obradovace im se kao da ihprvi put vidi.Tek na kraju prve god. dijete prepoznaje svoje roditelje I nakon duzegodsustva, ne vezano samo za vidno vec I za slusno podrucje.Po nekim istrazivanjima predstavljanje kod djece postaje moguce tek pred kraj prve godinezivota,kada se njegov dusevni svet prosiruje I ono pocinje sposobno da cuva utiske koje jedozivelo I kad nadrazaji prestanu.U tom periodu se javljaju I prve fantazije,tako da dijeteoko 10og mjeseca u igri hrani svoju lutkicu,imitira pokrete odraslih I pravi se da kao nesto“radi”.Pred kraj prve godine dakle javlja se I prvo sjecanje,tako da dete kome je ispala loptapored kreveta,zbavice se necim drugim ali ako ga kasnije upitamo za loptu pokazace podkrevet.U svim tim pocetcima pamcenja dijete je jos uvijek nestalno,njegovi interesi jako razliciti,aosjecaji jako promjenljivi. MISLJENJEPrvi misaoni akti djeteta su hotimicne radnje koje odgovaraju odredjenom zadatku Iodnose se na neke predmete.Dakle misljenje se javlja u sredistu detetove aktivnosti Iokviru na temelju detetovog opazanja.Kako detetove radnje I opazaji postaju svesmisljeniji, tako tako se I detetovo misljenje sve vise kristalizuje.Dakle misljenje I misaonoprocesi kod djeteta su vezni za njegove prakticne aktivnosti,u prvom redu za igru.Kada dete u drugom tromesecju posegne za predmetima koji su van njegovog domasaja,tada se kod njega pocinje razvijeti misao o prostornim,vremenskim I uzrocnim odnosima.Ako osmomesecno dijete ispusti kocku naci ce se pred zadatkom da je ponovo dobije.Krozpomenute radnje dijete se uzdize do prvih inteligentnih,razumnih radnji u kojima razlikujesredstvo I svrhu.Dete dakle otkriva da se odredjenim sredstvom moze postici odredjenasvrha.Pocetno misljenje kod djeteta ima situacioni karakter,I upravljeno je prema odredjenomcilju u okviru igre I postupanju sa predmetima,ispunjavanju potreba I sl…Igra predstavljaposebnu priliku za razvoj detetovog misljenja I u njoj se dijete misaono slobodno izrazava.Utome se nalaze poceci djetetovih pronalazaka.Dete u pocetku u potpunosti ne razumeokolinu,ono postepeno postaje sposobno za to,sto je proizvod njegovog sazrevanja I ucenja.

U misaonom razvoju deteta je znacajna je uloga odraslih,jer su aktivnost I govor odredjeninivoi na kojima se razvija detetovo msljenje I medjusobom se preplicu I uticu jedno nadrugo. GOVORRazvoj govora ne moze se odvojiti od razvoja misljenja jer su jedno sa drugim tijesnopovezani I uticu jedno na drugo.Period prve godine zivota je uglavnom predgovorni periodili pripremno doba I obuhvata 3 oblika:drecanje,pokrete,I brbljanje I caskanje.Poslednjioblik ili gukanje je najvazniji I predstavlja osnovu za detetov stvarni govor.U ovom periodudete uci da ovlada govornim aparatom I razumeva govor svoje okoline.O gukanju govorimo kada dijete pocne da izgovara pojedine glasove koji medju sobom josuvijek nijesu dovoljno odvojeni I prelivaju se jedan u drugi,sto se desava najcesce u drugommjesecu zivota.Dijete u pocetku pocinje da proizvodi glasove bez ikakvog povoda najcescekao izraz telesnog zadovoljstva,zatim pocinje da imitira sebe I na kraju cak I prima glasoveodraslih.Gukanje pocinje sa samoglasnicima,najcesci su a,e,i…Pocetkom treceg mjesecadijete pocinje intezivnije caskanje kao proces u kome sjedinjuje glasove u slogove.Tislogovi po pravilu pocinju suglasnikom ali se retko njime zavrsavaju m+j,n+a…Fonetika gukanja postaje bogatija I razlicitija od cetvrtog,petog,sestog mjeseca,ali jeistovremeno zbrakana I neorganizovana.Tek pocetkom druge polovine godine caskanjepostaje ritmicno I dete pocinje da izgovara slogove ma-ma,ta-ta,da-da…Dete sazadovoljstvom koristi svoje glasovne mogucnosti I pocev od cetvrtog mjeseca moze sezabaviti caskanjem I igranjem sa rukama cak I vise od petnaest minuta.Jedan od momenata u predgovornom periodu je imitiranje glasova odraslih.Dete imitiraritmiku I intonaciju majcinig glasa,a kasnije I mimiku.Ono imitira sebe I odrasle,a kadaodrasli imitiraju njega to njegovu sposobnost imitiranja jos vise pojacava.Pre nego sto deteovlada govorom mora ga prvobitno razumeti,sto je pocetni stepen medjuljudskog opstenja.Dete pocinje da razume govor pocev od 7og mjeseca I u tom periodu pokazujeinteresovanje za caskanje sa odraslima.Medjutim to nije pravo razumevanje govora.Npr.ako vise puta izgovorimo rec tik-tak dete ce pogledati na sat.Ipak vazi da dete trimeseca prije nego pocne da upoterbljava govor pocinje da ga razume.Osnovni fizioloskiuslov za govor jeste da ovlada misicima usana,jezika,misica u grlu I plucima I ukoliko se topre desi to ce dete prije I progovoriti.Prve rijeci se kod djeteta javlja pred kraj prve godine oko jedanaestog mjeseca,I to su rijecikoje niknu iz caskanja kao npr.dada,tata,mama,baba…Dete je tada sklono rijecima kojepredstavljaju vezu izemdju glasa I znacenja,recima onomatopejskog porekla av-av,mijao-mijao,mu-mu I sl…

Kod djece se mogu javiti I govorni defekti poput zamuckivanja,izopacenje govora, vrskanje,nejasan govor uopste. EMOCIJEKod novorodjenog djeteta preovladjuju negativna osjecanja,dok se kod odojceta sve vise uprvi plan isticu pozitivna. Naime, tek rodjenim djetetom ovladava stanje opsteuznemirenosti, sto se izrazava neskladnim radom unutrasnjih organa,a spolja trzanjemudova I citavog tijela.Ubrzo iz ovog nezadovoljstva I uznemirenosti se razvijaju osjecajizadovoljstva I nezadovoljstva. Osecaj zadovoljstava I prijatnosti odojce izrazavaopustenoscu I popustanjem napetosti,tako sto se smesi I guce,caska,a osjecajnezadovoljstva napetoscu misica, drecanjem I placem, kao I isprekidanim disanjem.Medjutim odojce je manje drecavo I retko dozivljava sok reakcije.Drugacije receno okolinamu sve manje smeta,zadovoljstvo raste I sve vise se diferencira,a podsticaji bioloskogkaraktera nisu jedina stvar koju dete razvija.Cak je u drugoj polovini godine prevaga pozitivnih osjecanja I krakteristika jednog zdravogI normalnog djeteta,I ukoliko ono place jedan sat dnevno to je vec previse I ukazuje naprobleme.U drugoj polovini godine dijete pokazuje uzivanje kod jela,tapkanja,uzivanje u zivoobojenim predmetima,svetlosti,zveckanju,glasovima I dr.tonovima…prilicnu ulogu uosjecajnom zivotu djeteta I razvoju emocija predstavlja igra prepoznavanja stvari I lica.Tako je razvoj pozitivnih I negativnih osjecanja snazno isprepletan sa razvojem opazanja Iprepoznavanja.Kod djeteta se u drugoj polovini godine razvijaju emocije kao sto su: Radoznalost-nju kod djeteta pobudjuje najcesce nesto novo I nesvakidasnje.Dijete je upocetku malo iznenadjeno sto se izrazava u pogledu,zatim napinjanjem misica nalicu,boranjem cela,otvaranjem usta I plazenjem jezika,a zatim ustupi mesto smehu Izadovoljstvu. Ljubav-dijete je razvija prema odraslima koji mu cine I zele dobro,narocito ako se todesava cesto. LJutnja-sto je dijete mladje to izrazava manje ljutnje.Kod odojceta se ljutnja javlja najcescezbog postojanja prepreka koje smetaju njegovim pokretima ili zato sto odrasli nisu ispunilineki od njegovih zahtjeva.Ono ljutnju izrazava placem, drecanjem, udaranjem ruku I nogu,zaustavljanjem disanja I sl. Strah-je poseban vid emocije I treba mu posvetiti posebnu paznju jer utice na detetovobuduce ponasanje I moze razorno obuzeti detetov psihicki zivot,na svoj ga nacin obojiti Iusmeravati.

Glavni uzroci straha kod deteta su:  Dete se na strah navikne  Dete se strahom ispuni,zarazi od okoline,pod uticajem odraslih  Strah moze biti posledica nekog neprijatnog iskustva.Sto se tice navikavanja deteta na strah desava se na osnovu iskustva koje je dete steklo Ikoje prouzrokuje da se plasi neke pojave I stvari I on se moze cak I presiriti na predmete Ipojave koje je dijete dozivelo u nekom slicnom polozaju I situaciji.Uzmimo za primer nekeod pojava na koje se prosirio strah:

POJAVE NA KOJE SE STRAH PROSIRIO POJAVA KOJA U DETETU BUDI STRAHDete se uplasilo iznenadnog suma sa radija Sete se od tada plasi svakog radijaU spavacoj sobi je trcao mis Dete se posle plasilo svakog suma na poduMisevi I bubasvabe Dete se plasilo pukotina u kojima oni ziveNapalo ga pseto-crna macka Plasi se pasa I macaka-svega sto je crnoCovek bez nogu Strah da prelazenjem ulice izgubi nogeStrah od bolnice Strah od tel.i taxija I vodjenja u bolnicuTeski snovi Strah od mrakaDete lezi samo u bolnici Strah od mraka,izmisljenih zivotinja…Strah od nekoga sa makom Strah od maski,lobanj,kostura…Smrt I groblje Strah d ace umreti Dete se takodje zarazi straho I imitira ga.Ovde narocitu gresku preve roditelji koji na raznenacine pokusavaju zaplasiti svoje dijete. U svrhu izlecenja deteta od straha veoma je bitnonavesti ga da se upozna samostalno sa onim sto ga je plasilo,zatim uklanjanje negativneosjecajne prepreke,sloboda kretanja. Smeh-se menja sa uzrastom,ali usvakom slucaju predstavlja izraz radosti kod djeteta.Kadase dete smije karakteristicno je da drzi usta otvorena ,jezik ispruzen na dnu usne duplje,ocimu sijaju,obrazi razvuceni,ruke I noge prijatno razigrane,glava pomerena unazad…Na razvoj osjecanja kod djeteta uticu sazrevanje I ucenje kao dva osnovna faktora koji seuzajamno dopunjavaju I preplicu. Osjecanja djeteta su kratkotrajna,nestalna,medjutimsnazna I zato je dete sklono da burno reaguje bez obzira na onao sto situacija trazi.Detesvoja osecanja izrazava nezadrzavano I odmah,inace cesce nego odrasli.Njegova osjecanjavremenom postaju diferencirana I sve vise individualna.Na razvoj osjecanja kod djetetanaravno najvise utice stepen razvijenosti nervnog sistema I telesna nega koja je veomabitna za detetov osjecajni razvoj.Pozitivna osjecanja se nesputano razviaju kod onog djetetakoje se telesno dobro osjeca,pravilno hrani,spava,izlucuje ima slobodu kretanja. Lose

zdrastveno stanje negativno utice na raspolozenje djeteta,kao I losa ishrana.Umor takodjekod djeteta izaziva razdrazljivost, kapricioznost, placljivost, sklonost ka svadji I sl…Veoma bitna je u razvoju osjecajnosti I socijalnost djeteta odnosno dodiri sa ljudima. OSJECAJNOSTSto se tice novorodjencta ono nije u stanju da odrzava dodire s ljudima I ne dozivljava ihkao osobe,cak ni majku vec je dozivljava kao dio samoga sebe,tako kod njega ne mozemonaici na socijalna reagovanja,ono nije zrelo za socijalne pobude,ali to ne znaci da ga usocijalnom pogledu treba zanemariti.Medjutim vec posle nekoliko meseci dijete pokazuje potrebu za dodir sa ljudima I to svevise I vise.Tako da dijete uspostavlja odnose sa sve vecim brojem ljudi,sto ga u pocetkukosta velikog napora.Kako se dijete uzivljava u odnose sa ljudima tako tece proces njegovesocijalizacije,za sta je opet potrebno ucenje I sazrevanje.Odnos izmedju majke I djeteta predstavlja praoblik dodira medju ljudima.Medjutim tajodnos u osnovi nije ni malo santimentalan,vec se emocije radjaju na osnovu zajednickogzivota.U pocetku dijete nije sposobno nikog da voli,sve do pred kraj prve godine kada sekod njega razvija osjecanje ljubavi I ono najprije pocinje da dozivljava majku kao izvorprijatnosti I zadovoljstva,prvenstveno sto ga ona spasava gladi, hladnoce, vlage…Tekvremenom dijete pocinje da osjeca potrebu za majcinom blizinom I medjusobnimdusevnim dodirom. Sve ovo krci put djetetovoj ljubavi prema majci.Kada dijete napuni dva mjeseca ono se katkad I nasmesi svojoj majci,cak se njegov smijehjavlja I kao odgovor na smijeh odraslih.Izmedju drugog I treceg mjeseca sve vise se odazivaonome ko se njime vise bavi,smeje se guce I ako je duze vremena prepusteno samo sebionda postaje lose volje.Ove reakcije jos vise ojacaju izmedju cetvrtog I petog mjeseca.Oko osmog mjeseca mozemo posmatrati prve izraze djetinje ljubavi,kada ono blago milujemajku,tapse je po licu,podnosi svoje lice da bi ga majka poljubila,grli je oko vrata I grize I tosu uglavnom kratkotrajni odrazi ljubavi.Iz ovih prvih dodira razvija se I ljubav djetetaprema ostalim licima.Posle majke u kreiranju djetetove ljubavi,onda otac,a zatim se I drugiljudi ukljucuju u krug djetetovog osjecanja ljubavi.Prvu drustvenu zajednicu za dijete kao sto znamo predstavlja porodica I njoj pripadanajznacajnija uloga u kreiranju detetove drustvene svijesti,njegovog odnosa prema ljubavi Iobicajima njgovog socijalnog ponasanja.Sa tri do cetiri meseca dijete ne raspolaze socjalnim opzajima,dok gnevno do nasmejanoglica pocinje da razlikuje oko petog mjeseca tumaci te izraze ali ih ne razume.Oko osmog

mjeseca dijete pokazuje razumijevanje za razlicite izraze lica I njima razlicito raspolozenjedrugih ljudi.Pocinje da pazi na lice,pokrete,telesno drzanje I hod kod ostalih ljudi najprije onih sakojima zivi.Zbog nadostatka iskustva u pocetku se vara u tim tumacenjima pre svega kodnepozantih osoba.Pred kraj prve godine dijete u druzenju sa ljudima pocinje da osjeca vecurazliku u njihovom ponasanju I primecuje promjene u glasu.Kod djteta se sa staroscu razvija I poterba za zabavljanjem,javlja se interesovanje zaroditelje I malu djecu,ono voli da ima oko sebe vise ljudi koji ce se baviti njime pricati mupevati,igrati se sa njim.Vec sa sestim mjesecom radi sve moguce da bi skrenulo paznju nasebe.Iz svega ovoga zakljucujemo da je djetetova socijalnost pasivna u prvih sest mjesecizivota,dok negdje u period od sestog mjeseca postaje aktivna.Dete pocinje aktivno darazlikuje domace lice od stranih sto je veliki korak naprijed u odnosu prema njima. Detepocinje da odvaja ljude na omiljene I neomiljene,pznate I nepoznate,odnosno da razvijapozitivan I negativan odnos prema njima.Odnos jednog djeteta u ranom postnatalnom periodu prema svojim vrsnjacima javlja sevec pocev od treceg mjeseca zivota.Na njih ce reagovati smijehom ili na neki drugi nacinnekad I tako sto vice.Interesovanje za svoje vrsnjake narocito raste u periodu od devetogmjseca zivota.izmedju vrsnjaka u ranom postnatalnom period prvi dodiri se javljaju krozigru.U drugoj polovini godine kod djeteta se javljaju I osjecanja ljubomore I simpatije.Deteveoma tesko podnosi ako vidi igracku kod drugog djeteta,a samo je nema,a jos tezecinjenicu da majka mazi I drzi drugo dijete.osjecanje simpatije se javlja u period sestog Iosmog mjeseca,sto semoze primijetiti u odnosu prema ljudima,a isto tako u odnosu premazivotinjama I sl.Za razvoj je djetetu potrebna I samoca,tako mu povremeno treba pruziti priliku I da budesamo,naorcito u prvoj polovini godine.vazi da dijete oko sedmog mjeseca u sebi zivi koliko Isa okolinom.U drugoj polovini godine,narocito pred kraj prve godine kod djeteta se javljazelja I potreba za uvazavanjem.Drugim rijecima kod djeteta se razvija osjecanje licnosti,kaosto su samoljublje,reakcija na uvrede,pohvale I perkor. ZNACAJ VASPITANJA U RANOM POSTNATALNOM PERIODU RAZVICA

Dete u prvoj godini postane sposobno I da se od neceg uzdrzi,da se ne upravlja samo premasopstvenim nagonoma,vec I prema zakonima okoline.Naredjenja,zahtevi I zabrane mu upocetku nista ne znace do pred kraj prve godine.Individualne osobine dece ukazuju nabuduce osobine licnosti djeteta.Vaspitanje kod djeteta doprinosi pravilnom razvoju buduce licnosti na svim poljima,narazvoj intelektualnih,estetskih,moralnih I drugih snaga.Detetu treba pruziti mogucnosti dase na svim pravcima opzajno I na sve moguce nacine izrazava. Dete u ranom postnatalnomperiodu I kasnije naravno ne smije biti bez odgovarajucih igracaka I predmeta, bezmogucnosti kretanja.Uloga vaspitanja,samim tim odraslih je velika I u misaonom razvojudjeteta,jer oni u svom posrednom I neposrednom dodiru sa detetom pomazu stvaranjujedne potpunije I povezane slike o svetu.Sa detetom treba razgovarati,narocito je bitno da to polako,jasno I veoma jednostavno,stoce osim pozitivno vaspitno uticati I na razvoj njegovih govornih sposobnosti ,pri cemudijete nauci da povezuje odredjene rijeci sa pojedinim predmetima,pojavama I postupcima.Vaspitanje takodje pomaze socijalizaciju kod djeteta I njegov odnos prema drugim ljudima.Doprinosi I razvoju emocija,osjecanja ljubavi, radosti, tuge I sl. koja su nespojiva samucenjem zivotinja I unistavnjem stavri u okolini I sl.To uopste doprinosi formiranjudjeteta I njegove licnosti.Najvazniju ulogu u vaspitanju djeteta imaju kao sto zanmo roditelji,njima pripada I osnovnauloga u nastajanju djetetove buduce licnosti.Roditelji u prvoj godini predstavljaju I prve Iglavne posrednike u postojecim obicajima I postojecoj kulturi.Dete pocinje mnogo ranije dauci nego sto je steklo pojam o tim stvarima.Roditelji vaspitanje u svoje dijete usadjujusvojim postupanjem I celokupnim odnosom prema djetetu.Dete pod ovakvim uticajem ucida opaza I osjeca,uci se ponasanju I odnosima prema svijetu I sebi. MAZENJE-KVARENJE DJETETAVeoma je bitno da roditelji kod djeteta stvore osnovno poverenje u okolinu,kako ono ne biu suprotnom trazili osiguravanja koja bi mu svedocila o ljubavi prema njemu I nece trziti damu roditelji neprestano ukazuju paznju.A u tom slucaju I kada to bude uradilo nece biti izpanicnog straha I nesigurnosti.Mazenje osigurava dijete u njegovoj egocentricnosti,tako da najcesci uzroci koji dovode dorazmazenosti djeteta su sledeci:

 Prevelika zabrinutost roditelja I spremnost da smesta uklone svaku prepreku Ineprijatnost,iako joj ne znaju uzrok  Teznja roditelja da djetetu ispune svaku zelju,narocito kako ne bi izgubili njegovuljubav

 Sopstveni osjecaj roditelja da im nedostaje prava istinska ljubav prema djetetu  Roditelji koji potrebe djece ispunjavaju prema sopstvenim kapricima I nestalno takoda dijete nikada ne zna da li ce dobiti ono sto zeli,a ako to I dobije nije zadovoljno.Mudri roditelji koji zaista vole svoju djecu,nisu njihovi robovi,ali nisu djeca robovi njihovihkaprica,ne plase se za ljubav svoje djece svesni svojih postupaka prema njima, imaju osjecajkada djeci nesto stvarno potrebno imajuci pri tome u vidu potrebe svakog svog djteta Iclanova porodice.Neizbezno je da u svrhu pravilnog vaspitanja roditelji ogranice dijete unjegovim zeljama I usklade ih sa potrebama citave porodice.PRETERANA LJUBAV KVARI

DIJETE.

ZANCAJ IGRE U RANOM POSTNATALNOM PERIODU RAZVICADjetinja aktivnost u prvoj godini zivota nema nikakvu svrhu izvan sebe I dete njome ne zelida postigne odredjeni cilj.Ova aktivnost je nekako sama sebi dovoljna.U prvom redudetetovog razvoja nalazi se razvoj njegoovg kretanja tj.motorike,kad dijete uvjezbavaodredjene funkcije I najvaznije je da bude aktivno.Pokrete koji su za njega novi dijetepocinje neumorno da ponavlja,sto ga ispunjava prijatnoscu I uzivanjem I ukoliko su uspesnito dete podstice na nove I slozenije oblike aktivnosti.Posto se kroz ove prve oblike igre dijete uglavnom usavrsava u govoru I kretanju to ihnazivamo funkcionalnim igrama ili igrama vezbanja.Dijete najprije pocinje da se igra sa svojim sopstvenim tijelom,oko treceg-cetvrtog mjesecakada pokrece ruke I noge uzdize se uspravno,pada na ledja-na stomak,steze ruke,siri I grciprste…U tom periodu ono ocekuje od svih tih pokreta sta ce biti,pri cemu zadovoljno predeI guce.Kako dijete postaje starije sve vise je voljnih,a sve manje reflexnih pokreta,sve sto je upocetku bilo slucajno sada postaje namjerno I na taj nacin dijete dolazi do prvih sredjenihpokreta.Osim toga na ovaj nacin se dijete upoznaje sa sopstvenim tijelom,jer su mu upocetku dijelovi sopstvenog tijela kao spoljni predmeti I ne razlikuje sopstveni prst odtudjeg.Zatim u periodu oko petog mjeseca pa na dalje javlja se igra sa predmetima koji sve viseulaze u njegovu aktivnost igranja,kao npr.lopta zvecka,kocka,kutije I td…Djetetu uglavnomnije bitno sta taj predmet predstavlja,nego kako se moze upotrebiti.Kako se lopta mozeupotrebiti bolje od ostalih predmeta to je dijete I vise cijeni od njih.Djetetov culni I pokretniaparat uvezbavaju igre u kojima dijete nesto opipava,otvara I zatvara I sl…Dete se igara sa ocem,amjkom ili nekim drugim,medjutim u pocetku samo sa jednomosobom.Veoma su interessantne igre zmurke u kojima se dijete samo sakrije I otkrije ili tourade odrasli I u njima dijete radosno iscekuje kada ce se odrasli ponovo poajviti.

Dijete u rpvoj godini zivota narocito voli da se igra nakon sto se najelo I kada seprobudi.Kupanje djetetu pruza veoma lijepu priliku da se poigra sa sapunom,peskirom ilinekom igrackom koju koristi za vreme kupanja.Dijete se u tom periodu rado igra uogradici,jos radije na patosu.Ponavljanje karakteristicno za igru prizilazi iz detetove radostinakon postignutog uspeha pa ono nastoji da to sto vise puta ponovi,a pri tom se razvija Inapreduje.Znacj igre je veliki za rzvoj djeteta,jer se kroz igru prvenstveno vjezbaju cula Iosjecaji,aparat za kretanje,ruke I noge…dete kroz igru ovladjuje tijelom,stice razna iskustva,vestine, navike, znanja o perdmetima I njhovim osobinama.Igra je prava prilika da dijeteotkrije svijet oko sebe.U njoj se pred kraj prve godine pocinju razvijati I znaci misljenja,fantazije I volje,zatim je svo vrijeme prisutno I djetetovo osjecanje kao sto su prijatnost,ugodnost, radost,a mozda I strah I bojazan,neko prijatno uzbudjenja sto su I pocecisocijalnog osjecanja.Drugim rijecima igrom je prvenstveno obuhvaceno ucenje I ono imaznacaj na razvoj djeteta kolko I recimo san,zbog cega od strane odraslih velika paznja trebada se posveti igri djeteta, da mu se pruzi dovoljno mogucnosti I prlikika za igranje.Isto vazi I za igracke,I rekli smo da djeca ne smiju biti bez odgovarajucih igracaka u tomperiodu.Dijete medjutim u nekim ranim periodima svoga razvica ne razlikuje igrackeprema njihovoj stvarnoj upotrebljivosti,ali ih cijeni.To se prije svega vidi u njegovomkarakteristicnom odnosu prema njima,jer mu je kao igracka dobar bilo koji predmet Isvima igrackama se sluzi I igra na isti nacin.Ipak igracke imaju veliko razvojno znacenjetako treba voditi racuna kada ih biramo, kupujemo I dajemo djetetu.Medju prvim igrackama koje se poklanjaju djetetu oko cetvrtog mjeseca trebaju bitimekane lopte-perjane,a zatim naravno zvecka.Za djecu su takodje veoma bitne nekeimprovizovane I slucajne igracke cak nekad I zanimljivije nego one koje se nalaze u prodaji. PRVE KONTURE LICNOSTI DJETETAUjedno sa razvojem djeteta raste I njegova samosvest.U toku prve godine dijete laganopostaje svjesno samoga sebe,tako sto najprije obogacuje saznanje o sopstvenom tijelu.Ovosaznanje dolazi od posmatranja prstiju,ruku, nogu pa se dijete od sedam mjeseci npr.ugrizeza prst od noge da bi se uvjerilo da mu isti pripada.Dete ustvari iznenada u elementarnojmeri postaje svesno samoga sebe,sto je plod jednog kvalitetnog skoka I novi oblik svijesti.Bez sumnje da prva godina zivota ima veliko znacenje na aktivnost djeteta,njegov kontaktsa vrsnjacima. INDIVIDUALNE RAZLIKE U LICNOSTI DJETETADjeca se veoma razlikuju medju sobom I upravo te razlike su prvi zaceci detetove licnosti,stim sto u ranom postnatalnom periodu ne mozemo govoriti o razlikama u karakteru

djeteta, ali mozemo o nekim takvim konturama koa indikatorima buduce licnosti:otemperamentu kod dece I to u barem u jednoj ili vise karakteristicnih suprotnosti.Nije tesko doci do zakljucka da pojedina djeca promjene primaju bolje od drugih,kao nestosvakidasnje I prilagodjavaju se novim situacijama I dogadjajima.Isto tako da pojedina djecabolje spavaju,nisu sklona bolestima I pri bolesti su cak manje nervozna I mirnija.Druga sudjeca u istim situacijama razdrazljiva I nastalna,brzo se uzbudjuju,drece I brzo se zamaraju.Deca veoma brzo takodje pokazu razliku u tome sto su jedni vise okrenuti sebi,povuceni Iusamljeni, a drugi u spoljni svet prema svojim vrsnajcima I ljudima koji ih okruzuju.Djeca pokazuju individualne osobine cak I pri jelu tako da nije u redu da odrasli preko njihjednostavno prelaze.Dijete vec u periodu osmog I devetog mjeseca favorizuje neko odsvojjih omiljenih jela,tako da roditelji u pogledu raznih jela mogu da se oslone na ponasanjesvoje djece I u redu je ako im pomazu da odrede kada, gde, I I koliko treba da jedu.To kodjdece povecava I poverenje prema sredini.Pojedina djeca su pazljivija od druge djece sto jeopet uvezi sa njihovim temperamentom I jos nekim karakteristikama licnosti.Pravih krajnosti u principu nema,I radi se iskljucivo o prevazi jedne ili druge osobenosti Injhovom medjuosobnom odnosu,odnosno razlicitim kombinacijama razlicitih kvalitetalicnosti.Stoga je veoma bitno da roditelji upoznaju detetovu jedinstvenost licnosti,na da muse priblizavaju sa osnova podele djece na “tipove”.

MALISAN-PERIOD OD KRAJA PRVE DO TRECE GODINE ZIVOTA

ISHRANA

U ovom period vec od druge godine djeca mogu jesti cvrstu hranu, ali ona mora da budeprobrana I pripremljena onako kako njima odgovara.Apetit jos uvijek promjenljiv Iuglavnom veliki jer je I razmena materije brza.Treba djetetu dati manje obroke ali viseputa.Dijete ne smijemo tjerati da jede jer to moze stvoriti problem sa ishranom,vazna jelijepe rijec. Dijete vec u ovom periodu ima svoje omiljeno jelo.Veoma je vazno vaspitanje zasamostalnost prilikom jela, I ucenje kako da upotrebljava pribor za jelo,za cije koristenjevec oko druge godine raspolaze odredjenom spretnoscu pa koristenje kasike izmedju 2-3ne pricinjava nikakav problem,kako ni koristenje case.Dijete ne treba za vrijeme jelaometati, I od velike vaznosti je da se kod njega razvije osjecaj da pripada zajednici koja senalazi za stolom u cemu se napredak osjeca narocito pred kraj trece godine. Narocito jebitno da dijete za vrijeme jela bude psihicki opusteno da ne osjeca pritisak.Sve ce to uticatipovoljno na apetit kod djeteta. IZLUCIVANJEDijete se mora nauciti da kontrolise mokracnu besiku I process praznjenja crijeva.I ono utome napreduje izmedju druge I trece godine kada dijete osjeca potrebu da samo ide u wc Iveoma mali broj djece u ovom periodu ima potrebu da nosi pelene sto je u vezi sasazrijevanjem nervnih centara koje I mozdane kontrole nad izlucivanjem.Postojeindividualne razlike izmedju djece(enureza).Pauze izmedju uriniranja postaju duze pa sedjeca sve cesce bude suva,dijete ce cesce urinirati ukoliko je preterano jelo ili pilo ili senalazi pod emocionalnim stresom. SANSto se tice sna on vise vazi kao psiholoski nego kao fizioloski problem. Veoma vazno zazdravlje I razvoj djeteta je da ono spava onako kako valja u suprotnom ce biti pretjeranodrecavo I razdrazljivo. U pogledu spavanja treba takodje formirati red I ritam spavanjaistvoritipovoljnu atmosferu za sto kvalitetniji san kod djeteta.Kolicina sna ne zavisi samood uzrasta, nego I od zdravlja, aktivnosti preko dana, osjecajne zategnutosti I cvrstinesna.Ponasanje djeteta kod pomenutih zivotnih procesa uglavnom zavisi od vaspitanjaI,narocito do neke ustaljenosti u toku ovih procesa. Dijete od 2god spava 12,5h na dan,doktrogodisnje dijete 12,5.Djevojcice spavaju vise od djecaka,kao I mirna djeca. Mnoga djeca u2-3 god cesto spavaju samo jedanput,pa je malisan preko dana najvise vremena budan,a nasan ce nepovoljno uticati emocionalna zategnutost,losi uslovi(npr visoka temperatura),kaoI neko iscekivanje ili strasne prica koju je dijete culo.Postoje individualne razlike pa je nakoj djeci poterbno vise sna I obrnuto,neki imaju cvrscisan I spavaju mirnije od drugih I sl. RAZVOJ POKRETA

Na razvoj pokretljivosti kod djeteta utice veliki broj faktora kao sto susamosvesnost,odvaznost I zelja postizanjem uspjeha.Izmedju razvoja kretanja I mentalnograzvoja postoji pozitivna korelacija, ali veoma mala.Sam razvoj kretanja ima znacaj kodrazvijanja djecije licnosti. Uspjesi pri kretanju jacaju njegovu samosvijest.Hod se znacajno razvija u usavrsava, a rastu okretnost I sigurnost u pokretima.Dijete sticenove spretnosti I odvazno I odusevljeno ih izvodi dijete pokusava da stoji na jednojnozi,skace,preskace I penje se u cemu se zapaza veliki napredak. Vec I dijete od godine ipostrosti pomaze kod oblacenja I svlacenja, a spretnost pri tome zavisi od njegovograspolozenja. Povecava se spretnost ruku, a u trecoj godini se desava veliki napredak jer svipokreti postaju meksi I bolje izvedeni sto je u vezi sa finijim razvojem muskulature.Kod djece se moze javiti zaostajanje u razvoju kretanja, sto izaziva osjecaj manje vrijednostiI izbjegavanje vrsnjaka.Tako da je jakoo vazan nesmetan razvoj kretanja ne samo zbogdjetetove nezavisnosti vec I zbog nesmetanog socijalnog razvojajer ce u suprotnom bitinesigurno I uplaseno u odnosu na normalno razvijene vrsnjake.Normalni razvoj pokretaprije svega sprecava bolest koje koci interesovanje za aktivnost, zatim neodgovarajucaodjeca I obuca, nedovoljna ishrana koja sprecava pravilan razvoj,ali I emocionalni cinioci. Uovom periodu veoma je vazno obezbijediti djetetu razlicite nacine igranja. SAZNAJNI RAZVOJPod saznajnim razvojem podrazumijevamo razvoj opazanja,osjecanja I posmatranja I oni sumedjusobno povezani I medjuzavisni..Izmedju prve I druge godine dijete pocinje intezivno da slusa, a kasnije moze proizvoditi Iprve muzicke tonove,peva imitirati takt I melodiju I experimentise sa njima. Sto se tice vidamalisan upoznaje boje I pokusava da im da imena. I vec se moze utvrditi da daltonizam, akoon postoji. Za istrazivanje stvari koje ga okruzuju dijete se sluzi pipanjem koje kroz citavodjetinjstvo ostaje jedna od najprijatnijih senzacija. Dijete opaza predmete I dogadjajenerasclanjeno I difuzno Takodje, opazanje je fiziognomicno I zavisno od djetinjih osjecajnihreakcija. Javljaju se opazanje prostora, vremena ali I opazanje samoga sebe I pojma o sebi.Odrasli treba da pomognu djeci da kroz davanje imena predmetima I uz njihova objasnjenjadodju do savrsenijeg I pravednijeg saznanja. Pamcenje se u pocetku budi najcesce asocijacijom po dodiru I slicnosti. Prepoznavanjepostaje sire dijete prepoznaje lica I predmete u prvoj godini nakon jednog dana, drugojgodini I nakon nekoliko godina,a vec od trece godine I posle nekoliko mjeseci cak I utiskeosjecajno vazne koje je dozivelo samo jednom pa bilo da se radi o zadovoljstvu ili osjecanjunelagodnosti.Lica predmete I dogadjaje sasvim svjesno dijete moze identifikovati tek nakondruge godine.

Masta,poslije druge godine pocinje intezivno da se razvija,I ogleda s eu personifikacijama Iolicavanju u rukovanjeu sa zamisljenim predmetima I u igri sa izmisljenim drugom. Paznja je jos uvijek nestalna, siromasna po obimu i moze se lako odvratiti.Njenapostojsnost jaca ravojem potreba I aktivnosti kod djeteta.U ovom period dijete ne mozeobuhvatiti vise utisaka ili nadrazaja od jednom.paznja se razvija u vezi sainteresima,odnosima sa ljudima pa je dijete u stanju da odrzava odnos s avis eljudi Iucestvuje u zajednickom zivotu sa njima.Razvoj misljenja,obuhvacen je realnim dodirom sa stvarima i ljudima i njegovimopazanjem i saznavanjem,I kao glavni cinioci u njegovom razvoju su radnja I govor.Karakteristicno je da dijete umije sve vise da uptrebljava razna sredstva u skladu sa ciljem,i da primijeti I uvidi rjesenje I prilagodi se novim situaciajma. U ovom periodu dolazi dopokušaja razumijevanja odnosa,javljaju se prve prave prestave o vremenu,proslom Ibudućem, o količini jer ovo je doba djetetovog upoznavanja sa okolinom. Javlja se I prvopostavljanje pitanja, na koja odrasli treba strpljivo da odgovaraju.Medjutim misljenje josuvijek ima situacioni karakter pa dijete moze jako dugo da posmatra ono sto pobudjujenjegovu paznju pa primijeti I pojedinosti koje odrasli ne primecju.Broj pojmova kod djecese povecava sa sposobnoscu da shvate vezu izmedju razlicitih situacija I saiskustvom.Pojmovi kod djeteta u ovom periodu su siroki I njihova znacenja cestoneodredjena I naformulisana sto se razvojem poboljsava ppa krejem doba malisana dijeterazlikuje pojmove pas macka mama tata igracka I da ih medju sobom iskljucuje,znajuciosobine koje su za njih bitne.Za ovaj period je karakteristicna generalizacija Iapstrakcija,dok je uopstavanje primitivno najcesce na osnovu onoga sto privlaci njegovupaznju nezavisno od bitnosti osobina. GOVORDijete krajem prve godine dolazi do prvih riječi i karakteristično ih upotrbljava I kasnije sverijeci glasovne komplexe uci da upotrebljava u ve zi sa odredjenim predmetima pojavama Iobjektima.Ono jos uvijek ne može shvatiti teoretski odnos izmedju riječi i predmeta, alikroz govor svesno opšti sa okolinom. U drugoj polovini druge godine počinje periodpravog govora.Djecji govorni interesi preovladjuju nad sanzornim karakteristicvnim zaprvu godinu.Znacaj razvoja govora je veliki I daje djetetu mogucnost oblikovanja Iizrazavanja svojih misli,potreab,zelja,uzivanja,bola,strahova I mijenja njegovu mogucnostuticanja na svijet. Za nesmetan i pravilan govor potreban je dobar sluh, da govorni aparatbude ispravan , neokrnjeni moždani centar govora, kao i odgovarajuća duhovnasposobnost.Razvoj govora kod djeteta povezan je sa razvojem misljenja I utice na razvojinteligencije.Jaki emocionalni pritisci mogu da prouzrokuju zaostatk govora koddjece.Zapuštenost i zanemarenost okoline odražava se prije svega na govor,zato na razvojgovora veliki znacaj ima sredina I ziviotne prilike.Govorni razvoj ne teče ravnomjerno već

se mijenjaju periodi brzog i sporog razvoja.A sto se tice pola djevojcice(14-15) pocinju dagovore prije djecaka(15-16) I djecaci govore manje od djevojcica.Što se tiče rječničkogblaga dvogodišnje dijete raspolaže sa 300 do 400 riječi a trogodišnje sa oko 900. Rečenicesu u početku kratke nastaju u period izmedju 1,5-2 god,sastavljene od 2-3 riječi ,a kasnijese prosiruju ali uglavnom tak u predskolskom periodu.Karakteristicno je opadanjesamoglasnika.u ovom period se mogu javiti razlicite govorne smetnje I teskoce ugovoru,porijeklom iz nesavrsene okoline,senzorne I druge defektnosti I lose emocionalneprilagodjenosti.Od telesnih defekata javljaju se defect usta,grla jezika,lose formirane vilicenapravilno ili sporo razvijanje,rast zuba I defektno tvrdo nepce sto doprinosi losem govoruI dovodi do zamuckivanja koje spade u govorne smetnje.Ono s e nejcesce javlja izmedju 2-3godine u vrijeme velikog soocijalnog razvoja djeteta kada zeli govorom na sebeb da skrenepaznju.Postoje individualne razlike pa kod pojedine djece mucanje predstavlja stadijum urazvoju govora prije nego problem,a kod druge je potrebna pomoc strucnjaka. IGRAIma veliku vrijednost u djetetovom životu. U njoj se uvježbavaju odredjene funkcije,oslobadjaju se neprijatne emocije, dijete se igrom uvršćuje u društvo I kulturu. Igra razvijaorgane, mišiće i cjelokupni organizam djetetovu fantaziju I inteligenciju,bistrinu uma Izrelost,pokrete.U igri na pocetku ovog perioda dijete nije svjesno razlike izmedju stvarnostiI iluzije.Paznja djeteta prilikom igra je kratkotrajna I dijtet ne moze dugo da istraje u jednojaktivnosti cini se kao da zeli vise stvari da uradi odjednom.U pocetku su to funkcijske igr-uvjezbavanja kada se dijete igra sa pijeskom ,skraba ,mijesi itd,zati dolazi periodstvaralacke ili konsruktivne igre na prelazu2-3 godine kada se dijete igra npr sa kockicamaI sk,zatim period mastovitih ili fantazijskih igara kada dijete sebe zamislja u razlicitimulogama.Postoji dug period kada se dijete igra sasvim samo-igra ponaosob kada drugudjecu upotreblajva kao predmete,ponasa se kao da ne postoje I zauzima njihove igracke.Kasnije se javlja socijalna ili zajednička igra kada s esva djeca igraju zajedno(igre pokretnoritmickog karaktera),medjutim ovakava igra kratko traje.Karakteristična za doba mališanaje paralelna ili uporedna igra kada se djeca igraju nezavisno nesaradjujuci izmedju sebe.Vazno je obezbijediti djetetu potreban prostor I igracke.Malisana veoma mnogo zanimaneobradjeni, sirovi material koji oblikuje po svojoj želji. Odrasli se moraju približiti sbijetuigre,učestvovati u njoj i pomagati djeci.Crtanje,je važan oblik dječije aktivnosti i stvaralaštva. Prvi oblik je švrljanje koje nastajebez ikakvog odredjenog cilja.Kao I likovno oblikovanje,pjevanje je u početku izrazmališanovog osjećajno stvaralačkog odnosa prema svijetu. EMOCIJE

ovo je samo pregled
3 prikazano na 41 str.