Seminar judo

Seminar judo

DOCX (29 KB)
25 strane
7broj preuzimanja
1000+broj poseta
Opis
Seminar Judo
20poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 strane / 25
ovo je samo pregled
3 shown on 25 pages
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 shown on 25 pages
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 shown on 25 pages
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 shown on 25 pages
preuzmi dokument

UČILIŠTE STADIUM 30. ožujka 2015.

OSIJEK A.Reisnera 74, Osijek VUKOVAR I.G.Kovačića 3, Vukovar

JUDO

1

Marko Marinović

1. UVOD

Judo je borilačka vještina i sport japanskog porijekla nastao iz JuJitsua. Njegov osnivač

prof.dr.sc. Jigaro Kano osmislio ga je prije svega kao sustav tjelovježbe i edukativnu metodu

(1). Judo predstavlja način pomoću kojega možemo najefikasnije upotrijebiti fizičku i

psihičku snagu. Vježbajući vas u napadu i obrani, judo ojačava tijelo i duh i pomaže da

principe juda prihvatite kao svoje. Na taj se načinusavršavate i postajete vrijedniji član

zajednice, a to je i konačni cilj juda(2). Vrijednost juda kao sportapotvrđena je 1964. godine,

kada judo postaje olimpijski sport. U 20. stoljeću judo u Japanu postaje temeljem tjelesnog

odgoja. Danas je judo sastavni dio programa tjelesnog vježbanja u mnogim školama, a elementi juda uvedeni su HNOS od 2005. godine. Njime se bave milijuni ljudi širom svijeta,

a na Olimpijskim igrama u Londonu judo je po zastupljenosti bio treći sport (3).

1

2. RAZRADA

2.1.OPREMA I TEHINKE

Judoke treniraju u specijalnoj vrsti kimona koja se zove Judogi . Judogi se veže

posebnim debelim pojasem koji odgovara judokinom rangu, a naziva se Obi. Judoke

su rangirani u skladu sa svojim znanjem i rezultatima postignutim u borbama. Postoji

9 učeničkih ("Kyu") i 10 majstorskih ("Dan") s pripadajućim obojanim pojasevima.

RANG BOJA POJASA 9 Kyu Bijeli 8 Kyu Bijelo – žuti 7 Kyu Žuti 6 Kyu Žuto- narančasti 5 Kyu Narančasti 4 Kyu Narančasto – zeleni 3 Kyu Zeleni 2 Kyu Plavi 1Kyu Smeđi 1 Dan Crni 2 Dan Crni 3 Dan Crni 4 Dan Crni 5 Dan Crni 6 Dan Crveno – bijeli 7 Dan Crveno - bijeli 8 Dan Crveno - bijeli 9 Dan Crveni 10 Dan Crveni

Tablica 1. Pripadajući pojasevi s obzirom na rang

1907. počinje upotreba pojaseva, za početak crni i bijeli, a pojasevi i rangiranje kakvo

poznajemo danas, upotrebljava se tek kada se judo počeo prakticirati izvan Japana.

1

Natjecateljski judo se većinom bazira na tehnikama bacanjima ( nage – waza ), koje se

dijele na ručne tehnike ( te – waza ), bacanja preko kuka ( koshi –waza ) i nožne

tehnike ( ashi –waza ), gušenja ( shime – waza ) i poluge na rukama

( kansetsu – waza ). Kao i u svim istočnjačkim vjestinama, i u judu postoje kate. Ono

što je u judu drugačije od ostalih borilačkih vještina je to što se kate rade s partnerom.

Kate prema općoj podijelidijelimo u 5 grupa :

1. Kate za učenjenje tehnika za randori i shiai

2. Kate za učenje principa

3. Kate za realnu borbu

4. Kate iz stare škole ( JuJitsu )

5. Kate nepriznate od strane Kodokana

2.2. JUDO U SUSTAVU OBRAZOVANJA

U 20. stoljeću judo u Japanu postaje temeljem tjelesnog odgoja. Danas je judo sastavni dio

programa tjelesnog vježbanja u mnogim školama, a elementi juda uvedeni su HNOS od 2005.

godine. 2013. godine započet je program pod nazivom ' Judo u škole' koji se već provodi u

Japanu, Francuskoj i Nizozemskoj, a polučio je i odlične rezultate. Pokazalo se,naime, da je

judo vrlo učinkovit u prevenciji vršnjačkog nasilja, kod usvajanja životnih navika, timskog

rada, tolerancije i samokontrole. Sve navedene pozitivne vrijednosti sastavni su dio i novog

Kurikuluma zdravstvenog odgoja pa će uvođenje projekta 'Judo u škole' biti dodatni doprinos

brizi o fizičkom i mentalnom zdravlju učenika (4) . Prvi naum projekta je predstaviti ovu

borilačku vještinu kao izvannastavnu aktivnost, a krajnji je cilj dovesti ga u status izbornog

predmeta za sve učenike osnovnih škola u Hrvatskoj.

2.3.POZITIVAN UTJECAJ JUDA NA ZDRAVSTVENOM ASPEKTU

Brojna znanstvena istraživanja govore u prilog njegovog višestrukog korisnog djelovanja na

cjelokupni tjelesni, psiho-motorički, kognitivni i socijalni razvoj (5). Istraživanja pokazuju da

se bavljenjem judom kod djece u pred pubertetu pozitivno utječe ne samo na antropološki i

motorički razvoj, već i na razvoj cjelokupne ličnosti (6). U mnogim zemljama Europe u judu

pronalaze rješenje za poboljšanje općeg zdravstvenog statusa i uèenje zdravih stilova života.

Uz to, koriste ga kao rješenje problema poremećaja u ponašanju mladih kao što je školski

1

neuspjeh, neposlušnost, hiperaktivnost, agresivnost, nasilje meðu djecom i ovisnost. Snaga

juda leži ne samo u sustavu vježbi koje izuzetno povoljno utjeèu na antropološke i motorièke

sposobnosti, već i u humanim vrijednostima kao što su poštenje, ljubaznost, otvorenost,

hrabrost, istinoljubivost, poštovanje, skromnost i altruizam, koje su dio njegovog kodeksa

ponašanja i u njega utkane i koje su postale njegova važna i nezaobilazna obilježja. Bavljenje

judom značajno pojačava samopouzdanje i samokontrolu što se odražava na uspjeh u svim

životnim područjima. Iako je riječ o borilačkom sportu on zapravo promovira mir, suradnju i

toleranciju (7).

Isto tako,rađena su mnoga istraživanja o utjecaju juda na djecu predškolske dobi. Biotička

motorička znanja ili prirođenji oblici kretanjaobuhvaćaju sve one motoričke programe

( motorička znanja ) pomoću kojih je moguće : svladavati prostor ( valjanja, puzanja, hodanja

i trčanja ), svladavati prepreke (preskoci, naskoci, saskoci, penjanja i provlačenja), svladavati

otpore (dizanja, nošenja, gurenja, vučenja, upiranja i višenja) različitih vanjskih objekata i

manipulirati objektima (hvatanje, dodavanje, bacanje, vođenje i žongliranje) (8) .

Judo je borilački sport koji pripada skupini polistrukturalnih acikličkih sportova; tijekom rada

s predškolskom djecom, pažnja se posebno posvećuje višestranom razvoju, posebice

lokomotornom razvoju s naglaskom na usvajanju prirodnih oblika kretanja i razvijanja

određenih motoričkih sposobnosti. Judo je po svojim karakterističnim kretnjama, ali i

metodičkim vježbama koje se primjenjuju u kondicijskoj pripremi i poučavanju,vrlo pogodan

za unapređenje funkcije trupa.

2.5.HRVATSKI JUDO SAVEZ

U Hrvatskoj je judo relativno mladi sport. Počinje serazvijati 1951. godine kada je i osnovan prvi judo klub u Zagrebu. Njegov začetnik je Nijemac Hugo Roshanz, kojije u Hrvatskoj

ostao nakon 2. svjetskog rata kao ratni zarobljenik, koji je prije rata bio njemački

reprezentativac u judu (9).

Danas u Hrvatskoj ima 90 klubova Hrvatskog Judo Saveza koje čine 10 447 natjecatelja, 33

suca i 120 trenera.

1

UZRAST BROJ NATJECATELJA SENIORI 903 SENIORKE 221 JUNIORI U21 530 JUNIORKE U21 183 KADETI U18 671 KADETKINJE U18 225 ML. KADETI U16 973 ML. KADETKINJE U16 352 DJEČACI U14 1351 CURICE U14 441 DJEČACI U12 1552 CURICE U12 496 LIMAČI U10 1422 CURICE U10 400 LIMAČI U8 591 CURICE U8 136 UKUPNO MUŠKI 7993 UKUPNO ŽENE 2454 UKUPNO 10447

Tabela 2. Zastupljenost dječaka i djevojaka u različitim dobnim skupinama (hr.judo savez/

www.judo.hr

2.6.ŽENE U JUDU

Zbog opisanog japanskog naziva „nježni“, koji se obično veže uz žene, žene su iskustveno

oduvijek dobrodošle u ovaj sport, pa su ih njihovi muški kolege rado primali u klubove.

Natjecanja za žene ipak počinju nešto kasnije odnatjecanja za muškarce. U početku ona se

uglavnom odvijaju odvojeno od muških. Prvo europsko prvenstvo za

žene održano je 1975. godine (6 godina iza prvog europskog prvenstva za muškarce).

Svjetsko prvenstvo za žene organizira se prvi puta 1980. godine, 24 godine iza

1

muškog prvenstva. Slično je i sa ženskim judom na Olimpijadi. Judo je olimpijski sport od

1964. godine, a ženski judo se na Olimpijskim igrama pojavljuje tek 1988.

godine i to nezvanično, a tek 1992. i zvanično (9). 1987. godine sva prvenstva za žene i

muškarce odvijaju se istodobno, pravila natjecanja za muškarce i za žene bila oduvijek su bila

ista. Odjeća (judo-gi) je isti, uz izuzetak da žene ispod judogija nose bijele majice. Izuzetak je

povremeno, kroz povijest, bilo vrijeme trajanja borbe.Tako su primjerice 1988. god., kada je

prvi puta ženski judo ukljuèen u program Olimpijskih igara, finalne borbe za muškarce trajale

5 minuta, za žene 4 minute (1). Evidencija članstva Hrvatskog judo saveza pokazuje je da

žene čine 23% ukupno registriranih natjecatelja svih uzrasta. Na temelju broja aktivnih

natjecatelja i natjecateljica, kao i trenera i sportskih djelatnika, može se pretpostaviti da judo

za žene u Hrvatskoj nije popularan sport. Pozitivni aspekti juda ukazuju na

dominaciju osobina ličnosti za koje djevojke smatraju da su razvile upravo zahvaljujući judu:

socijalni aspekt juda, razvijanje prijateljstava, smisao za timski rad, razvijanje pozitivne

navike, redovite tjelovježbe te izdvojeni aspekt mogućnosti putovanja. Socijalni aspekt

juda (kao i prijateljstvo, koje se zapravo može smatrati posebnim slučajem socijalnog

aspekta) puno je više istican kao pozitivna strana bavljenja sportom u hrvatskom ženskom

judu . Među negativnim aspektima juda prevladavaju: ozljede, financijska potpora te uloženo

vrijeme koje judo zahtijeva od njih. S druge strane, velika proporcija sudionica ne vidi

nikakve negativnosti koje im judo nosi. Među preprekama na koje susudionice nailazile

tijekom bavljenja judom izrazito prevladavaju negativni stavovi okoline prema ženama

koje se bave judom: od strane cijele populacije („neženstvenost“), od roditelja i članova šire

obitelji,vršnjaka, profesora u školama(10).

1

3. ZAKLJUČAK

Mnogi ovaj sport uspoređuju s ostalim borilačkim vještinama i povezuju ga s udarcima, no

sam naziv ' nježanput ' govori nam suprotno. U judu je cilj nadmudrujući protivnika izvesti

što bolje bacanje. Judo je postao vrlo popularan sport kojim se odlučuju baviti mnogi ljudi

različitih uzrasta i dobrnih grupa, i to ne samo zbog natjecanja i ostvarivanja uspjeha, nego i

zbog rekreacije, samoobrane, dobre forme, uči nas samodisciplini, prihvaćanju poraza i

pobjede, gradi samopouzdanje, razvija instinkt, ravnotežu, koordinaciju i brzinu reakcije. Kao

spoj vježbi kondicije, snage, istezanja i koncentracije, jedan je od najzanimljivijih i najtežih

sportova.

1

4. LITERATURA

1. Sertić H. Osnove borilaèkih sportova. Zagreb:Kineziološki fakultet Sveuèilišta u Zagrebu,

2004.

2. Kudo K. Judo – tehnike bacanja i tehnike partera.Zagreb: Mladost, 1969.

3. www.ijf.org

4. mzos.hr. članak objavljen 8.3.2013.

5 Kuleš B. Judo - udžbenik za studente fakulteta za fizièku kulturu. Knjiga 1. Zagreb:

Tribina d.o.o.,1991.

6.Sertić H, Segedi I, Prskalo, I. Dinamika razvoja antropoloških obilježja tijekom

dvogodišnjeg perioda kod nesportaša, dječaka koji se bavemomčadskim sportovima i judaša.

Napredak 2010

7.Markuš B. Do. Podgorica: Pobjeda, 2005.

8.D. Sekulić, D. Metikoš – Osnove transformacijskih postupakau kineziologiji, Zagreb, 2007.

9. Lucić J, Gržeta M. Judo u hrvatskoj vojsci. Zagreb:Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, 2000.

10. Rendulić D, Sindik J, Ćorak S. Istraživanje čimbenika uključivanja i ustrajanja žena u

judu

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

komentari (0)
nema postavljenih komentara
budi prvi koji ce napisati!
ovo je samo pregled
3 shown on 25 pages
preuzmi dokument