šopjkhighfhughikjočl, Beleške' predlog Personalna psihologija
bojan-livancic-1
bojan-livancic-1

šopjkhighfhughikjočl, Beleške' predlog Personalna psihologija

40 str.
29broj poseta
Opis
jigcfxzt funi mijjujbn bjnmk ibhujn j ujn kml keg uji eue ee jetehi pjeo bji kbmkeij hifc ib bj
20 poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 str. / 40
ovo je samo pregled
3 prikazano na 40 str.
ovo je samo pregled
3 prikazano na 40 str.
ovo je samo pregled
3 prikazano na 40 str.
ovo je samo pregled
3 prikazano na 40 str.

SVEUČILIŠTE / UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE TRAVNIK

MAGISTARSKI STUDIJ

ILDA MILIŠIĆ

AKCIZE U BOSNI I HERCEGOVINI

SEMINARSKI RAD

TRAVNIK, 2012.

SVEUČILIŠTE / UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE TRAVNIK

MAGISTARSKI STUDIJ

AKCIZE U BOSNI I HERCEGOVINI

METODOLOŠKI SEMINARSKI RAD

Predmet: Javne finansije

Mentor: Dc. Dr. Bogdana Vunjević

Magistrand: Ilda Milišić 046-11/MFBO

Studijski smjer: Menadžment finansija, bankarstva i osiguranja

Travnik, april 2012.

PREDGOVOR

Jedna od trenutno najaktuelnijih tema kada je ekonomija u BiH u pitanju svakako su

akcize. U ovom seminarskom radu pokušat ću odgovoriti što kvalitetnije naovu temu,

prvenstveno navodeći koji su to predmeti akciza te koliki su prihodi od ubiranja istih.

Prilikom izrade ovog rada pojavile su se poteškoće koje se ogledaju u činjenici da je bilo

izuzetno teško doći do kvalitetne literature o akcizama u Bosni i Hercegovini. S toga se veliki

dio ovog rada bazira na podacima koji su dostupni u Upravi za inirektno oporezivanje BiH te

u Službenom glasniku BiH ili statističkim podacima iz odjeljenja za makroekonomsku

analizu.

Motiv za izbor teme ovog seminarskog rada jeste ukazati na važnost akcizna u BiH.

Također, cilj je pokazati da, koristeći saznanja iz oblasti metoda i tehnologije izrade

seminarskog rada, moguće je na pravi način pristupiti, te adekvatno odgovoriti na zadanu

temu.

U cilju da ovaj rad ispuni očekivanja predmetne profesorice Dc. Dr. Bogdane

Vunjević, uložila sam maksimum napora, kako bih poteškoće u kreiranju metodološkog

seminarskog rada savladala.

SAŽETAK

AKCIZE U BIH

U prvom dijelu rada, UVODU je postavljen problem, predmet i objekt istraživanja, a koji proizilazi iz pogrešnog odnosa samog preduzeća prema ovom fenomenu. Sve to prouzrokuje

neadekvatan pristup upravljanju dugoročnim obavezama što se u velikoj mjeri odražava na ukupnu

finansijaku sliku.

Drugi dio rada HISTORIJAT AKCIZA objašnjava pojam akcize i njen nastanak.

Nakon predstavljanja najvažnijih odrednica akciza, pristupilo se analizi središnjeg dijela ovog

rada, koji je objašnjen u trećem dijelu naslova: AKCIZE U DRŽAVAMA EU gdje je objašnjeno na koji način se one obračunavaju i šta se pod njima podrazmjeva.

U četvrtom dijelu naslova UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE govori se detaljnije o ovoj instituciji.

U petom dijelu pristupa se obradi zadane teme AKCIZE U BIH gdje se ulazi u srž ove teme. Ovdje će detaljno biti govora o konkretnom značenju pojma i sagledavanju iz svih aspekata.

Peti dio rada je NAPLATA PRIHODA OD AKCIZA gdje se govori o načinu naplate u periodu 2010 i 2011.

Na koncu rada urađen je zaključak gdje se jasno vidi da je završna misao ovog rada

orjentisana ka načinu kako da se povećaju javni prihodi države ali i prilagode zakoni o

akcizama u BiH Zakonima u EU.

Ključne riječi: akcize, javni prihodi, popis zaliha akciznih proizvoda, naplata prihoda od akciza,

Zakoni o akcizama.

SADRŽAJ

Stranica

PREDGOVOR ...................................................................III

SAŽETAK IV

SADRŽAJ V

1. UVOD 1

1.. PROBLEM ISTRAŽIVANJA, PREDMETI I OBJEKTI ISTRAŽIVANJA 2

2.. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE 3

3.. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA 4

4.. OCJENA DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA 4

5.. ZNANSTVENE METODE 5

6.. STRUKTURA RADA 6

1. HISTORIJAT AKCIZA..........................................................................7

2. AKCIZE U DRŽAVAMA EU................................................................8

3. UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE

BIH...........................11

4.1. OSNIVANJE........................................................................................................11

4.2. PRAVNI OSNOV.................................................................................................11

4.3. CILJEVI...............................................................................................................12

5. AKCIZE U

BIH.......................................................................................13

5.1. PREDMET

OPOREZIVANJA...........................................................................14

5.2. PORESKI OBVEZNIK I REGISTRACIJA-

OBRAZAC...............................16

5.3. OSNOVICA

AKCIZE...........................................................................................18

5.4. IZNOSI STOPE

AKCIZE.....................................................................................18

5.4.1. Iznosi akcize na naftne

derivate...........................................................19

5.4.2. Iznosi akcize na bezalkoholna pića pivo i

vino...................................19

5.4.3 Iznosi akcize na alkohol alkoholna pića i voćnu prirodnu

rakiju......19

5.4.4. Iznosi akcize na

kafu.............................................................................20

5.4.5. Iznosi akcize na duhanske

prerađevine...............................................20

5.4.5.1. Povećanje akcize na

cigarete..................................................21

5.4.6. Osnovi za povećanje

akcize...................................................................22

5.5. PORESKE EVIDENCIJE I PORESKA

PRIJAVA..........................................23

5.6. KONTROLA OBRAČUNA I PLAĆANJE

AKCIZE.......................................23

5.7. OSLOBAĐANJE PORAT I UMANJENJE

AKCIZE.......................................23

5.8. OGRANIČENJA U PROMETU ODREĐENIH

PROIZVODA.......................24

5.8.1. Ograničenja u prometu lož-

ulja...........................................................24

6. NAPLATA PRIHODA OD

AKCIZA..........................................................25

6.1. NAPLATA PRIHODA OD AKCIZA U 2010.

GOD........................................25

6.2. . NAPLATA PRIHODA OD AKCIZA U 2011.

GOD......................................27

7.

ZAKLJUČAK..............................................................................................

..30

8.

LITERATURA............................................................................................

.31

1. UVOD

Uvažavajući sve činjenice i prikupljene podatke o tematici akciza pokušat ću na što

kvalitetniji način objasniti ovaj pojam koristeći osnovne kategorije vezane za

„Metodologiju i tehnologiju izrade seminarskog rada“.

U tom kontekstu bit će potrebno objasniti misiju i važnost pojma „dugoročnih

obaveza“ te stoga u prvom dijelu, uvodu, posebnu pažnju moram posvetiti slijedećim

tematskim jedinicama: 1) problem, predmet i objekti istraživanja, 2) radna hipoteza i

pomoćne hipoteze, 3) svrha i ciljevi istraživanja, 4) ocjena dosadašnjih istraživanja 5)

znanstvene metode i 6) struktura rada.

1.. PROBLEM ISTRAŽIVANJA, PREDMET I OBJEKTI ISTRAŽIVANJA

Da bi uopće mogli govoriti o akcizama, prvenstveno moramo definisati ovaj pojam.

Akcize dakle predstavljaju posebnu vrstu poreza kojem podliježu samo određeni proizvodi.

Zakonom koji je, na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, usvojila

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 54. sjednici Predstavničkog doma, održanoj

27. maja 2009. godine, i na 31. sjednici Doma naroda, održanoj 18. juna 2009. godine,

uređuje se oporezivanje prometa i/ili uvoza određenih vrsta proizvoda (akcizni proizvodi) na

teritoriji Bosne i Hercegovine posebnim oblikom poreza - akcizom.1

Problemistraživanja: Kako na temelju novih zakona povećati akcize.

Iz naprijed navedenog uočavaju se i objekti istraživanja, a to su „povećanje akciza“

kao i „zakoni o akcizama“.

Predmet istraživanja ovog seminarskog rada svakako su već navedeni pojmovi:

Akcize u BiH.

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE

1

Zakon o akcizama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 49/09)

Za postavljanje primjerene hipoteze ovog rada, bitno je da ista sadrži ključne riječi i

odrednice iz naslova djela, problema istraživanja, predmeta istraživanja i objekata

istraživanja.2

Osim radne hipoteze, treba postaviti i pomoćne hipoteze. Pomoćnih hipoteza ima

onoliko koliko ima i dijelova rada (bez Uvoda i Zaključka), a s obzirom da je u ovome radu

više dijelova rada, onda se postavlja i više pomoćnih hipoteza. Pomoćne hipoteze postavljaju

se po modelu radne hipoteze.

Skladno problemu, predmetu istraživanja i objektima istraživanja postavljena je

radna hipoteza: Povećati javne prihode na način da se uvedu novi Zakoni o akcizama koji

će biti što sličniji zakonima u EU.

Postavljena radna hipoteza konkretizira se s tri pomoćne (parcijalne) hipoteze

(skraćeno P.H.), i to:

P.H. 1.: Javni prihodi predstavljaju sve porezne sisteme u jednoj državi gdje ona ima

mogućnost da svoja sredstva ostvari na osnovu međusobnog diferenciranja javnih prihoda

koje se vrši zavisno od metode koja se koristi prilikom njihovog ustanovljavanja i realiziranja.

P.H. 2.: Zakoni o akcizama u BiH proističe iz Ustava BiH i njim se regulišu sva

pitanja u vezi akciza.

P.H.3.: Iako se u zemljama EU akcizama oporezuje velik broj različitih proizvoda, na

nivou Unije uređeno je oporezivanje alkoholnih proizvoda i piva, duhanskih proizvoda i

mineralnih ulja, a od 2004. i oporezivanje energenata (prirodnog plina, koksa i električne

energije), te BiH mora, želi li u budućnosti biti članica u potpunosti uskladiti svoje Zakone sa

Zakonima EU u pogledu akciza.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

2

O tome detaljnije cf. ZELENIKA, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, peto izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2011.

U najužoj vezi sa problemom i predmetom istraživanja, postavljenom glavnom i pomoćnim

hipotezama, određena je svrha istraživanja: istražiti na koji način i u kojoj mjeri su Zakoni BiH usklađeni sa Zakonima EU o akcizama, te šta je sve potrebno učiniti kako bi se oni potpuno uskladili.

Da bi se postigli svrha i ciljevi istraživanja, spoznao predmet istraživanja, dokazala

temeljna i pomoćne hipoteze potrebno je dati znanstveno utemeljene odgovore na sljedeća

pitanja:

1. Na koje akcizna proizvode povećana akcizna stopa?

2. U kojoj je mjeri novi zakon o akcizama u BiH, prilagođen zakonodavstvu EU?

1.4. OCJENA DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA

Posebni porezi, akcize ili trošarine jedan su od najstarijih poreznih oblika. Sam naziv

akciza (excise tax) potječe iz 16. stoljeća kada su u Nizozemskoj posebnim porezom koji se

nazivao excijsen oporezivani pivo, šećer, so i alkoholna pića, a pretpostavlja se da riječ

potječe od starofrancuske riječi assise (sjednica, odluka, ugovor, namirenje računa ili duga,

oporezivanje).3

Primjer Nizozemske ubrzo slijede Njemačka i Engleska (uključujući i engleske

kolonije) te ostale europske zemlje. U 19. stoljeću akcize su bile dio sistemskog općeg poreza

na dobra i usluge koji se od početka 20. stoljeća transformiše u opći porez na potrošnju,

odnosno od 1960-ih u porez na dodanu vrijednost. Danas su u gotovo svim

suvremenim poreznim sistemima uvedeni posebni porezi ili trošarine. Proizvode koji se

oporezuju trošarinama možemo svrstati u tri osnovne skupine:

• alkoholne proizvode,

• energente i

3

Merriam-Webster, 2002

duhanske proizvode,

a one se proširuju nizom drugih proizvoda i znatno se razlikuju od države do države. Broj

uvedenih akciza kreće se od samo nekoliko proizvoda pa sve do podugačke liste s više od

dvadeset različitih proizvoda: kafe, sladoleda, televizora i videoaparata, kućanskih aparata,

šibica, upaljača, lososa, šećera, čaja, kozmetičkih proizvoda, električnih sijalica, insekticida,

herbicida pa do igraćih karata, banana, kakaoa i maslinova ulja.

1.5. ZNANSTVENE METODE

Prilikom ovog istraživanja, a u funkciji dokazivanja uticaja krize na poslovanje

preduzeća odnosno upravljanje dugoročnim obavezama, korišteno je, u odgovarajućoj

kombinaciji više naučnih metoda: induktivna i deduktivna metoda, metoda analize i sinteze,

metoda kompilacije, metoda deskripcije, metoda klasifikacije, komparativna metoda, metoda

uzoraka i sl. Upotreba ovih metoda pomoći će formiranju konačnog stava u vezi s ovom

temom.

1.6. STRUKTURA RADA

U prvom dijelu rada, UVODU je postavljen problem, predmet i objekt istraživanja, a koji proizilazi iz pogrešnog odnosa samog preduzeća prema ovom fenomenu. Sve to prouzrokuje

neadekvatan pristup upravljanju dugoročnim obavezama što se u velikoj mjeri odražava na ukupnu

finansijaku sliku.

Drugi dio rada HISTORIJAT AKCIZA objašnjava pojam akcize i njen nastanak.

Nakon predstavljanja najvažnijih odrednica akciza, pristupilo se analizi središnjeg dijela ovog

rada, koji je objašnjen u trećem dijelu naslova: AKCIZE U DRŽAVAMA EU gdje je objašnjeno na koji način se one obračunavaju i šta se pod njima podrazmjeva.

U četvrtom dijelu naslova UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE govori se

detaljnije o ovoj instituciji.

U petom dijelu pristupa se obradi zadane teme AKCIZE U BIH gdje se ulazi u srž ove teme. Ovdje će detaljno biti govora o konkretnom značenju pojma i sagledavanju iz svih aspekata.

Peti dio rada je NAPLATA PRIHODA OD AKCIZA gdje se govori o načinu naplate u periodu 2010 i 2011.

Na koncu rada urađen je zaključak gdje se jasno vidi da je završna misao ovog rada

orjentisana ka načinu kako da se povećaju javni prihodi države ali i prilagode zakoni o

akcizama u BiH Zakonima u EU.

2. HISTORIJAT AKCIZA

Posebni porezi, akcize ili trošarine jedan su od najstarijih poreznih oblika. Sam naziv

akciza (excise tax) potječe iz 16. stoljeća kada su u Nizozemskoj posebnim porezom koji se

nazivao excijsen oporezivani pivo, šećer, so i alkoholna pića, a pretpostavlja se da riječ

potječe od starofrancuske riječi assise (sjednica, odluka, ugovor, namirenje računa ili duga,

oporezivanje).4

Primjer Nizozemske ubrzo slijede Njemačka i Engleska (uključujući i engleske

kolonije) te ostale europske zemlje. U 19. stoljeću akcize su bile dio sistemskog općeg poreza

na dobra i usluge koji se od početka 20. stoljeća transformiše u opći porez na potrošnju,

odnosno od 1960-ih u porez na dodanu vrijednost. Danas su u gotovo svim

suvremenim poreznim sistemima uvedeni posebni porezi ili trošarine. Proizvode koji se

oporezuju trošarinama možemo svrstati u tri osnovne skupine:

• alkoholne proizvode,

• energente i

• duhanske proizvode,

a one se proširuju nizom drugih proizvoda i znatno se razlikuju od države do države. Broj

uvedenih akciza kreće se od samo nekoliko proizvoda pa sve do podugačke liste s više od

dvadeset različitih proizvoda: kafe, sladoleda, televizora i videoaparata, kućanskih aparata,

šibica, upaljača, lososa, šećera, čaja, kozmetičkih proizvoda, električnih sijalica, insekticida,

herbicida pa do igraćih karata, banana, kakaoa i maslinova ulja.

Porez se obračunava u apsolutnom iznosu po jedinici mjere proizvoda (kilogramu,

litri, komadu i sl.), ili u određenom postotku prodajne cijene. Razlozi uvođenja akciza su

brojni:

a) Fiskalni razlog – najčešći razlog ubiranja; 4

Merriam-Webster, 2002

b) Nefiskalni razlozi, npr.

- Zahvaćanje gospodarske snage poreznog obveznika;

- Izbjegavanje društveno nepoželjnog ponašanja poreznih obveznika;

- Naknada poreznog obveznika za korist koju ima od potrošnje nekog proizvoda;

- Financiranje jedinica lokalne samouprave i uprave;

- Socijalni učinak;

- Ekološki razlozi;

- Očuvanje zdravlja;

- Ekonomski razlozi.5

Prednost tih poreza u odnosu prema drugima jest jednostavnost ubiranja, mali broj

poreznih obveznika, a jedan su od najznačajnijih fiskalnih prihoda.

3. AKCIZE DRŽAVAMA EU

Iako se u zemljama EU akcizama oporezuje velik broj različitih proizvoda, na nivou

Unije uređeno je oporezivanje alkoholnih proizvoda i piva, duhanskih proizvoda i mineralnih

ulja, a od 2004. i oporezivanje energenata (prirodnog plina, koksa i električne energije).

5

Doc. dr. sc. Nikola Mijatović,Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Osnovni zadaci porezne politike EU usko su povezani s razvojem unutarnjeg tržišta, jačanjem

monetarne unije i ekonomskom integracijom. Stvaranjem unutarnjeg tržišta već ranih 1990-ih

određuje se pravni okvir za područje indirektnih poreza (porez na dodanu vrijednost i

akcize). Utvrđeni su osnovni smjerovi porezne politike koji trebaju poticati:

• stabilizaciju poreznih prihoda zemalja članica

• uklanjanje teškoća u funkcioniranju unutarnjeg tržišta

• zapošljavanje.

Propisi koji uređuju oporezivanje akcizama uglavnom su usvojeni tijekom 1992.

godine, vezano uz početak uspostave jedinstvenog unutarnjeg tržišta čiji su temeljni ciljevi

bili omogućivanje i podupiranje slobodnog kretanja ljudi, dobara, usluga i kapitala.

Pravni temelj za uspostavu harmoničnog sistema akciza nalazi se u II. poglavlju – o poreznim odredbama, u članku 93. Ugovora o osnivanju Europske Unije1.

Od 1. januara 1993. godine utvrđuje se opći, temeljni dokument za harmonizaciju

sistema akciza kojim se reguliše posjedovanje, kretanje i nadgledanje alkoholnih pića,

duhanskih proizvoda i mineralnih ulja, odnosno naftnih derivata (alcoholic beverages,

manufactured tobacco, mineraloils) koji se oporezuju akcizama. Zbog znatnih poteškoća u

procesu harmonizacije, te promjena u političkom i privrednom okruženju te pristupanja novih

članica,

EEC nekoliko je puta mijenjana i dopunjavana. Osim te opće smjernice, za svaku grupu tih

proizvoda donesene su posebne smjernice kojima se određuje struktura akciza (definiranje

proizvoda, osnovica za oporezivanja, porezna izuzeća, prijelazna razdoblja u pojedinim

slučajevima) te smjernice kojima se određuju stope što će se primjenjivati.

Opće je načelo da se proizvodi koji su proizvedeni u zemlji članici ili uvezeni iz druge

zemlje članice odnosno iz zemalja izvan EU oporezuju u zemlji potrošnje po stopama koje se

primjenjuju u toj zemlji. Zemlje članice mogu zadržati već postojeće ili uvoditi nove akcize

na neke druge proizvode za koje svaka zemlja samostalno uređuje sistem oporezivanja, ali uz

uslov da promet tih proizvoda pri prelasku granice ne iziskuje posebne carinske formalnosti.

Dobrima koja se oporezuju akcizama treba biti omogućeno slobodno kretanje u

prekograničnom prometu između zemalja članica. Takvo slobodno kretanje uslovljeno je

postojanjem carinskih skladišta i odgovarajućih carinskih/poreznih dokumenata koji moraju

pratiti te proizvode u prekograničnom prometu.

Odlukom 1152/2003/EC6 u administrativnom se praćenju kretanja proizvoda koji se

oporezuju akcizama, papirnata dokumentacija zamjenjuje sustavom elektroničkog praćenja

(EMSC). Uspostava računarskog sistema treba omogućiti pojednostavnjenje kretanja

oporezivih proizvoda unutar Zajednice, a sistem treba uskladiti i, ako je tehnički moguće,

spojiti s računrskim tranzitnim sistemom (NCTS) radi lakšeg obavljanja administrativnih i

trgovačkih postupaka. Financiranje sustava trebaju dijeliti Zajednica i države članice unoseći

udio Zajednice u opći proračun EU. Bilo je planirano da države članice i Komisija trebaju

uspostaviti računarski sistem u roku šest godina od dana stupanja ove odluke na snagu, za što

se odobrava iznos od 35 milijuna EUR.

Zbog razlika u stopama i radi sprječavanja krijumčarenja u putničkom prometu

određena je količina duhanskih i alkoholnih proizvoda koja se može prenositi iz jedne zemlje

u drugu. Dopuštena količina cigareta iznosi 800 komada, a žestoka alkoholna pića ograničena

su na 10 litara. Posebna ograničenja uvedena su za kupovine tih proizvoda u novim zemljama

članicama koje zbog nižih stopa akciza od minimalno utvrđenih imaju i niže cijene tih

proizvoda. Putnicima koji se vraćaju iz tih zemalja dopušteno je posjedovanje 200 cigareta,

što će se primjenjivati sve dok se u novim zemljama članicama ne počnu primjenjivati stope u

visini minimalno propisanih, odnosno, ovisno o zemlji najkasnije do 2009. godine.

Smjernice o harmonizaciji akciza utvrđuju minimalne stope te mogućnosti određenih

olakšica i izuzeća nužnih zbog privrednih razlika i prioriteta pojedinih članica što rezultira

velikim razlikama u poreznim stopama i poreznim strukturama među zemljama. Znatne

razlike u stopama među zemljama članicama potiču porezne prijevare, krijumčarenje te

prekograničnu kupovinu jeftinijih, niže oporezivanih proizvoda u susjednim zemljama.

Procijenjeni gubitak poreznih prihoda zbog utaje poreza na alkohol i duhan u 1996.

godini procjenjuje se na 4,8 milijardi EUR. Krajem 2004. godine Uredbom 2073/20049

određuje se čvršća suradnja administrativnih tijela zemalja članica kako bi se spriječile

porezne prijevare na području oporezivanja akcizama. Zadaci za provođenje te uredbe

usmjereni su na kontakte poreznih i carinskih službi među zemljama, brži protok i razmjenu

informacija te na primjenu transparentnijih i jače obvezujućih propisa u poslovanju.

Uz znatne razlike u poreznim stopama još uvijek postoje i razlike u poreznim

strukturama (područje oporezivanja, definsanja oporezivih proizvoda i porezne osnovice,

način prikupljanja poreza, porezna izuzeća i oslobođenja, rokovi plaćanja poreza).

Iako je doneseno i usvojeno niz dokumenata o harmonizaciji, a radi provođenja

zajedničke politike osnovano je i posebno tijelo za akcize (Committee on Excise Duties), na

tom će području u budućnosti, a posebno nakon primanja novih članica, trebati uložiti znatne

napore da se velike razlike i u poreznim strukturama među zemljama svedu na što manju

mjeru.

4. UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE BOSNE I

HERCEGOVINE

4.1. Osnivanje Usvajanjem Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja 29.12.2003. godine Parlament

Bosne i Hercegovine stvorio je pravni osnov za uspostavljanje Uprave za indirektno

oporezivanje, najveće institucije na državnom nivou.

Tokom 2004. godine izvršeno je spajanje bivših carinskih uprava entiteta i Distrikta

Brčko. Uporedo s procesom reorganizacije carinske službe, osnovan je Sektor za poreze, prvi

put na državnom nivou, koji je imao zadatak razviti i provesti jedinstveni sistem poreza na

dodatu vrijednost.

Godine 2004. spajanje carinskih administracija i prijenos ovlasti a Uprava je kao

jedinstvena cjelina stvarno počela funkcionirati na cijelom teritoriju BiH od 01.01.2005.

godine. Samo godinu i po kasnije UIO je počela s registracijom PDV obveznika što je

predstavljalo završnu fazu priprema za uvođenje PDV-a. U najkraćem mogućem roku UIO je

izvršila vrlo uspješno uvođenje novog poreznog sistema što je od strane relevantnih

međunarodnih institucija ocijenjeno kao jedan od ključnih koraka za uspostavljanje

jedinstvenog ekonomskog prostora, smanjenje sive ekonomije, poticanje stranih ulaganja i smanjenje vanjskotrgovinskog deficita.6

4.2. Pravni osnov Ključni zakoni na kojima se zasniva rad Uprave za indirektno oporezivanje su:

• Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH • Zakon o Upravi za indirektno oporezivanje • Zakon o postupku indirektnog oporezivanja • Zakon o postupku prinudne naplate • Zakon o carinskoj politici BiH • Zakon o carinskim prekršajima • Zakon o carinskoj tarifi BiH • Zakon o porezu na dodatu vrijednost • Zakon o akcizama • Zakon o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda.

4.3. Ciljevi

UIO je jedini organ u Bosni i Hercegovini odgovoran za provedbu zakonskih propisa i

politike indirektnog oporezivanja te za naplatu i raspodjelu prihoda od indirektnih poreza.

U nadležnosti Uprave je prikupljane svih indirektnih poreza u BiH: poreza na dodatu

vrijednost, carina, akciza i putarine. Samo 18 mjeseci od formalnog uspostavljanja UIO je

ušla u završnu fazu priprema za uvođenje poreza na dodatu vrijednost i počela s registracijom

PDV obveznika.

6

http://www.uino.gov.ba/b/O_nama/O_nama.html

Od predviđenih 20 hiljada PDV obveznika, koliko se očekivalo prema podacima

entitetskih poreskih uprava, UIO trenutno brine za legalno poslovanje i efikasnu naplatu

poreza za više od 37.200 PDV obveznika. Od uspostavljanja Uprava bilježi konstantan rast

prihoda. Naši prioriteti su ostvarenje zahtjevnih ciljeva koje pred nas postavlja proces

približavanja Evropskoj uniji a to su:

• ubrzanje protoka roba i ljudi uz istovremeno pojačanje kontrole,

• podizanje nivoa bezbjednosti građana, te razvijanje saradnje s drugim domaćim i međunarodnim institucijama, s ciljem harmonizacije procedura i usklađivanja

zakonodavstva prema zahtjevima EU,

bolja razmjena informacija s drugim institucijama i efikasna borba protiv ilegalne trgovine i bilo kojeg oblika carinskih ili poreskih prevara.7

5. AKCIZE U BOSNI I HERCEGOVINI

Iskustva skoro trogodišnje primjene zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini s fiskalnog

aspekta govore da se radilo o zakonu koji je opravdao prognoze o izdašnosti ove vrste poreza,

a sa aspekta usvojenih rješenja u podpunosti korespondirao sa zahtjevima vremena.

Međutim, obzirom da i pored pozitivnih iskustava, ovaj zakon ne može odgovarati

zahtjevima trenutka, ne samo sa aspekta harmoniziranosti sa propisima Europske Unije, već i

sa aspekta dostatnosti prihoda koji se ubiru po ovom osnovu, upravni odbor UIO opredjelilo

se da predloži donošenje novog zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini. Budući da je jedan 7

http://www.uino.gov.ba/b/O_nama/O_nama.html

od zahtjeva koji je opredjelio predlaganje ovog zakona potreba da se po osnovu akciza uberu

veći javni prihodi, (u 2009. godini procijenjeno je da će prihodi po osnovu indirektnih poreza

biti umanjeni za oko 100 mil. KM po osnovu primjene Privremenog Soprazuma o stabilizaciji

i pridruživanju) donošenje istog sugerira da bi novim zakonom, akcize na postojeće proizvode

trebale biti povećane ili čak uvedene neke nove. Naime, potreba da se po osnovu akciza

„uberu“ veći prihodi rezultat je ispunjenju zahtjeva koji se odnose na ukidanje određenih

indirektnih poreza odnosno dadžbina kao npr. naknade za carinsko evidentiranje i dr.

temeljem primjene privremenog Sporazuma o Stabilizaciji i pridruživanju, tako da se bez

intervencije zakonodavca primjenom postojećeg zakona o akcizama nisu mogli ostvariti

zahtjevi za povećanim prihodima. Kada se imaju u vidu zadaci koji stoje pred BiH

strukturama u 2009. god. i narednim godinama, a koje se odnose na jačanje institucija,

odnosno izgradnju državnih kapaciteta sposobnih za izvršenje zadataka koje se pred njima postavljaju na putu u članstvo za Europsku Uniju, jasno je da se manjak prihoda mora

prevazići ne samo radi novih zadataka koji se pojavljuju pred BiH već i radi isfinansiranja

postojećih javnih potreba na dosadašnjim nivou. Opredeljenje upravnog odbora UIO da se

nedostojeći prihodi nadoknade temeljem novih rješenja u sistemu akciza čini se ispravnim i sa

teoriskog aspekta, obzirom na specifičnosti akciza kao poreznog oblika koji, u principu,

opterećuje samo određene vidove potrošnje.

Naime, obziro da se državni budžet dominantno (skoro izključivo), finansira iz sredstava

sa jedinsvenog računa, a da i u budžetima ostalih nivoa vlasti u FBIH prihodi od inirektnih

poreza predstavljaju najznačajni prihodi, intervencije UIO prdloženim izmjenama akcizama

u 2009. god. donošenjem novog zakona o akcizama u BiH ukazuje se i kao jedino moguće

rješenje jer se ovakva intervencija sigurno nije mogla vršiti carinskom sistemu, niti u sistemu

PDV–a po osnovu kojeg se ostvaruju najznačajni prihodi na Jedinstvenom računu.

Sem toga, potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju „uozbiljava“ potrebu

poduzimanja aktivnosti na usaglašavanju domaćeg zakonodavstva, sa zakonodavstvom

Europske Unije, što je neovisno o „fiskalnim razlozima“ značajan razlog za donošenje novog

zakona o akcizama u kojem bi se morali napraviti daljnji koraci na usaglašavanju

zakonodavstva BIH u oblasti akciza sa propisima Europske Unije u ovoj oblasti.

Koja rješenja sadrži novi zakon u akcizama u BIH i u kojoj mjeri je usklađen sa

zakonodavstvom Europske Unije , odnosno koja rješenja još uvijek nisu prilagođena

sadašnjoj pravnoj stečevini Europske Unije, jer se objektivno sa usaglašavanjem može sačekati u određenim oblastima skoro do ulaska u Europsku Uniju, te koliko je „realan

prostor“ za povećanje prihoda po osnovu akciza temeljem novih zakonskih rješenja, pokušat

ćemo sagledati u predhodno podsjećanje na Europsku regulativu u ovoj oblasti i osnovne

elemente ovog poreznog oblika. 8

Zakonom koji je, na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 54. sjednici Predstavničkog doma, održanoj

27. maja 2009. godine, i na 31. sjednici Doma naroda, održanoj 18. juna 2009. godine,

uređuje se oporezivanje prometa i/ili uvoza određenih vrsta proizvoda (akcizni proizvodi) na

teritoriji Bosne i Hercegovine posebnim oblikom poreza - akcizom.9

Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na putarinu.

Prihodi po osnovu akciza i putarina uplaćuju se na Jedinstveni račun Uprave za

indirektno oporezivanje BiH, a njihova raspodjela vrši se u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda.

Pojmovi korišteni u Zakonu o akcizama BiH su:

a) pravno lice - svako pravno lice koje je, u skladu s važećim propisima, registrirano za

proizvodnju, uvozi/ili promet akciznih proizvoda iz člana 4. ovog zakona;

8

Hadžimehanović H., Računovodstvo i poslovne finansije, FEB- Društvo za izdavačku, instruktivno-obrazovnu, uslužnu i trgovinsku djelatnost d.d.-Sarajevo, br. 4, 2009. p. 13. 9

Zakon o akcizama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 49/09)

b) preduzetnik - svako fizičko lice koje je kod nadležnog organa registrirano za proizvodnju

i/ili promet akciznih proizvoda iz člana 4. ovog zakona;

c) građanin-proizvođač - fizičko lice koje ima prebivalište u Bosni i Hercegovini, a bavi se

proizvodnjom akciznih proizvoda;

d) UIO - Upravu za indirektno oporezivanje;

e) Upravni odbor - Upravni odbor UIO uspostavljen Zakonom o sistemu indirektnog

oporezivanja u Bosnii Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 44/03, 52/04 i 34/07).

5.1. Predmet oporezivanja

Predmet oporezivanja je promet akciznih proizvoda koji su proizvedeni u Bosni i

Hercegovini kada proizvođač prvi put njima prometuje i/ili uvoz akciznih proizvoda u Bosnu

i Hercegovinu.

1. NAFTNI DERIVATI a) motorni benzini, uključujući i bezolovni, nezavisno od oktanske vrijednosti i komercijalnog naziva

b) dizel goriva i ostala plinska ulja;

c) petrolej (kerozin);

d) lož-ulje ekstra lako i lako specijalno (EL i LS).

2. DUHANSKE Cigarete i ostali duhanski proizvodi.

PRERAĐEVINE

Cigaretama se smatraju:

a) smotuljci duhana prikladni za pušenje, obavijeni omotačem koji nije od prirodnog duhana;

b) proizvodi slični cigaretama koji se sastoje od smotuljaka duhana obavijenih jednostrukim i dvostrukim omotačem. Vanjski omotač izrađen je od materijala koji nije list prirodnog duhana i postavljen je u pravoj liniji uzdužno;

c) duhanski štapići koji se jednostavnim neindustrijskim postupkom stavljaju u papirni omot za cigarete ili se umotavaju u papirne listiće;

d) duhanski proizvodi stavljeni u promet pod nazivom cigarete.

Ostalim duhanskim proizvodima smatraju se:

a) cigare i cigarilosi;

b) duhan za lulu i duhan za pušenje;

c) duhan za šmrkanje, žvakanje i drugi duhanski proizvodi; 3. BEZALKOHOLNA

PIĆA

Bezalkoholnim pićima se smatraju:

Osvježavajuća bezalkoholna pića od voćnog soka, voćne baze, biljnih ekstrakata, žitarica i surutke, umjetna osvježavajuća bezalkoholna pića i niskoenergetska osvježavajuća bezalkoholna pića.

Pod bezalkoholnim pićima, ne smatraju se:

a) prirodne mineralne, gazirane i negazirane vode, izvorske domaće i uvozne vode i stone vode;

b) 100 % prirodni sokovi od voća i povrća i njihovih mješavina;

c) sokovi od voća i povrća, te njihove mješavine, sa ili bez dodatka vode, sa ili bez dodatog šećera, sa ili

bez konzervansa, sa ili bez CO2, sa ili bez umjetnih boja, sa ili bez umjetnih aroma i drugih umjetnih

dodataka, sa stvarnim i deklariranim udjelom 50% i više voća i/ili povrća u suhoj tvari;

d) sirupi, prašci i pastile namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića razblaživanjem u vodi.

4. ALKOHOL,

ALKOHOLNA PIĆA

I VOĆNA

PRIRODNA RAKIJA

Alkoholom se smatraju sve vrste alkohola, nezavisno od sirovine iz koje se dobiva i postupka dobivanja.

Alkoholnim pićima se smatraju pića koja sadrže više od 2% alkohola.

Voćnom prirodnom rakijom se smatra proizvod dobiven destilacijom prevrelog soka, masulja ili komine grožđa ili drugog voća na manje od 86% vol. alkohola, u kojem se ne smije osjetiti miris i okus drugačiji od onoga koji proističe od upotrijebljenih sirovina, kojem se ne smiju dodavati arome ni etilni alkohol poljoprivrednog porijekla, šećer i drugi ugljeni hidrati.

5. PIVO I VINO Pivom se smatra osvježavajuće pjenušavo piće dobiveno od vode, ječmenog slada, kvasca, nezaslađenih žitarica i hmelja, bez obzira na koncentraciju ekstrakta u sladu ili koncentraciju alkohola u pivu.

Vinom se smatra vino od grožđa (uključujući pojačana vina), vermut i ostala vina grožđa aromatizirana biljem ili aromatskim tvarima.

6. KAFA Kafom se smatra:

a) sirova kafa (sa ili bez kofeina);

b) pržena kafa (sa ili bez kofeina), u zrnu ili mljevena;

c) ljuske i opne pržene kafe;

d) ostali proizvodi od kafe koji u sebi sadrže 50% i više kafe.

Tabela 1. Zakon o akcizama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 49/09)

5.2. Poreski obveznik i registracija

1. Poreski obveznik je pravno lice ili preduzetnik koji akcizne uvozi i/ili proizvodi na

teritoriji BiH.

2. Poreski obveznik za proizvode je uvoznik.

3. Pravno lice ili preduzetnik koji nabavi alkoholna pića, voćne prirodne rakije i vina

neposredno od građanina - proizvođača koji nije obveznik akcize smatra se poreskim

obveznikom.

Poreski obveznik koji se bavi proizvodnjom i/ili uvozom akciznih proizvoda, kao i

pravno lice ili dužni su prije početka obavljanja djelatnosti iz koje može proisteći poreska

obaveza po ovom zakonu da se registriraju kod UIO.

Registracija se vrši upisom u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza, prema

propisima koji reguliraju taj upis. Za propisivanje uslova za registraciju i prestanak

registracije poreskog obveznika nadležan je Upravni odbor.

Prilog: Obrazac-Prijava akcize

nema postavljenih komentara
ovo je samo pregled
3 prikazano na 40 str.