Tedzvid, Završni rad' predlog Književnost. International University of Sarajevo
elvir30
elvir302 April 2015

Tedzvid, Završni rad' predlog Književnost. International University of Sarajevo

PDF (7 MB)
228 str.
1000+broj poseta
Opis
pravilno ucenje Kur'ana
20 poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 str. / 228

ovo je samo pregled

3 prikazano na 228 str.

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 prikazano na 228 str.

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 prikazano na 228 str.

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 prikazano na 228 str.

preuzmi dokument
Islamska literatura

IZDAVAČ:

ZA IZDAVAČA:

RECENZENTI:

LEKTOR:

KOREKTOR:

DTP:

TEHNIČKO UREĐENJE:

DIZAJN KORICA:

ŠTAMPA:

ZA ŠTAMPARIJU:

SARAJEVO, 1997.

TIRAŽ 3000

RIJASET ISLAMSKE ZAJEDNICE U BIH IZDAVAČKA DJELATNOST EL-KALEM

SELIM }ARKOČ

DR. JUSUF RAMIĆ MR. ADNAN SILAJDŽIĆ

MIRZET HAMZIĆ

ZIJAD LJEVAKOVIĆ

EL-KALEM

AIDA MUJEZIN

TARIK JESENKOVIĆ

MIZANTUZLA

ADIL PEZEROVIĆ

CIF-Katalogizacija u publikaciji Nacionalna 1 univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo

UDK297.18

FAZLIĆ, Fadil Tedžvid :pravila o učenju Kur'ana, a.š. za studente Fakulteta islamskih

nauka. [Knj. l JFadil Fazlić. -Sarajevo: Rijaset Islamske zajednice u BiH, El-Kalem, 1997.-229 str.; 21 cm

Bibliografija: str. 223-224; bibliografske i druge bilješke uz tekst.

-------------------

Hfz. Fadil Fazlić

TEDZVID

PRAVILA o UČENJU

KuR'ANA, A.š.

za studente Fakulteta islamskih nauka

o

ELKALEM Fakultet islamskih nauka Sarajevo

PREDGOVOR

PREDGOVOR

~JI~JIJJI~ .i' "" ... ". "" ...

U ime Allaha Svemilosnog Milostivog!

Hvala Allahu Gospodaru svjetova. Neka je salavat i selam na Muhamme­ da sallallahu ale j hi v e sellem, na njegovu porodicu i ashabe, i neka je mir i spas na sve one koji slijede Kur'an časni.

Kao i svi dosadašnji, i ovaj Tegwfd (Tedžvid) je napisan po pravilima 'A~imovog qira'eta i I:Iaf~ovog riwayeta, s tim da su, u ovom slučaju, navedene i pojedine verzije koje se primjenjuju u drugim qira' e tima Kur'ana, a.š.

Za razliku od dosadašnje literature koja je, iz ove oblasti, kod nas objavl­ jena, ovaj Tegwfd sadrži i određene novine, a one su preuzete po uzoru na sav­ remena istraživanja.

Na prvom mjestu, čitalac se upoznaje sa povijesnim okolnostima u koji­ ma je nastala tegwidska znanost, sa njenim korijenima i autentičnim izvorima. Tu su izneseni i biografski podaci o našem imamu 'A~imu i njegovom rawiyi I:Iaf~u. a šire su obrađena i pitanja vezana za "isti 'agu" i "besmelu".

Drugi dio, detaljno je posvećen izgovomo-akustičnoj bazi kur',anskih gla­ sova i njihovim akustičnim osobinama. Precizno je opisan način izgovora sva­ kog glasa, a data su uputstva i za njihovu praktičnu primjenu. Neophodno je u početnoj fazi učenja imati mentora (muqri').

U trećem dijelu su sistematski obrađena ostala tegwidska pravila, sa de­ finicijama koje treba poznavati, i finesama izgovora glasova koje je neophodno praktično savladati. Uz uputstva za praktičnu primjenu, čitaocu se ukazuje i na eventualne greške koje se od početka učenja mogu pojaviti, a koje treba izbjeg­ avati.

Četvrti dio, posvećen je pauzalnoj (waqf) i kontekstualnoj formi (ibtida), kao jednom od najvažnijih segmenata tegwidske znanosti. Oni koji ne poznaju arapski jezik, neka se pridržavaju pravila o značenju dijakfitičkih znakova.

Kroz tabele i vježbe, čitalac je u mogućnosti da praktično, uz pomoć mentora, provjerava svoje stečeno znanje.

Na kraju udžbenika priložen je i poseban dodatak u kome su prikazani Tegwfdi koji su kod nas, do sada, objavljeni.

5

TEGWlD

Da bi se mogla pratiti i usvojiti tematika ovog udžbenika, neophodno je savladati terminologiju. S ciljem da se čitaocu olakša brže razumijevanje poj­ mova, na kraju Tegwfda je dat index termina, arapskog i nearapskog porijekla.

U dosadašnjoj literaturi iz ove oblasti, naši stručnjaci za tegwid davali su odgovore na pitanja: kako nastaju i na koji način se realiziraju fonetske zakoni­ tosti u tegwidskoj znanosti. U ovom slučaju, učinjen je pokušaj da se odgovori na pitanja: zašto se te zakonitosti i norme manifestiraju na jedan određeni način i kakav je cilj njihove praktične primjene.

Koristeći ovaj udžbenik, neophodno je da se čitalac u toku vježbe pridrž a va datih uputstava.

Molimo Allaha dž.š. da nam Kur'an, a.š., bude vodič i snaga na putu čuvanja i očuvanja islamskog učenja. Amin!

Hfz. Fadil Fazlić

Napomene:

l) O transkripciji

a) Konsonanti:

~(s) š s z r g (z) d b (h) 1;1 (h) g (dž) ! (s) t b ' (hernze) elif

~ .

<.f<.f j ) ~ .:> t e e ..:.., ..;.., y ~

y G) w (v) h n m l k q (k) f g (g) '(ajn) ~(z) Ht) 4 (d)

<.S J o 0 r J !.1 J J t t j; J, ./ Vokali i nunacija:

' ' ' 'kratki - dugi <.> JI l _ nunacija ~

u e/a I u a in un en/an b) U arapskim riječima samo su konsonanti napisani po DMG sistemu,

dok je u slučaju vokala, određenog člana i u dodatku, primijenjena domaća transkripcija.

2) Dodatak, vježbe i index termina arapskog i nearapskog porijekla, dati su na kraju udžbenika.

3) Svi primjeri su uzeti iz Kur'ana, a.š.

6

PREDGOVOR

4) Kratice i znakovi

a.s. 'aleyhisseHim

a.š. 'a~Imušan

dr. drugo

dž.š. gellešanuhu

g. godina

h. hazreti

ibid. ibidem (u istom djelu)

itd. i tako dalje

npr. na primjer

> prelazi u < izvedeno od = znači

o.c. opus citatum (ranije navedeno djelo)

r.a. raQ.iyallahu 'anhu ('anha, 'anhuma, 'anhum)

sl. slično

str. strana

sv. svezak

tj. to jest

tekst prije počinje ili tekst se nastavlja

• dozvoljena pauzalna i početna forma

* nedozvoljena pauzalna i početna forma O dozvoljena pauzalna forma uz obavezu vraćanja od prethodnih, jed­

ne ili više riječi

mogućnost da se učini "sekta" na onim mjestima gdje je ona pred­ viđena

7

1 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

PRVI DIO

OPĆENITO O TEGWIDU (TEDŽVIDU)

-UVOD

-lMAM 'A~IM I NJEGOV RAWIYA J:IAF~

-IZGOVARANJE ISTI'AJ)E

-UČENJE BESMELE

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

UVOD

I

UVOD

Na početku učenja Kur'ana, a.š., a prije nego što se izgovore isti 'acja i be­ smela, preporučuje se učenje ove dove:

~j~~~;~ G_~~ r~lj ~~lj .~WI ~~~~~.~)i ~)i ;!JI t; ~~.~)>.j~ ~~~J lS/~ :~J lS~ l~f ~lj ~OJI~~~~~~.~~~ ~1 .". ,. .,. .". " ,.,.",. ~ ,.". ". .", Si ." o~ o .",. ". o '1 ,..."". .,... ." '!J"'"' o "' o o; ." "' .". o o;."

~l;\'~lb ~~}J ~J~..;::-- ~j)J ~Ir.:"~ JA3.J lS_.J..-.:.:- ~}J ~J~~J~~~ \):!j .rL3 ~ :lli ;..., /~~~~~e ~'):...lj /&JI :.;,1).\j f-1,

U ime Allaha Svemilosnog Milostivog.

"Hvala Allahu Gospodaru svjetova. Neka je salavat i selam na našeg Poslanika Muhammeda, s.a. w.s., na njegovu porodicu i as habe, i na sve one koji slijede njegovu uputu.

Uzvišeni Allahu! Povećaj moju želju prema Kur'anu, učini ga svjetlom moga vida, lijekom moga srca, i izlazom za moju brigu i tugu.

Uzvišeni Allahu! Okiti Kur'anom moj govor, uljepšaj njim moje lice, ojačaj njim moje tijelo, dušu i srce, obogati Kur'anom moj mfzan, obdari me istinskim i iskrenim učenjem, ojačaj me u pokornosti prema Tebi, da budem pokoran i danju i noću, proživi me u društvu najodabranije g Poslanika, neka je na njega salavat i selam. "Amzn!

Kur'an, a.š., je Allahov govor (kelamullah). Objavljen je preko Muham­ meda, a.s., svjetovima, da im služi kao uputa, opomena, podsjećanje, savjet, pravi put.

Čovjek je biće koje govori, misli i osjeća. Ove i mnoge druge njegove os­ obine, omogućavaju mu i obavezuju ga da uči Kur'an,, a.š., i slijedi njegove up­ ute, da o njegovim poukama i porukama razmišlja, a ima mogućnost i da, kao emotivno biće, doživljava ljepotu i nadnaravnost Allahove, dž.š., objave.

Prema islamskom učenju, među najbolja, najvrjednija i najdragocjenija djela ubraja se i učenje Kur'ana, a.š., bilo da ga učimo danju ili noću, u namazu ili izvan namaza, napamet. ili gledajući u mu~.Q.af, sjedeći ili ležeći, okrenuti prema Qibli (Kibli) ili u nekom drugom pravcu. Izgovaranje kur'anskih riječi

ll

TEGWlD

je dobro djelo, pa makar i ne razumjeli njihovo vanjsko i unutarnje značenje. Vrijednost i značaj dobrog djela, u ovom slučaju, proizilazi iz uvjerenja, spoz­ naje i priznanja da je Kur'an, a.š., objava od Gospodara svjetova.

Učenje Kur'ana, a. š., (tilawetu-1-qur' an) je sposobnost, vještina i umijeće fonetske prirode, a zasniva se na precizno utvrđenim zakonitostima i kriteriju­ mima, čija praktična realizacija zavisi od izgovorne sposobnosti, ali i od indi­ vidualne i kolektivne odgovornosti svih sljedbenika Muhammeda, a.s. Ova vještina se može savladati dobrim poznavanjem tegwidske znanosti i dugotni.j­ nom vježbom pred stručnim i odgovornim učačima, koji, u isto vrijeme, mora­ ju biti i dobri poznavaoci tegwida.

Znanstvena disciplina koja precizira, definira, razrađuje i objašnjava prin­ cipe pravilnog učenja Kur'ana, a.š., i metodologiju njegove praktične primjene zove se 'ilmu-t-tegwfd, ilifennu-t-tegwfd, ili aiJkiimu-t-tegwfd ili tegwfdu-l­ qur'ani, što znači: znanost o pravilima i zakonitostima preciznog učenja Kur'ana,a.š. 1

Osoba koja dobro poznaje ova pravila i način njihove praktične realiza­ cije, a uz to je još i među stručnjacima za ovu oblast poznata i priznata, zove se qariya (učač).

l) Jezičko značenje tegwfda (tedt.vrda)

Riječ tegwfd, između ostalog, znači: dotjerivanje, uljepšavanje, ukrašavanje i perfektuiranje. Izvedena je· od glagola gewwede - yugewwidu (dotjerao je, uljepšao je, ukrasio je, poboljšao je). Od istog glagola izvodi se i imenica gewdetun (kvalitet, izvrsnost, perfekcija).

S aspekta učenja Kur'ana, a.š., riječ tegwfd ukazuje na obavezu pravilnog izgovaranja glasova, način na koji se to primjenjuje i cilj koji se time želi postići. Osoba koja izučava tegwfd i druge poučava ovoj znanosti zove se mugewwid (stručnjak za tegwfd), a onaj ko početnike praktično uvježbava, zove se muqri' (mentor za učenje Kur'ana, a.š.).2

U smislu precizno g, pravilnog i odgovornog učenja Kur'ana, a.š., riječ tegwfd bila je poznata i u vrijeme ashaba. 'Abdullah ibn Mes 'iid je svojevreme­ no rekao: "Poboljšavajte kvalitet učenja Kur'ana (gewwidu-l-qur'an)".3

1 Dr. Kemal Mul)ammed ai-Mehdi, Tegwldu-1-Qur'iini min ~uli edii'ihlwe wuguhi i'giizihl, Kairo, 1988., str.l4.

21bid, str.!!.

3 Gelaluddin Es-Suyii\i, EI-Jtqiinufi 'uliimi-1-Qur'iin, Kairo (bez godine izdanja), str.l32.

12

UVOD

Prema drugoj verziji, ista misao glasi: "Poboljšavajte kvalitet učenja Kur'ana i uljepšavajte ga naljepšim tonovima (gewwidu-1-qur'iine we zeyy­ inuhu bi af!seni-1-a~wiit) ".4

Riječ tegwfd se ne spominje u Kur'anu, a.š., ali se spominje termin tertll, što u kontekstu ove tematike ima isto značenje.

2) Terminološko značenje tegw'ida

Ovaj termin pobliže označava i precizira izgovorno-akustičku bazu (me]]arig) u kojoj se glasovi tvore na prirodan način, sa svim svojim, stalnim i nestalnim, akustičkim osobinama (~ifat).5

Iz ovog terminološkog značenja proizilazi nekoliko činjenica:

a) Kur' anski glasovi (konsonanti i vokali), imaju u govornom aparatu iz­ govorno-akustičke centre koje treba znati precizno aktivirati, a potom dotične glasove artikulirati, kako ne bi došlo do njihove međusobne zamjene.

b) Glasovi posjeduju i stalne akustičke osobine (e~-~ifiitu-g-gatiyye), koje u toku izgovora moraju biti akustički perfektuirane. Ukoliko se svojstva glaso­ va međusobno zamijene, time se mijenjaju i značenja kur' anskih riječi, što je, sa islamskog stanovišta, nedopustivo.

e) Konsonanti i vokali imaju i nestalne akustičke osobine (e~-~ifiitu-1- 'ariga), a one se manifestiraju samo u onim slučajevima kada su glasovi u uza­ jamnoj vezi. 6

d) U toku učenja Kur'ana, a.š., glasove treba izgovarati prirodno, jasno, precizno i pažljivo, bez neprirodnog naprezanja, samoljubivog isticanja i egois­ tičkogdokazivanja.7

3) Defmicije tegw'ida

Tegwfd je kur'anska disciplina koja se služi fonetskim zakonitostima i dostignućima, ali se ne svodi samo na ovu oblast, i ne iscrpljuje se na njenom polju istraživanja. Uloga čovjeka u nastanku tegwidske znanosti je transmisio­ na, a njegova znanstveno-kreativna uloga svodi se samo na to, da već postojeće (objavljene) norme sistematizira, definira i metodološki iznijansira. O tegwfdu

4 Mr. Mesud Hafizović, Zbornik radova ITF u Sarajevu, 3/1990, Fonetske studije u ranom periodu Islama, str.l28.

5 Tegwldu-1-Qur'iin ... o.c., str. ll.

6 Nestalne akustičke osobine glasova najbolje se mogu pratiti kroz asimilaciju, nazalizaciju, preobrazbu glasovnih svojstava i sl.

7 Tegwfdu-1-Qur'iin ... str. 12.

13

TEGWlD

kao znanosti postoji više definicija koje, u osnovi, imaju isto značenje, a u naj­ većem broju slučajeva temelje se na klasičnim izvorima.

I definicija:

"Tertfl (tegwzd) je pravilno i precizno izgovaranje glasova, i poznavanje (i praktična primjena) pauzalnih formi (Et-tertllu tegwidu-1-Q.uriifi we ma 'rifetu-1-wuquf). "8

ndefinicija: "Tegwzd je znanstvena disciplina koja izučava izgovomo-akustičku bazu i

njene centre u kojima glasovi nastaju, ~ koji opet u uzajamnoj vezi proizvode više akustičkih varijanti i nijansi, kao što su: nazalizacija, asimilacija, na­ glašenost i nenaglašenost glasovnih osobina, dužine i produžavanje vokala, al­ ofoni (varijante izgovora) vokala, kao i sve ostale pojedinosti koje su vezane za učenje Kur'ana, a.š."9

mdefinicija: "Tegwzd je umijeće recitiranja (učenja) Kur'ana, tako da svaki suglasnik

postiže svoju punu zvučnost i da se istodobno izgovara bez napora ili pretjeri­ vanja... Pored proučavanja artikulacije suglasnika, on se bavi poznavanjem za­ kona koji određuju stanku (imalu) ili prijevoj glasa ii u glas z, te kontraho­ vanje."10

IV definicija:

"Tegwzd je kur'anska ortoepija (pravilno izgovaranje glasova) koja izučava sve relevantne i irelevantne finese i nijanse artikulacije konsonanata i vokala, njihovu uzajamnu vezu i uticaje koji se posredno ili neposredno reflek­ tuju na značenje, smisao, pouku i poruku kur' anskih ajeta. Praktična izvedba efektivno se odražava i na specifično-melodijskom planu (tengim), pri čemu se moraju poznavati i primjenjivati kako primarna, tako i sekundama pravila i kri­ terijumi, što opet zavisi od urođene sposobnosti, dugotrajne vježbe i odgovor­ nosti svakog pojedinca." 11

U svim navedenim definicijama naglašava se precizno izgovaranje glaso­ va, o čemu treba posebno voditi računa, u toku učenja Kur'ana, a.š.

8 Ovu definiciju je izrekao H. Alija, r.a., tumačeći 32. ajet sure El-Furqlin (Šeyb Mal}rniid ljalll El-I:Iu~ari, Me'a-l­ qur'iini-l-kerlm, Kairo, 1965, str. 37.).

9 El-ltqiin ... o.c., str. 132.

lONerkez Smailagić, Leksikon/slama, Sarajevo, 1990., str. 601. ll Ova definicija je pokušaj da se objedini klasično i savremeno definiranje ove znanosti.

14

UVOD

4) Predmet izučavanja tegw'ida

Ova znanost izučava kur' ansku ortoepiju, odnosno izgovomo-akustičke centre u kojima se glasovi produciraju i način na koji se oni izgovaraju, a pot­ om povezuju u riječi, riječi u ajete, a ajeti u manje ili veće cjeline. Izvori za nastanak tegwfda su: Objava, Sunnet i Igma'.

Allah, dž.š., naređuje da se Kur'an, a.š., uči tertflom, a to znači da se mo­ raju slijediti zakonitosti tegwldske znanosti.

Muhammed, a.s., je tu naredbu praktično realizirao i prvu generaciju muslimana naučio primjeni pravila tertfla.

Islamski mislioci su, na osnovu postojećeg iskustva i vjerodostojnih pre­ daja, definirali norme i kriterijume bez kojih se Kur'an, a.š., ne može pravilno učiti, odnosno oni su već postojećoj praksi dali formu, ili priciznije rečeno, ute­ meljili su tegwfd kao egzaktnu znanost.

Ako se razmotri tematika tegwldske znanosti, njena terminologija i meto­ dologija, i kada se analiziraju njene definicije, povijesni nastanak i razvoj, onda se može reći da je tegwfd objavljena kur'anska fonetika. Ona izučava tri seg­ menta Allahove objave:

a) Artikulaciju kur' anskih glasova, sa svim njihovim stalnim i nestalnim akustičkim osobinama, koje se zbog uzajamne veze glasova, pojavljuju u više akustičkih varijanti i nijansi.

b) Pauzalna (waqO i početna forma (ibtida') imaju, u izučavanju tegwlda, veliki značaj, jer su direktno vezane za smisao i značenje kur' anskih riječi i sintagmi.

e) Tegwldska znanost se bavi i fonetskim promjenama koje se događaju zbog međusobnog uticaja glasova, bilo u jednoj riječi ili sintagmi. ·usljed bli­ zine izgovomo-akustičkih centara i sličnosti glasovno-akustičkih osobina, vo­ kali se iz specifičnih razloga produžavaju, a konsonanti se nazaliraju, asimilira­ ju, preobražavaju, ili se zbog svojih određenih fonetskih karakteristika, izgovaraju prirodno, bez ikakvih promjena.

U prvom i drugom slučaju, odnosno, pravilno izgovarati glasove i prim­ jenjivati pravila pauzalne i početne forme je stroga obaveza (wagib). Neznanje, neopreznost, neodgovornost i svi propusti ove vrste zovu se luiJ.unun geliyyetun (vidljive greške), a mogu ih uočiti i slabiji učači. Činiti pogreške ove vrste je strogo zabranjeno (Q.aram), posebno onda kada se griješi zbog neodgovomos­ ti.l2

12 Mu~ammed E~-~lidiq Qami)awl, El-Burhiinufi tegwldi-1-Qur'iin, Bejrut, 1985., str. ll.

15

TEGWlD

Primjena pravila iz prva dva segmenta je u kategoriji wagiba, zato što nji­ hovo izostavljanje dovodi do promjene značenja kur'anskih ajeta. To se, uglav­ nom, događa u dva slučaja:

l) Kada dođe do fonetske opozicije, odnosno ako se jedan glas, zbog neznanja ili neopreznosti učača, zamijeni nekim drugim, njemu sličnim glas­ om.13

2) Ukoliko se u toku učenja pauzira na onim mjestima gdje se to ne smije učiniti, osim u vanrednim okolnostima, kao što su: kašalj, zijevanje, nagla glavobolja, razne vrste opasnosti i sl. 14

Primjenjivati pravila iz trećeg segmenta (medd, ihfa', idgam, iqlab, i~har i sl.) je sunnet, a izostavljati ih je mekriih (pokuđeno). Greške i propusti ove vrste zovu se luiJ.unun !Jafiyyetun (skrivene pogreške), koje uočavaju samo do­ bri poznavaoci tegwidske znanosti. 15

S obzirom da Allahov poslanik preporučuje učenje, melodičnim glasom, pravila tegwida pružaju mogućnost i za takvu izvedbu, ali samo onima koji imaju razvijen sluh i dobre glasovne mogućnosti. Svako je dužan podesiti glas prema svojim individualnim sposobnostima. 16

Melodija (tengim) u toku učenja K ur' ana, a.š., je ,,komponovana" pravili­ ma tegwidske znanosti, i izvan te ,,kompozicije", Allahova objava se ne može i ne smije učiti.

5) Podjela tegw'ida

U toku objave Kur'ana, a.š., melek Gibril je naučio Muhammeda, a.s., praktičnoj primjeni tegwidske znanosti koja do tada nije bila poznata među Arapima.

Allahov poslanik je naučio ashabe izgovoru i razumijevanju kur' anskih riječi, a oni su kao misionari, putnici ili trgovci, stečeno znanje iz oblasti tegwida i drugih islamskih disciplina prenosili na sljedeću generaciju.

Širenje Islama među nearapske narode, podstaklo je islamske mislioce da i u pisanoj formi sublimiraju, definiraju i metodološki utemelje već postojeće

13 Treba naročito paziti da se međusobno ne zamijene slijedeće grupe konsonanata: (t \), (1 s ~). (Q !! h), (d <;(), (g z ~). ('ajn g), (q k).

14 Kao primjer nedozvoljene pauzalne forme, može poslužiti i ovaj ajet: O vjernici, nemojte obavljati namaz u pija-. nom stanju ... (En-Nisa 43). Ukoliko se pauzira poslije riječi namaz, onda se dobije sasvim pogrešno značenje, po kome se vjernicima zabranjuje namaz. Međutim, namaz je naređen, a zabrana se odnosi na osobe koje su u pijanom stanju.

15 EI-Burhiinufitegwldi-1-Qur'tin, o.c. str. ll.

16 U hadisu koga prenose: Ebii Dawiid Nesa'i i Ibn Mage, Muhammed a.s. kaže: "Uljepšavajte učenje Kur'ana,, aš., vašim glasovima" (Me'a-1-Qur'tini-1-kerlm, o.c., str. 68.).

16

UVOD

norme o učenju Kur'ana, a.š., koje su do tada čuvane putem usmene predaje. Taj zadatak je obavljen u I i II stoljeću po Higri, a najčešće se spominju imena: Ebu-1-Eswed Ed-Du'eliya, Ebu-1-Qasim 'Ubeyd b. Sellama, IJalil b. AQ.meda i dr.l7

Da bi se stekla minimalna sigurnost i sposobnost za pravilno izgovaranje kur'anskih riječi, neophodno je proći kroz dvije faze učenja. U tom smislu, tegwid se dijeli na:

a) Teorijski dio ('ilmiyyun)

b) Praktični dio ('ameliyyun)

Pod teorijskim dijelom podrazumijeva se prva, početna faza u kojoj se uče osnovna pravila, vezana za učenje Kur'ana, a.š. Izučavati ovaj aspekt tegwidaje kolektivna obaveza muslimana (far4i kifiye). Svaka generacija je dužna pripremiti i obrazovati stručnjake za tegwidsku znanost koji će njene za­ konitosti prenijeti na sljedeće pokoljenje. Kao argument za ovu tvrdnju navodi se kur'anski ajet koji obavezuje skupine muslimana " ... da se upute u vjerske znanosti i neka opominju narod svoj da mu se vrate, da bi se Allaha bojali". 18

U toku izučavanja teorije tegwida nije neophodno imati mentora, odnos­ no, moguće je samostalno naučiti i razumjeti osnove ove znanosti.

Što se tiče praktične primjene, učiti po pravilima i kretirijumima tegwidske znanosti je far4i 'ayn (individualna obaveza i odgovornost), bilo da se uči cijeli Kur'an, a.š., siira ili jedan ajet. Ova obaveza temelji se na Kur'anu, Sunnetu i Igma'u.

6) Argumenti o nastanku tegwidske znanosti

a)Kur'in

Allah, dž.š., naređuje: Izgovaraj Kur'an pažljivo (tert'flom). 19 To znači: uči ga pravilno i precizno, pažljivo i odgovorno, smireno i skrušeno, raz­ mišljajući o kur' anskim poukama i porukama. U citiranom ajetu, riječ rettil (izgovaraj, uči) pojačana je infinitivom tert'fla. Cilj ovakvog načina izražavanja je razvijanje interesa za pravilnim učenjem Kur'ana, a u isto vrijeme i želja da se živi po njegovim uputama. Naredba u navedenom ajetu je u kategoriji wagiba (obaveze), zato što je tertfl (preciznost, nadnaravnost, mudrost, savršenost) svojstvo Kur'ana, a.š., kao što se kaže u ajetu: I mi ga sve ajet po ajet objavljujemo (tertflom). (El-Furqan, 32)

17 Tegwidu-l-Qur' iin ... str. 13-14.

18 Et-Tewba- 122.

19 El-Muzzemmil- 4.

17

TEGWlD

b) Sunnet

Drugi izvor koji govori o obavezi primjene tegwida su hadisi Mohamme­ da, a.s., i njegov sunnet. Prema vjerodostojnim predajama, Poslanik je rekao: "Učite Kur'an arapskom melodijom i tonovima. "20

Kada se uzme u obzir daje on objavljen na arapskom jeziku, onda je sas­ vim jasno da mu jedino i odgovara melodija i tonalitet dotičnog jezika. U tom smislu nisu dozvoljeni niti mogući bilo kakvi muzički uticaji, niti se učenje može podvesti pod bilo koji žanr u muzici.

S druge strane, Mohammed, a.s., je naučio ashabe primjeni pravila tegwidske znanosti, a oni su to svoje znanje prenosili na mlađu generaciju.· U predajama se navodi da je 'Abdullah ibn. Mes 'ud čuo nekog čovjeka koji je učeći Kur'an, a.š., u riječi lil-fuqara'i21 ispustio dužinu el-mute~~il, pa gaje up­ ozorio, rekavši mu: "Allahov poslanik nas nije učio da tako izgovaramo dužine vokala." Potom je 'Abdullah ibn. Mes'iid proučio ajet u kome se nalazi naved­ ena riječ, primjenjujući pravilo o produžavanju vokala. Dakle, u ovom drugom izvoru imamo kao argument i Poslanikove riječi, a i njegovu praksu.

e) Igmi' (idžma)

Treći izvor, prema kome je obavezno primjenjivati pravila tegwidske znanosti, je Igma'. To znači da su svi islamski mislioci suglasni da se Kur'an, a.š., mora učiti onako kako je objavljen, tj. tertilom. Ovaj termin podrazumijeva obavezu primjene pravila tegwida.22

Početnici u učenju, naročito u prvoj fazi obrazovanja iz ove oblasti, mo­ raju imati mentora koji će ih praktično uvježbavati primjeni tegwidskih pravila. Samo na ovaj način, potom svakodnevnom vježbom i samodisciplinom, početno znanje iz ove znanosti može se savladati i za kraće vrijeme. Da bi se dostigao visok stepen u učenju Kur'ana, a.š., pored studioznog i dugotrajnog izučavanja tegwida, potrebno je baviti se i ostalim islamskim disciplinama.

Najvrednije je ono učenje u kome učestvuju: jezik, razum i srce. Je­ zik čuva ispravnost glasova, razum tumači njihova značenja, a srce čuva njihove upute, savjete i opomene. Dakle, jezik izgovara, razum spoznaje, a srce pouke prima. 23

20 Tegwid čuva kur'iinsku (objavljenu) melodiju (tengim) od uticaja bilo kojeg žanra u muzici, na bilo kojem pros­ toru, i u bilo kojem vremenu. U tom smislu treba shvatiti preporuku u navedenom hadisu.

21 Et-Tewba - 60.

22 Tegwldu-l-Qur'iin ... str. 15-17.

23J:Iusni Šeyb 'U1miin, lfaqqu-t-tiliiwe 'alii riwiiyeti ljaJ~ 'an 'A~im we Qiilun we Werš we-d-Duri, Aman, 1990., str.23.

18

UVOD

Kur'an, a.š., se može učiti i brže i sporije. Tempo se mora prilagoditi pre­ ma vlastitim izgovornim mogućnostima i glasovnim sposobnostima. U tom smislu, tegwid se dijeli na:

a) TERTIL, polagahno recitiranje (učenje),

b) I:IADR, brzo recitiranje (učenje) i

e) TEDWIR, odmjereno recitiranje (učenje).24

Iz dosadašnjeg uvodnog izlaganja može se zaključiti sljedeće:

l) Kao egzaktna znanost, tegwid izučava zakonitosti i metode pravilnog učenja Kur'ana, a.š. Qira' et je sposobnost i vještina praktične realizacije tih normi, a kvalitet njihove primjene zavisi od odgovornosti i glasovno­ izgovornih sposobnosti svakog pojedinca. U toku učenja i obučavanja, najefi­ kasnija je auditivno-vizuelna metoda.

2) Izučavati ovu znanost je farqi kifiye, tj. kolektivna obaveza svake ge­ neracije muslimana.

3) Praktična primjena tegwida (tertila) je farqi 'ayn, a to znači, individu­ alna dužnost i odgovornost svakog pojedinca bez obzira, da li učio jedan ili više ajeta, ili cijeli Kur'an, a.š.

24 Leksikon islama, o.c., str. 601.

19

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

j

IMAM 'Afj/M l NJEGOV RAWIYA f!AFfj

n

IMAM 'A~IM I NJEGOV RAWIYA l;IAF~

Od sedam mutewatir (potpuno vjerodostojnih) verzija učenja Kur'ana, a.š., u svijetu se praktično primjenjuju samo četiri verzije. Većina muslimana u svijetu, među kojima smo i mi sa ovih područja, uče Kur'an, a.š., prema verziji imama 'A~ima i predaji njegovog učenika i rawiye (prenosi oca) I:Iaf~a. U jed­ nom dijelu Sjeverne Mrike, muslimani slijede qira'et (verziju) imama Nafi'a El-Medeniya i riwayet njegovih učenika Qaliina i Werša. U pojedinim dijelovi­ ma Sudana i Jemena, Kur'an, a. š., ~ uči po Ebii 'Amrovoj verziji koju prenosi Ed-Diirt.25

l) Imam 'A~im b. Ebi En-Negiid

U qira'etu Kur'ana, a.š., naš imam je Ebii Bekr 'A~im b. Ebi En-Negiid El-Esedi. U izvorima se ne navodi mjesto i godina njegovog rođenja. Zna se da je živio u Kuti, a preselio je na Ahiret 127. g. po Higri. ·A~im pripada genera­ ciji tabi'ina. Naš imam je svojevremeno u široj regiji bio jedan od najboljih poznavalaca arapskog jezika, tegwida i drugih islamskih znanosti, a osim toga, imao je i lijep glas. Slovio je kao najbolji qariya svog vremena. Ebu-Ishaq Es­ Sebi'i je za njega rekao: "Nisam čuo nikoga da tako dobro uči Kur'iin, a.š., kao 'A~im."

Učitelj našeg imama je bio Zurr b. I:Iubeyš, a njegova verzija učenja se vezuje za 'Abdullah ibn Mes 'uda koji je učio pred Allahovim poslanikom.

·A~im je bio učenik i Ebii 'Abdu-r-RaQ.mana 'Abdullah b. I:Iabiba Es­ Sulemiya, koji je bio učitelj Poslanikovih unuka Hasana i Husejna. 'Abdu-r­ RaQ.manova verzija učenja vezuje se za H. Aliju, r.a., a on je naučio učiti · Kur'an, a. š., od Muhammeda, a. s.

Imam 'Asim je imao mnogo učenika i prenosilaca svog qira'eta (verzije), a najpoznatiji su: Š u 'be i naš rawiya (prenosilac) l:laf~.

25 Haqqu-t-tiliiwe ... o.c., str. 13.

21

TEGWlD

2) l:laf~ b. Suleyman

Među najboljim učenicima i najpouzdanijim rawiyama imama 'A~ima bio je i EbU 'Umer b. Suleyman b. Mugire El-Bezzaz. Rođen je 90. g. u Kuti, a preselio je na Ahiret 180. g. po Higri. Za rawiyu našeg qira' eta Y aQ.ya b. Mu 'in je rekao: "Najvjerodostojnije predaje o verziji učenja imama ·A.~ima prenosi Efaf~ b. Suleyman."

l:laf~ je cijeli život učio i proučavao Kur'an, a.š., i kao jedan od najboljih qariya u tom vremenu, putovao je u Bagdad i Mekku, a imao je mnogo učenika i u rodnoj Kuti.

Širenjem Islama, sistematizacijom usmenih predaja i pojavom pisanih djela iz ove oblasti, naredne generacije su savjesno i odgovorno preuzele oba­ vezu da uče i izučavaju K ur' an, a.š. Prema tome, povijesna predaja našeg qira'eta koji se vezuje za imama 'A~ima, iz~leda ovako:

l:laf~- > 'A~im- > 'Abdu-r-Ral}.man b.l:labib Es-Sulemi, Zurr b.l:lubeyš El-Esedi - > 'Utman b. 'Affan, 'Aliyy b. Ehi Talib, 'Abdullah b. Mes'Ud, Ubeyy b. Ka 'b, Zeyd b. Tabit - > Mul}.ammed, a.s., kome je melek Gibril dosta­

. K,_ v dAll:;:J.. dvv26VIO ur an, a.s., o aua, z.s.

Muslimani u svijetu, osim jednog malog broja na području Afrike i Jeme­ na, primjenjuju qira'et koji se vezuje za imama ·A~ima, a ovu verziju učenja prenio je na sljedeću generaciju njegov učenik i rawiya l:laf~ b. Suleyman. S obzirom na ovu činjenicu, najviše djela iz ove oblasti, napisano je prema ovoj verziji koju i mi slijedimo u toku učenja Kur'ana, a.š.

26 a) 'Abdu-r-Ral;lmlin b. Mui)amrned b. Zenge!e,lfuggetu-1-qirii' iit, Bejrut, 1979., str. 57-59.

b) Tegwldu-1-Qur'iin ... o.c., str. 47-48.

e) Haqqu-t-tiliiwe ... str. 22.

22

IST/'Al)A I BESMELA

Ill

ISTI'AJJA I BESMELA

IZGOVARANJE ISTI'AtlE (ISTI'AZE)

Učenju K ur' ana, a.š., mora se prići ozbiljno, savjesno i odgovorno. Ta­ kav pristup podrazumijeva tjelesnu i duhovnu pripremu. U tom smislu najbolji uzor nam je Muhammed, a.s., i ashabi. 'Abdullah b. Mes'iid je smatrao da qra'et predstavlja svečan trenutak, pa je zato oblačio lijepu i svečanu odjeću prije samog učenja. Tako lijepo obučen i namirisan učio bi Kur'an, a.š., i obavljao namaz.27

Ovakav postupak 'Abdullah ibn Mes 'uda proizilazi iz njegovog stava o moralnom liku i duhovnom stanju učača. On o tome kaže: "Qariya (učač) tre­ ba da razmišlja noću dok drugi spavaju, da posti danju dok drugi jedu, da plače iz pobožnosti dok se drugi smiju, da mudro šuti dok drugi besposleno go­ vore, da skrušen bude dok su drugi nemarni, da bude sjetan i zabrinut dok se drugi bezbrižno raduju. "28

Nakon tjelesne i duhovne pripreme, neposredan uvod, znak ili signal za početak učenja su isti 'aga i besmela. Isti 'aga je dova u kojoj molimo Allaha, dž.š., za pomoć, zaštitu, spas, sigurnost i utočište od spletki i zamki prokletog šeytana. On pravi smetnje na relaciji učač-slušaoci. Isti 'aga pomaže, da uz Allahovu, dž.š., pomoć, te smetnje budu uklonjene.

Ova dova nije kur' anski ajet, pa zbog toga i ne postoji njena asolutno obavezujuća forma. 29

l) Verzije isti'i4e

Izgovaranje isti'age temelji se na Kur'anu, a.š., i sunnetu Muhammeda, a.s., Allah, dž.š., kaže:

.r;) ~~k:~•l\ ~:ill~ ·i~:·.~ 0~1 01) 11~ Kada hoćeš da učiš K ur' iin, zatraži od Allaha zaštitu od šey(iina proklet­

og. (En-NaQl- 98.)

27 Me'a-1-Qur'iini-l-kerlm, o.c., str. 87.

28 Ibid. str. 87.

29 Tegwldu-1-Qur'iin ... o.c., str. 91.

23

TEGWlD

Prenosi Nafi' b. Gubeyr b. Mut'am od svog oca da je Poslanik prije učenja Kur'ana, a. š., izgovarao isti 'agu, pa zbog toga, kaže b. Mu t'am, i ja pos­ tupam na ovaj način.

Tekst isti'age može biti i duži i kraći. U svom Giimi'u El-~ulwanl kaže: "Isti 'aga nema određenu formu koja bi bila obavezu juća, pa ko hoće neka je proširi, a ko želi da je skrati i to mu je dozvoljeno."

U Sunenu Ebii Dawiida nalazi se hadis koga prenosi Gubyer b. Mufam, a prema ovoj predaji, jedna od verzija isti 'age glasi:

Jlk:·· 11 0.- JJ~ 1;l Kao što je u ovom slučaju skraćena, ova sintagma se može i proširiti sa

jednom ili više riječi, kao na primjer u verziji30:

·r:;) ~~k:··l1 ~~l~l~l~~ 1;1 Najpoznatije verzije isti 'age su:

.r:;-:11 ~lk:·· 11 ~ ;ll~ 1;l 31. r:;) ~1k:··11 ~~~;!J~1;T

.r:;) ~~k:··l1 ~ ~~~~~~ ~~ 1;T .r:;) ~1k:··11 ~ ~~~~~~1;T

32. ~..~JI (:._. • 11 ;. ~~ .r:;) ~lk:••11 ~ ;!J~ 1;T ~w1).. ;,j :ill1 ~:··:··TJ .r:;) ~~k:·· 11 ~ ~~1;T

.r:;) ~lk:·· ll~ f-~1 ~lkLj f-fJI +~~l~~1;T • _;:J w1 Jlk:·· 11 0.- _;:J u.i1 JJ~ 1;T

33. :S;JI Jlk:··110.- :S~1 JJ~ 1;T.. ... ... .. .r:;) ~1k:··110:- ~~'.i_~::.\

Ovu posljednju verziju prenose Et-Tewri i El-Ewza'i.34

30 Ibid. str. 89-90.

31 Ibid. str. 89.

32 El-Burhiinufitegwidi-1-Qur'iin, o.c., str. 13.

33 Hfz. Ibrahim Trebinjac, Zbornik radova ITF, Sarajevo, 111982., Učenje i proučavanje Kur'ana, str. 85-86.

34Ibn. Ketir, TefsTru-1-Qur'iin, I sv., Kairo, (bez_ godine izdanja), str. IS.

24

ISTI'ApA I BESMELA

Od svih gore navedenih, prva verzija isti 'age je najodabranija, i njena forma je igma'om prihvaćena u cijelom islamskom svijetu. Prednost ovoj ver­ ziji daje se na osnovu hadisa koga bilježe: Bugari, Muslim, Ehu Dawud i En­ Nesa'i. Naime, prenosi se da je 'Ameš rekao: "Dok smo sjedili kod Alliihovog poslanika, posvađala su se dva čovjeka,pajejedan od njih grdio drugog toliko srdito da je ovaj pocrvenio od bijesa. Muhammed, a.s., reče: "Ja znam tekst, pa ako ga neko od vas izgovori, prestaće mu srdžba, a taj tekst glasi:

.r-;:.ll ~~la:~·ll 0:- ~~~;l "Molim Allaha, dž.š., da me zaštiti od šey(iina prokletog. "35

Ovu verziju isti'age prihvatili suimami u qira'etima, a isto tako i imami u fiqhu, kao što su: Šafiya, Ehu J:Ianife, AJ].rned i dr.

Ostale verzije praktično se ne primjenjuju, ili su sasvim rijetko u upotre­ bi.

2) Da li je isti'i4u obavezno učiti

U ajetu koji govori o isti'agi36, glagolfeste'i4 (zatraži zaštitu) upotrijebl­ jen je u formi imperativa. S tim u vezi nameću se dva pitanja:

a) Da li je isti'agu obavezno izgovarati (wagib) ili se ona samo prepo­ ručuje (musteQ.ab)?

b) Ako je učenje isti'age obavezno, da li se to odnosi samo na Allahovog poslanika, ili na svakog učača?

U vezi ovih pitanja i odgovora na njih, postoji veći broj različitih mišljenja, a mi, ovom prilikom, navodimo najčešća:

l) Manji broj islamskih učenjaka smatra da je obavezno (wagib) prije učenja Kur'ana, a.š., proučiti isti'agu. Ovog mišljenja su: 'Ata', E!-'fewri, Dawiid i Razi. Njima se priključuje i Ibn Sirio, s tim što on misli da je ove oba­ veze oslobođen onaj ko, bar jedanput, u životu izgovori isti 'agu. 37

Da bi argumentirali ovakav stav, spomenuti alimi ukazuju na činjenicu da je u navedenom ajetu glagol upotrijebljen u formi imperativa, odnosno, isti 'aga je naređena i Muhammedu, a.s., a i svakom drugom učaču. Ko se toga ne pridržava, taj griješi. 38

351bid. str. 15.

36 En-Nal)l- 98.

37 En-Niiri E~-~afiiqisi, Gaytu-n-nefi'i fi-1-qirii'iiti-s-seb'i, Ma\ba' Mus\afii El-J:Ialebi bi Mi~r. 1304., g. po Higri, str.l9.

381bn Ke!ir, Tefslr, sv. ill. o.c. str. 586.

25

TEGWlD

El-Mekki tvrdi da se naredba odnosi samo na AIUihovog poslanika, ali ne i na ostale učače Kur'ana, a.š.39

2) Većina islamskih učenjaka smatra da je isti'aga samo preporučena (mustel}.ab), pa zbog toga se neće počiniti grijeh ukoliko se ona izostavi. lako je u ajetu o isti 'agi glagol upotrijebljen u imperativu, on ima značenje preporuke. Analogno ovom ajetu, El-Mekki navodi slične primjere, kao što su ajeti: o l}.aggu,40 o gumi,41 o udaji i ženidbi,42 o poligamiji43 i dr., u kojima su glagoli upotrijebljeni u formi naredbe, ali imaju značenje preporuke ili mogućnosti.44

Prema tome, izgovaranje isti 'age na početku učenja se preporučuje (muste}:l.ab), ali u praksi ona se redovno uči, i ni jedan je učač ne izostavlja, niti je treba izostavljati.

3) Kada se isti 'aga uči

S obzirom da je u ajetu o isti 'agi glagol upotrijebljen u perfektu, a glasi: fe iqii qare 'te (kada proučiš), postavlja se pitanje, da li se isti 'aga izgovara na početku, ili nakon što se učenje završi?

U tom smislu postoji nekoliko mišljenja, od kojih su najčešća:

a) Naglašavajući jezički aspekt ovog pitanja, odnosno činjenicu da je glagol upotrijebljen u perfektu, nekolicina islamskih alima smatra da se isti 'aga izgovara poslije učenja Kur'ana, a.š. Ovog mišljenja su: Es-Sigistani, Ebii Hu­ reyre, Ibn Sirin i lbrahlm En-Nab-'1. Ovo su pojedinačni stavovi, i oni nemaju neku čvrstu argumentaciju.45

b) Većina islamskih učenjaka stoji na stanovištu da se isti 'aga izgovara prije učenja. Kako kaže Ebii Šamme, ovu praksu su preuzela kasnija pokoljen­ ja, od generacija iz ranijeg perioda.46

Osim toga, Kur'an, a.š., ima svoju metodologiju izlaganja, prema kojoj se glagoli u više ajeta nalaze u perfektu, ali imaju značenje sadašnje ili buduće radnje.

39 Ubeyy Mu~ammed b. Ebi Talib El-Qaysi, E1-Kešfu 'an wugiihi-1-qirii'iiti-s-seb'i we 'ilelihii we hugegihii, sv.l. Damask,1974.,str. 7.

40EI-Ma'ida- 2.

41 El-Gumu'a-10.

42En-Niir-32.

43 En-Ni sa' - 3.

44 E1-Kešfu 'an wuguhi-1-qirii'iiti-s-seb'i ... o.c. str. 8-9.

45 Ibn Ketir, Tejslr, sv. ill. o.c. str. 587.

46 Tegwldu-1-Qur'iin, o.c. str. 92.

26

komentari (0)

nema postavljenih komentara

budi prvi koji ce napisati!

ovo je samo pregled

3 prikazano na 228 str.

preuzmi dokument