Uticaj poreza na cijenu i količinu
Vidanka.Matic
Vidanka.Matic21 June 2016

Uticaj poreza na cijenu i količinu

DOC (96 KB)
13 strane
1broj preuzimanja
253broj poseta
Opis
osnovi ekonomije
20 poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 strane / 13

ovo je samo pregled

3 shown on 13 pages

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 shown on 13 pages

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 shown on 13 pages

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 shown on 13 pages

preuzmi dokument

SEMINARSKI RAD

Tema: Uticaj poreza na cijenu i količinu

Predmetni profesor: Student:

Xxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxx

Broj indeksa:

xxxxxxx

Banja Luka, xxxxxxx 2016.godine

Sadržaj

Uvod 3

1. Porez 4

2. Poresko opterećenje 4

3. Elastičnost i poresko opterećenje 6

4. Elastičnost ponude na cijenu 7

5. Primjer 8

Zaključak 11

Literatura 12

Uvod

Porezi predstavljaju državne namete koji se kriste za financiranje javnih potreba, a

kojima država pokušava stimulisati ili destimulisati proizvodnju i prodaju pojedinih dobara.

Porez može biti određen na dva načina i to u apsolutnom i relativnom iznosu. Porez

određen u apsolutnom iznosu naziva se količinski porez i definiše koliki se novčani iznos

treba platiti na ime poreza za svaku jedinicu prodanog ili kupljenog dobra. Porez određen u

relativnom iznosu naziva se vrijednosni ili ad valorem porez i definiše koliki se postotni

iznos mora platiti na ime poreza na prodanu ili kupljenu vrijednost.

Pošto na svakom tržištu postoji određeni porez možemo razmatrati cijenu koju plaća

kupac i cijenu koju prima prodavatelj. Razliku između tih cijena predstavlja porez.

U ovom seminarskom radu biće riječi o uticaju poreza na cijenu I količinu

1. Porezi

Porezi jesu jedan od načina prikupljanja javnih prihoda. Osnovna svrha ubiranja

poreza je finansiranje budžeta i propisanih nadležnosti države i njenih jedinica. Porezi su

najvažniji izvor budžeta i bez njih država ne bi mogla da funkcioniše i finansira javna dobra i zajedničke potrebe, kao što su odbrana, zaštita svojine i prava građana, javni red i mir,

obrazovanje, zdravstvo, infrastruktura i slično.

Pored glavnog cilja, drugi ciljevi oporezivanja su:1

a) reditribucija dohotka ili imovine, gdje se neki građani opterećuju porezom više, a

drugi manje,

b) destimulisanje neželjenog ponašanja,

c) ugradnja stabilizatora ukupnog dohotka zemlje kroz progresivno oporezivanje, kako

vjeruju neki ekonomisti.

Važna osobina pojedinih poreza je vrsta poreske stope. Ona može biti proporcionalna,

kada stopa ostaje ista bez obzira na rast dohotka, progresivna, kada stopa raste sa

povećanjem dohotka, i regresivna, kada se stopa smanjuje sa povećanjem dohotka.

Osnovna podjela poreza je na neposredne i posredne. Neposredni porezi su oni koje

plaćaju poreski obveznici koji ih i snose, dok se kod posrednih poreza unaprijed zna da će ih poreski obveznik prebaciti na nekog drugog. Podjela je ipak nepotpuna i nejasna, budući da

postoji prevaljivanje i neposrednih poreza, pa nije uvijek jasno ko ih snosi.

2. Poresko opterećenje

1 Veselinović P., “Ekonomija”, Beograd 2009.

Poresko opterećenje je način na koji se teret poreza dijeli među učesnicima,

prodavcima i kupcima. Porezi destimulišu tržišnu aktivnost.

Kad se oporezuje neko dobro prodata količina tog dobra je u novoj ravnoteži manja.

Kupci i prodavci zajednički snose poresko opterećenje.

Grafik 1. Uticaj poreza nametnutog kupcima na tržišne ishode

Grafik 2. Uticaj poreza nametnutog prodavcima na tržišne ishode

3. Elastičnost i poresko opterećenje

Kada je ponuda elastičnija od tražnje, porez pada većim dijelom na teret potrošača.

Grafik 3. Ponuda elastična, tražnja neelastična

Kada je tražnja elastičnija od ponude, porez pada većim dijelom na teret

proizvođača.2

Grafik 4. Tražnja elastična, ponuda neelastična

2 Dr Sveto P.," Makroekonomska politika ", Beograd, 1995 .

4. Elastičnost ponude na cijenu

Ekonomisti definišu elastičnost ponude na cijenu kao odgovor količine dobra koja se

nudi na njegovu tržišnu cijenu. Tačnije, elastičnost ponude na cijenu mjeri postotnu promjenu ponuđene količine podijeljenu postotnom promjenom cijene. Ponuda je elastična

ili neelastična zavisno o tome je li postotna promjena količine veća ili manja od postotne

promjene cijene. U graničnom slučaju jedinične elastičnosti, u kojemu je elastičnost ponude

na cijenu jednaka 1, postotno povećanje ponuđene količine potpuno je jednako postotnom

povećanju cijene. Posebni slučajevi elastičnosti ponude su savršeno elastična i savršeno

neelastična ponuda.3

Savršeno elastična ponuda je ona kod koje i najmanja promjena cijena uzrokuje beskonačno veliki porast ponude.

Savršeno neelastična ponuda je ona kod koje nuđena količina ne reagira na promjene

cijena.

Glavni faktori koji utiču na elastičnost ponude je: lakoća kojom se može

povećati proizvodnja u industriji (mobilnost proizvodnih faktora).

Vremensko razdoblje je još jedan važan faktor elastičnosti ponude. Dana promjena

cijene ima veći uticaj na ponuđenu količinu kad se vrijeme da ponuđači odgovore povećava.

Rasprostiranje poreza određuje se uticajem na cijene i količine u ravnoteži ponude

i potražnje. Porez će pretežno pasti na potrošače ili na proizvođače zavisno od elativnim

elastičnostima potražnje i ponude. Porez se svaljuje više na potrošače ako je potražnja

neelastična u odnosu na ponudu. Porez se svaljuje više na proizvođače ako je ponuda

relativno neelastičnija od potražnje.

Države se povremeno upliću u tokove konkurencijskih tržišta postavljanjem

maksimalnih plafona ili minimalnih podova na cijene. U takvim okolnostima, ponuđena

3 M.Sekulović, D.Kitanović, S. Cvetković, “Makroekonomija”, Zavod za udžbenike i

nastavna sredstva, Begrad, 1997.

količina ne treba više biti jednaka traženoj količini. Plafoni dovode do viška ponude dok

podovi dovode do viška potražnje. Javljaju se iskrivljenosti i neefikasnosti. Dok god se ne

otklone nesuglasice između ponude i potražnje formalnom alokacijom ili racioniranjem

pomoću bonova, može doći do nereda i crnih tržišta.

5. Primjer:

Odredite iznos poreza i ukupne prodajne cijene ako se promet oporezuje količinskim

porezom u iznosu od 5 KM po komadu.

Cijena Porez Prodajna cijena

30 5 35

50 5 55

100 5 105

200 5 205

Kolika bi bila prodajna cijena da se porez određuje kao postotak vrijednosti u iznosu

od 10%?

Cijena Porez Prodajna cijena

30 3 33

50 5 55

100 10 110

200 20 220

Zaključak

Porezi su najvažniji izvor budžeta i bez njih država ne bi mogla da funkcioniše i

finansira javna dobra i zajedničke potrebe, kao što su odbrana, zaštita svojine i prava građana, javni red i mir, obrazovanje, zdravstvo, infrastruktura i slično.

Iz svega predhodno navedenog možemo zaključiti da porezi povećavaju cijenu koju

plaća kupac i snižavaju cijenu koju primaju prodavci, te u skladu s tim govorimo o

negativnom efektu poreza.

Postoje i pozitivni efekti poreza koji prije svega imaju pozitivan uticaj na državni

proračun i to u većoj mjeri nego što imaju negativan utjecaj na kupčevu i proizvođačevu cijenu.

Literatura

1. Dr Sveto P.," Makroekonomska politika ", Beograd, 1995 .

2. M.Sekulović, D.Kitanović, S. Cvetković, “Makroekonomija”, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Begrad, 1997.

3. Veselinović P., “Ekonomija”, Beograd 2009.

komentari (0)

nema postavljenih komentara

budi prvi koji ce napisati!

ovo je samo pregled

3 shown on 13 pages

preuzmi dokument