Zastita mora-Vezbe-Ekologija i zastita zivotne sredine-Biologija, Vežbe' predlog Ekologija i zaštita zivotne sredine
house.m.d
house.m.d30 September 2013

Zastita mora-Vezbe-Ekologija i zastita zivotne sredine-Biologija, Vežbe' predlog Ekologija i zaštita zivotne sredine

PDF (170 KB)
22 strane
731broj poseta
Opis
laboratorijske vezbe,Vezbe,Ekologija i zastita zivotne sredine,Biologija,Zastita mora
20 poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 strane / 22

ovo je samo pregled

3 shown on 22 pages

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 shown on 22 pages

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 shown on 22 pages

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 shown on 22 pages

preuzmi dokument
Microsoft PowerPoint - Vježba 17. Zaıtita mora.ppt

1

9MHåED=DãWLWDPRUD

Me unarodne konvencije o zaštiti mora

ƒ O zaštiti morskog okoliša od RQHþLãüHQMDGRQLMHWRMHSUHNRRSüLKL regionalnih me unarodnih konvencija RGNRMLKYHüLQDREYH]XMH5HSXEOLNX Hrvatsku.

2

Me unarodne konvencije o zaštiti mora

ƒ Neke cjelovito i sustavno ure uju pitanje ]DãWLWHLRþXYDQMHPRUVNRJRNROLãD

ƒ 'UXJHVXMHGQLPVYRMLPGLMHORPSRVYHüHQH ]DãWLWLXNOMXþXMXüLLUHSUHVLYQHPMHUHX VOXþDMXRQHþLãüHQMD

Konvencija o otvorenome moru

ƒ äHQHYD ƒ Konvencija predstavlja jedinstveni

me unarodni skup pravnih pravila sa ciljem RþXYDQMDPRUVNRJRNROLãD

3

Konvencija o otvorenome moru

ƒ Obra XMHVDPRRQHþLãüHQMHQDIWRPL RQHþLãüHQMHVEURGRYD

ƒ 1HUHJXOLUDRSDVQRVWLRGLVWUDåLYDQMD EXãHQMDSRGPRUVNLKOHåLãWDQDIWHLRSDVQRVW RGQDIWRYRGDLDNRWRSUHGVWDYOMDYHüX RSDVQRVWQHJRL]YRULRQHþLãüHQMDNRML SRWMHþXVEURGRYD

Me unarodna konvencija o intervenciji QDRWYRUHQRPPRUXXVOXþDMXQH]JRGH NRMDX]URNXMHLOLELPRJODSURX]URþLWL RQHþLãüHQMHQDIWRP Bruxelles, 1969.) ƒ Konvencija se odnosi samo na ulja, sirovu

naftu, gorivo ulje, dizel ulje i mazivo ulje, pa je 1973. donesen Protokol o intervenciji QDRWYRUHQRPHPRUX QDSXþLQL XVOXþDMX RQHþLãüHQMDLGUXJLPWYDULPDNRMDQLVXXOMD WHWYDULãWHWQD]DOMXGVNR]GUDYOMHLåLYRWQD moru.

4

.RQYHQFLMDRVSUHþDYDQMXRQHþLãüHQMD mora izbacivanjem (potapanjem) otpadaka i drugih tvari (London, 1972.)

ƒ Konvencija zabranjuje potapanje otpadaka NRMLVHNYDOLILFLUDMXNDRRQHþLãüLYDþL

ƒ U tzv. crnom popisu VDGUåDQHVXYUOR opasne tvari za morski okoliš pa je njihovo potapanje u potpunosti zabranjeno.

ƒ Sivi popis nabraja tvari koje valja potapati uz posebne mjere opreza.

3RVWRMDQHSODVWLþQH tvari

BakarKadmij

OlovoäLYDLåLYLQLVSRMHYL

ArsenOrganohalogeni spojevi

SIVI POPISCRNI POPIS

5

Me unarodna konvencija RVSUHþDYDQMXRQHþLãüHQMDPRUD s brodova (London, 1973.)

ƒ Daje cjelovit i jedinstven me unarodni akt o VSUHþDYDQMXRQHþLãüHQMDPRUVNRJRNROLãDV brodova.

ƒ Nastoji preventivno eliminirati namjerno ili VOXþDMQRRQHþLãüHQMHPRUVNRJRNROLãDV brodova svim štetnim tvarima za ljude i GUXJDåLYDELüDNDRLERJDWVWYDPRUD

Me unarodna konvencija RVSUHþDYDQMXRQHþLãüHQMDPRUD s brodova (London, 1973.)

ƒ .RQYHQFLMRPVHåHOLVX]ELWLRQHþLãüHQMH morskog okoliša – naftom, – ãWHWQLPWHNXüLPWYDULPDNRMHVHSUHYR]HX

rasutom stanju, – štetnim tvarima koje se prevoze morem

upakirane, – fekalijama – LVPHüHPVEURGRYD

6

Konvencija UN o pravu mora (1982.)

ƒ 6DGUåLRGUHGEHR]DãWLWLLRþXYDQMXPRUVNRJ okoliša.

ƒ Daje najcjelovitiji i najobuhvatniji sustav SUDYQLKQRUPLRVSUHþDYDQMXVPDQMHQMXL QDG]LUDQMXRQHþLãüHQMDPRUDPRUVNRJGQDL obale.

ƒ Naziva se i SRYHOMRPR]DãWLWLLRþXYDQMX morskog okoliša.

Konvencija UN o pravu mora (1982.)

ƒ Antipolucijske norme konvencije predstavljaju minimum prava i obveza, tj. pravni okvir nacionalnih propisa o zaštiti i RþXYDQMX

ƒ 2YGMHMHSRSUYLSXWVDGUåDQDREYH]DVYDNHGUåDYHGDãWLWLLRþXYDPRUVNLRNROLã ƒ 1HGRVWDMHUHJXOLUDQMHSUDYDLGXåQRVWLSREROMãDYDQMDLXQDSUH LYDQMDPRUVNRJ

okoliša koje su date u nekim drugim konvencijama.

7

Konvencija UN o pravu mora (1982.)

ƒ 8VNODGXVGXåQRãüX]DãWLWHLRþXYDQMDPRUVNRJRNROLãDGUåDYHLPDMXVXYHUHQR pravo iskorištavanja svojih prirodnih bogatstava.

ƒ Ova odredba otvara pitanje dvostrukog standarda (jedan pravni standard REYH]DX]DãWLWLLRþXYDQMXPRUVNRJ okoliša za visoko razvijene zemlje, a jedan za zemlje u razvoju).

Konvencija UN o pravu mora (1982.)

ƒ 1LåLVWDQGDUG]HPOMHXUD]YRMXSURL]OD]LL] njihove odgovornosti za sadašnje stanje okoliša, koja je s obzirom na njihove PRJXüQRVWLLSRWUHEH]DQHPDULYDXRGQRVX na visoko razvijene zemlje.

ƒ .RQYHQFLMDQDODåHGUåDYDPDGDSRGX]PX VYHSRWUHEQHPMHUHVDVYUKRPVSUHþDYDQMD VPDQMHQMDLQDG]LUDQMDRQHþLãüHQMDPRUVNRJ okoliša iz bilo kojeg izvora.

8

Konvencija UN o pravu mora (1982.) ƒ 7HPMHUHREXKYDüDMXVPDQMHQMH

ispuštanja otrovnih, štetnih ili škodljivih tvari – iz ishodišta na kopnu – prilikom potapljanjaLOLVEURGRYD – iz zraka ili zrakom – s ure aja i naprava koje se upotrebljavaju za LVWUDåLYDQMHLLVNRULãWDYDQMHSULURGQLK

bogatstava morskog dna i podzemlja – iz ure aja i naprava koje su u pogonu u

morskom okolišu.

Ostale me unarodne konvencije o zaštiti mora

.RQYHQFLMDRRGJRYRUQRVWLSUHPDWUHüLPD na polju nuklearne energije (Pariz, 1962.) Me unarodna konvencija o gra anskoj RGJRYRUQRVWL]DãWHWXSURX]URþHQX RQHþLãüHQMHPQDIWRP XJOMLNRYRGLFLPD  (Bruxelles, 1969.) Me unarodna konvencija o osnivanju Me unarodnog fonda za naknadu štete SURX]URþHQHRQHþLãüHQMHPQDIWRP (ugljikovodicima) (Bruxelles, 1971.)

9

Ostale me unarodne konvencije o zaštiti mora

Konvencija o gra anskoj odgovornosti za pomorski prijevoz nuklearnih tvari (Bruxelles, 1971.) Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora RGRQHþLãüHQMD %DUFHORQD Me unarodna konvencija o spašavanju (London, 1989.) Me unarodna konvencija o pripravnosti, akciji LVXUDGQML]DVOXþDMRQHþLãüHQMD uljem (London, 1990.)

Ostale me unarodne konvencije o zaštiti mora

Me unarodna konvencija o odgovornosti i naknadi štete u svezi s prijevozom opasnih i štetnih tvari morem (HNS konvencija) (London, 1996.) Me unarodna konvencija o zaštiti ljudskog åLYRWDQDPRUX 62/$6NRQYHQFLMD Me unarodni kodeks o sigurnom upravljanju (ISM).

10

1DFLRQDOQLL]YRUL]DãWLWHLRþXYDQMD morskog okoliša

ƒ =DãWLWDLRþXYDQMH-DGUDQD RVLPãWRMH regulirana me unarodnim konvencijama i ugovorima) regulirana je i nacionalnim propisima koji zajedno s me unarodnim L]YRULPDWYRUHYDåQXEUDQXQMHJRYRPRSüHPGHYDVWLUDQMX

ƒ ýLQMHQLFDGDVXSRND]DWHOMLRQHþLãüHQMD sve više prisutni ukazuje na potrebu intenziviranja mjera zaštite i njihovog XþLQNRYLWRJSURYR HQMD

Zakon o zaštiti okoliša

ƒ Zakon o zaštiti okoliša regulira razna LVKRGLãWDRQHþLãüHQMDXSULURGL

ƒ 6DGUåLSURSLVHRVSUMHþDYDQMXLVX]ELMDQMX RQHþLãüHQMDXFLOMXãWHWQLKSRVOMHGLFDDOLL propise o gra anskoj odgovornosti.

11

Pomorski zakonik Republike Hrvatske

ƒ 2YDM]DNRQLNVDGUåLSURSLVHR – VSUHþDYDQMXRQHþLãüHQMD – VX]ELMDQMXLXEODåDYDQMXSRVOMHGLFDRQHþLãüHQMD – propise represivne naravi te – propise o gra anskoj odgovornosti i naknadi ãWHWHXVOXþDMXRQHþLãüHQMD

Plan intervencije kod iznenadnog RQHþLãüHQMDPRUDX5HSXEOLFL+UYDWVNRM ƒ 2YGMHVHGDMHVSHFLMDOL]LUDQLSRSLVNRMLVDGUåL

odredbe o: – VSUMHþDYDQMXRQHþLãüHQMDRGQRVQRVPDQMHQMX

šteta u morskom okolišu od iznenadnog izljeva XOMD QDIWHWHNXüHJJRULYDLWG  – smjese ulja, – ispuštanja štetnih tvari i – izvanrednih doga anja u moru, tj. prirodnih

pojava koje nastaju uslijed prekomjernog rasta odre enih organizama u moru kao što su alge, meduze i sl.

12

Pravilnik o obavljanju inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe s dodacima

ƒ 2YDMSUDYLOQLNSUHGVWDYOMDRSüHQLWSURSLVR ]DãWLWLLVSUHþDYDQMXRQHþLãüHQMDRGRVRELWR ãWHWQLKLãNRGOMLYLKWYDULVGRPDüLKLVWUDQLK EURGRYDLEURGLFDSOXWDMXüLKREMHNDWD cjevovoda i spojnica za rukovanje brodom.

Zakon o morskim lukama

ƒ =DNRQRPRUVNLPOXNDPDMHRSüHQLWSURSLV NRMLVDGUåLRGUHGEHRVSUMHþDYDQMX RQHþLãüHQMDPRUDXOXNDPDUD]QLPãWHWQLP WYDULPDLWDORåHQMHPRWSDGDNDNRMLPDVH zatrpava luka.

ƒ 6DGUåLLRGUHGEHUHSUHVLYQHQDUDYL SULPMHULFHþLãüHQMHOXNHQDWHUHWLWURãDN odgovorne osobe.

13

Problem balastnih voda

ƒ Pojam balastnih voda prvi put se VXVUHüH prije ~150 godina kada je izgra en prvi brod s dvostrukim dnom.

ƒ One VOXåH za poboljšanje stabilnosti broda, a samim time L]DSRYHüDQMH sigurnosti plovidbe.

Problem balastnih voda

ƒ Prije SRþHWND uporabe balastnih voda rabio se kruti balast (nepotreban, suvišan teret na brodu za RGUåDYDQMH UDYQRWHåH ili stabilnosti), kao što su cement ili olovo koji se i danas koristi na manjim plovilima.

ƒ Balastne vode koriste svi YHüL brodovi jer bez njih ne bi bilo PRJXüH sigurno ploviti, a ispumpavaju se u utovarnoj luci kada njihovu ulogu preuzima teret kojeg brod prevozi.

14

Problem balastnih voda

ƒ 2YLVQRRQDPMHQLEURGDSRVWRMHUD]OLþLWH izvedbe za smještaj balastnih voda.

ƒ Osnovna izvedba je kod svih brodova ista, balastne vode su smještene u tankovima odvojenog balasta.

ƒ Ti tankovi se nalaze X]ERþQHVWUDQLFH broda, a kod tankera nove generacije koji imaju dvostruku oplatu mogu se nalaziti i ispod tankova tereta.

Problem balastnih voda

ƒ Kapacitet tankova odvojenog balasta mora biti odre en da brod smije sigurno ploviti s EDODVWRPEH]SRPRüLXSRWUHEHWDQNRYDLOL skladišta tereta za vodeni balast, kako to QDODåXSURSLVL

15

Utjecaj balastnih voda na HNRORãNXUDYQRWHåXPRUD ƒ 3UHQRãHQMHPEDODVWQLKYRGDL]UD]OLþLWLK

mora ili voda te njihovim ispumpavanjem SUHQRVHVHLUD]OLþLWLREOLFLåLYRWLQMVNRJ svijeta.

ƒ 1DWDMQDþLQVHUHPHWLSULURGQDUDYQRWHåD vode gdje je balastna voda ispuštena.

Utjecaj balastnih voda na HNRORãNXUDYQRWHåXPRUD

ƒ Uzimanjem morske vode uzimaju se i lokalni åLYRWQLREOLFL

ƒ 0QRJLRGQMLKSUHåLYOMDYDMXXEURGXVYHGRN se ne ispumpaju nazad u more.

ƒ Taj je problem otkriven još 1903. godine kada se azijska fitoplatonska alga Caulerpa pojavila u Sjevernom moru.

ƒ 1MHJRYYHOLNLQHJDWLYQLXþLQDNQLMHVHXRþDYDR VYHGDNDVQLKJRGLQDSURãORJVWROMHüD

16

Utjecaj balastnih voda na HNRORãNXUDYQRWHåXPRUD ƒ Balastnih voda se po brodu ukrca od QHNROLNRWLVXüDOLWDUDGRYLãHRG WRQDRYLVQRRYHOLþLQLLQDPMHQLSORYLOD

ƒ Procjenjuje se da EURMåLYRWLQMDLELOMNL prenesenih u balastnim vodama iznosi oko 3 000 vrsta dnevno.

Utjecaj balastnih voda na HNRORãNXUDYQRWHåXPRUD

ƒ Procjene govore o mnogim milijardama tona balastnih voda prevezenih godišnje.

ƒ =DKYDOMXMXüLEDODVWQLPYRGDPDXSURãORP VWROMHüXGRãORMHGRLQYD]LMHVWUDQLKYUVWDX VMHYHUQRDPHULþND9HOLNDMH]HUDQDNRQ otvaranja Kanala svetog Lovrijenca 1959. godine.

ƒ Do 1996. godine identificirano je više od 130 stranih vrsta.

17

0RJXüQRVWLWHKQLþNLKUMHãHQMD problema balastnih voda

ƒ -HGDQRGQDMHILNDVQLMLKQDþLQDNRMLELVSULMHþLR ãLUHQMHQHåHOMHQLKRUJDQL]DPDELRELGDVH zabrani ispuštanje balastnih voda u lukama.

ƒ 8WRPVOXþDMXEDODVWQHYRGHELVHispumpavale u posebne balastne tenkove smještene u lukama ili pokraj njih.

ƒ 7DRSFLMDXNOMXþXMHfiltriranje te terminalni, kemijski i radijacijski tretman balastnih voda NDNRELVHXQLãWLOLVYLåLYLRUJDQL]PL

0RJXüQRVWLWHKQLþNLKUMHãHQMD problema balastnih voda

ƒ Problem tog rješenja je VNXSRüDL]YHGEH i nedostatak prostora za izgradnju balastnih WDQNRYDXYHüSRVWRMHüLPOXNDPD

ƒ Takva postrojenja mogla bi biti instalirana i na brodovima, ali to je još skuplja opcija.

18

0RJXüQRVWLWHKQLþNLKUMHãHQMD problema balastnih voda

ƒ 1HNLDPHULþNLVWUXþQMDFLSUHGODåX]DPMHQX balastnih voda na otvorenom oceanu gdje MHPDQMHPRUVNRJåLYRWDLJGMHüHVWUDQLSULREDOQLRUJDQL]PLWHãNRSUHåLYMHWL

ƒ ,VWRWDNRRUJDQL]PLVRFHDQVNHSXþLQHQH mogu opstati u priobalnim uvjetima.

ƒ Manjkavost tih prijedloga je što se ne nalazi rješenje u uvjetima plovidbe u malim i zatvorenim morima (npr. putovanje broda iz Venecije za Rijeku)

0RJXüQRVWLWHKQLþNLKUMHãHQMD problema balastnih voda ƒ 6OLþQRUMHãHQMHNRULVWLVHX$XVWUDOLMLJGMH

brodovi na putovanju za Australiju moraju promijeniti balastne vode u oceanu, a mjesto vode prije ispumpavanja lako je PRJXüHSURYMHULWLGDOLMH]DPMHQDEDODVWQLK YRGDVWYDUQRLXþLQMHQD

19

7HKQLþNDREUDGDEDODVWQLK voda ƒ Jedna od metoda obrade balastnih voda je

toplinska obrada NRMDVHþLQLYUOR SULKYDWOMLYRPMHURPRJXüXMHLVNRULãWDYDQMH otpadne energije za hla enje dizelskih motora.

ƒ Poznati su sustavi za obradu koji se zasnivaju na cirkulaciji u otvorenom i zatvorenom krugu.

7HKQLþNDREUDGDEDODVWQLKYRGD ƒ Toplinska obrada u zatvorenom krugu

cirkulacije podrazumijeva ne ispuštanje balasta, odnosno potpunu obradu vode uzete u luci polaska.

ƒ 2EUDGDX]DWYRUHQRPNUXJXFLUNXODFLMHPRåH biti izvedena po biološkim kriterijima kratkog i srednjeg izlaganja organizama.

ƒ Obrada balastnih voda cirkulacijom u otvorenom krugu zasniva se na ispiranju balastnih voda (dilution) koje je potpomognuto zagrijavanjem.

20

Obrada balastnih voda UV-]UDþHQMHP ozonom, vodikovim peroksidom, biocidima i filtracijom

ƒ Ovo su više su teoretska rješenja jer još nije na HQRSWLPDOQLRPMHUQDMXþLQNRYLWLMHPHWRGHYHOLþLQHSRVWURMHQMDSRWURãQMHHQHUJLMHWHSRþHWQHFLMHQHXJUDGQMHLWURãNRYDSRJRQDLRGUåDYDQMD

ƒ Radi izbjegavanja štetnih posljedica pri ispuštanju tretirane vode potrebno je SRVHEQXSR]RUQRVWREUDWLWLXVOXþDMXL]ERUD kemijske obrade.

8WMHFDMSURMHNWD'UXåED-AdriaQD zaga enje Jadranskog mora balastnim vodama ƒ 3URMHNW³'UXåED-Adria´]DSRþLQMH

davanjem suglasnosti vlade RH za NRULãWHQMHOXNH2PLãDOMW]Y³'UXåEL- Adria”.

ƒ 3ROLWLþDULãHVWHUR]HPDOMDVX prosinca 2002. godine potpisali sporazum o transportu nafte iz Rusije QDIWRYRGLPD'UXåEDD]DWLPAdriaSUHNROXNH2PLãDOMQDVYMHWVNDWUåLãWD

21

8WMHFDMSURMHNWD'UXåED-AdriaQD zaga enje Jadranskog mora balastnim vodama

ƒ 6SR]QDMDRYLãHVWUXNRPSRYHüDQMX prometa tankera Jadranskim morem i VSR]QDYDQMHþLQMHQLFDRSRVOMHGLFDPD eventualne nezgode nekog od tankera koja bi ugrozila floru i faunu kao i gospodarski slom turizma – pokrenula je þLWDYQL]SURWHVWDLDNFLMD]D QHSULKYDüDQMHWRJSURMHNWD

8WMHFDMSURMHNWD'UXåED-AdriaQD zaga enje Jadranskog mora balastnim vodama

ƒ Tom prilikom izme u ostalog je dotaknut i problem SRYHüDQMDNROLþLQHEDODVWQLKYRGD i njihovog štetnog utjecaja na ekološku UDYQRWHåX-DGUDQVNRJPRUD

ƒ 3RSRGDFLPD/XþNHNDSHWDQLMHX5LMHFLX .YDUQHUXVHJRGLãQMHYHüYUWLRNR WDQNHUDNRMLRSVOXåXMXUDILQHULMHLOLGRYR]H naftu.

22

8WMHFDMSURMHNWD'UXåED-AdriaQD zaga enje Jadranskog mora balastnim vodama

ƒ Republika Hrvatska ima u dogovoru s ,WDOLMRPSURMHNWR]DMHGQLþNRMLQVSHNFLML svih tankera, posebno onih starijih od 15 godina.

ƒ Postoji barijera na ulazu u omišaljski ]DOMHYLVWRåHU]DLQFLGHQWQHVLWXDFLMH ƒ 7RVYHJRYRULGDVHYRGLUDþXQDR]DãWLWL

Jadrana.

3RWUHEQRMHXþLQNRYLWRSURYRGLWL zaštitu morskog okoliša radi RþXYDQMDEODJRGDWLPRUDLNXOWXUQH baštine, otoka, priobalja i atmosfere koja predstavljaju izvor hrane, mjesta za sport, rekreaciju i odmor i provedbu gospodarskih aktivnosti.

komentari (0)

nema postavljenih komentara

budi prvi koji ce napisati!

ovo je samo pregled

3 shown on 22 pages

preuzmi dokument