Zastita zivotne sredine-Vezbe-Ekologija-Biologija19, Vežbe' predlog Écologie. Univerzitet u Beogradu
house.m.d
house.m.d

Zastita zivotne sredine-Vezbe-Ekologija-Biologija19, Vežbe' predlog Écologie. Univerzitet u Beogradu

11 str.
661broj poseta
Opis
Zastita zivotne sredine,Vezbe,Ekologija,Biologija,Nastajanje otpada,Komunalni otpad, Proizvodni otpad, Posebne kategorije otpada, Gospodarenje otpadom,Prevencija nastajanja otpada,Ponovna uporaba,Reciklaža i oporaba,AŠT...
20 poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 str. / 11
ovo je samo pregled
3 prikazano na 11 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 11 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 11 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 11 str.
preuzmi dokument
Microsoft Word - VJEŽBA 19..doc

Ekologija i zaštita okoliša Vježba 19. Utjecaj prometa na zagađenje okoliša

1

19. UTJECAJ PROMETA NA ZAGAĐENJE OKOLIŠA Zaštita okoliša je postala predmetom sve većeg zanimanja i brige širom svijeta. Čist zrak i nezagađena voda postaju svakim danom sve važnija dobra, jer se njihov nedostatak sve više osjeća. Mnoge životinjske i biljne vrste naglo se prorjeđuju, a mnoge su već istrijebljene. Efekt globalnog zatopljenja i smanjivanja ozonskog omotača već su sada zabrinjavajuća pitanja. Isto tako postaje sve jasnije da je čišćenje okoliša skuplje od sprečavanja njegova zagađenja. Sve je to dovelo do toga da se problemu zaštite okoliša danas prilazi mnogo ozbiljnije i sustavnije. S druge strane, stalni gospodarski rast, živa gospodarska aktivnost, povećanje proizvodnje, prometa i potrošnje sve više zagađuje i destabilizira čovjekov okoliš i iscrpljuje obnovljive, a pogotovo neobnovljive prirodne resurse. Posljedice se uočavaju na svakom koraku: klimatske promjene (globalno zatopljenje), povećanje ozonskih rupa, kisele kiše, istrebljenje biljnih i životinjskih vrsta, stalno smanjivanje obradivog tla (zbog izgradnje prometnica - oko 20 milijuna hektara na godinu), progresivno iscrpljivanje neobnovljivih izvora energije, sve veći nedostatak pitke vode, sve veće zagađenje zraka, vode i tla itd. Kontinuirani i stabilni gospodarski rast je nešto čega se ne odriču ni najrazvijenije zemlje, a za zemlje u razvoju to je najvažnije pitanje. Bez gospodarskog rasta nema ni željenog standarda, ni zaposlenosti, i što je najvažnije, nema socijalne stabilnosti. Gospodarski rast je imperativ modernog doba. 19.1. PROMET I NJEGOV UTJECAJ NA OKOLIŠ Razvoj automobilske industrije doveo je do činjenice da je svijet danas preplavljen automobilima. Dok se ljudska populacija udvostručila od 1950. broj automobila povećao se gotovo deset puta, tako da se danas ukupna svjetska automobilska flota povećala na gotovo 500 milijuna vozila. Uvjetovan sve bržim gospodarskim rastom i razvojem, promet u svijetu i u Hrvatskoj naglo raste što se odrazilo na sve veće zauzimanje prostora, povećanje buke i vibracija, neracionalan utrošak energije, onečišćenje vode i

Ekologija i zaštita okoliša Vježba 19. Utjecaj prometa na zagađenje okoliša

2

tla te negativno djelovanje na ukupnost okoliša. Današnji su gradovi neprekidno izloženi degradaciji uslijed neslućenog razvoja automobilskog prometa. Urbanisti i prometni planeri tražili su rješenja u stvaranju velikih prometnih sustava u gradu, u gradnji gradskih autocesta, parkirališta, velikih križanja i tako pretvarali dragocjeno gradsko zemljište u veliki prometni park. Već negdje oko 1960. spoznaje se da predložena rješenja u vezi s prometom nisu dala očekivane rezultate dok se istovremeno njegov štetan i regionalni utjecaj povećavao. Promet, a posebno cestovni, zbog uporabe fosilnih goriva odgovoran je za 25% globalnih emisija ugljik (IV) oksida. Prosječan automobil godišnje ispušta toliko CO2 emisija koliko je i sam težak. Za jedan sat vožnje autocestom brzinom 130 km/h potroši se isto toliko kisika koliko jedan čovjek potroši u deset dana za disanje.1 Izgaranje fosilnih goriva proizvodi onečišćujuće tvari koje se mogu prenijeti na velike udaljenosti i škoditi ljudskom zdravlju, biljkama, životinjama i ekosustavima. Takve onečišćujuće tvari i njihovi derivati, poput troposferskog ozona i zakiseljujućih spojeva vode uništavanju ekosustava, škode usjevima i šumama, a u ljudi uzrokuju probleme dišnih organa i razne bolesti. Poznato je da se promet smatra jednim od najvažnijih uzročnika zdravstvenih tegoba povezanih s toksičnim onečišćujućim tvarima u zraku koje ugrožavaju ekosustav i ljudsko zdravlje. I drugi utjecaji uključujući buku i zauzimanje površina, uvelike pridonose poremećajima u ekosustavu. U gradovima prometna mreža čini čak i do 50% ukupne urbane mreže. Za gradnju jednog kilometra gradske autoceste, s tri prometne trake u svakom smjeru potrebno je najmanje 25 000 m2 prostora. Na tom prostoru može se sagraditi više od 60 stambenih zgrada. Od svih izvora komunalne buke u gradovima najveći postotak (80%) otpada na prometnu buku: što se negativno odražava na organizam čovjeka.2 Zbog svega navedenog u brojnim gradovima danas postoje modeli i pokušaji minimiziranja štetnog utjecaja prometa na čovjeka i okoliš. Osim usavršavanja javnog prijevoza kao okosnice prometne politike, mnogi europski gradovi pripremaju niz pratećih mjera prometne politike kao što su brojne restrikcije, te se postavljaju strogi zahtjevi prema naftnoj industriji u cilju proizvodnje čistih goriva fosilnog porijekla, bez štetnih emisija.

1 www.bicikl.hr/122002/asp/vremeplov.asp 2 isto

Ekologija i zaštita okoliša Vježba 19. Utjecaj prometa na zagađenje okoliša

3

Republika Hrvatska ima zanimljivu povijest i tradiciju, ali imaju i druge europske zemlje, tako da odgovor treba tražiti unutar onih koncepata i rješenja koja su u europskim razmjerima već dobila verifikaciju tijekom vremena koje je iza nas i koja su se pokazala uspješnim u različitim zemljama.

19.2. RAZVITAK PROMETNOG SUSTAVA Povećanje životnog standarda te prometna kultura doveli su do povećanog broja automobila koji prometne mreže ne mogu kvalitetno uslužiti. Zbog navedenog dolazi do velikih zagušenja u prometnom sustavu. Problem je nastao zbog toga što razvitak prometnih sustava nije adekvatno pratio gospodarski razvoj. U sustave javnog gradskog prijevoza nije bilo većih ulaganja te se zbog neudobnosti prijevoza (zastarjela infrastruktura i vozni park) velik dio potencijalnih korisnika služi osobnim automobilima. Adekvatnim daljnjim razvojem javnog prijevoza te razvojem prigradske željeznice, došlo bi do povećanog korištenja ovih vrsta prijevoza, te bi se smanjila upotreba osobnih automobila. Na taj način bi došlo do značajnih smanjenja gužvi u prometnom sustavu te bi se smanjio i negativan utjecaj prometa na okoliš. Stoga je vrlo bitno utjecati na korisnike sustava na smanjenu upotrebu osobnih automobila i na povećanu upotrebu javnog prijevoza čime se doprinosi stvaranju grada po mjeri čovjeka. Utjecaj prometa na suvremeno društvo je nemjerljiv. Današnja pokretljivost ljudi, roba i usluga vodi suvremeno društvo prema tzv. “mobilnom društvu”. Razvoj prometa u takvoj situaciji mora biti usklađen s načelima održivog razvitka koja su već određena na globalnoj, međunarodnoj razini. Održivi promet je promet koji ne ugrožava javno zdravlje ili eko-sustave i konzistentno zadovoljava prijevoznu potražnju kroz3 1 racionalno korištenje prirodno obnovljivih izvora energije i 2 racionalno korištenje neobnovljivih izvora. Vrlo jasan trend posljednjih desetljeća je rastuća briga za očuvanje okoliša, koji rezultira domaćim i međunarodnim ekološkim mjerama, ali i akcijama 3 Mlinarić, D., Održivi razvitak cestovne mreže Republike Hrvatske s aspekta povećanja propusne moći i sigurnosti prometa, Drugi hrvatski kongres o cestama, Knjiga I, Cavtat, 1999, str. 93.

Ekologija i zaštita okoliša Vježba 19. Utjecaj prometa na zagađenje okoliša

4

nevladinih organizacija, koje sve zajedno imaju znatan utjecaj na način poslovanja gospodarskih subjekata među kojima su i Hrvatske željeznice. Ekologija ima sljedeće glavne ciljeve:

- zaštititi ljudsko zdravlje i blagostanje, - osigurati održivost biosfere, - zaštititi i očuvati prirodne resurse.

Promet je jedno od područja u Hrvatskoj kod kojih su pokazatelji rasta, gledani kroz definiciju održivog razvitka, većim dijelom sa negativnim predznakom; sva nastojanja i poboljšanja glede smanjenja emisija štetnih tvari, povećanja kvalitete goriva, povećanja iskoristivosti goriva, čak i uvođenjem novih alternativnih goriva, blijede pred podacima o znatnom povećanju broja, snage i korištenja vozila svih vrsta, a posebice cestovnih motornih vozila. Zabrinjavajuće je povećanje korištenja osobnih vozila u odnosu na smanjenje korištenja javnih oblika prijevoza (autobusi i željeznica) koji su manje utjecajni po očuvanje okoliša. Ekološki aspekti održivog razvitka prometa prvenstveno podrazumijevaju smanjivanje nepovoljnih učinaka na okoliš. U smislu djelovanja prometnog sustava to su tri osnovna elementa:4 1. zagađivanje okoliša kroz emisiju štetnih tvari, 2. zagađivanje kroz proizvodnju otpada i 3. buka. Prema tome, osim negativnih utjecaja na okoliš, promet direktno utječe na tjelesno i mentalno zdravlje ljudi. Ovi utjecaji određuju direktnu svezu između zdravlja i sigurnosti prometa. Međuovisnost različitih elemenata zaštite od zagađenja pokazuje obvezu usklađivanja gospodarskog razvitka. Usklađen gospodarski razvitak pretpostavlja ekspertna znanja u osmišljavanju prostora iz različitih područja: zaštita okoliša, zdravstvo, energetika, financije, prometno, urbanističko i prostorno planiranje i dr. Koliko se na planu zaštite od zagađenja može učiniti, ne mijenjajući postojeću infrastrukturu prometnog sustava, pokazuje primjer intervencije u postojeću tarifnu politiku. Promjenom tarifne politike može se učiniti atraktivnijom određena grana prijevoza koja bitno manje zagađuje okoliš. Navedeno pokazuje da negativno djelovanje na okoliš može biti posljedica 4 Žagar, S., Lanović, Z.,Načela održivog razvitka hrvatskog prometnog sustava, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza Repuiblike Hrvatske, Zagreb, 1999. str. 5.

Ekologija i zaštita okoliša Vježba 19. Utjecaj prometa na zagađenje okoliša

5

individualnog djelovanja pojedinca ili zajednice pa se može govoriti o individualnoj ili zajedničkoj odgovornosti spram ekoloških elemenata. Ekološki aspekti održivog razvitka prometnogsustava objedinjuju nekoliko načela:5 1. zaštita od zagađenja, 2. zdravlje i sigurnost, 3. integrirano planiranje, 4. individualna i zajednička odgovornost, 5. iskorištavanje zemlje i dobara, 6. usklađenost gospodarskog razvitka. Koliko je danas bitno voditi računa o ekološkim aspektima pokazuje i činjenica da na svjetskoj razini motorni promet čini 20% od svih djelatnosti koje uzrokuju klimatske promjene. Geografska i klimatska raznolikost Hrvatske samo naglašava potrebu poštivanja svih načela ekološkog aspekta održivog razvitka, i ne samo u razvitku prometnog sustava. 19.3. VRSTE PROMETA Od samih početaka ljudske civilizacije čovjek je imao potrebu za putovanjem. Jednako važan bio je transport ljudi i robe. U počecima se većina prometa odvijala kopnom (cestovni) ili vodama (pomorski ili riječni promet). S razvojem ljudskog znanja i tehnologije došlo je do otkrića željeznice koja je polako počela preuzimati veliki udio prometa. Naposljetku razvio se i zračni promet. Istraživanja su pokazala da stanovnici razvijenih zapadnih zemalja u prosijeku dnevno putuju 1-1,5 sati (što uključuje 3-4 povratna putovanja, s trajanjem najdužeg putovanja između 40-50 minuta), i za to troše 10-15% osobnih prihoda, a godišnje ostvare 3 do 4 povratna putovanja izvan svog prebivališta6 5 Žagar, S., Lanović, Z.,Načela održivog razvitka hrvatskog prometnog sustava, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza Repuiblike Hrvatske, Zagreb, 1999., str. 6. 6 eskola.hfd.hr/fiz_sva_stva/maglev/

Ekologija i zaštita okoliša Vježba 19. Utjecaj prometa na zagađenje okoliša

6

19.3.1. Cestovni promet Automobilski promet imao je veliku ulogu u razvoju ljudskog društva. Prijelaz na automobilski promet utjecao je na formiranje velikih gradova (u SAD-u je korištenje automobila dovelo do urbanizacije 60% stanovništva7), međutim istraživanja su pokazala da okolinu najviše zagađuju motorna vozila i to više od 50%. U atmosferu se izbacuje velika količina ugljikovih oksida (CO i CO2), dušikovih oksida (NOx), sumporni oksid (SO2), olova i olovnih spojeva te velika količina krutih čestica, čađa i teških metala. Tako je npr. koncentracija CO na nekim križanjima u Zagrebu čak 35 mg/m3, što je za 3,5 puta više od svjetskih standarda (10 mg/m3)! Automobilski promet smanjuje kvalitetu okoline i otpadnim tvarima koje nastaju trošenjem automobilskih guma i površinskih slojeva kolnika. Velik dio prometnica, osim autocesta, nema adekvatno riješen problem odvodnje oborinskih voda. Zbog toga zagađene vode s kolničkih površina odlaze u okolno tlo te može doći do zagađenja podzemnih voda. Negativna uloga prometa ne očituje se samo emisijom štetnih plinova, već bukom i vibracijama, zauzimanjem obradivih površina i vizualnim degradiranjem prostora. 19.3.2. Vodeni promet Vodeni promet, odnosno brodovi, i druga plovila znatno utječu na kvalitetu voda i mora. U vodene ekosustave dnevno dospijevaju velike količine različitog otpada, npr. nafta i naftni derivati, različita kemijska sredstva, fekalije itd. te količine otpada izrazito se povećavaju zbog izvanrednih stanja poput havarija brodova. Upravo zbog tih problema (a zbog velikog opsega vodenog prometa) donesene su brojne međunarodne konvencije za zaštitu vodenih ekosustava. Poseban problem vodenog prometa u posljednjim godinama predstavlja problem balastnih voda.

7 eskola.hfd.hr/

Ekologija i zaštita okoliša Vježba 19. Utjecaj prometa na zagađenje okoliša

7

19.3.3. Zračni promet Intenzivan razvoj zračnog prometa je u nekim područjima doveo do opterećenja okoline do gornjih podnošljivih granica. Glede aerozagađenja najveća je polucija prvih deset minuta kod polijetanja i kod slijetanja zrakoplova. Udio civilnog zračnog prometa u odnosu na sve druge izvore procjenjuje se na oko 1%. Međutim, osim ovog direktnog zagađenja avionski promet ima dva globalna i pogubna efekta. Utječe na smanjenje ozonskog omotača oko Zemlje i time direktno povećava količinu i energiju sunčeve insolacije naročito UV spektra koji ima kancerogeno djelovanje na kožu čovjeka. Indirektni učinak je povećanje globalne radijacije na populaciji ispod ruta avionskih linija (gdje je i objektivno zabilježena viša učestalost malignoma koji ovise o sunčevoj radijaciji). Buka kao drugi značajni vid polucije sa podvostručenjem broja putnika svakih 5 godina raste za 3 dB, a kod mlaznih aviona za 8 dB. Ovoj poluciji valja dodati i vojne avione za koje su emisije uglavnom nepoznate. Način na koji zračne luke saniraju problem buke je taj da određeni zrakoplovi koji stvaraju više buke od ostalih polijeću i slijeću u zračnu luku sa one strane piste koja je udaljenija od naselja. Opasnost po okolinu od vojnih aviona koji prevoze nuklearno oružje, kemikalije ili biološka oružja nije potrebno posebno isticati. 19.3.4. Željeznički promet Utjecaj željezničkog prometa na stanje okoline manje je invanzivan i obuhvaća manje prostora od cestovnog prometa. Od otvaranja prve pruge 1825. godine razvoj klasične željezničke tehnologije rezultirao je u sve bržim, čišćim i rentabilnijim pogonskim načinima, a maksimum je postignut ostvarenjem tzv. TGV ideje. Prednosti željezničkog prometa vezane su uz manje emisije štetnih plinova (tablica 1.) u usporedbi s drugim prometnim sredstvima. Jedna od rijeđe spominjanih prednosti željeznice je niska potrošnja prostora . tlo je osnova života na Zemlji, a odlika je željeznice da malo «troši» prostor. Dvokolosiječna pruga zauzima prostor širok oko 15 metara, a u jednome satu njome je moguće provesti isti broj ljudi i tereta kao autocestom od 16 trakova širokom 122 metra.

Ekologija i zaštita okoliša Vježba 19. Utjecaj prometa na zagađenje okoliša

8

Zaštiti od buke u zemljama članicama EU pridaje se vrlo velika pozornost, prije svega radi postizanja kakvoće življenja i radi zaštite ljudskog zdravlja. Više od 80% buke iz komunalnih izvora otpada na buku što je stvaraju prijevozna sredstva u prometu. Od toga 18% otpada na tračnička vozila, 50% na cestovna vozila i 13% na zrakoplove. Željeznički prijevoz stvara manje buke nego cestovni ili zračni promet. Kod prijevoza iste količine tereta i istoga broja putnika željeznički promet u prosijeku stvara od 25 do 50% manje buke.8 Tablica 1. Emisije štetnih plinova.

Putnički prijevoz Teretni prijevoz

Prometna grana Emisija štetnih

plinova (g/putnik/km) Emisija štetnih plinova

(g/tona tereta/km) CO2 NOx CO2 NOx

Željeznički promet 3 0,01 2,8 0,004 Cestovni promet 87 0,48 53,0 0.700

Zračni promet 243 1,63 - - 19.3.4.1. Ekonomska isplativost željeznice Zbog geoprometnoga i strateškog položaja Hrvatske u Europi, njezinim se cestovnim prometnicama svake godine prevoze od 120 do 220 tisuća tona zapaljivih tvari i plinova, od 50 do 120 tisuća tona otrovnih i za zdravlje štetnih tvari te od 20 do 50 tona radioaktivnih tvari. U ukupnoj količini opasnih tvari koje se prevoze Hrvatskom, više od 63% čine zapaljive tekućine i plinovi te više od 36,5% otrovne tvari. 9 Kod prijevoza masovnih tereta željeznicom se troši četiri puta manje energije nego onda kada se ista količina tih tereta prevozi kamionima. Preusmjeravanjem prijevoza masovnih tereta s cesta na željezničke pruge oslobađaju se ceste od zakrčenosti i uništavanja, i čuvaju se šume. U teretnom prijevozu željeznica u sebi krije zlatne rezerve, kao što je na primjer mogućnost utrostručivanja kapaciteta pojedinih pruga poboljšavanjem tehnologije nadzora nad vožnjom vlakova. Izgradnjom usporednih kolosijeka na pojedinim dionicama postojećih pruga, osim povećavanja prometne sigurnosti i redovitosti povećao bi se i njihov kapacitet, i to čak šest puta. 8 Brošura Hrvatskih željeznica, Ekološke prednosti željeznice, Željeznička tiskara d.o.o., Zagreb, 2003. str. 15 9 isto

Ekologija i zaštita okoliša Vježba 19. Utjecaj prometa na zagađenje okoliša

9

Željeznički koridori najbolje promiču iskoristivost prostora, budući da je broj teških nesreća u željezničkome prometu nekoliko desetaka puta manji nego u cestovnome prometu, željeznica se može smatrati čuvaricom neizračunljive društvene vrijednosti. Željeznica jamči sigurnost i u putničkome i u teretnome prijevozu. Jedna studija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) pokazala je da teški kamioni u teškim prometnim nesrećama sudjeluju više nego druga cestovna vozila. Nasuprot tomu nesreće kod teretnih vlakova mnogo su rjeđe. 19.3.4.2. Energetska isplativost Željeznice

Energija je krvotok gospodarskog razvoja i kotač društvenog napretka, a raspolaganje s dostatnim količinama jeftine energije jedan je od osnovnih preduvjeta za razvoj i blagostanje neke zemlje. Željeznički promet štedi energiju na temelju velike mase vlakova te na temelju izbjegavanja njihova čestoga zaustavljanja i pokretanja. Kada bi samo 5% tereta što se u razvijenim zemljama prevoze cestom bilo preusmjereno na prijevoz elektrificiranim prugama, uštedjela bi se šestina ukupne količine nafte koju te zemlje uvezu sa Srednjeg istoka.

Ako se usporedi potrošnja energije (tablica 2.) potrebne za prijevoz jednog putnika na udaljenosti od jednoga kilometra, tada je vidljivo to da vlakovi klase InterCity troše samo trećinu energije što ju za prijevoz na istoj udaljenosti troše putnički zrakoplovi i samo šestinu energije potrebne za pogon automobila u kojemu se vozi jedan čovjek.10

Ako se potrošnja energije usporedi po jedinici prijevoza tereta i po vrsti prijevoza (tablica 2.), tada je vidljivo to da je kod kamionskog prijevoza potrošnja pogonske energije je više od četiri puta veća nego kod prijevoza tereta željeznicom ili brodom. U usporedbi pak sa željezničkim ili s vodnim prometom potrošnja pogonske energije pri prijevozu tereta zrakoplovom veća je više od šezdeset puta.

10 Matić, M., Gospodarenje energijom, Školska knjiga, Zagreb, 1995. str. 149.

Ekologija i zaštita okoliša Vježba 19. Utjecaj prometa na zagađenje okoliša

10

Tablica 2. Potrošnja energije po prometnim granama.

Način prijevoza Spec. potrošnja

(Kwh/000 netotonskikm) Odnos

Željeznicom (brz.100 km/h) 120,0 1,00 Kamionom (brz.100 km/h) 520,0 4,33 Brodom 120,0 1,00 Zrakoplovom (brz.800km/h) 7.570,0 63,08

Izvor: Matić, M: Gospodarenje energijom, Školska knjiga, Zagreb 1995.

Ako se analiziraju troškovi pogonske energije na Hrvatskim željeznicama u godini 1999. dobije se podatak da 67% čine troškovi dizelskog goriva, a 33% troškovi električne energije. Ako se pak promatra količina rada obavljenoga u brutotonskim kilometrima, tada je te godine električnom vučom vlakova bilo ostvareno 61% rada, a dizelskom vučom vlakova 39%.11 Dakle, očito je da je u uvjetima sadašnje elektrificiranosti HŽ-ovih pruga 3,15 puta jeftinije prevoziti električnom nego dizelskom vučom. Ako se uzme u obzir da je specifična cijena električne energije na istosmjernome sustavu dvostruko skuplja nego na izmjeničnom sustavu, tada budući koraci na Hrvatskim željeznicama moraju biti izmjena istosmjernog sustava u izmjenični te nastavak elektrifikacije HŽ-ovih pruga. Svi raspoloživi podaci pokazuju to da je u željezničkome prometu gospodarski djelotvornije i isplativije te ekološki prihvatljivije koristiti se električnom vučom vlakova. Zbog toga Hrvatske željeznice u sadašnjem i budućem razvoju ponajprije moraju uznastojati na daljnjoj elektrifikaciji svojih pruga.

Željeznički promet uvelike štedi energiju, i to je najveći prinos željeznice zaštiti okoliša i narodnim gospodarstvima u pojedinim zemljama. Vlakovima je u prosjeku potrebno manje pogonske energije nego osobnim vozilima i kamionima jer je otpor gibanju između željezničkih kotača i čeličnih tračnica manji nego otpor gibanju između gumenih kotača i cestovnog asfalta. Osim toga vlakovi se rjeđe zaustavljaju i rjeđe mijenjaju voznu brzinu, što također pridonosi smanjivanju rasipanja pogonske energije. U današnje vrijeme sve je potrebnije isticati to da radi djelotvornije zaštite okoliša prednost valja davati masovnom prijevozu, koji najbolje može obavljati upravo željeznica. Mogućnost prijevoza velikih količina tereta željeznicom osobito je važna u zemljama u razvoju. Naime, zbog slaboga održavanja kamiona te zbog loših cesta i njihove zakrčenosti 11 Brošura Hrvatskih željeznica, Ekološke prednosti željeznice, Željeznička tiskara d.o.o., Zagreb, 2003. str. 26

Ekologija i zaštita okoliša Vježba 19. Utjecaj prometa na zagađenje okoliša

11

djelotvornost cestovnog prometa ondje je jako mala, a rasipanje energije je veliko. Željeznica može znatno smanjiti količinski udio fosilnoga goriva (nafte) koje se u nekoj zemlji troši za prijevoz. Inače nafta umnogome opterećuje proračune svih zemalja koje tu sirovinu moraju kupovati na međunarodnome tržištu. Premda mnoge zemlje postupno, iz godine u godinu, povećavaju udio elektrificiranih pruga na svojim željeznicama, ipak nažalost znatni potencijali još uvijek ostaju neiskorišteni. 19.4. NOVE VRSTE PROMETA 12Povijesno gledano, nove tehnologije prijevoza (parna lokomotiva, benzinski motor, mlazni avion) sa sve većim brzinama i mogućnošću transporta sve većeg broja putnika, pojavljivale su se u razmacima od oko 60 godina. Slijedeći taj ritam, novi način prijevoza trebao bi se pojaviti oko 2000. godine. Razvoj novih tehnologija i rezultati dosadašnjih istraživanja pokazali su da najviše izgleda da zamijeni neke od današnjih oblika prijevoza ima sustav koji koristi princip magnetske levitacije (ili tzv. maglev). Kakve će utjecaje ovaj novi vid prijevoza imati na ekosustave tek treba vidjeti.

12 eskola.hfd.hr/fiz_sva/stva/maglev/

nema postavljenih komentara
ovo je samo pregled
3 prikazano na 11 str.
preuzmi dokument