Zastita zivotne sredine-Vezbe-Ekologija-Biologija3, Vežbe' predlog Écologie. Univerzitet u Beogradu
house.m.d
house.m.d

Zastita zivotne sredine-Vezbe-Ekologija-Biologija3, Vežbe' predlog Écologie. Univerzitet u Beogradu

6 str.
836broj poseta
Opis
Zastita zivotne sredine,Vezbe,Ekologija,Biologija,Nastajanje otpada,Komunalni otpad, Proizvodni otpad, Posebne kategorije otpada, Gospodarenje otpadom,Prevencija nastajanja otpada,Ponovna uporaba,Reciklaža i oporaba,AŠT...
20 poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 str. / 6
ovo je samo pregled
3 prikazano na 6 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 6 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 6 str.
preuzmi dokument
ovo je samo pregled
3 prikazano na 6 str.
preuzmi dokument
Microsoft Word - VJEŽBA 3..doc

Ekologija i zaštita okoliša Vježba 3. Prirodni resursi - zrak

1

3. ZRAK Planet Zemlja sastoji se od atmosfere, hidrosfere i osnovnog tijela1. Ima karakterističnu topografiju (71% kore prekriveno je vodom), atmosferu, s kisikom i dušikom te biosferu. Jedini je planet koji ima oceane, atmosferu s mnogo kisika i živu geološku aktivnost. Do te raznolikosti došlo je do tijekom geološkog razvoja. 3.1. Atmosfera Atmosfera je plinoviti omotač oko planete koji upija kozmičko i sunčevo zračenje. U oblikovanju atmosfere suštinsku ulogu imali su procesi u organskoj tvari. Posebno morske alge koje izdvajaju iz atmosfere ugljik-dioksid (CO2), a oslobađaju kisik (O2). Najvećim djelom sastavljena je od dušika koji čini 77%, zatim od kisika kojeg ima 21% te ostalih plinova kojih ima znatno manje ( 0,93% argona, 0,03% ugljičnog dioksida, ozona i vodene pare) te prašine. U atmosferi razlikujemo 5 slojeva (sl. 1.): a) Troposfera (0-12 km) je područje u kojem se odvijaju vremenske promjene, javljaju oblaci i oborine. Sunčeva svjetlost izravno zagrijava tlo pa se toplina prenosi od tla atmosferi. b) Stratosfera (do 50 km) nastavlja se na troposferu. Sadrži sloj ozona koji upija UV- zračenje Sunca. Ozon se pojavio u posljednjoj milijardi godina pa je kao brana od štetnih zračenja omogućio razvoj života na kopnu. c) Mezosfera (50-80 km) d) Termosfera (80-800 km) koja sadrži i ionosferu e) Egzosfera (iznad 800 km).

Ekologija i zaštita okoliša Vježba 3. Prirodni resursi - zrak

2

Slika 1. Slojeviti prikaz Zemljine atmosfere. Izvor: http://ecologia.hypermart.net/atmosfera 3.2. Problem onečišćenosti zraka Bez hrane možemo izdržati tjednima, bez vode danima, ali bez zraka (tj. kisika) svega nekoliko minuta. Prilikom svakog udisaja tijelo iskoristi 1/5 udahnutog kisika dok preostali dio kisika i ostale plinove izdahnemo2. Pluća sadrže 300 milijuna plućnih mjehurića čija je ukupna površina jednaka površini nogometnog igrališta. Maksimalna količina zraka koja se udahne i izdahne odjednom naziva se vitalni kapacitet pluća. Na njega utječu: pušenje, onečišćenje zraka, pogrešno tjelesno držanje, fizička neaktivnost i pretilost. U zimskim mjesecima zbog povećanih potreba za grijanjem prostorija ljudi često drže zatvorene prozore. Na taj se način u prostorijama zadržava ne samo toplina već i zagađenost. Izvori zagađenja zraka su: štednjaci na plin, lakovi za kosu, sredstva za čišćenje, boje za zidove, dim cigareta i dr. Najčešći simptomi zagađenog zraka su glavobolja, vrtoglavice, kašalj, upale očiju, nosa, grla, učestale prehlade, otežano disanje, bolovi u grudima ili trbuhu, mučnina, otežano spavanje. . .

Ekologija i zaštita okoliša Vježba 3. Prirodni resursi - zrak

3

No što ako je i zrak iz okoline zagađen? Nažalost to je veliki problem velikih gradova. Tako, na primjer, u Jakarti i Manili kakvoća zraka ne odgovara normama Svjetske zdravstvene organizacije3. Od 800 tisuća ljudi koji svake godine obole od nečistog zraka 2/3 živi u Aziji. Samo u SAD-u u zrak svake godine odlazi 150-200 milijuna tona zagađivača. Neke vrste zračnih zagađivača nastaju isparavanjima, a druge usitnjavanjem. Međutim, najveća količina nastaje izgaranjem. Različite peći za zagrijavanje, industrijska postrojenja, peći za spaljivanje otpada i električne centrale su najmasivniji izvori takvih zagađenja. S druge strane, to su ispušni plinovi prijevoznih sredstava koji doprinose zagađenosti zraka u velegradovima. Smog šteti ne samo ljudima, nego i životinjama, biljkama, ali i neživoj prirodi (uništava ili oštećuje kamen, metale i druge građevne materijale). Najbolji način izbjegavanja zagađenog zraka je boravak u prirodi i u seoskim sredinama. Samo za usporedbu – u 15 kubika čistog primorskog zraka nalazi se oko 15 000 čestica u usporedbi sa 5000 000 čestica u jednakom volumenu zraka iz velegrada. Postoji još jedna karakteristika zraka koja će mimo količine kisika pridonijeti svježini zraka a to je prisustvo ioniziranih čestica u zraku2. Svjež zrak sadrži 2-3 milijuna iona u svakom udisaju, a ustajali zrak je za 5-10 puta siromašniji ionima. Još uvijek nije u potpunosti istražen mehanizam djelovanja iona na naš organizam, ali se naslućuje da negativno nabijeni ioni, naročito kisik, doprinose dobrobiti svim živim bićima. Povećavaju brzinu i kvalitetu rasta biljaka i životinja, pozitivno utječu na srčanu frekvenciju i tlak u ljudi, proširuju dišne putove i potiču pročišćavanje pluća. Mentalno gledajući, potiču vedrinu i podižu raspoloženje. Tijek nekih bolesti poput astme se ublažuje, a na životinjama je dokazano da se u prisustvu negativnih iona usporava razvoj karcinoma. Štakori uče dvostruko brže i lakše u takvoj okolini. 3.3. Promjena klime Znanstvenici su danas posve sigurni da je promjena klime u stvari posljedica neodgovornih ljudskih djelatnosti u atmosferi koje su uzrokovale i oštećenje ozonskog omotača. Sva ta međudjelovanja se najkraće mogu nabrojati kao: korištenje i ispuštanje kemikalija u atmosferu što uzrokuje globalno zagrijavanje; oštećenje ozonskog omotača i utjecaj na klimu Zemlje; štetni utjecaj globalnog zagrijavanja na ozonski omotač. Bez sustavne kontrole tvari koje oštećuju ozonski omotač stanje bi za 50 godina moglo biti i do 10 puta gore od sadašnjeg, a razina oboljenja zahvatila bi milijune ljudi. 3.4. Prednosti morske i planinske klime u turizmu Prednosti koje daje čisti zrak u turističkim regijama su od neprocjenjive važnosti. Međutim, i klima također mnogo doprinosi pa je Kušen navodi kao jednu od 16 vrsta turističkih atrakcija4.

Ekologija i zaštita okoliša Vježba 3. Prirodni resursi - zrak

4

Europska turistička kretanja na prijelazu s 19. na 20. stoljeće, ljeti u planine, zimi na obale Sredozemlja, bila su potaknuta sezonskim klimatskim značajkama tih predjela. Radilo se o "aristokratskom" turizmu kao posljedicom potrage za klimatskom ugodom boravka. Kao najznačajnija klimatska sastavnica uzimana je temperatura, a zatim brzina vjetra i količina vlage u zraku. Od polovice dvadesetih godina 20. stoljeća turističke navike su se naglo promijenile te se mimo logike ugode u planine počelo odlaziti zimi, za najvećih hladnoća, a na Mediteran ljeti, za najvećih vrućina. Nosioci takve potražnje su ljudi s urednom osobnom termoregulacijom, željni sportske rekreacije, brončane boje puti, nadmetanja i sportskog dokazivanja. 3.4.1. Zdravstveni aspekt klime Zdravstvena atraktivnost klime u turizmu stupnjuje se kroz tri načina upotrebe: liječenje, preventivu i zdravo okruženje. Klimatska lječilišta lociraju se u krajeve s klimom onih značajki koje najpovoljnije djeluju na ozdravljenje određene bolesti. 3.4.2. Sezonalnost Odlike klime nekog područja određuju slijed i ritam vremenskih promjena, značajke biljnog i životinjskog svijeta te ritam rada i odmora čovjeka. Tako na primjer klimatske značajke u umjerenom pojasu određuju trajanje školske godine te broj i dužinu školskih praznika. Na njih su vezani godišnji odmori koji se u drastičnim primjerima javljaju kao kolektivni odmori u poduzeću ili u cijeloj zemlji. 3.4.3. Klima i bioklima Najvažniji elementi klime za turizam su osunčanost, temperatura zraka, vlažnost zraka, brzina strujanja zraka (vjetar) te učestalost i količina padalina. Pojedine njihove kombinacije tvore različite tipove klime. Dva su značajna tipa bioklimatskih indeksa: jedni termički komfor ocjenjuju na osnovi odnosa temperature i vjetra, a drugi, na osnovi odnosa temperature i vlage zraka. Nije svejedno da li se ljeti, u mediteranskom prostoru, boravi uz morsku obalu, na koju s mora puše osvježavajući vjetar ili se kod iste temperature zraka boravi podalje od učinka tog vjetra. U danima s nižom temperaturom veliku će prednost imati dijelovi morske obale potpuno zaklonjeni od bure.

Ekologija i zaštita okoliša Vježba 3. Prirodni resursi - zrak

5

Tablica 1. Detaljna turistička klasifikacija klime prema Kušenu. ATRAKCIJA MOTIV/AKTIVNOST KLIMA ODMOR I OPORAVAK

SPORTSKA REKREACIJA ZADOVOLJSTVO NEDOKOLIČARSKI MOTIVI

Mediteranska klima More i pojas kopna 300 m uz more _____________________________________________ Kopno preko 300 m od mora

Plivanje(VI-IX) Ronjenje(VI-IX) Ekstremno ronjenje(I-XII) Veslanje(V-X) Jedrenje(III-XI) Sportski ribolov(I-XII) Sunčanje(V-XI) Šetnje(I-IV i IX-XI) Liječenje(I-XII) Oporavak(III-V i IX-XI) Zimovanje(I-II) Obilasci(III-IV i IX-XI) ________________________________________ Šetnje(I-IV i IX-XI) Liječenje(I-XII) Oporavak (III-V i IX-XI) Zimovanje(I-II) Obilasci(III-IV i IX-XI)

Planinska klima Predjeli preko 800 m nadmorske visine ______________________________________________ Predjeli do 800 m nadmorske visine

Skijanje(XII-II) Skijaško trčanje(XII-II) Sanjkanje(XII-II) Ekstremno planinarenje(XII-II) Planinarenje(III-XI) Šetnje(VI-IX) Oporavak(VI-IX) Ljetovanje(VII-VIII) Obilasci(VI-IX) ________________________________________ Skijanje(I) Skijaško trčanje(I) Sanjkanje(I-II) Planinarenje(I-XII) Sportski lov(sezona) Šetnje(III-XI) Liječenje(I-XII) Oporavak(IV-X) Obilasci(III-XI)

Kontinentalna klima Rijeke i jezera s obalama (100 m) ______________________________________________ Predjeli od 200 – 300 metara n/v ______________________________________________ Ostali predjeli

Plivanje(VII-VIII) Veslanje(V-IX) Sunčanje(V-IX) Klizanje(XII-II) Sportski ribolov(III-IX) Vožnja biciklom(III-IX) Pješačenje(I-XII) Šetnje(III-V i IX-X) Oporavak(IV-V i IX-X) Obilasci(III-VI i IX-XI) ________________________________________ Odmor(I-XII) Oporavak(I-XII) Šetnje(I-XII) Obilasci(I-XII) ________________________________________ Vožnja biciklom(III-XI) Pješačenje(I-XII) Šetnje(III-V i IX-X) Sportski lov(sezona) Oporavak(IV-V i IX-X) Obilasci(III-VI i IX-XI) Sportska rekreacija(I-XII)

Posebni klimatski lokaliteti (mikroklima) Odmor i oporavak Liječenje Doživljaj i spoznaja klimatskih manifestacija

Ekologija i zaštita okoliša Vježba 3. Prirodni resursi - zrak

6

3.4.4. Klasifikacija Za potrebe turističkog sagledavanja atraktivnosti klime s gledišta hrvatskog prostora Kušen predlaže podjelu u četiri grupe (Tablica 1.). Za razvoj turizma u hrvatskoj najznačajniji je njezin mediteranski prostor, osobito onaj koji obuhvaća Jadransko more i pojas kopna uz more u širini od tristotinjak metara. To je prostor koji u različito doba godine pruža mogućnosti za različite turističke aktivnosti. Treba imati na umu da dijelovi tog prostora koji imaju onečišćenu atmosferu ili more te nepristupačnu ili devastiranu obalu gube na svojoj atraktivnosti. Nacionalnu važnost za turizam u Hrvatskoj ima planinski prostor iznad 800 m nadmorske visine. On nije velik, a nije ni priveden turističkoj namjeni. 1 http://[email protected]/ 2 http://www\Advent d_o_o_-8 prirodnih lječnika-zrak 3 Hina/AFP: Onečišćenje zraka, 24. srpnja 2003. 4 Kušen E., 2002: Klima, str.74-78. U: Turistička atrakcijska osnova, Znantsvena edicija instituta za turizam, Zagreb

nema postavljenih komentara
ovo je samo pregled
3 prikazano na 6 str.
preuzmi dokument