Zivotna stanista kopnenih voda-Vezbe-Ekologija i zastita zivotne sredine-Biologija, Vežbe' predlog Ekologija i zaštita zivotne sredine
house.m.d
house.m.d30 September 2013

Zivotna stanista kopnenih voda-Vezbe-Ekologija i zastita zivotne sredine-Biologija, Vežbe' predlog Ekologija i zaštita zivotne sredine

PDF (248 KB)
8 strane
1000+broj poseta
Opis
laboratorijske vezbe,Vezbe,Ekologija i zastita zivotne sredine,Biologija,Zivotna stanista kopnenih voda
20 poeni
poeni preuzimanja potrebni da se preuzme
ovaj dokument
preuzmi dokument
pregled3 strane / 8

ovo je samo pregled

3 shown on 8 pages

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 shown on 8 pages

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 shown on 8 pages

preuzmi dokument

ovo je samo pregled

3 shown on 8 pages

preuzmi dokument
Microsoft PowerPoint - Vježba 5. Životna staništa kopnenih voda.ppt

Vježba 5. Prilagodbe na život u vodenim ekosustavima 16. studeni 2004.

Tanja Radić, dipl. ing. 1

Životna staništa kopnenih voda

U kopnenim vodama su dva staništa u kojima se odvija život:

1. bental – bentos 2. limnion – plankton i nekton

U limnionu se razlikuju površinski sloj koji je osvijetljen i u kojem dolazi do promjena temperature tijekom godine – epilimnij, dok je dublji sloj hipolimnij. Između ta dva sloja se tijekom godine formira još jedan sloj u kojem dolazi do nagle promjene vode (različita gustoća) pa dijeli prva dva sloja – termoklina.

S obzirom na osvijetljenost razlikuju se: fotički ili trofogeni sloj (osvijetljen) te afotički ili neproduktivni sloj (neosvijetljen). Epilimnij je uglavnom osvijetljen, samo u nekim uvjetima je dio epilimnija osvijetljen.

Vježba 5. Prilagodbe na život u vodenim ekosustavima 16. studeni 2004.

Tanja Radić, dipl. ing. 2

Prilagodbe na brzinu strujanja vode Brzina strujanja vode ovisi o:

nagibu korita, propusnosti korita te o količini vode.

S brzinom strujanja vode povezana je i veličina čestica na dnu korita (u brzim tekućicama na dnu je samo stijenje, a u stajaćicama je mulj).

Zbog same brzine strujanja vode u tekućicama se ne može naći plankton (ne može ostati na mjestu). Umjesto planktona postoji seston – sve ono što se može naći u vodi (živi organizmi koje je voda odnijela ili koji su upali u vodu te nežive, suspendirane čestice). Usprkos tome u donjim tokovima rijeka može se pronaći plankton jer velike rijeke na ušću skoro miruju.

Kod tekućica se razlikuju tri toka

Gornji tok, Srednji tok, Donji tok.

Gornji tok: veći nagib tekućice, veća brzina vode (brza, turbulentna voda), temperature gornjeg toka su od 3-15ºC, veća erozija, veliko kamenje na dnu toka, voda je prozračnija pa je vrlo visoka koncentracija kisika.

Tipični organizam gornjeg toka je pastrva (stenovalentni organizam).

Vježba 5. Prilagodbe na život u vodenim ekosustavima 16. studeni 2004.

Tanja Radić, dipl. ing. 3

Srednji tok : srednje brza struja vode, temperature ljeti prelaze 15ºC, na dnu se nalazi šljunak i valutice.

Donji tok: struja vode je spora, temperatura ljeti prelazi 20ºC, sedimentacija je velika pa se na dnu korita nalaze pijesak i mulj.

Donji tok je produktivniji pa se troši više kisika te ga je manje nego u gornjem toku. U donjem toku tekućica mogu se češće naći som, šaran i štuka (eurivalentne vrste).

U gornjem toku žive karnivorne vrste, a u nižem toku žive fitofarne vrste životinja.

Na veću brzinu strujanja vode (od 1-3,5 m/s) morale su se prilagoditi životinje koje žive u takvom okolišu, u sporijoj vodi od 1m/s nisu potrebne posebne prilagodbe. U tekućicama u kojima je brzina strujanja vode veća od 3,5 m/s ne pomažu nikakve prilagodbe jer voda sve odnosi.

Vježba 5. Prilagodbe na život u vodenim ekosustavima 16. studeni 2004.

Tanja Radić, dipl. ing. 4

Uz samu obalu postoji granični sloj u kojem voda skoro miruje pa u njemu mogu živjeti neke praživotinje i nematode koji nemaju posebne prilagodbe. To su organizmi priljubljeni uz dno.

U gornjem toku rijeka i u brzicama žive leđno-trbušno spljošteni organizmi. Tu su najčešće ličinke

obolčara, vodencvjetova i tulara.

Obolčari većinu života provode kao ličinke u vodi, a kraće vrijeme kao insekti; žive kao predatori ili se hrane sitnim česticama. Imaju dvije kukice na zatku i dva nastavka. Prednji dio tijela im je zadebljan i hitiniziran jer se okreće glavom prema toku vode. Okretanje prema struji vode zove se pozitivna reotaksija.

Vodencvjetovi cijeli život provode u stadiju ličinka samo jedan dan žive u odraslom stanju koji iskoriste za razmnožavanje, nakon toga ugibaju. Imaju tri nastavka, na zatku imaju listićave škrge, a na nogama jednu kukicu.

Vježba 5. Prilagodbe na život u vodenim ekosustavima 16. studeni 2004.

Tanja Radić, dipl. ing. 5

Tulari rade tuljce ili kućice od kamenčića u vodi. Na nogama i na zadku imaju kukice.

Nisu hidrodinamični kao prve dvije skupine. Tular koji ne gradi kućicu između dva kamena radi mrežu. Njome lovi čestice koje donese voda. Kućicu tulari grade od kamenja i pijeska, a hidrodinamičnog je oblika.

Mnoge ličinke dvokrilaca imaju posebno razvijene organe za prihvaćanje:

Liponeura je razvila prijanjaljke na svakom kolutiću s trbušne strane, a skupina Simulidae imaju vijenac kukica oko glave.

Još jedna prilagodba je skrivanje iza kamenja. To čine neki račići poput Gamarusa.

Prilagodbe na planktonski način života

U stupcu vode staništa se dijele na : 1. bental – bentos (životinje vezane uz dno) 2. pelagijal plankton (organizmi koji pasivno lebde u stupcu vode i čije kretanje ovisi o strujanju vode) nekton (organizmi koji se aktivno kreću snagom vlastitih mišića).

Kretnje u planktonu idu protiv tonjenja no to nije jako mišićno kretanje usporedivo s ribama. Postoji i slatkovodni i morski plankton, međutim plankton u moru je bogatiji i vrstama i brojem jer je u moru zbog veće gustoće morske vode lakše lebdjeti. U slatkim vodama umjesto planktona postoji seston, a to su žive ili nežive čestice.

Vježba 5. Prilagodbe na život u vodenim ekosustavima 16. studeni 2004.

Tanja Radić, dipl. ing. 6

Glavni ograničavajući faktor za plankton je svijetlost u morima je fotički sloj debeo do 200 metara dubine, za razliku od jezera gdje je fotički sloj debeo do 50 metara što ovisi još i o dubini te prozirnosti

Zooplankton prati fitoplankton, ali može doći i u većim dubinama jer se može hraniti i česticama koje padaju prema dnu. Takvi dubinski organizmi uz prilagodbe za planktonski način života imaju i prilagodbe na dubinski način života: izložene su većem tlaku pa su to najčešće kuglasti organizmi jer je u obliku kugle manja izloženost tijela), imaju reducirana osjetila za vid, neka druga osjetila su im više razvijena mnogi imaju svjetleće organe (bioluminiscencija).

Po veličini se razlikuju se četiri skupine planktona:

makroplankton, mezoplankton, mikroplankton, nanoplankton.

Vježba 5. Prilagodbe na život u vodenim ekosustavima 16. studeni 2004.

Tanja Radić, dipl. ing. 7

Prve tri skupine čine tzv. mrežni plankton. Makro i mezoplankton vidljivi su golim okom dok je mikroplankton vidljiv mikroskopom. Nanoplankton je vidljiv finim mikroskopom (većim povećanjem) i još se naziva filtracijski plankton.

Za uzorkovanje planktona koriste se planktonske mrežice različite veličine oka i razni crpci (valjkasti uređaji – cijevi s poklopcem). Nanoplankton se može izolirati samo centrifugiranjem ili membranskom filtracijom. Najmanja veličina oka na planktonskim mrežicama je 25-30 µm, a to je još veliko za nanoplankton koji može lako proći kroz ta oka. Za skupljanje nanoplanktona se zbog toga koriste filteri s porama manjim od 30 µm.

S obzirom na način života razlikuje se : 1. holoplankton – pravi planktonski

organizmi; cijeli život provode u planktonu (razni račići, neke meduze)

2. meroplankton – dio života provode u planktonu; npr. jaja i ličinke riba, različiti razvojni stadiji bentonskih organizama.

Slatkovodni plankton je siromašniji, ali neke skupine zastupljene su s brojnim vrstama. U slatkovodnom planktonu ima malo planktonskih ličinaka bentonskih vrsta. Tu uglavnom dolaze ličinke nekih dvokrilaca ili ličinke školjaka (Dressenia polymorpha).

Vježba 5. Prilagodbe na život u vodenim ekosustavima 16. studeni 2004.

Tanja Radić, dipl. ing. 8

Prilagodbe smanjenje specifične težine tijela • redukcija skeleta • povećana količina vode u tijelu • različite uklopine masti i ulja – manja

specifična težina tijela od vode pa plutaju)

• u tijelu imaju mjehuriće plina (dušik, argon, kisik)

povećanje otpora vodi • veća površina tijela • dugački tjelesni nastavci

«aktivno» gibanje

komentari (0)

nema postavljenih komentara

budi prvi koji ce napisati!

ovo je samo pregled

3 shown on 8 pages

preuzmi dokument