Uvod u kozmetologiju te tipovi kože, Slajdovi od Kozmetologija

Preuzmite Uvod u kozmetologiju te tipovi kože i više Slajdovi u PDF od Kozmetologija samo na Docsity! ja ' tra lemo Građa i + U tipovi kože * + Uvod u kozmetologiju ● Sklonost čovjeka da mijenja svoj izgled seže iz pretpovijesnih vremena. ● Neki stari načini ukrašavanja mogu se još naći u primitivnih plemena koja smatraju lijepim tetoviranje lica i tijela, premazivanje kože bojama, namjerno deformiranje usnica, uha ili stopala te stvaranje brazgotina. ● Mnogo kasnije u razvijenim antičkim zemljama nastojalo se kozmetičkim sredstvima prikriti loš izgled i istaći ono što je u čovjeka lijepo. Tada se još ne traže uzroci promjena koje narušavaju izgled čovjeka. ● Veće zanimanje za otkrivanje tih uzroka i mogućnosti njihova uklanjanja javlja se tek krajem XVI. stoljeća Podjela kozmetologije 1. Opća kozmetologija ● Obuhvata postupke i sredstva za čišćenje, njegu i zaštitu kože i adneksa, te zuba i usne šupljine. ● Čišćenje se obavlja pomoću preparata u obliku sapuna, kupki, ulja, krema i maski za čišćenje kože, šampona, pasti i voda za zube; ● Njega se provodi pripravcima za masažu, puderima i pripravcima za njegu kose, nokata i usana. 1. Opća kozmetologija 2. Dekorativna kozmetologija 3. Medicinska kozmetologija Podjela kozmetologije 2. Dekorativna kozmetologija ● Obuhvata sredstva za uljepšavanje lica, tijela, kose i noktiju. ● Za uljepšavanje lica koriste se dekorativni puderi, rumenila za lice, preparati za područje oka, ruževi, olovke i sjajila za usne, preparati za vještačko tamnjenje, za izbjeljivanje kože i sredstva za depiliranje. ● Kosa se uljepšava sredstvima za privremeno i trajno kovrčanje, odnosno ravnanje, lakovima za kosu, gelovima i voskovima, sredstvima za izbjeljivanje i bojama za kosu. ● Uljepšavanje noktiju provodi se primjenom sredstava za manikiranje, poliranje noktiju, lakovima i odstranjivačima lakova, pripravcima za bijeljenje slobodnih rubova noktiju. Podjela kozmetologije 3. Medicinska kozmetologija ● Obuhvata postupke i sredstva za ozdravljenje kože, kose, noktiju i sluznice, te za uklanjanje estetskih nedostataka u izgledu ● Osnove medicinske kozmetologije čini dermatološka kozmetologija, a u rješavanju problema uključuju se i druge specijalnosti. ● Dermatološka kozmetologija bavi se dermatozama koje estetski narušavaju izgled osobe (akne, rozacea), te različitim promjenama u funkcioniranju i obojenosti kože Građa kože Kožu čine tri osnovna sloja: Epidermis Dermis i Hipodermis s dodatnim elementima u koje spadaju kožni živci, krvne žile, pigmentne stanice(melanociti) te kožni privjesci (nokti, kosa, žlijezde). Epiderma ● Kao vanjski sloj koji vidimo i dodirujemo, epiderma nas štiti od toksina, bakterija i gubitka tekućine. Sastoji se od 5 podslojeva stanica keratinocita. ● Ove stanice, proizvedene u najdubljem bazalnom sloju, migriraju gore prema površini kože. Dok to čine, one sazrijevaju i prolaze kroz niz promjena. Upravo taj proces, poznat kao keratinizacija (ili kornifikacija), čini svaki podsloj posebnim. 1. Bazalni sloj (ili stratum basale): najdublji unutarnji sloj gdje se proizvode stanice keratinociti. 2. Trnasti sloj (ili stratum spinosum): keratinociti proizvode keratin (proteinska vlakna) 3. Zrnati sloj (ili stratum granulosum): keratinizacija započinje - stanice proizvode tvrde granule i, dok se pokreću prema gore, te se granule pretvaraju u keratin i epidermalne lipide. 4. Svijetli sloj (ili stratum lucidium): stanice su gusto raspoređene, plosnate i ne razaznaju se granice među njima. 5. Rožnati sloj (ili stratum corneum): Vanjski sloj kože poznat je kao rožnati sloj, a radi se o mjestu gdje se ljušte mrtve stanice. U rožnatom sloju nalaze se pore žlijezda znojnica i otvori lojnih žlijezda. MO Slojevi epidermisa Rožnati sloj | Čisti sloj > Granulozni - sloj Spinozni sloj Stratum corneum Stratum lucidum Stratum granulosum | Stratum spinosum Stratum basala Derma ● Derma je debeli, elastični, ali čvrsti srednji sloj kože koji se sastoji od 2 podsloja: - Donji sloj (ili stratum reticulare): duboko, debelo područje koje stvara fluidnu granicu sa subcutisom (potkožom). - Gornji sloj (ili stratum papillare): oblikuje definiranu, valovitu granicu s epidermom. ● Glavne strukturne sastavnice derme su kolagen i elastin, vezivna tkiva koja daju snagu i fleksibilnost te su ključni sastavni dijelovi zdrave kože mladenačkog izgleda. ● Ova vlakna ugrađena su u gelastu tvar (koja sadrži hijaluronsku kiselinu) koja ima visoku sposobnost vezivanja vode i pomaže održavanju volumena kože. Životni stil i vanjski čimbenici, poput sunca i promjena u temperaturi, utječu na razine Kolagena elastina i na strukturu okolne tvari. Kako starimo, usporava naša prirodna proizvodnja kolagena i elastina te opada sposobnost kože da vezuje vodu. Koža izgleda manje zategnuta i pojavljuju se bore. " g 1% 2" aa : KOA je S Ž DERMIS MID Derma Derma igra ključnu ulogu u zaštiti tijela od vanjskih utjecaja i iritacije, kao i u hranjenju gornjih slojeva kože iznutra:  1. Njena gusta, čvrsta tekstura pomaže ublažiti vanjske udarce i, kada dođe do oštećenja, sadrži vezivna tkiva poput fibroblasta i mastocita koji liječe rane. 2. Bogata je krvnim žilama koje hrane epidermu, dok istovremeno uklanja otpadne tvari.  3. I žlijezde lojnice (koje dovode masnoće ili ulja na površinu kože) i žlijezde znojnice (koje dovode vodu i mliječnu kiselinu na površinu kože) nalaze se u dermi. Ove se tekućine spajaju i stvaraju hidrolipidni film. U dermi se također nalaze: • Limfne žile • Osjetni receptori • Korijeni kose Koža, zbog svoje velike sposobnosti obavljanja više zadataka istovremeno, ima mnoge druge ključne uloge za naše zdravlje i dobrobit: 1. Reguliranje temperature: koža se znoji kako bi ohladila tijelo i steže krvožilni sustav u dermi u svrhu očuvanja topline. 2. Kontrola osjeta: živčani završeci u koži čine ju osjetljivom na pritisak, vibracije, dodir, bol i temperaturu. 3. Obnavljanje: koža je u stanju zacijeliti rane. Koža također igra važnu psihološku ulogu. Kao najvidljiviji pokazatelj zdravlja, stanje naše kože utječe na to što mislimo o sebi i kako nas drugi vide. Kad je koža zdrava i nema problema, ona je u mogućnosti bolje raditi svoj posao i mi se osjećamo ugodnije i samouvjerenije. Funkcije kože Tipovi kože Postoje četiri glavna tipa zdrave kože: normalna, suha, masna i mješovita. Tip kože određuje genetika,međutim, stanje naše kože značajno se razlikuje ovisno o Različitim unutarnjim i vanjskim čimbenicima kojima je ona izložena. Normalna koža „Normalna” je izraz koji najčešće označava dobro uravnoteženu kožu. Znanstveni izraz za dobro uravnoteženu kožu glasi eudermalna. T-zona (čelo, brada i nos) može biti malo masna, ali su ukupni sebum i vlaga uravnoteženi pa koža nije premasna ni presuha. Normalna koža ima: ● Fine pore, ● Dobru cirkulaciju krvi, ● Baršunastu, meku i glatku teksturu, ● Svježu, ružičastu boju ujednačene transparentnosti, ● Nema mrlje, ● Nije sklona osjetljivosti. Mješovita koža ● Mješovita koža je, kao što sam naziv govori, koža koja se sastoji od mješavine određenih tipova kože. Kod mješovite kože, tipovi kože variraju u T-zoni i na obrazima. Takozvana T-zona može se znatno razlikovati - može pokrivati veoma usko, ali i prošireno područje. Mješovitu kožu karakteriziraju: ● Masna T-zona (čelo, brada i nos), ● Proširene pore na tom području, s mogućim nečistoćama, ● Normalni do suhi obrazi. Uzroci mješovite kože ● Masnije dijelove mješovite kože uzrokuje prekomjeno stvaranje sebuma. Suši dijelovi mješovite kože nastaju zbog manjka sebuma i povezanog nedostatka lipida. Stanja kože Dehidrirana koža je najčešće stanje kože s kojim se susrećemo. Karakterizira ga nedostatak vlage i dehidracija. Radi se o manjku vode, a ne masnoće, pa čak i masna koža može biti dehidrirana. Dehidrirana koža često može pokazivati znakove upale, svrbeža, iritacije, osjetljivosti i zatezanja. Fine linije i bore oko očiju često su vrlo vidljive i pogrešno kategorizirane kao bore osmijeha, a zapravo su uzrokovane dehidracijom. Jedno od sredstava u borbi protiv dehidracije kože lica su TONICI. Osjetljiva koža može reagirati na uobičajene proizvode koje koristite crvenilom, svrbežom ili osipom. Često koža postaje osjetljiva zbog nečega što se događa u tijelu, poput hormonalnih promjena.