Download Geodesy exercise for students and more Exercises Geodesy and Cartography in PDF only on Docsity!
Primijenjena geodezija
1. Transformacije i konverzije koordinata (stari (Y, X) - novi (E, N)
projekcijski sustav) - numerički zadatak
2. Izradbu elaborata topografske izmjere - opis postupka
Topografska izmjera detaljna je geodetska izmjera prirodnih i izgrađenih objekata zemljine površine koja se izvodi pridruživanjem objekata pripadajućoj objektnoj cjelini (naselja, vodovi, prometnice, vegetacija, vode, reljef i područja), jednoznačnim prostornim geometrijskim određivanjem, opisivanjem atributima i imenovanjem.
Državna geodetska uprava nadležna je za topografsku izmjeru i izradbu službenih državnih karata. Podaci topografske izmjere obrađuju se i pohranjuju u topografske baze podataka koje uspostavlja, vodi i održava Državna geodetska uprava.
Topografska izmjera obuhvaća pripremu, terensko određivanje dopunskih geodetskih točaka, snimanje zemljišta, kartiranje odnosno prikupljanje podataka o prirodnim i izgrađenim objektima i područjima.
Podaci topografske izmjere su osnova za uspostavljanje, izradu i održavanje topografskih baza podataka. Topografska izmjera izvodi se geodetskim metodama (fotogrametrijom, ortogonalom, tahimetrijom, nivelmanom, trigonometrijskim mjerenjem visina, globalnim sustavima za određivanje položaja i dr.).
- Fotogrametrijske metode osnovne su metode izmjere, a za izmjeru se koriste: aerofotogrametrijske snimke cikličkog i drugih snimanja, satelitske snimke, radarska i laserska mjerenja.
Prije početka snimanja iz zraka izrađuje se projekt snimanja. U projektu snimanja izrađuju se: − Plan leta koji se izrađuje na topografskoj karti u mjerilima 1:100 000 (za cikličko snimanje) i 1:25 000(snimanje za katastarsku izmjeru) sukladno važećoj specifikaciji proizvoda za snimanje iz zraka. − Plan rasporeda orijentacijskih točaka koji se izrađuje na istim topografskim kartama sukladno važećoj specifikaciji proizvoda za snimanje iz zraka. − Orijentacijske točke (stalne i dopunske), koje se nazivaju osnovne zadane točke bloka moraju se signalizirati po rasporedu zadovoljavajući minimalne zahtjeve orijentacije snimaka, nizova ili bloka
Prije početka snimanja iz zraka potrebno je pripremiti teren, što obuhvaća fotosignalizaciju: − stalnih geodetskih točaka, − dopunskih orijentacijskih točaka − granice katastarskih čestica (kod katastarske izmjere).
O izvedenom snimanju i kontroli izvršitelj snimanja sačinjava tehničko izvješće.
Nakon izvedenog snimanja iz zraka izvode se pripreme za terenske radove koji obuhvaćaju identifikaciju signaliziranih orijentacijskih točaka na digitalnim snimkama. O izvršenim radovima izrađuje se izvješće o određivanju orijentacijskih točaka sukladno važećoj specifikaciji proizvoda.
Aerotriangulacija je radni proces koji se izvodi fotogrametrijskim hardverom i softverom čiji je cilj dobiti izjednačene koordinate osnovnih zadanih i veznih točaka te elemente vanjske orijentacije za svaku pojedinu snimku na osnovi kojih se mogu formirati stereoparovi za fotogrametrijsku izmjeru ili izraditi digitalni ortofoto: − Osnovne zadane točke bloka (stalne geodetske i dopunske točke) progušćuju se veznim točkama sa susjednim stereoparovima i nizovima osiguravajući zahtijevani raspored orijentacijskih točaka u svakom stereoparu. − Za unutarnju orijentaciju snimke treba mjeriti najmanje četiri rubne markice i preostala odstupanja nakon izjednačenja u x tj. y ne smiju biti veća od vrijednosti propisanih važećim specifikacijama proizvoda. − Za relativnu orijentaciju treba mjeriti najmanje 6 paralaktičkih točaka i preostala paralaksa nakon izjednačenja ne smije biti veća od vrijednosti propisanih važećim specifikacijama proizvoda.
- Kod digitalnih kamera unutarnja orijentacija definirana je kalibracijom kamere.
Iz orijentiranih stereoparova (stereomodela) na stereoinstrumentima, izmjerom se kartiraju topografski objekti pridruživanjem objektnim cjelinama, grupama i objektnim vrstama (klasama) sukladno specifikacijama proizvoda za topografske podatke i digitalni model reljefa (DMR).
Prikupljanje, obrada, prikazivanje i digitalni zapis izmjerenih podataka izvodi se prema specifikaciji proizvoda za topografske podatke, odnosno sukladno modelu podataka CROTIS.
- Ostale geodetske metode izmjere su: ortogonal, tahimetrija, trigonometrijsko određivanje visina, nivelman i globalni navigacijski satelitski sustavi (GNSS). Ove metode izvode se mjerenjem detalja odnosno objekata pojedinačnim točkama, nejednoliko raspoređenim točkama u profilima, karakterističnim linijama i točkama reljefa.
Mjerenje se izvodi neposrednim određivanjem koordinata točaka u prostoru (GNSS-om) ili sa stalnih geodetskih točaka i poligonske mreže točaka razvijene tako da se sa njih može snimiti predviđeni teren.
Točnost određivanja poligonske mreže i pojedinačnih točaka te njihova gustoća moraju zadovoljavati zahtjeve određene državne karte. Topografski podaci mogu se prikupljati iz postojećih planova i karata te digitalnih podataka ako zadovoljavaju propisanu točnost.
- Kontrola kvalitete topografske izmjere Sustav kontrole kvalitete zasnovan je na međunarodnim standardima koji definiraju načela i postupke kontrole kvalitete kao i metapodatke te postupke uzimanja uzoraka. Postupak kontrole kvalitete sadrži: − izradu Plana kontrole kvalitete − provedbu kontrole kvalitete.
Sustav kontrole kvalitete temelji se na specifikacijama proizvoda koje su u nadležnosti Državne geodetske uprave i uspostavljen je u Hrvatskom geodetskom institutu.
3. Izradbu posebnih geodetskih podloga za prostorno planiranje
i graditeljsko projektiranje - opis postupka
Pod katastar izrada pgp-a
Geodetski projekt sadrži grafički i numerički dio, a njime se realizira građevinski projekt.
Geod. projekt sastoji se od:
- Prethodnog ispitivanja
- Idejni projekt – na njemu se projektira geod. osnova za iskolčenje objekta. Treba obuhvatiti cijelo gradilište i udovoljiti svim potrebama do kraja građenja. Služi kao osnova za iskolčenje planiranog objekta na teren.
- Glavni projekt – predstavlja razradu idejnog projekta
Položajna točnost točaka mreže treba biti oko 2 puta veća od položajne točnosti koje definiraju glavne osi objekta. Ukoliko geod. osnova ne postoji ili postojeća nije kvalitetna treba isprojektirati geod. osnovu čija je točnost propisana projektom a raspored i gustoća točaka ovisi o obliku i veličini novog objekta.
5. Kontrolna geodetska mjerenja pri izgradnji i održavanju
građevina (praćenje mogućih pomaka) - opis postupka
POMAK, DEFORMACIJA, PROGIB
Svaki izgrađeni objekt podliježe pomacima i deformacijama. Pomak je prostorna promjena mjesta pojedine točke na objekt ili tlu. Razlikujemo dvije komponente pomaka:
- horizontalnu (pomak u horizontalnom smislu)
- vertikalnu (slijeganje ili izdizanje) Uslijed pomaka može doći do deformacije, ali i ne mora. Deformacija je promjena oblika (obujma) tijela, odnosno iskrivljenje ili napuknuće koje uglavnom nastaje uslijed nejednakih pomaka točaka. Ako je došlo do jednakih pomaka točaka, objekt se je pomakao ali ne i deformirao. Dakle, iskrivljenje ili pojave pukotina nastaje uslijed nejednakih pomaka točaka. Progib je reducirani pomak, tj. brojčana vrijednost koja se dobije za sredinu nosača (grede), kada se od veličine pomaka u sredini oduzme aritmetička sredina pomaka ležajeva.
Uslijed vanjskih sila (opterećenje) objekt se deformira. Ako se nakon rasterećenja vrati u prvobitan položaj deformacija je elastična. Ako je deformacija ostala, tada je deformacija plastična, a ako je ostao jedan dio deformacije tada se kaže da je deformacija elastoplastična. Geodetskim metodama određuju se (mjere) promjene položaja pojedinih točaka na objektu. Deformacija se može utvrditi na temelju rezultata mjerenja pomaka. Stvarno ponašanje objekta može se utvrditi dobro smišljenim i dobro izvedenim opažanjima, te stručnom obradom. Rezultati pomaka su najmjerodavniji pokazatelji ponašanja jednog objekta.
Uzroci pomaka i deformacija mogu biti:
- geološke i hidrološke značajke te fizikalno-mehanička svojstva terena na kojemu je objekt izgrađen.
- opterećenje, stalno i pokretno kao što su vozila, zatim temperatura i vjetar
- promjene mehaničkih svojstava materijala od kojeg je izgrađen objekt.
Geodetska mjerenja pomaka obuhvaćaju sva mjerenja u određivanju promjene oblika objekta ili tla pod utjecajem vanjskih ili unutarnjih sila.
Geodetski radovi usmjeravaju se u dva pravca:
- prvi - na određivanju pomaka i def. objekata i bližeg tla, tzv. Mikro lokacija
- drugi - na određivanju pomaka tla u makrolokacijama
U prvom se slučaju objekt se idealizira određenim brojem toćaka koje se oslanjaju na kontrolnu, referentnu, osnovnu geodetsku osnovu izvan područja mogućih pomaka. Imamo dakle dvije mreže koje čine jednu cjelinu. Za pretpostaviti je da se točke na objektu miču, a da su točke osnovne mreže nepomične.
METODE MJERENJA POMAKA I DEFORMACIJA Pomaci se mogu određivati geodetskim i fizikalnim metodama. Vrlo često, pomaci se određuju (mjere) geodetskim i fizikalnim metodama zajedno. Tada se, uspoređivajuči rezultate mjerenja, mogu donositi kvalitetniji rezultati glede ponašanja objekta. Fizikalnim se metodama utvrđuju relativni pomaci pojedinih dijelova konstrukcije, a geodetska mjerenja daju uvid u pomake cjelokupne konstrukcije. Ovisno o metodi koja se koristi, postoji i adekvatni instrumentarij.
U geodetske metode mjerenja pomaka i deformacija spadaju:
- geometrijski i trigonometrijski nivelman,
- triangulacija i trilateracija,
- poligonometrija,
- aliniranje,
- GPS mjerenja,
- terestrička fotogrametrija (nalazi veliku primjenu u opažanjima pomaka većih kompleksa zemljišta - klizišta). No, da bi se učinkovito pristupilo mjerenjima, osnovni preduvjet je postavljanje geodetske mreže izvan objekta i na objektu. Često se fizikalne i geodetske metode mjerenja kombiniraju u svrhu dobivanja što iscrpnijih rezultata.
Prvo je potrebno projektirat mikromrežu u sigurnoj okolici objekta odnosno da objekt ne utječe na naše točke, tj ako objekt tone, ne smiju i točke tonuti u zemlju. Za to je potrebno dobro promotriti gdje se objekt nalazi i kakvo je stanje sa tektonskim pločama. Zatim se stabiliziraju sve točke u okolici objekta, a najbolje zatvoreni vlak sa vlastitim osiguranjem. Točnost određivanja koordinata, načini stab. i najveća udaljenost propisana je pravilnikom trig mreže.(3. ili 4. red.). Zatim slijedi računanje koordinata i izjednačenje. Potrebno je odrediti a priori točnost, prije mjerenja, i aposteriori, nakon mjerenja. Prethodna ocjena točnosti daje parametre koji određuju točnost određivanja koordinata novih točaka. Dobiju se elementi elipse pogrešaka i standardne devijacije po koordinatnim osima: sigma y i sigma x iz Exx. Nakon toga slijedi izjednačenje mjerenja.
Potrebno je postaviti točke na glavnim položajima objekta koje se planiraju opažati. U dogovoru sa naručiteljem posla, opažanja se vrše u određenim vremenskim intervalima kako bi dobili dobru informaciju o eventualnim pomacima i deformacijama. Objekt se mjeri u određenom broju girusa i ponavljanja, a nakon izjednačenja sa točnošću mreže odredimo i točnost mjerenja objekta.
Iskolčenje građevine može se izvoditi u nekoliko faza:
- točke za grubi iskop
- Prijenos iskolčenih točaka na nanosnu skelu
Elaborat iskolčenja građevine ili elaborat o iskolčenju građevine je skup grafičkih i pisanih dokumenata koji opisuju iskolčenje objekta obavljeno na terenu. Nužan je za početak gradnje, što je definirano Zakonom o prostornom uređenju i gradnji.
Elaborat iskolčenja građevine sadrži:
- Rješenje DGU o davanju suglasnosti za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina
- Rješenje o upisu osobe u imenik ovlaštenih inženjera geodezije
- Dokumentaciju na osnovu koje je izrađen elaborat iskolčenja građevine
- Tehničko izvješće - sadrži podatke o metodama iskolčenja koje su korištene za izradbu elaborata te o geodetskoj opremi i programima korištenim za obradbu podataka i izradbu elaborata.
- Nacrt iskolčenja - prikazuje iskolčene točke i osi, te sadrži ime katastarske općine, br. kat. čestice, oznaku mjerila u kojem je izrađen, datum izradbe, ime i prezime i potpis ovlaštenog geodetskog stručnjaka te pečat ovlaštenog inženjera geodezije, tvrtke odnosno katastarskog ureda.
- Situacija iz projekta
- Tlocrt temelja ili prizemlja građevine s označenim točkama za iskolčenje
- Popis koordinata - točaka građevine za iskolčenje i točaka geod. osnove
8. Izradba posebnih geodetskih podloga za zaštićena i štićena
područja - opis postupka snimanja zgrada i drugih građevina -
opis postupka
Zaštićeno obalno područje mora
(1) U svrhu zaštite, te održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog korištenja određuje se ZOP, koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1.000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Granice i područje ZOP-a prikazane su na Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK) dopunjenoj ortofotokartama.
9. Izmjena podataka o načinu korištenja zemljišta - opis
postupka
Geodetski elaborat za evidentiranje ili promjenu podataka o načinu uporabe katastarskih čestica može se izrađivati za potrebe održavanja katastara nekretnina i za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta. Geodetskom elaboratu iz stavka prilaže se izvješće o terenskom uviđaju.
U okviru elaborata kojima osnovna svrha nije evidentiranje ili promjena podataka o načinu uporabe katastarskih čestica, iskazuju se i podaci o načinu uporabe katastarskih čestica. Geodetski elaborat izrađuju su uz primjenu pravila iz članka 32. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina: “ Podaci o načinu uporabe katastarske čestice odnosno njezinih dijelova, iskazuju se tako da se katastarskoj čestici, odnosno njezinu dijelu, pridruži podatak o kojoj od vrsta uporabe određenih ovim Zakonom. Vrste uporabe mogu biti sljedeće:
_- za poljoprivredna zemljišta: nerazvrstano poljoprivredno zemljište, oranica, oranica- staklenik, oranica-plastenik, vrt, vrt-staklenik, vrt-plastenik, voćnjak, voćnjak-rasadnik, maslinik, maslinik-rasadnik, vinograd, vinograd-rasadnik, livada, pašnjak, trstik i ribnjak,
- za šumska zemljišta: šuma i ostalo šumsko zemljište,
- za unutrašnje vode: rijeka, potok, kanal, jezero, akumulacija, retencija, rukavac, bara i močvara,
- za površine mora: more, ribogojilište i marikultura,
- za prirodno neplodno zemljište: neplodno zemljište, stjenjak, kamenjar, golet, gromača, pijesak, klizište, vododerina, sprud, stjenovita obala, šljunčana obala i pješčana obala,
- za zemljište privedeno svrsi: izgrađeno zemljište, zemljište pod zgradama, dvorište, park, zemljište za sport i rekreaciju, dječje igralište, tržnica, sajmište, groblje, uređena plaža, luka, marina, zračna luka, kamenolom, šljunčara, pješčenjak, otvoreni kop, nasip, usjek, ustava, deponija, ulica, trg, cesta, put, autocesta i željeznička pruga. Katastarskoj čestici može se pridružiti podatak i o kojoj drugoj vrsti uporabe ako je evidentiranje te vrste uporabe propisano poseb nim zakonom ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.“_
10. Evidentiranje stvarnog položaja granica pojedinačnih već
evidentiranih katastarskih čestica - opis postupka
Geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica može se izrađivati za potrebe postupnog osnivanja katastra nekretnina i za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta.
Ovaj geodetski elaborat obvezno se izrađuje u svrhu pojedinačnog prevođenja katastarskih čestica katastra zemljišta u katastarske čestice katastra nekretnina.
Izrađuje se na način da se njime predlaže osnivanje svih katastarskih čestica koje čine neku nekretninu. To se pravilo odgovarajuće primjenjuje na izradbu novog stanja u svim parcelacijskim i drugim elaboratima koji se izrađuju za potrebe postupnog osnivanja katastra nekretnina.
Geodetski elaborat izrađuje se i u svrhu evidentiranja pogrešno ili nedovoljno točno evidentiranih katastarskih čestica u katastarskim općinama za koje se vodi katastar zemljišta a za koje nije donesena odluka o postupnome osnivanju katastarskog operata katastra nekretnina, pa će katastarski uredi, odnosno ured Grada Zagreba, po službenoj dužnosti, kad je to potrebno, izraditi geodetski elaborat u svrhu pripisivanja i otpisivanja dijelova katastarskih općina u katastru i zemljišnim knjigama.
Geodetski elaborat izrađuje se uz primjenu površinskih kriterija iz članka 74. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina: „ Ako se katastar nekretnina osniva postupno, razlika u površini između katastarskih čestica katastara zemljišta i osnovanih čestica katastra nekretnina može iznositi 5% površine katastarskih čestica katastra zemljišta, a najviše 500 metara kvadratnih, kada je riječ o katastarskim česticama do tada vođenim na katastarskim planovima izvorno izrađenim u Gauss-Kruegerovoj projekciji meridijanskih zona, i ta se promjena ne smatra promjenom sastava nekog zemljišnoknjižnoga tijela. Ako se katastar nekretnina osniva postupno, razlika u površini između katastarskih čestica katastara zemljišta i osnovanih čestica katastra nekretnina može iznositi 20% površine katastarskih čestica katastra zemljišta, a najviše 1000 metara kvadratnih, kad je riječ o katastarskim česticama do tada vođenim na katastarskim planovima koji nisu izvorno izrađeni u Gauss-Kruegerovoj projekciji meridijanskih zona i ta promjena se ne smatra promjenom sastava nekog zemljišnoknjižnoga tijela. Razlike veće od onih navedenih u stavku 1. i 2. ovoga članka moguće su samo kod ispravljanja grubih pogrešaka u osnivanju i održavanju katastra.“
Geodetski elaborat izrađuje se na temelju traženja županije odnosno podnositelja zahtjeva za utvrđivanje granice pomorskog dobra a izrađuje ga ovlaštena geodetska tvrtka po pravilima geodetske struke i u skladu s katastarskim propisima.
Granicu katastarskih čestica prema moru u geodetskom elaboratu čini crta srednjih viših visokih voda. Sastavni dio geodetskog elaborata je popis svih katastarskih čestica, koje će, nakon provedenih postupaka, ući u sastav pomorskog dobra. Geodetski elaborat u okviru kojeg nema diobe odnosno osnivanja katastarskih čestica sastoji se od popisa katastarskih čestica i izvješća o obavljenom obilježavanju granice pomorskog dobra.
Županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra potvrđuje da je geodetski elaborat izrađen u skladu s aktom o utvrđivanju granice pomorskog dobra a zahtjev za izdavanje potvrde podnosi ovlaštena geodetska tvrtka. Geodetski elaborat može se koristiti za potrebe evidentiranja pomorskog dobra u katastru i zemljišnim knjigama kada je pregledan i potvrđen od strane nadležnog područnog ureda za katastar odnosno njegove ispostave
Pregled i potvrđivanje geodetskog elaborata obavlja se sukladno katastarskim propisima. O pregledanom i potvrđenom geodetskom elaboratu katastarski ured po službenoj dužnosti obavještava županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra, naručitelja geodetskog elaborata i nadležno državno odvjetništvo. Geodetski elaborat provodi se u katastru zemljišta i katastru nekretnina temeljem zahtjeva nadležnog državnog odvjetništva. O provedenom geodetskom elaboratu katastarski ured rješenjem, pored ostalih stranaka, obavještava županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra, naručitelja geodetskog elaborata i nadležno državno odvjetnišvo.
Ako se geodetskim elaboratom, na područjima koja do tada nisu bila evidentirana u katastru i zemljšnim knjigama, osnivaju nove katastarske čestice u pojasu pomorskog dobra, iste će se upisati u zemljišta odnosno katastar nekretnina kao: »POMORSKO DOBRO«. Ako se geodetskim elaboratom, na područjima koja do tada nisu bila evidentirana u katastru i zemljišnim knjigama, osnivaju nove katastarske čestice izvan pojasa pomorskog dobra, iste će se upisati u katastar zemljišta odnosno katastar nekretnina s time da će se kao vlasnik upisati »REPUBLIKA HRVATSKA«. O provedenom geodetskom elaboratu katastarski ured, po službenoj dužnosti obavještava nadležni zemljišnoknjižni odjel općinskog suda sa prijavnim listom za zemljišnu knjigu, kopijom katastarskog plana s ucrtanim dotadašnjim i novo uspostavljenim stanjem i primjerkom konačnog rješenja donesenog u upravnom postupku. Nadležni zemljišnoknjižni odjel općinskog suda provodi prijavni list u zemljišnim knjigama po službenoj dužnosti i temeljem njega provodi osnivanje katastarskih čestica sukladno pravilniku o evidentiranju i obilježavanju pomorskog dobra, a dijeljenje katastarskih čestica na način da katastarske čestice nastale diobom ostaju u sastavu zemljišnoknjižnih uložaka, dok se iz njih ne otpišu. O provedbi prijavnog lista u zemljišnim knjigama nadležni zemljišnoknjižni odjel općinskog suda obavještava županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra, naručitelja geodetskog elaborata, nadležno državno odvjetništvo i nadležni katastarski ured. Zahtjev za otpisivanje katastarskih čestica koje ulaze u pojas pomorskog dobra iz postojećih zemljišnok- njižnih uložaka podnosi nadležno državno odvjetništvo, a prema popisu katastarskih čestica koji je sastavni dio geodetskog elaborata.
KATASTAR NEKRETNINA
1. Parcelacijski elaborat za diobu građevinskog zemljišta u
skladu s lokacijskom dozvolom
Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju ovoga Zakona o prostornom
planiranju i gradnji i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te u skladu s dokumentima prostornog uređenja i posebnim propisima.
Lokacijska dozvola izdaje se za sve građevine osim za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija
građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m i jednostavne građevine i radove iz članka
- stavka 5. ovoga Zakona.
- prikupljanje katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka potrebno je pribaviti podatke o elaboratima koji su prethodili elaboratu koji se izrađuje odnosno podatke katastarske izmjere ili tehničke reambulacije.
Katastarski i zemljišnoknjižni podaci koji su obvezni dio elaborata, prilažu se elaboratu kao javne isprave koje je izdalo nadležno tijelo ili kao prijepis ili preslika koje je sačinio i sa službenim podacima usporedio ovlašteni geodetski stručnjak koji izrađuje elaborat.
- prikupljanje dokumenata temeljem kojih je dopuštena izradba elaborata, sudskih odluka o uređenju međa i dokumentacije o uspostavljenim posebnim pravnim režimima na zemljištu
prikuplja se od naručitelja izradbe elaborata odnosno od nositelja prava na katastarskim česticama koje su predmet elaborata.
- obavljanje terenskih radnji i provedba terenskih mjerenja (terenski uviđaj, terensko utvrđivanje postojećih međa i drugih granica, provedba terenskih mjerenja u svrhu obilježavanja postojećih međa i drugih granica, terensko obilježavanje postojećih međa i drugih granica vidljivim trajnim oznakama, provedba terenskih mjerenja u svrhu uspostave novih razgraničenja, terensko obilježavanje novo uspostavljenih međa i drugih granica vidljivim trajnim oznakama, provedba terenskih mjerenja u svrhu evidentiranja zgrada i drugih građevina, provedba terenskih mjerenja u svrhu evidentiranja granica načina uporabe katastarskih čestica) Terenska mjerenja za elaborate koji se odnosne na katastar nekretnina moraju biti obavljena osloncem na geodetsku osnovu.
Terenska mjerenja za elaborate koji se odnose na katastar zemljišta, u katastarskim općinama u kojima nije razvijena geodetska osnova, mogu se obavljati i u lokalnim sustavima.
- prikupljanje dokumentacije o zgradama i drugim građevinama
sadrži i prikaz granica građevne (katastarske) čestice u parcelacijskim elaboratima izrađenim na temelju dokumenata ili akata prostornog uređenja u svrhu evidencije građevine u katastarskom elaboratu
5.) Iskaz površina
Površine katastarskih čestica iskazuju se u iskazu površina prema njihovom stanju prije izradbe elaborata i stanju koje proizlazi iz elaborata.
Na isti se način iskazuju tlocrtne površine zgrada i površine dijelova katastarskih čestica koji se upotrebljavaju na različiti način.
Površine katastarskih čestica, tlocrtne površine zgrada i površine dijelova katastarske čestice koji se upotrebljavaju na različiti način iskazuju se u metrima četvornim.
Zbroj površina katastarskih čestica koje su predmetom elaborata prema stanju prije izradbe elaborata i stanju koje proizlazi iz elaborata može se razlikovati.
6.) prijavni list za katastar
Prijavni list za katastar izrađuje se na standardnom obrascu u kojem se prikazuje stanje podataka u posjedovnom listu prije izradbe elaborata i stanje tih podataka koje treba uspostaviti nakon provedbe elaborata.
7.) kopija katastarskog plana za katastar
prikazuje se stanje katastarskog plana koje prethodi provedbi elaborata i predloženo njegovo novo stanje.
izrađuje se na stabilnom prozirnom papiru ili foliji koja se formatira u format A4.
8.) izvješće o izrađenom elaboratu
izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novim razgraničenjima (sastavlja se u slučaju promjene tijeka međa katastarskih čestica na katastarskom planu ili do ucrtavanja novih međa i drugih granica katastarskih čestica na katastarski plan).
izvješće o zgradama i drugim građevinama ( u slučaju evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama i drugim građevinama).
izvješće o terenskom uviđaju, ( sastavlja se u okviru izradbe geodetskih elaborata za evidentiranje i promjenu podataka o načinu uporabe katastarskih čestica.)
tehničko izvješće ( izrađuje za svaki elaborat i ono sadrži podatke o metodama mjerenja koje su korišteneza izradbu elaborata te o geodetskoj opremi i programima korištenim za mjerenja, obradbu podataka i izradbu elaborata.)
Elaborati mogu sadržavati, ovisno o svrsi za koju su izrađeni, i sljedeće sastavne dijelove:
- skicu geodetske osnove (izrađuje se kada točke geodetske osnove s kojih su provedena mjerenja nije moguće prikazati na skici izmjere; za veće elaborate i linijske objekte).
- položajne opise točaka geodetske osnove Za točke koje definiraju lokalni sustav
Za veće elaborate koji se odnose na katastar zemljišta, na područjima na kojima ne postoji razvijena geodetska osnova
- terenske zapisnike mjerenja izrađuju se za mjerenja obavljena polarnom metodom.
mjerene dužine trebaju biti reducirana na nivo plohe mora i za deformaciju projekcije.
Za mjerenja obavljena uređajima za satelitsko pozicioniranje, elaboratima se prilaže dokumentacija prema tehničkim specifikacijama koje izdaje Središnji ured Državne geodetske uprave.
- prijavni list za zemljišnu knjigu odnosi se i na izradbu kopije katastarskog plana za zemljišnu knjigu (stanje katastarskog plana na temelju kojeg se vodi zemljišna knjiga koje prethodi provedbi elaborata i predloženo njegovo novo stanje.)
2. Parcelacijski elaborat za diobu građevinskog zemljišta u
skladu s detaljnim planom uređenja
Dokumenti prostornog uređenja lokalne razine su prostorni plan uređenja velikoga grada,
grada, odnosno općine, urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja. Provedbeni dokumenti prostornog uređenja su urbanistički plan uređenja i detaljni plan
uređenja. Detaljni plan uređenja u skladu s prostornim planom uređenja velikog grada, grada ili općine,
odnosno urbanističkim planom uređenja detaljno razrađuje uvjete za gradnju i uređenje pojedinih zahvata u prostoru, osobito u odnosu na njihovu namjenu, položaj, veličinu, opće
smjernice oblikovanja i način priključivanja na komunalnu infrastrukturu te određuje mjere za zaštitu okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturnopovijesnih i drugih vrijednosti propisanih ovim
Zakonom.
Detaljni plan uređenja donosi se obvezno za dijelove naselja na kojima je određeno provoditi urbanu komasaciju.
Detaljni plan uređenja izrađuje se na način da se omogući dodjela građevnih čestica, što je moguće većem broju sudionika komasacije koji ispunjavaju uvjete u skladu sa Zakonom.
Ostalo kao 1.
3. Parcelacijski elaborat za diobu građevinskog zemljišta u
skladu s rješenjem o uvjetima građenja
Građenju zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m, može se pristupiti na temelju pravomoćnog rješenja o uvjetima građenja.
površine ako je zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske na kojem je izvorište manje površine od jednog hektara.
Prostor iz stavka 2. i 3. ovoga članka mora biti zasebna katastarska i zemljišnoknjižna čestica, za koju se prije parcelacije osniva pravo služnosti prolaza i provoza do javne prometnice, na teret svih nekretnina.
Vodno dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.
Vodno dobro se koristi na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
Ministarstvo rješenjem utvrđuje pripadnost zemljišta iz članka 8. ovoga Zakona vodnom dobru, uz prethodno mišljenje Hrvatskih voda.
Članak 13. Javno vodno dobro upisuje se u zemljišnu knjigu i katastar na sljedeći način:
- u posjedovnicu (List »A«), uz podatke koji se inače upisuju u posjedovnicu, upisuje se i oznaka vrste javnog vodnog dobra iz članka 8. Zakona,
- u vlastovnicu (List »B«) upisuje se naznaka »javno vodno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske« i naznaka pravne osobe koja upravlja tim dobrom.
- u teretovnicu (List »C«) upisuje se zabrana otuđenja i zabrana opterećenja nekretnine založnim pravom, uz naznaku posljedice ništetnosti pravnih poslova.
6. Geodetski elaborat za evidentiranje pomorskog dobra
Geodetski elaborat za potrebe evidentiranja pomorskog dobra izrađuje se na temelju konačnog akta kojim je utvrđena granica pomorskog dobra.
Obilježavanje granice pomorskog dobra obavlja se betonskim stupićem, plastičnom oznakom, željeznom bolcnom ili uklesavanjem križa u živu stijenu, po pravilima geodetske
struke. Smatra se da je granica pomorskog dobra obilježena, ako ide stalnim, prirodnim ili
izgrađenim objektima. Obilježiti se moraju sve točke koje se navode u aktu kojim je utvrđena granica pomorskog dobra. U slučaju da je zbog načina na koji je utvrđena granica
pomorskog dobra potrebna dioba postojećih katastarskih čestica, obilježiti se moraju i one točke granice pomorskog dobra koje se nalaze na granicama katastarskih čestica koje će se
dijeliti. Obilježavanje granice pomorskog dobra obavlja se u okviru izrade geodetskog elaborata. Ako je zbog načina na koji je uvrđena granica pomorskog dobra potrebno izvršiti
diobu ili osnivanje katastarskih čestica, ta će se dioba odnosno osnivanje prikazati u okviru geodetskog elaborata.
Geodetski elaborat izrađuje se na temelju traženja županije odnosno podnositelja zahtjeva za utvrđivanje granice pomorskog dobra a izrađuje ga ovlaštena geodetska tvrtka po
pravilima geodetske struke i u skladu s katastarskim propisima.
Granicu katastarskih čestica prema moru u geodetskom elaboratu čini crta srednjih viših visokih voda.
Sastavni dio geodetskog elaborata je popis svih katastarskih čestica, koje će, nakon provedenih postupaka, ući u sastav pomorskog dobra. Geodetski elaborat u okviru kojeg
nema diobe odnosno osnivanja katastarskih čestica sastoji se od popisa katastarskih čestica
i izvješća o obavljenom obilježavanju granice pomorskog dobra.
Županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra potvrđuje da je geodetski elaborat
izrađen u skladu s aktom o utvrđivanju granice pomorskog dobra a zahtjev za izdavanje potvrde podnosi ovlaštena geodetska tvrtka. Geodetski elaborat može se koristiti za potrebe
evidentiranja pomorskog dobra u katastru i zemljišnim knjigama kada je pregledan i potvrđen od strane nadležnog područnog ureda za katastar odnosno njegove ispostave
Pregled i potvrđivanje geodetskog elaborata obavlja se sukladno katastarskim propisima.O
pregledanom i potvrđenom geodetskom elaboratu katastarski ured po službenoj dužnosti obavještava županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra, naručitelja geodetskog
elaborata i nadležno državno odvjetništvo. Geodetski elaborat provodi se u katastru zemljišta i katastru nekretnina temeljem zahtjeva nadležnog državnog odvjetništva. O provedenom
geodetskom elaboratu katastarski ured rješenjem, pored ostalih stranaka, obavještava županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra, naručitelja geodetskog elaborata i
nadležno državno odvjetnišvo.
Ako se geodetskim elaboratom, na područjima koja do tada nisu bila evidentirana u katastru i
zemljšnim knjigama, osnivaju nove katastarske čestice u pojasu pomorskog dobra, iste će se upisati u zemljišta odnosno katastar nekretnina kao: »POMORSKO DOBRO«.
Ako se geodetskim elaboratom, na područjima koja do tada nisu bila evidentirana u katastru i
zemljišnim knjigama, osnivaju nove katastarske čestice izvan pojasa pomorskog dobra, iste će se upisati u katastar zemljišta odnosno katastar nekretnina s time da će se kao vlasnik
upisati »REPUBLIKA HRVATSKA«.
O provedenom geodetskom elaboratu katastarski ured, po službenoj dužnosti obavještava
nadležni zemljišnoknjižni odjel općinskog suda sa prijavnim listom za zemljišnu knjigu, kopijom katastarskog plana s ucrtanim dotadašnjim i novo uspostavljenim stanjem i
primjerkom konačnog rješenja donesenog u upravnom postupku. Nadležni zemljišnoknjižni odjel općinskog suda provodi prijavni list u zemljišnim knjigama po službenoj dužnosti i
temeljem njega provodi osnivanje katastarskih čestica sukladno pravilniku o evidentiranju i obilježavanju pomorskog dobra, a dijeljenje katastarskih čestica na način da katastarske
čestice nastale diobom ostaju u sastavu zemljišnoknjižnih uložaka, dok se iz njih ne otpišu.
O provedbi prijavnog lista u zemljišnim knjigama nadležni zemljišnoknjižni odjel općinskog suda obavještava županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra, naručitelja
geodetskog elaborata, nadležno državno odvjetništvo i nadležni katastarski ured. Zahtjev za otpisivanje katastarskih čestica koje ulaze u pojas pomorskog dobra iz postojećih zemljišnok-
njižnih uložaka podnosi nadležno državno odvjetništvo, a prema popisu katastarskih čestica koji je sastavni dio geodetskog elaborata.
7. Geodetski elaborat za promjenu područja i granica
katastarskih općina
Geodetski elaborat za promjenu područja i granica katastarskih općina može se izrađivati za potrebe održavanja katastara nekretnina i za potrebe provođenja promjena u katastru
Odgovarajuca geodetska podloga dakle može biti ili digitalni ortofotoplan s visinskim
prikazom ili topografski prikaz na koji se uklapa katastarski plan. Pod odgovarajucim mjerilom podrazumijevaju se mjerila 1:1000 (jedan primjerak posebne
geodetske podloge, radi kontrola prilikom ovjeravanja, obavezno mora biti u tom mjerilu), 1:500 i 1:200, ovisno o svrsi posebne geodetske podloge, s tim da to mjerilo, ovisno o
potrebi,može biti i krupnije odnosno sitnije. U postupku ovjeravanja posebne geodetske podloge katastarski uredi utvrduju da li je
katastarski plan pravilno uklopljen u digitalni ortofoto plan, odnosno topografski prikaz. Za ispravnost izrade digitalnog ortofotoplana odnosno topografskog prikaza odgovara ovlaštena
osoba. Uklapanje katastarskog plana u digitalni ortofoto plan, odnosno topografski prikaz
obavlja se na temelju terenskih mjerenja identicnih tocaka koje se mogu smatrati identicnima na katastarskom planu i na terenu. Temeljem obavljenih terenskih mjerenja identicnih tocaka
i utvrdenih linija koje se mogu smatrati identicnima na katastarskom planu i na terenu obavljaju se potrebne transformacije odnosno uklopi podataka katastarskog plana
(homogenizacija katastarskog plana) da bi se izradio odgovarajuci uklop katastarskog plana u digitalni ortofoto plan odnosno topografski prikaz. U tehnickom izvješcu naznacuju se
identicne tocke i identicne linije koje su se koristile za transformacije odnosno uklapanja, a te se tocke i linije posebno isticu na posebnoj geodetskoj podlozi. Ako stanje meda i drugih
granica koje postoji na terenu znatnije odstupa od katastarskog plana na posebnoj
geodetskoj podlozi ce se (posebnom bojom ili posebnom vrstom linije) prikazati i stanje meda i drugih granica koje proizlazi iz stanja na terenu. Na podrucjima na kojima stanje
katastarskog plana odgovara stanju na terenu (što se utvrduje mjerenjem identicnih tocaka) navedene transformacije odnosno uklapanja nije potrebno obavljati (npr. katastarski planovi
izvorno izradeni u Gauss-Kruegerovoj projekciji meridijanskih zona koji odgovaraju stanju na terenu) vec se posebna geodetska podloga izraduje preklapanjem digitalnog ortofotoplana
odnosno topografskog prikaza i katastarskog plana. Katastarski ured zadržava jedan primjerak posebne geodetske podloge sa svrhom
omogucavanja pregledavanja i potvrdivanja eventualnih kasnijih parcelacijskih i drugih
geodetskih elaborata.
Sadržaj PGP-a je:
- Naslovnica.
- Tehničko izvješće.
- PGP u mjerilu 1:1000 s prikazom uklopa/preklopa
- PGP-Podloga za projektiranje u mjerilu 1:500 ili (200) s prikazom uklopa/preklopa. 5.Popis koordinata
- Rješenje DGU.
- Naslovnica: Na naslovnu stranicu posebne geodetske podloge može se staviti logotip tvrtke koja je izradila elaborat a na njoj se obvezno iskazuju podaci o tvrtci i ovlaštenim geodetskim stručnjacima i suradnicima koji su izradili elaborat. Uz naslov „Posebna geodetska podloga“ navodi se i ime katastarske općine, broj katastarske čestice, te svrha izrade posebne geodetske podloge. Na dnu naslovne stranice stavlja se datum izradbe podloge, pečat tvrtke te ime i prezime i potpis ovlaštenog geodetskog stručnjaka. Sastavni dijelovi posebne geodetske podloge ispisuju se na poleđini naslovne stranice
- Tehničko izvješće:
Tehničko izvješće sadrži podatke o metodama mjerenja koje su korištene za izradbu elaborata te o geodetskoj opremi i programima korištenim za mjerenja, obradbu podataka i izradbu elaborata. Potrebno je opisati na koji je način omeđena kat. čestica za koju se izrađuje PGP, te navesti za koju svrhu i na čiji zahtjev se izrađuje.
- PGP - u mjerilu 1:1000 za KATASTAR: topografski prikaz s uklopljenim katastarskim planom na koji se prikazuju i točke te linije uklopa.
- PGP - Podloga za projektiranje u krupnom mjerilu s prikazanim uklopom: Sam PGP je situacioni nacrt napravljen u mjerilu prema zahtjevu naručitelja s topološkim sadržajem primjernom mjerilu i prikazom uklopljenih ili preklopljenih katastarskih čestica kao i točaka uklopa. Pravila iscrtavanja snimljenih međa i katastarske podloge su identične kao i za mjerilo PGP-a 1:1000 a topografija je prema topografskom ključu. Prikazuju se sve točke snimljenog terena sa kotama i slojnicama i točke uklopa.
-Popis koordinata Popis koordinata obvezno sadrži broj točke te njezine koordinate. Koordinate točaka izražavaju se u metrima i iskazuju na dvije decimale.
Snimanje za PGP PGP je podloga koja služi za projektiranje, stoga treba sadržavati svu vidljivu topografijui
dobar model reljefa (prema mjerilu plana). Reljef se snima rasterom točaka koji mora biti otprilike 3x3 cm na planu padnicama, vododjelnicama i lomovima terena. Teren valja uvijek
snimiti barem jedan niz točaka dalje od područja zahvata da bi interpolacija slojnica bila
ispravna. Također je potrebno snimiti svu vidljivu i eventualno nevidljivu komunalnu infrastrukturu ako je tako zadano u zadatku. U slučaju snimanja kanalizacije, obavezno treba
otvoriti šaht te snimiti dubinu dna cijevi i procijeniti njezin promjer. Svi objekti koji se nalaze na predmetnoj parceli i u bliskom susjedstvu moraju se snimiti. Za potrebe kvalitetnog uklopa
ili preklopa, neophodno je na teren ponjeti kopiju katastarskog plana te u suradnji sa strankama utvrditi položaj međnih točaka.
