



Studirajte zahvaljujući brojnim resursima koji su dostupni na Docsity-u
Zaradite bodove pomažući drugim studentima ili ih kupite uz Premium plan
Pripremite ispite
Studirajte zahvaljujući brojnim resursima koji su dostupni na Docsity-u
Nabavite poene za preuzimanje
Zaradite bodove pomažući drugim studentima ili ih kupite uz Premium plan
radioaktivni raspad
Tipologija: Slajdovi
1 / 5
Ova stranica nije vidljiva u pregledu
Ne propustite važne delove!




Vežba br. 1 ZAKON RADIOAKTIVNOG RASPADA
Ako u ruci držite kockicu za jamb i spremate se da je bacite, da li možete unapred da predvidite koji će od šest brojeva na kockici »izaći« posle bacanja? Naravno da ne. Postoji samo određena verovatnoća, i ona je jednaka 1/6, da se unapred predvidi broj na koji će se kockica posle bacanja okrenuti. Za ovakve događaje, koji se mogu predvideti samo sa određenim stepenom sigurnosti, kaže se da su slučajni. Šta se dešava u slučaju kada imate recimo stotinu kockica za jamb? Da li su vaše šanse da pogodite da li će jedna određena kockica pokazati npr. broj tri sada veće? Naravno da nisu. Verovatnoća da pogodite broj koji pokazuje jedna određena kockica i dalje iznosi 1/6. Međutim, ako posmatrate sve kockice zajedno, ne mareći za to kako se ponaša svaka od njih pojedinačno, možete sa velikim stepenom sigurnosti tvrditi da će se približno 1/6 kockica okrenuti na broj tri. Što imate više kockica za bacanje vaše predviđanje biće pouzdanije. Radioaktivni raspad je slično bacanju kockica slučajan proces. Nikada ne možemo znati da li će se neko određeno jezgro u datom trenutku raspasti ili ne. Međutim, ako imamo dovoljno veliki broj jezgara u nekom uzorku radioaktivnog materijala možemo, čak veoma tačno, predvideti ponašanje čitavog uzorka. (Iako o ponašanju svakog pojedinačnog jezgra i dalje ne možemo reći ništa!) Zbog toga što se i bacanje kockica za jamb i radioaktivni raspad pokoravaju istim zakonima slučajnih događaja , za simulaciju radioaktivnog raspada, tokom ove vežbe, poslužićemo se kockicama za jamb.
Zadatak 1. Određivanje aktivnosti izotopa A
Da biste izveli ovu vežbu na raspolaganju imate 200 kockica za jamb smeštenih u kartonsku kutiju. Svaka kockica predstavlja jedno radioaktivno jezgro nekog izotopa koji ćemo označiti sa A. Pretpostavićemo da se naš izotop »A« raspao ako se kockica okrenula na broj 2. Promućkajte kutiju u kojoj se nalaze kockice i zatim izvadite iz kutije samo one koje su se okrenule na broj dva. Izbrojte koliko ima takvih kockica i upišite rezultat u tabelu 1. Ovaj broj ujedno predstavlja broj »raspadnutih jezgara«. Upišite i broj kockica koje su ostale u kutiji. Broj kockica koje su ostale u kutiji odgovara broju neraspadnutih, »preživelih«, jezgara u nekom radioaktivnom uzorku. Čitav postupak »bacanja« kockica ponoviti sa kockicama koje su ostale u kutiji. U tabelu uvek upisivati broj »raspadnutih« i broj kockica koje su ostale. Postupak ponavljati sve dok u kutiji ima kockica (ili dok ne popunite tabelu). Za svako »bacanje« izračunati odnos broja kockica koje su ostale u kutiji (»preživelih jezgara«) i početnog broja jezgara (N 0 = 200). Dobijene vrednosti uneti u tabelu. (Ova vrednost odgovara odnosu N / N 0 u formuli koja predstavlja zakon radioaktivnog raspada.)
Tabela 1. Izotop A Br. bacanja (^1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 ) Br. raspadnutih Br. »preživelih« (N)
N/N (^0)
Zadatak 2. Određivanje aktivnosti izotopa B
Pretpostavimo da imamo neki drugi izotop, »B«, čija je aktivnost dva puta veća od aktivnosti izotopa »A«. Veća aktivnost znači više raspada u jedinici vremena, pa ćemo pretpostaviti da se naš izotop raspao ako se posle bacanja kockice okrenu na brojeve 2 i 4. Ubaciti sve kockice u kutiju i ponoviti čitavu proceduru kao kod zadatka jedan. Ovog puta uzeti da su raspadnuta jezgra ona koje su se posle bacanja okrenula na 2 ili 4. Dobijene vrednosti uneti u tabelu 2.
Tabela 2. Izotop B Br. bacanja (^1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 ) Br. raspadnutih Br. »preživelih« (N) N/N (^0)
Zadatak 3. Grafičko predstavljanje rezultata. Eksponencijalni zakon radioaktivnog raspada
Dobijene podatke iz tabele 1 unesite u datu mrežu. Na x -osi ovakvog grafika treba da stoje vrednosti koje predstavljaju redni broj bacanja. Na y -osu naneti odnos broja »preživelih« i ukupnog broja kockica, N/N 0. Zatim kroz unete tačke provući glatku krivu, tako da prati eksponencijalnu zavisnost između ovih veličina. (Kriva se crta tako da prati datu zavisnost, a ne spajanjem od tačke do tačke!) Dobijena kriva predstavlja eksponencijalni zakon radioaktivnog raspada. Na isti grafik uneti i odgovarajuće podatke iz tabele 2 i nacrtati datu eksperimentalnu zavisnost. Koristite olovku druge boje.
Pitanja i zadaci
Tabela 3. Vreme (dani) Aktivnost (raspad/min) 0 455 1 402 2 356 3 315 4 278 5 246 6 218 7 193 8 171 9 151 10 133
Tabela 4. Izotop Organ u kome se nalazi Vreme poluraspada (dani) Fizičko Biološko 1 H (^3) Svi organi 4,6x10 (^3 ) 6 C (^14) Masti, Kosti 2,09x10 6 35, 11 Na^ (^24) Svi organi 0,62 29 15 P (^32) Kosti 14,3 1200 16 S (^35) Koža 81,1 22 17 Cl^ (^36) Svi organi 1,6x10 (^8 )
Izotop Organ u kome se nalazi Vreme poluraspada (dani) Fizičko Biološko 19 K (^42) Mišići 0,52 43 20 Ca^ (^45) Kosti 152 18000 26 Fe^ (^59) Krv 46,3 65 29 Cu (^64) Jetra 0,54 39 51 I^ (^131) Tiroidna žlezda 8,1 180
Odrediti koliko je efektivno vreme polueliminacije gvožđa 59 u organizmu pacijenta. Ovaj izotop gvožđa koristi se da bi se ispitale moguće anomalije krvi.
6 C
2 α
13 Al^
12 Mg^
1 p 1
28 Ni^
2 α
30 Zn
(^15) + γ
94 Pu^