Geodezija 1 skripta, Skripte od Geodezija

Preuzmite Geodezija 1 skripta i više Skripte u PDF od Geodezija samo na Docsity!

GEODETSKA TEHNIČKA ŠKOLA ZAGREB

Geodezija 1

Prvi razred

Zdravka Šimić 18.8.2012.

1. Uvod u geodeziju

Geodezija je dobila naziv od grčke riječi - γη=zemlja i δαιω=djelim

Geodezija je znanost o izmjeri Zemljine površine, promjenama te površine i prikazivanje na planovima i kartama i u bazama podataka ( GIS-u ).

Geodezija se bavi načinima prikupljanja podataka, metodama izmjere i instrumentarijem i priborom pomoću kojih obavljamo mjerenja, te načinom obrade i prikazivanjem podataka mjerenja. Osnovni zadatak geodezije je izmjera zemljišta u svrhu izrade karata i planova, a danas

je to i izmjera i prikupljanje podataka za stvaranje digitalnog modela reljefa

(trodimenzionalni prikaz terena). Potreba izmjere zemljišta postoji još od starih civilizacija. Početak nalazimo u starom Egiptu u dolini Nila. Plodne parcele (čestice9 obrađivali su razni pojedinci, a kako bi Nil svake godine poplavio parcele i izbrisao granice, potrebno ih je bilo ponovo uspostaviti. Mjerenja su obavljali mjernici HARPEDONAPTI. Rimsko carstvo je bilo poznato po gradnji cesta, a za to im je trebao grafički prikaz naseljenih mjesta ali i karte cesta koje ta mjesta povezuju.Mjerenja su obavljali AGRIMENSORESI.

Geodetska djelatnost u RH organizirana je kroz:

• Državnu geodetsku upravu (DGU) , čiji su organi Područni uredi za i katastar (PUK) i njihove ispostave
• Zavode za izmjeru i privatne geodetske tvrtke. Geodezija je se primjenjuje u gotovo svim gospodarskim djelatnostima:
  • katastaru
  • građevinarstvu
  • rudarstvu
  • hidrotehnika
  • arhitektura
  • prometu
  • arheologiji
  • poljoprivredi (uređenje zemljišta i grupiranje posjeda )
  • šumarstvu (trasiranje i izgradnja šumskih putova)
  • zaštiti spomenika kulture ( lasersko skeniranje radi rekonstrukcije)
  • zaštiti okoliša (izrada ekoloških studija) Katastar (starogrčki-list, popis) je popis tj. evidencija o zemljištu. Katastar je upisnik (evidencija) zemljišta i nekretnina neke države. On sadrži podatke o položaju, obliku i površini katastarskih čestica (parcela). Zakon definira katastar kao „evidenciju o česticama zemljine površine, zgradama i drugim građevinama koje trajno leže na zemljinoj površini ili ispod nje te o posebnim pravnim režimima na zemljinoj površini“. Osnova za katastar su katastarski planovi koji se dobiju geodetskom izmjerom zemljišta, parcela ( po površini, kulturi, kvaliteti i korisniku ). Parcela ili katastarska čestica (latinski- dio, čestica ) je dio zemljišta koji pripada jednom posjedniku ili vlasniku. Katastarska čestica dio je područja katastarske općine, odnosno katastarskog područja na moru , određen brojem katastarske čestice i njezinim granicama.

Geodetskom izmjerom dobijemo opisne i mjerene podatke o zemljištu koji se koriste za :

• izradu planova i karata
• prostorno uređenje i korištenje građevinskog zemljišta
• izradu katastra i zemljišne knjige
• istraživačke radove i ostale potrebe

2. Oblik i veličina Zemlje

Teorije oblika Zemlje:

• Zemlja kao ravna ploča - (do IV st. p.n.e.);
• Zemlja kao sfera - (od IV st. p.n.e – XVIII st. n.e);
• Zemlja kao elipsoid - (XVII st. – XIX st.);
• Zemlja kao geoid - (XIX st. - …)

U antičkoj Grčkoj smatralo se da je Zemlja ravna ploča. Pitagora je 600 g. p.Krista zaključio da je Zemlja zakrivljena ploha (promatrajući jedrenjak). Eratosten (200 g. p.n.e.) tvrdi da je Zemlja kugla. On je izmjerio polumjer Zemlje. U 17. st. Issac Newton zaključio je da je Zemlja rotacijski elipsoid.

Zemljina fizička površina ima vrlo nepravilan i složen oblik. Zemlju definiramo kao geoid. Geoid je tijelo Zemlje omeđeno nivo plohom mora. Plohu geoida najbliže aproksimira srednja razina mora zamišljeno protegnuta ispod kontinenata, a svaka točka geoida okomita je na smjer sile teže.

Geoid (od grč. gea = Zemlja + oidos = onaj koji je nalik), “onaj koji je nalik Zemlji"

Nivo ploha mora je srednja površina mirnog mora ( bez plime i oseke ) produžena ispod svih kontinenata. Obzirom da masa zemlje nije homogena tj. nema u svim točkama istu gustoću, pa oblik Zemlje odstupa od matematičke definicije elipsoida. Geoid nije matematički definirano tijelo, zamjenjujemo (aproksimiramo) ga rotacijskim elipsoidom. Pravilna matematička ploha najbliža plohi geoida je rotacijski elipsoid. Rotacijski elipsoid je trodimenzionalno tijelo dobiveno rotacijom elipse oko njezine kraće osi, koja se približno poklapa s rotacijskom osi Zemlje.

Elementi rotacijskog elipsoida:

• Velika poluos a - najdulji polumjer elipsoida (radijus ekvatora);
• Mala poluos b - najkraći polumjer elipsoida (udaljenost od središta elipsoida do jednog od polova);
• Spljoštenost μ (f) - odnos razlike velike (a) i male (b) poluosi elipsoida prema velikoj poluosi; μ=(a-b)/a. Elipsoid definiran s dva parametra: dužinom velike poluosi a i spljoštenošću f.

Elipsa je krivulja u ravnini (geometrijsko mjesto točaka) za koje vrijedi pravilo da je zbroj udaljenosti svake točke od dviju zadanih ( F 1 i F 2 ) stalna veličina.

Kad se mjerenja obavljaju na kraćim udaljenostima elipsoid se zamjenjuje kuglom tj. sferom ( R = 6 370 km ), no sfera se rijetko upotrebljava.

U geodetskoj praksi se upotrebljavaju elipsoidi različitih dimenzija i smještaja u prostoru:

• neki najbolje odgovaraju cijeloj Zemlji pa se nazivaju globalnim elipsoidima
• neki najbolje odgovaraju nekoj regiji ili državi i nazivaju se lokalnim elipsoidima Elipsoid na koji se svode geodetska mjerenja i na kojem se ona obrađuju naziva se referentnim elipsoidom. U Republici Hrvatskoj je referentni elipsoid do 2004. bio Besselov 1841 elipsoid, definiran

1841. godine. Od 2010. godine kao referentni elipsoid za Republiku Hrvatsku prihvaćen je globalni elipsoid GRS80 (Geodetic Reference System 1980 - Geodetski Referentni Sustav 1980).

elipsoidi

1.2. Mjerilo

**1. Mjerilo je odnos dužina na karti prema odgovarajućim dužinama u prirodi

2. Mjerilo je odnos dužina na karti i odgovarajućih dužina na Zemljinom elipsoidu**

Obje definicije mjerila nisu precizne, jer elipsoid ne možemo preslikati u ravninu bez

deformacija, pa stoga ni mjerilo u svakoj točki karte ne može imati istu vrijednost.

3. Mjerilo nazivamo odnos između dviju veličina izraženih istim mjernim jedinicama (Frančula, 2004)

jedinica mjere je 1 m u mjerilu plana ili karte

Mjerilo Na planu / karti U prirodi 1 : 500 2 mm 1 m 1:1000 1 mm 1 m 1:2000 0,5 mm 1 m 1:2500 0,4 mm 1 m 1:10000 0,1 mm 1 m

• D na planu : D u prirodi 1 : 500 1 mm na planu → iznosi u prirodi 0,5 m (500 mm) 1 m u prirodi prikazan je s 2 mm na planu

Smatra se da ljudsko oko može procijeniti 0,2 mm.

1.3. Sustavi i jedinice mjera

Sustavi i jedinice za duljinu:

Hvatni sustav : karakteristična brojka 6 ; koristio se u zemljama Austro-Ugarske

• 1 hvat (hv) = 6 stopa = 1,896 484 m
• 1 stopa = 12 palaca = 0,316 081 m
• 1 palac = 2,634 cm Engleski sustav
• 1 yard = 3 foot-a = 91,439 m
• 1 foot (fut) = 12 inch-a = 30,48 cm
• 1 inch (palac) = 2,54 cm

Metarski sustav – dekadski ili decimalni

• karakteristična brojka 10, osnovna jedinica je 1m uveden u Francuskoj 1799. god.

1 dkm = 10 m 1 dm = 0,1 m 1μ = 0,001mm 1 hm = 100 m 1 cm = 0,01 m 1 km = 1000 m 1 mm = 0.001 m Definicije 1 metra 1metar (m) je deset milijuniti dio četvrtine zemljinog meridijana (koji prolazi kroz Dunkerque u Francuskoj - 1791. godine)

Ta vrijednost prenesena je 1927. godine na šipku od platiniridija (legura od 90% platine i 10% iridija) pri temperaturi od 0º C i tlaku od 1 atm. tvz. prametar. Čuva se u Internacionalnom uredu za utege i mjere u Sevres-u kraj Pariza. Otkriveno da ta šipka mijenja svoju duljinu za sićušne veličine pa je 1960. međunarodno prihvaćen novi način određivanja mjere za duljinu. Zasnovan je na duljini vala svjetlosti koji emitiraju atomi. Ta se duljina nikad ne mijenja, isti atom u istim uvjetima uvijek emitira svjetlost jednake valne duljine. Izabran je atom jednog izotopa plina kriptona. 1m je određen kao 1 650 763,73 valne duljine koje emitira atom kriptona 86 u vakumu (zračenje narančaste linije).

1.3.1. Sustavi i jedinice za površinu:

Hvatni sustav

• 1 čhv = 1,896 m x 1,896 m = 3,596 652 m^2
• 1 j (katastarsko jutro) = 40 hv x 40 hv = 1600 čhv
• 1 j = 5754, 643 m^2
• 1 m^2 = 0,278 036 čhv
• 1 mađarsko jutro =1200 čhv

Metarski sustav

• 1 m^2 …………………………………. = 1m x 1m
• 1 a (ar) = 100 m^2 …………………… = 10 m x 10 m - 1 ha (hektar) = 100 a = 10 000 m^2 …… = 100 m x 100 m - 1 km^2 = 1 000 000 m^2 ………………. = 1000 m x 1000 m
• 1 ha = 1 jutro + 1180,364 čhv
• (^) 1 m (^2) = 100 dm (^2) = 10 000 cm (^2) = 1 000 000 mm 2
• 1 dunum = 10 ar = 1000 m2 = 0,1 ha ….DUNUM (DULUM) -turcizam

1.3.2. Sustavi i jedinice za kutove:

Seksagezimalni sustav (podjela)

Osnovna jedinica 1˚ (stupanj). Jedan stupaj je 360. dio punog kuta. 1˚ = 1/360 punog kuta 1˚ = 6 0 ′ = ( 60 x 60 )״

Centezimalni sustav (podjela)

Osnovna jedinica 1g (gon /grad). Jedan grad je 400. dio punog kuta.

1g = 1 / 400 punog kuta 1g = 100 c (centi minuta) = (100 x 100) cc (centi sekunda)

  0 , 9  100

1 gon^901 , 1111 gon 90

1 ^100 

U geodetskoj izmjeri mjere se horizontalni i vertikalni kutovi. Osnovni instrument za mjerenje kutova je teodolit. Horizontalni kut je onaj kut kojemu krakovi leže u horizontalnoj ravnini. Horizontalni kut α dobit ćemo projekcijom prostornog kuta s krakovima u horizontalnoj ravnini. Vertikalni kut je kut u vertikalnoj ravnini. Dijele se na zenitne i visinske, koji se dijele na elevacijske i depresijske.

Mjeriti možemo horizontalne i vertikalne duljine. Vertikalne duljine su: apsolutna visina, relativna visina i visinska razlika Apsolutna visina je vertikalna udaljenost točke od nivo plahe mora. Relativna visina je vertikalna udaljenost točke od proizvoljne nivo plohe. Razlika između dvije apsolutne visine je visinska razlika. Osnovni instrument za mjerenje visinskih razlika je nivelir.

Duljine mjerimo direktno i indirektno. Obzirom na princip i fizikalne osnove razlikujemo tri osnovna načina mjerenje horizontalnih duljina:

**1. mehanički

2. optički
3. elektronički**

Mehanički se duljine mjere neposredno vrpcom, lancem, žicom ili letvom. Optički se duljina mjeri optičkim daljinomjerima. Elektroničko mjerenje duljina obavlja se pomoću elektromagnetskih valova. Mehaničkim , optičkim i elektroničkim uređajima i instrumentima duljine mjerimo direktno , neposredno vrpcom ili posredno primjenom instrumenata i pribora koji se postavljaju na početnu i krajnju točku dužine. Indirektno mjerenje duljina zasniva se na rješavanju trokuta.

3.2. Mehaničko mjerenje duljina

Mehaničko mjerenje dužina je najstariji način mjerenja duljina. Nedostatak mehaničkog mjerenja je problem zbog konfiguracije terena i svih prepreka koji se na terenu i temperature. U geodetskoj praksi, mjerne vrpce se upotrebljavaju za mjerenje kratkih dužina. Mehanički se duljine mjere neposredno vrpcom , direktnim polaganjem mjerne vrpce po teren između dvije točke.

Mjerna vrpca Duljina vrpce je 10, 20, 25, 30 ili 50 m, širina 10 do 20 mm, a debljina 0,2 do 0,4mm, s centimetarskom podjelom (mm procjenjujemo). Mogu biti izrađene od: čelika, umjetnog materijala - fibergalsa, invara (36% nikla i 64% čelika) - precizne, zbog malog koeficijenta rastezanja. Namotane su na metalni obruč.

Mjerne vrpce sa drškom

Mjerne vrpce u kućištu (2m, 3m, 5m, 10m…)

Trasirke Trasirke su crveno-bijeli štapovi duljine 2 m s crvenim i bijelim poljima duljine 20 cm Služe za obilježavanje (signaliziranje) točaka terena i za određivanje (trasiranje) pravca u prostoru. Obzirom na materijal izrade mogu biti:

• drvene
• aluminijske - metalne Po konstrukciji mogu biti:
• jednodijelne
• sklopive (dva ili više elementa)

Držači za trasirke - tronošci Služe da bi trasirka samostalno stajala u vertikalnom položaju u prostoru. Vertikalnost se kontrolira pomoću viska iz dva okomita položaja.

Klinovi brojači Metalni klinovi duljine 30 cm , služe za obilježavanje kraja vrpce ili lanca prilikom postupnog mjerenja duljine.

Duljina mjerne vrpce mora biti ispravna pa se povremeno mora ispitati duljina vrpce Ispitivanje vrpce obavlja se komparatorima za vrpce. Komparacija se obavlja uspoređivanjem duljine vrpce s komparatorom

Komparator može biti: invarska vrpca, laserski interferometar, terenski komparator

Mjerenje duljine vrpcom na nagnutom terenu

Duljina se vrpcom na nagnutom terenu mjeri:

• izdizanjem vrpce u horizontalan položaj
• mjerenjem vrpcom po terenu (mjerenjem kose duljine)

13

D = 20m + 20m + 12,82m = 52,82m

20 20

12,

A

Mjerenje duljine na nagnutom terenu izdizanjem vrpce

B

14

A

B

DK

Kosa duljina mjerena lancem ili vrpcom : DK

DH

Δh

Vrpca ili lanac

Horizontalna duljina : DH Visinska razlika između točaka : Δh

Mjerenje duljine na nagnutom terenu

   2

2 2 2

2 2 2

D D D D h

D D h

D D h

K H K H

K H

K H

   

 

 

r

Redukcija koso mjerene duljine : r D D r

D

h D D r h

D D r

H K

K H

K H

 

   

 

2

2 2

3.2. Optičko mjerenje duljine

Optički se duljina mjeri optičkim daljinomjerima. Ugrađen je u durbin teodolita i nivelira. Na pločici nitnog križa nalaze se tri horizontalne niti: gornja, srednja i donja.

Duljinu izračunamo po formuli:

D - duljina od instrumenta do letve

K – multiplikacijska konstanta (iznosi 100) l – odsječak na letvi ( razlika gornjeg i donjeg očitanje letve) c – adicijska konstanta (iznosi od 0 do 0,2m) Točnost mjerenja je vrlo mala, pa se ta mjerenja koriste isključivo za mjerenja visinskih

razlika i svugdje gdje ne trebamo visoku točnost položaja točke.

3.3. Elektroničko mjerenje duljina

Elektroničko mjerenje duljina obavlja se pomoću elektromagnetskih valova. Duljine mjerimo pomoću elektrooptičkog daljinomjera i reflektora (prizme). Elektrooptički daljinomjer (odašiljač) šalje elektromagnetske valove koji se odbijaju od reflektora i vraćaju nazad elektrooptičkom daljinomjeru (prijamnik) Fizikalni princip elektroničkog mjerenja dužina zasniva se na mjerenju vremena koje je elektromagnetskom valu potrebno za prijelaz mjerene dužine u oba smjera Duljina se dobije po formuli: D = (v∙t) / 2

• v – brzina elektromagnetskog vala
• t – vrijeme potrebno da elektromagnetski val prijeđe udaljenost od elektrooptičkog daljinomjera do prizme i natrag Elektroničko mjerenje duljina je vrlo točno. Elektrooptičkim daljinomjerima mjerimo duljine do 5000m, pa i veće, što ovisi o tipu instrumenta. Točnost izmjerene duljine je oko 0.01m na km mjerene duljine

3.4. Pogreške mjerenja duljine

Mjerenje je proces podložan promjenama, tj. odstupanjima od prave ili istinite vrijednosti.

Sva mjerenja opterećena pogreškama. Izvor pogrešaka može biti čovjek, pribor i instrumenti, vremenski uvjeti…

Postupak mjerenja:

• durbin postavimo horizontalno u prostoru
• Optičkim daljinomjerom naviziramo nivelmansku letvu i očitamo gornju i donju nit nitnog križa

D  K  l  c

Kod ocjene točnosti mjerenja uzima se samo utjecaj slučajnih pogrešaka na mjerenje Grube i sistematske pogreške se isključuju iz rezultata mjerenja.

Pogreške neposrednog mjerenja duljina vrpcom :

• netočna duljina vrpce ili lanca
• netočno postavljanje vrpce ili lanca u pravac
• ugib lanca - lančanica
• preslabo ili prejako zatezanje vrpce ili lanca
• promjena temperature
• netočno određena visinska razlika
• nepoklapanje krajeva vrpce ili lanca
• netočno očitanje ostatka vrpce ili lanca

4. Projekcije Zemlje

Kartografija je disciplina koja se bavi izradom, promicanjem i proučavanjem karata.

Riječ kartografija je složenica od dviju grčkih riječi: χαρτης – karta, list papira, povelja γραφω – pišem, crtam kartografija se dijeli na:

• matematička kartografija ili teorija kartografskih projekcija
• praktična kartografija - oblikovanje karata, sastavljanje karata, izdavanje karata, uporaba karata i održavanje karata

Kartografske projekcije su matematički postupci koji omogućuju preslikavanja zakrivljene plohe (sfere ili rotacijskog elipsoida) Zemlje i drugih nebeskih tijela u ravninu.

Kako bismo Zemljinu površinu prenijeli na ravnu površinu papira, moramo naći način kako što bolje preslikati tu sliku zaobljene površine na ravninu. To se naziva projiciranje na ravnu površinu plana ili karte. Cilj kartografskih projekcija je stvaranje matematičke osnove za izradu karata i rješavanje teorijskih i praktičnih zadataka u kartografiji, geodeziji, geografiji, astronomiji, navigaciji i ostalim srodnim znanostima. Zadatak kartografskog preslikavanja je ustanoviti vezu između koordinata točaka na Zemljinom elipsoidu (Zemlji) i koordinata njihovih slika u projekciji. Preslikavanje plohe rotacijskog elipsoida (ili sfere) u ravninu izražava se osnovnim kartografskim jednadžbama: x = f 1 (φ,λ) ; y = f 2 (φ,λ) Postoji beskonačno mnogo različitih preslikavanja plohe rotacijskog elipsoida ili sfere tj. Zemlje u ravninu (plan ili karta). Učestalu primjenu ima nekoliko desetaka kartografskih projekcija.

Ploha rotacijskog elipsoida ili sfere (Zemlja) može se projicirati tj. preslikati: a) Na ravninu koja dodiruje Zemlju u nekoj točki b) Na plašt geometrijskog tijela (valjaka ili stošca) koji se može razviti u ravninu i dodiruju Zemlju u liniji

Projekcije Zemlje obzirom na zrake projiciranja su:

• Ortogonalna projekcija - zrake projiciranja paralelne i okomite na ravninu projekcije
• Centralna projekcija - zrake projiciranja prolaze jednom zadanom točkom

Obzirom na plohu preslikavanja projekcije mogu biti :

• Cilindrične – Zemlja se preslikava na plašt valjka ili cilindra
• Konusne – Zemlja se preslikava na plašt stošca ili konusa

A

A’

B=B’

S

Dodirna linija ekvator

 Os valjka poklapa se s osi rotacijskog elipsoida

Uspravne (ili polarne) cilindrične (valjkaste) projekcije:

Plašt valjka dodiruje rotacijski elipsoid po ekvatoru

valjak

os

Centralna projekcija

A’

B=B’

A

dodirna linija meridijan

Os valjka leži u ravnini ekvatora Plašt valjka dodiruje rotacijski elipsoid po meridijanu

Poprečne (transferzalne) cilindrične (valjkaste) projekcije:

Centralna projekcija

S os

Podjela projekcija prema: Plohi projekcije :

• Azimuntalne (ravninske)
• Cilindrične (valjkaste)
• Konusne (stožaste)

Položaju pola - kartografske mreže :  Polarne (uspravne)  Transferzalne (poprečne)  Kose

Vrstama deformacija : o Konformne – istokutne o Ekvivalnentna – istopovršinske o Ekvidistantna - istodužinske

Konformne Ekvivalentne Ekvidistantne

4.1. Geodetske projekcije

Posebnu skupinu projekcija čine geodetske projekcije, za potrebe državne izmjere i izradu službenih topografskih karata.

4. kolovoza 2004. godine donesena je Odluka o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Rrepublike Hrvatske:

• Koordinatni sustav poprečne Mercatorove (Gauss-Krügerove) projekcije HTRS96/TM određuje se projekcijskim koordinatnim sustavom Republike Hrvatske za područje katastra i detaljne državne topografske izmjere
• Koordinatni sustav uspravne Lambertove konformne konusne projekcije → HTRS96/LCC određuje se projekcijskim koordinatnim sustavom Republike Hrvatske za područje pregledne državne kartografije
• Za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske usvaja se projekcijski koordinatni sustav univerzalne poprečne Mercatorove projekcije (Universal Transverse Mercator – UT9)

U Hrvatskoj su u službenoj upotrebi:  Gauß-Krügerova ili poprečna (transverzalna) Mercatorova projekcija  i od 2004. HTRS96/TM (transverzalna Mercatorova projekcija)

Gauß-Krügerova projekcija ( općenito)

Zemlja je preslikana na niz valjaka (120) tkz. zone preslikavanja širine 3°. Dodirni je svaki treći meridijan računajući od Greenwich-kog meridijana. Plašt valjka dodiruje odabrani meridijan i on se naziva središnji meridijan. Ishodište koordinatnog sustava je u presjeku središnjeg meridijana i ekvatora. Gauß-Krügerova projekcija je transverzalna ili poprečno cilindrična projekcija, a obzirom na deformacije ona je konformna.

Gauß-Krügerova projekcija za Hrvatsku

Teritorij Republike Hrvatske preslikava se na dva valjka (cilindra) koji diraju elipsoid po 15.i

18. meridijanu. Dakle Hrvatska se preslikava u dvije zone, 5. i 6. zonu računajući od Greenwich-kog meridijana. Širina zone je 3° tj. 1,5° istočno i 1,5° zapadno od središnjeg meridijana. Udaljavanjem od središnjeg meridijana deformacija se povećava, pa se ovakva projekcija koristi samo za relativno uska područja uz zadani meridijan, tzv. zone. Na rubovima zona deformacija je 0,2 m po km preslikane dužine što je prevelika deformacija za planove 1:500.

Poprečna Mercatorova (Gauss-Krügerova)-TM za Hrvatsku:

Hrvatska je preslikana na jedan valjak , koji dodiruje elipsoid po meridijanu 16°30’ , te ima jednu zonu širine 6°. Projekcije je transverzalna (poprečno) cilindrična, konformna, središnji meridijan je 16°30’ preslikava se u pravoj veličini ili je mjerilo uzduž njega konstantno.

RH ima jedan pravokutni koordinatni sustav Mercatorove projekcije - HTRS 96/TM

H RVATSKI T ERESTIČKI R EFERENTNI S USTAV 96/ T RANSVERZE M ERKATOR skraćeno HTRS96/TM

Gauß-Krügerova projekcija