



Studirajte zahvaljujući brojnim resursima koji su dostupni na Docsity-u
Zaradite bodove pomažući drugim studentima ili ih kupite uz Premium plan
Pripremite ispite
Studirajte zahvaljujući brojnim resursima koji su dostupni na Docsity-u
Nabavite poene za preuzimanje
Zaradite bodove pomažući drugim studentima ili ih kupite uz Premium plan
Uvod u imovinsko pravo,Stvarno pravo,Procesno pravo,Parnčni postupak
Tipologija: Rezime
1 / 5
Ova stranica nije vidljiva u pregledu
Ne propustite važne delove!




Uvod u imovinsko pravo Definicija imovinskog prava – to je skup normi kojima se prije svega regulišu IMOVINSKI odnosi koji su u interesu određene društvene zajednice, (definicija u objektivnom smislu). U subjektivnom smislu, to je ovlaštenje koje subject ima na osnovu norme objektivnog prava. NPR. Roditelji su dužni da uzdržavaju svoju djecu, ukoliko to ne čine, djeca svoje ovlaštenje ostvaruju putem prinude. Subjektivno imovinsko pravo sastoji se od ovlaštenja i zahtjeva (tužba u materijalnom smislu – tužba sudu) Zastarjelost i prekluzija (ili rokovi zastarjelosti i prekluzivni rokovi) – Kod rkova zastarjelosti gubi se tužba u materijalnom smislu a ostaje ovlaštenje, dok kod prekluzivnih rokova gubi se i ovlasti i tužba. Kod zastarjelosti povjerilac ostaje povjerilac, a dužnik ostaje dužnik. Ako dužnik i pored zastaarjelosti ispuni obavezu, smatra se da je ispunio dugovano. NPR.kod plaćanja dadžbina, ukoliko se izmire obaveze plaćanjem računa bez obzira što je nastupila zastara, nemože se tražiti povrat uplaćenog. Kod prekluzivnih rokova može se tražiti nadoknada.
umre bliski rođak, mi postajemo nasljednici). Kod pravne moći, naspram prava nema obaveze, dok kod subjektivnog imovinskog prava naspram prava mora postojati obaveza. NPR.pravo na razvod braka, raskid ugovora, izbor kod alternativnih obaveza. U svim ovim slućajevima naspram ovog prava nema obaveza. Imovinsko-pravni odnosi #to je odnos između dva lica kod kojih jedno lice ima pravo, a drugo obavezu koje odgovara tome pravu. Lica stupaju u imovinsko-pravne odnose povodom objekata, i objekti ne čine element pravnih odnosa. Dva su elementa imovinsko-pravnog odnosa 1. LICA 2. NJIHOVA MEĐUSOBNA PRAVA I OBAVEZE.
odnosima 1980 *Porodični zakon RS 2002 *Zakon o parničnom postupku RS 2003 *Zakon o izvršnom postupku RS 2003. (Danas u BiH se primjenjuje tzv. Austrijsko pravo (austrijski građanski zakon iz 1811) na ugovor o posluzi, na ugovor o
dobrovoljna akcija SPREGA –dobrovoljna akcija SUPONA –uraditi umjesto drugog.(U BiH i danas važe brakovi zasnovani po šerijatskom zakonu-više žena u braku s jednim muškarcem, koji su zaključeni prije drugog svjetkog rata i važe do izumiranja). Tumačenje prava ne predstavlja izvor prava ukoliko tumačenje ne dolazi od parlamenta jer sa tim tumačenjem
regulišu imovinsko-pravni odnosi. Imovinsko-pravni odnosi se regulišu po slijedećem principu: 1.Ravnopranost stranaka 2.Slobodna inicijativa 3.Prometljivost (niti jedno drugo pravo nema karakteristiku prometljivosti). Imovinsko pravo je regulisano dispozitivnim normama, a to su norme koje stranke same stvaraju (ugovor) 4.Imovinska sankcija –koja se sastoji
biti određene, moguće i dozvoljene) NPR.nemogu se obavezati da ću preskočiti neboder ili kupiti drogu. 3. Lična dobra (čast, ugled, naziv firme..) a postaju objekat kada se povrijede. 4.Proizvodi ljudskog uma –autorska prava #Postoje dobra koja su van prometa (ceste, nacionalni parkovi) i u ograničenom prometu (potrebno tražiti odobrenje, dozvolu prije ostvarenja prometa –npr. Kupovina lijekova –potreban recept)
DEFINICIJA : Pravni posao je izjava volje koja je usmjerena na zasnivanje, promjenu ili prestanak određenog imovinskog prava ukoliko to dopušta pravni pordak VRSTE PRAVNIH POSLOVA : Jednostrani i dvostrani pravni poslovi. Kriterijum ove podjele je broj izjavljenih volja. Ako pravni posao nastaje izjavom samo jedne volje onda je to jednostrani PP (testament), Ako PP nastaje izjavom dve ili više volja onda su to dvostrani PP (ugovori) UGOVORI ili PP se sastoje od obligacija tj. prava i obaveza. Ono što je za jednu stranu pravo za drugu je obaveza. NPR: kupac ima obavezu da preda stvar, a kupac ima pravo da primi tu stvar). Jednostrane i dvostrane poslove treba razlikovati od jednostrano i dvostrano obavezujućih pravnih ugovora, gdje je kriterijum broj obaveza. NPR: Ugovor o poklonu je dvostrani pravni posao jer se poklon ne može izvršiti ako druga strana na to ne pristaje, ali je u isto vrijeme i jednostrano obavezujući jer je obaveza samo na poklonoddavcu. Dogovor dva lica na štetu ili korist trećeg lica nije moguća.Ugovor vezuje samo ugovorne strane. KAUZALNI I APSTRAKTNI PRAVNI POSLOVI Svaki pravni posao mora da ima kauzu(posljedicu), samo je pitanje da li je ona vidljiva. Ako je vidljiva onda su kauzalni, a ako nije vidljiva onda su apstraktni pravni poslovi. NPR. Jedno lice prodaje bicikl drugom licu i ovdje je kauza vidljiva, razlog prodaje je bicikl. Kod prodaje mjenica, razlog obavezivanja nije vidljiv. FORMALNI I NEFORMALNI PRAVNI POSLOVI – formalni su oni gdje je za nastanak pravnog poslo potrebna određena forma. NPR. Pismena forma- mora biti zastupljena kao i potpisi ugovarača ovjereni kod suda prilikom prometa nekretnina. POSLOVI INTERVIVO(ZA ŽIVOTA) I MORTISKAUTA (ZA SLUČAJ SMRTI) OGRANIČENJE PRAVNIH POSLOVA (MODIFIKACIJA) pravni poslovi se najčešće zaključuju definitivno i za buduća vremena (da nema promjena u budućnosti), međutim pravni poslovi se mogu zaključiti USLOVOM, NALOGOM i ROKOM USLOV (lat. CONDICIO)je buduća neizvjesna činjenica od čijeg nastupanja ili nenastupanja zavisi dejstvo pravnog posla. Može biti SUSPENZIVNI(ODLOŽNI) i REZOLUTIVNI (RASKIDNI). Kod suspenzivnog uslova pravni posao nastaje odmah ali se njegovodejstvo odlaže do ispunjenja uslova NPR. Kupit ću ti TV ako položiš ispit. Rezolutivni pravni posao i dejstvo nastaju odmah ali dejstvo prestaje ukoliko se neispuni uslov NPR. Kupujem ti odmah TV, ali ga vraćaš ako ne položiš NALOG JE TERET KOD DOBROČINIH PRAVNIH POSLOVA Npr. Poklanjam ti kuću ali svake godine moraš primiti dva studenta kao podstanare. ROK je isti kao i uslov ali se od uslova razlikuje po tome što će sigurno nastupiti. Npr. Rok punoljetnosti.
NESLAGANJE VOLJE I IZJAVE najčešće se unutrašnja volja slaže sa izjavom. Međutim ako se ne slažu onda je upravu,
voljom, ali nemaju namjeru da se taj pravni posao realizira do kraja. Npr. Fiktivna prodaja nekretnina zbog financijskog duga. 3,SIMULAIJA – ne proizvodi pravno dejstvo Npr. Ugovor o poklonu prikazan kao kupoprodaja (Disimulovani poklon) 4,MENTALNA REZERVACIJA Npr. Obečanje teškom bolesniku(za koga smatramo da neće ozdraviti) da će dobiti nešto kada ozdravi, i on ozdravi. 5,ZELENAŠKI UGOVORI kod ovog ugovora, jedna strana koristi teško materijalno stanje druge strane, njenu lakomislenost i naivnost, te odnos zavisnosti, pa ugovori za sebe korist u očiglednoj nesrazmjeri. Npr. Ugovori za vrijeme rata NESVJESTAN NESKLAD VOLJA 1, ZABLUDA pogrešna predstava o nekom element pravnog posla. Za pravo su važne samo bitne zablude, a to su one zablude za koje da je strana znala nebi zasnivala pravni posao 2,PREVARA kvalifikovani oblik zablude ako jedna strana izaziva zabludu i održava zabludu kod druge strane. Pravni poslovi zaključeni pod zabludom i prevarom mogu se poništiti u subjektivnom roku od 1 godine i u objektivnom roku od 3 godine.
pravo iz prava svog predhodnika nego pravo stiče na osnovu nekih samostalnih činjenica (Zakon, Sticanje prava od nevlasnika..) Pravo se obično stiče od vlasnika ili nekog drugog nosioca prava ali se može steći i od nevlasnika pod uslovom da je stvar kupljena na javnoj prodaji, da je kupljena u maloprodaji kod onih lica koja stavljaju tu stvar u promet i da se radi o pokretnoj stvari (jer nepokretnosti su upisane u zemljišne knjige i imaju poznate vlasnike), da je sticalac savjestan id a je stvar plaćena Npr. Kupovina zlatnine kod zlatara koja je ukradena. 2,DERATIVNO STICANJE PRAVA ovdje sticalac izvodi svoje pravo iz prava predhodnika. Postoje dvije vrste a)UNIVERZALNA SUKCESIJA – sticalac stiče prava i obaveze (nasljednik) b)SINGULARNO sticalac stiče samo prava b-1)translativna (stiče prava u istom obimu – prodaja stvari b-2)konstitutivna – nešto se konstituiše u užem obliku od predhodnika – zakupoprimalac
NEVAŽEĆI PRAVNI POSLOVI ili UGOVORI I NEPOSTOJEĆI PRAVNI OSLOVI – to supšravni poslovi koji nisu ni nastali je nemaju jedno od bitnih uslova za zaključenje pravnog posla a to su: * saglasnost volja * sposobnost ugovaranja (poslovna sposobnost -18 god) *predmet ugovora *kauza ili cilj ugovora *forma (ako je potrebna) Predmet i kauza nesmiju biti u suprotnosti sa javnim poretkom. Javni poredak čine ustavna načela, imperativni propisi, moral (dobri običaji). Ovi pravni poslovi se ne poništavaju jer nisu ni nastali nego se podnosi tužba na osnovu koje sud utvrđuje da pravni posao nije niti nastao. II APSOLUTNO NIŠTAVNI (prema Zakonu o obligacionim odnosima ZOO Ništavnim) oni su protivni javnom poretku, na njih sud pazi po službenoj dužnosti, zahtjev za poništaj ne zastarjeva. III RELATIVNO NIŠTAVNI (prema ZOO rušljivi) zabluda, prevara vrijeđaju private interese, poništavaju se subjektivno u period od 1 godine a objektivno u period od 3 godine. Prema ZOO iz 1978. God. Sva prava zastarjevaju u roku od 10 godina. SUBJEKTI IMOVINSKOG PRAVA su fizička i pravna lica i samo oni mogu biti nosioci prava i obaveza. Fizička lica stiču pravnu sposobnost s 18 godina. U brak se stupa sa punoljetstvom 18. Godina, a može se stupiti u brak i sa 16. Godinaodlukom vanparničnog suda. Građansko procesno pravo obuhvata: 1, Parnični postupak 2,Vanparnični postupak 3,Izvršni postupak. Radna sposobnost fizičkog lica se stjeće sa 15. Godina. Deliktna sposobnost se stjeće sa 14. Godina. PRAVNO LICE – to je grupa fizičkih lica, koja imaju svoju imovinu, svoju organnizaciju, dozvoljen cilj, koja su priznata od strane pravnog poretka. Pravna lica se registruju u Osnovnom sudu. PRAVNA SPOSOBNOST je sposobnost biti nosilac prava i obaveza. Ta prava i obaveze može netko drugi da stiče umjesto nas.(NPR. Dijete od 7 god. Može biti nosilac prava i obaveza ali preko roditelja) POSLOVNA SPOSOBNOST je stjecanje prava i obaveza izjavama svoje volje. Pravna sposobnost odgovara stranačkoj sposobnosti, a tko ima poslovnu sposobnost ima i parničnu sposobnost PODJELA IMOVINSKIH PRAVA I APSOLUTNA PRAVA stvarna 1.pravo svojine 2.pravo službenosti 3.založno pravo 4.posjed stvarne lične lična 1.pravna ličnosti (ime, čast, ugled) 2.autorska prava
II RELATIVNA (OBLIGACIJE) PRAVA tj. Ugovori – to nisu prava nego samo sredstva za prenošenje stvarnih prava 1.Ugovor o zakupu 2.Kupoprodajni ugovor
*POSJED – vlasništvo, državina posjed je faktična svaka stvar bez obzira da li postoji neko pravo na stvar ili ne. Svaki posjednik uživa pravnu zaštitu. Jedino onaj koji je stvar pribavio silom, prijetnjom ili zloupotrebom povjerenja on ne uživa pravnu zaštitu. Pravo ne štiti ekstremne slučajeve. Posjed je u pravo uveden da se u vlasniku na efikasan način pruži zaštita. (NPR Netko ukrao kola. Može se podnijeti vlasnička tužba ili posjedovna tužba. Prvo treba ići posjedovna (posesorna) je ide brže (dokazuje se samo dvije činjenice posjed i nastala smetnja). Ako se izgubi posesorna parnica ostaje pravo na vlasničku tužbu, ona nezastarjeva *STJECANJE PRAVA SVOJINE PUTEM ODRŽAJA održaj -stjecanje prava putem proteka vremena zastarjelost - gubljenje prava zbog nevršenja (NPR. Lice ne koristi nekretninu – zastarjelost, lice koristi nekretninu – održaj) REDOVAN ODRŽAJ (zakonito, savjesno * pokretna stvar 3 godine, nepokretna stvar 10 godina) VANREDAN ODRŽAJ (savjesno * pokretna stvar 10 godina, nepokretna stvar 20 godina) ZAŠTITA PRAVA SVOJINE
Je takvo pravo gdje založni povjerioc ima pravo da se namiri iz založne stvari, ako dužnik u roku ne ispuni svoju obavezu. Najvažnija podjela je prema podjeli stvari na pokretne i nepokretne, pa tako imamo:
zakonom o obligacionim odnosima.
svojinskim pravnim odnosima. Bilježi se u zemljišnim knjigama.
Slično založnom pravu je pravo retencije (ili zadržanje stvari u rukama povjerioca). Naime, povjerilac ima pravo da zadrži dužnikovu stvar koja se nalazi u njegovim rukama i ima pravo da je proda ukoliko dužnik ne ispuni obavezu. Pravo retencije nastaje na osnovu zakona, a založno pravo na osnovu ugovora. Kod prava retencije potraživanje mora da je dospjelo, a kod založnog prava ne mora.
Pravo korištenja tuđe stvari.
Povlast je ono dobro u čiju je korist ustanovljena službenost, a poslužno dobro je ono na čiji je teret ustanovljeno.
Vrste stvarnih službenosti:
Kod negativne službenosti vlasnik povlasnog dobra ima pravo da zahtjeva od vlasnika poslužnog dobra da nešto ne čini.
Postoje službenosti koje nastaju na osnovu odluka državnog organa. (Npr. službenost nužnog prolaza, postavljanje antene na susjedne zgrade,...) Stvarne službenosti mogu se steći ugovorom, a mogu i putem održaja u roku od 20 godina. Gube se putem zastarjelosti, takođe, u roku od 20 godina. Putem održaja prava se stiču, a putem zastarjelosti (zbog ne vršenja) gube.
Su ustanovljene u korist tačno određenih lica i one su neprenosive i nenasljedive.
Sve se službenosti štite tužbom ACTIO CONFESORIA i slično je vlasničkoj tužbi gdje se dokazuje pravo službenosti.
Su javni registri u koji se bilježe stvarna prava na nepokretnostima, susvojina na nepokretnim stvarima i etažna svojina. Takođe se bilježe stvarne i lične službenosti na nekretninama, hipoteka i nadhipoteka, kao i pravo građenja. Vode ih Osnovni sudovi, a osnovicu zemljišnih knjiga čini katastar, kojeg vode organi uprave u opštini. Katastar predstavlja posjedovno stanje, premjer, bonitet (kvalitet), kulturu koja je zasađena. U BiH je usvojen Austrougarski sistem za vođenje knjiga, te je za sticanje prava svojine potrebno:
U svijetu postoji još i francuski sistem sticanja prava, gdje sam ugovor prenosi pravo svojine.
INTABULACIJA, a gubljenje prava EKSTABULACIJA.
Taj nedostatak se mora ukloniti u roku od 15 dana. Predbilježba se vrši da bi se stekao prioritet upisa jer pravo poznaje samo dva načina računanja rokova.
a to se računa samo kod prioriteta za zemljišne knjige.