JEDRA KRANIJALNIH NERAVA, Beleške od Anatomija čoveka

Preuzmite JEDRA KRANIJALNIH NERAVA i više Beleške u PDF od Anatomija čoveka samo na Docsity!

JEDRA KRANIJALNIH

NERAVA

N. OCULOMOTORIUS (III)

Nuclei nervi oculomotorii leže u ventralnom dijelu stratum griseum

centrale u visini colliculus superior. Korijenja vlakana idu ventralno, prolaze kroz nucleus ruber i izlaze na površinu u sulcus n. oculomotorii. Jedra n. oculomotoriusa formiraju dva niza: spoljašnji i središnji. U spoljašnjem nizu razlikuju se dva jedra:

1. Nucleus lateralis magnocellularis ; spoljašnje krupnoćelijsko jedro ( motorno ). Sastoji se od šest manjih jedara od kojih idu vlakna za inervaciju mišića pokretača očne jabučice ( m. levator palpebrae superioris, m. rectus superior, m. rectus medialis, m. obliqus inferior i m. rectus inferior ).
2. Nucleus lateralis parvocellularis s. Nucleus parasympathicus n. oculomotorii ; Westphal-Edingerovo ili spoljašnje sitnoćelijsko jedro je visceromotorno ( parasimpatičko ) jedro. Rostralni dio jedra je fotomotorni centar. Iz njega odlaze vlakna za inervaciju m. sphincter papillae. Kaudalni dio jedra je akomodacioni centar. Iz njega odlaze vlakna za inervaciju m. cilliarisa. Nucleus medianus magnocellularis ; središnje krupnoćelijsko jedro je centar za konvergenciju. On uspostavlja vezu između kontralateralnih jedara za inervaciju m. rectus medialis i dovodi do sinergične kontrakcije oba mišića, a koja nastaje refleksno prilikom posmatranja predmeta izbliza.

N. TROCHLEARIS (IV)

Nucleus n. trochlearis (motorna vlakna) leži u visini colliculus inferior , u

ventralnom dijelu centralne sive mase (stratum griseum centrale). Fila radicularia n. trochlearisa pod krovnom pločom, lamina quadrigemina s. lamina tecti, ukrštaju se sa vlaknima kontralateralnog jedra ( decussatio nervorum trochlearium ), a potom izlaze na dorzalnoj strani mezencephalona sa obje strane frenulum veli medullaris superioris. To je jedini kranijalni živac koji izlazi na dorzalnoj strani mozga , ispod donjih kolikula mezencephalona. Inervira m. obliqus superior.

Centralni produžeci neurona donjeg senzitivnog jedra završavaju na više načina i to:  u sastavu lemniscus medialisa idu do thalamusa i odatle u senzitivnu moždanu koru;  u malom mozgu, meduli spinalis  ili se spajaju sa jedrima drugih kranijalnih nerava  u retikularnoj formaciji (RF) i tako učestvuje u mnogim refleksnim aktivnostima (gutanje, žvakanje, salivacija, kihanje)

3. Nucleus tractus mesencephalici n. trigemini i nije pravo

jedro, već neka vrsta senzitivnog ganglija. Zato se zove akcesorno jedro. Leži u blizini Sylviusovog akvedukta. Prima vlakna iz Gasserovog ganglija koja mu, bez prekidanja u moždanom stablu, donose podražaje iz mišića glave (proprioceptivni senzibilitet), tj mišića lica, mastikatornih mišića i vanjskih mišića oka.

N. ABDUCENS (VI)

Nucleus n. abducentis izgrađen je isključivo iz motornih vlakana.

Jedro je smješteno ispod colliculus facialis. Živac izbija na površinu u fossa postpontina, a ima najduži intrakranijalni tok. Inervira m. rectus lateralis.

N. FACIALIS (VII)

1. Nucleus n. facialis (branhiomotorna vlakna) leži u ventralnom

tegmentumu , ventrolateralno od jedra n. abducensa. Korijenja vlakana iz jedra idu prema dorzalno, a potom zavijaju oko jedre n. abducensa (nucleus n. abducentis), formirajući unutarnje koljeno, geniculum internum n. facialis. Potom se spuštaju u fossa postpontina gjde izbijaju na površinu, na granici ponsa i medullae oblongatae, nalazeći se ovdje između n. abducensa, koji je medijalnije i n. intermediusa, koji je lateralnije. Vlakna inerviraju mimičnu muskulaturu glave i vrata.

2. Nucleus salivatorius superior (sekretorna parasimpatička

vlakna-n. intermedius) leži u dorzolateralnom dijelu tegmentuma. Jedna grupa vlakana odvoji se od n. facialisa unutar koštanog kanala kao n. petrosus major, koji ide na ganglion pterygopalatinum gdje sinaptički kontaktira. Od gangliona odlaze postganglionarna vlakna za inervaciju gl. lacrimalis, za mukozne žlijezde nosno-nepčane sluznice i paranazalnih sinusa. Druga grupa vlakana ulazi u sastav chordae tympani ; ona se priključi n. lingualisu i putem njega dolazi na ganglion submandibulare i sublinguale. Od ganglija odlaze postganglionarna vlakna za inervaciju gl. submandibularis i gl. sublingualis.

3. Nucleus tractus solitarii- nucleus solitarius (okusna

vlakna). Vlakna završavaju na rostralnom dijelu jedra i idu u sklopu n. intermediusa. Vlakna su aksoni neurona gangliona geniculi. Dendriti neurona prenose podražaj iz gustativnih papila nepca i papilla foliata i fungiformes prednjeg dijela jezika.

4. Nucleus tractus spinalis n. trigemini (somatosenzibilna

vlakna-n. intermedius). Vlakna nose senzibilitet iz kože meatus acusticus externusa i kože iza uha.

N. VESTIBULOCOCHLLEARIS (VIII)

N. vestibulocochlearis ima četiri vestibularna (statička) i dva akustička (kohlearna) jedra. Ova dva jedra primaju senzacije ravnoteže i sluha.

1. Vestibularna jedra ( statička ) leže na granici bulbarnog i

pontinskog dijela fossae rhomboideae u području area vestibulairs. Jedra su označena kao: a. Gornje – nucleus vestibularis superior b. Donje – nucleus vestibularis inferior c. Bočno – nucleus vestibularis lateralis d. Srednje – nucleus vestibularis medialis. Na ovim jedrima završava n. vestibularis, kojeg formiraju aksoni neurona gangliona vestibuli , čiji periferni produžeci polaze iz statičkog aparata unutarnjeg uha ( sacculus, utriculus, canals semicirculares ). Jedan dio aksona završava u lobus flocculonodularis cerebellaris. Vestibularna jedra predstavljaju mjesto polaska sekundarnog (II)

N. GLOSSOPHARYNGEUS (IX)

1. Nucleus ambigus ( visceromotorna vlakna ). Vlakna polaze iz

rostralnog dijela jedra za inervaciju m. stylopharyngeusa i m. constrictor pharyngis superior.

2. Nucleus salivatorius inferior ( visceromotorna vlakna ). Ovo

jedro je parasimpatičko. Vlakna koja polaze iz ovog jedra, iz sastava n. glossopharyngeusa, izdvoje se kao n. tympanicus koji u cavumu tympani učestvuje u formiranju plexus tympanicusa. Od plexus tympanicusa odlazi n. petrosus mino r, koji završi u ganglion oticum. Taj spoj je poznat kao Jacobsonova anastomoza a služi za inervaciju gl. parotis (sekrecija).

3. Nucleus tractus solitarii

a. Na rostralnom polu jedra (nucleus gustatorius) završavaju specijalna visceralna aferentna (okusna) vlakna iz papilla vallata jezika. Vlakna su aksoni neurona ganglion inferius n. glossopharyngei. b. Viscerosenzitivna vlakna , koja su dio refleksnog luka u nekim visceralnim refleksima, završavaju u medijalnom dijelu jedra. Vlakna dolaze iz hemoreceptora (glomus caroticum) i baroreceptora (sinus caroticum).

4. Nucleus tractus spinalis n. trigemini. U ovom jedru

završavaju somatosenzibilna vlakna iz sastava n. glossopharyngei ( bol, temperatura, dodir ) iz stražnjeg dijela jezika, tonzila, mehkog nepca i Eustachijeve tube. Tijela neurona su ganglion superius n. glossopharyngei.

N. VAGUS (X)

1. Nucleus ambigus ( specijalna visceromotorna vlakna ) je

zajedničko jedro za IX, X i XI kranijalni živac. Iz srednjeg dijela polaze specijalna visceromotorna vlakna n. vagusa za inervaciju mišića farynxa, larynxa i gornjeg segmenta jednjaka. Pojedina vlakna odlaze za inervaciju srca i organa respiratornog sistema. To su postganglionarna parasimpatička vlakna koja završavaju u ganglia cardiaca.

2. Nucleus dorsalis n. vagi ( visceromotorna parasimpatička

vlakna ). Iz jedra odlaze vlakna za inervaciju glatke muskulature i žlijezda organa abdomena i toraxa.

3. Nucleus tractus solitarii

a. U rostralnom polu lateralnog dijela nucleus tractus solitarii završavaju specijalna visceralna aferentna (okusna) vlakna. Vlakna su aksoni neurona, ganglion inferius n. vagi i prenose senzacije okusa sa epiglotisa. b. U medijalnom dijelu nucleus tractus solitarii završavaju viscerosenzitivna vlakna iz respiratornog i digestivnog sistema, iz srca i krvnih sudova. Vlakna su aksoni neurona ganglion superius et inferius n. vagi. c. U nucleus tractus solitarii završe viscerosenzitivna vlakna koja dolaze putem n. vagusa iz hemoreceptora (glomus aorticum i baroreceptora iz luka aorte). Ova vlakna su važna u regulaciji kardiovaskularnih, respiratornih i probavnih funkcija.

4. Nucleus tractus spinalis n. trigemini. Na ovom jedru se završavaju dvije vrste vlakana n. vagusa: a. Viscerosenzibilna vlakna koja nose osjet bola iz donjeg farynxa, larynxa i oezophagusa. b. Somatosenzibilna vlakna (dodir, bol i temperatura) iz kože iza uha, zida meatus acusticus externusa, membranae tympani. Sva ova vlakna su aksoni neurona ganglion superius n. vagi.