Preuzmite Latinski plan programa za I razred i više Skripte u PDF od Latinski jezik samo na Docsity!
LATINSKI JEZIK PRVA GODINA UCENJA
Od Indije na istoku, preko Persije, Jermenije, cele Evrope, sve do Atlanskog okeana govore se jezici za koje je na osnovu lingvistickih proucavanja uporednom metodom, Kao I arheoloskih nalaza, utvrdjeno da pripadaju srodnim narodima, Indoevropljanima. O njima se moze zakljuciti da su bili stocari I ratari, koji su se u potrazi za plodnom zemljom I dobrim pasnjacima polako pomerali s mesta na mesto Sluzili su se predmetima izradjenim od bronze, znali za borna kola I konje I ziveli u patrijarhatu. Od Indoevropljana koji su se kretali ka zapadu, postepleno su se odvajale grupe kao sto su Skiti, Tracani, a od grckih plemena Ahajci, Dorci I nastavljale da se krecu ka jugu, gde su u zajednilci sa starosedeocima produzile svoju egzistenciju. Tako su u periodu od 2000 do 1000, godine pre nase ere odvajale Grupe Indorevropljana, od kojih su jedni presli Alpe, stopili se sa starim stanovnistsvom, Mediterancima, I javili se kao Latini, Osci, Umbri, a drugi nastavili put za zapad I javili se keltskim govorom. Etnolingvisticka slika Apeninskog poluostrva u vreme kad su se naseljavali Latini bila je veoka sarolika. Na krajnjem severoistoku su bili Veneti, posebno indoevropsko pleme, sasvim na severozapadu Ligurci, koji su u III veku pre nase ere Pruzali otpot rimskoj ekspanziji na severozapad. Izmedju Veneta I Liguraca, u pravcu sever jugozapad, prostirala se teritorija Etruraca, koji su negde izmedju 1000 I 800. g. pre n. e. doplovili sa istocnog Balkana ili Anadola. Za naucnike ovaj narod jos uvek predstavlja zagonetku. Njihovi natpisi jos nisu protumaceni. Najduzi sacuvani natpis na etrurskom jeziku cuva se u Arheoloskom muzeju u Zagrebu. Neposredni susedi Rimljana bili su na severoistoku Umbrijci, a na jugu Osci. Prema izgovoru praindoevropske reci kmtom 100, Indoevropljani su podeljeni na dve grupe, kentum I satem. Italska grupa indoevropskih govora, latinski, osacki, umbrijski falilscanski kao I grcki pripadaju kentum grupi, Slovenski jezici pripadaju satem grupi. Njihovi govori bili su medjusobno srodni, ali sa latinskim jezikom bili su samo u daljem srodstvu. Na krajnjem jugoistoku nalazili su se Iliri, pripadnici neitalske grupe ingoevropskih govora, a na krajnjem jugu i jugozsapadu, u priobalnom pojasu Italije I na istocnoj I juznoj obali ostrva Sicilije, bili su grcki doseljenici koji su svojim bogatim I naprednim kolonijama stvorili Veliku Grcku, rasadnik grcke materijalne I duhovne kulture.
OSNIVANJE GRADA
Nacionalni ponos podstakao je Rimljane da nadju neku vezu izmedju svoje istorije I grckog mita.Oni su osnivanje grada, preko osnvaca Romula iRema, potomaka trojanskog junaka Eneje, doveli u vezu sa krugom legendi o Troji. Predanje o Eneji ima svoje korene u epskom pesnistvu Grka, I to u epovima trojanskog ciklusa. Iz ovog ciklusa do nas su doprli samo oskudni fragmenti, a nasa saznanja o njemu zasnovana su na izvestajima antickih pisaca. Homerovi
pdfMachine - is a pdf writer that produces quality PDF files with ease! Get yours now! “Thank you very much! I can use Acrobat Distiller or the Acrobat PDFWriter but I consider your product a lot easier to use and much preferable to Adobe's" A.Sarras - USA
spevovi Ilijada I Odiseja su tematski vezani za ovaj ciklus, a sacuvalil su se zbog svoje izuzetne lepote, knjizevne vrednosti I ugleda koji su uzivali vec u antici. Homer u Ilijadi pominje Eneju kao istaknutog junaka pod Trojom. Epizodu Enejinog bekstsva iz Troje razvili su grcki mitografi I istoriografi u pricu o dugogodisnjem lutanju junaka I njegovih drugova na putu u daleku zemlju na zapadu, gde je trebalo da nadju novu postojbinu I donesu bogove razorenog grada. Grcki doseljenici u Velikoj Grckoj znali su a ovo predanje I razvijali su ga I dalje, dodavsi mu Predanje o kralju Latinu, njegovoj kcerki Laviniji, Enejinoj verenici, ljubomori Turna, rutulskog kralja I borbama koje su Latin I Eneja vodili sa njim. Eneja je prema predanju osnovao latinski grad Lavinij, njegov sin Askanije ili unuk Jul drugi veliki latinski grad Alba Longu, a njegovi potomci Romul I Rem osnovalil su grad Rim. Predanje o osnivanju Rima nastalo je krajem IV veka pre nase ere ocigledno po ugledu na slicna grcka predanja o osnivanju gradova a poteklo je od ucenih ljudi koji su odlicno poznavali topografiju Lacija, predanja, kultove I obrede. Rimska knjizevnost je krajem III v. pre nase ere prihvatila I obradila ovo predanje koje je tako postalo istorijska istina za Rimljane I posluzilo Vergiliju za nacionalni ep Eneidu. Najstarija istorija Rima zastrvena je legendama, a moderna nauka je potrvrdia neke elemente tih predanja. Rim je nastao u VIII veku pre nase ere, u pokrajini Laciju na levoj obali Tibra , u dolini gde je zivelo pleme Latina. Najstarije naselje je bilo na brdu Palatinu, ciji su se stanovnici ujedinili sa Sabinjanima I njihovim kraljem Titom Tacijem. Vremenom se Rim rasirio na sedam brezuljaka. U doba carstva to su bili, Kapitol, Aventin, Palatin, Kvirinal, Viminal, Eskvilin I Celij, a sa druge strane jedan deo Janikula. Prema rimskoj tradiciji, posle Romula Rimom je vladalo jos sest kraljeva. Za neke od njih zna se da su bili Etrurci sto ukazuje na to da je Rim u najstarije vreme bio pod etrurskim jarmom. Proterivanje poslednjeg kralja Tarkvinija Oholog oznacava kraj etrurske dominacije u Rimu I datira, prema tradiciji 509. godine pre nase ere. Ovaj dogadjaj se smatra pocetkom novog drustvenog poretka republike, jer od tada Rimom upravljaju izborni magistrate koji su docnije bili nazvani konzululi.
pdfMachine - is a pdf writer that produces quality PDF files with ease! Get yours now! “Thank you very much! I can use Acrobat Distiller or the Acrobat PDFWriter but I consider your product a lot easier to use and much preferable to Adobe's" A.Sarras - USA
LATINSKI JEZIK PRVA GODINA UCENJA
CAS V , VI
Prva deklinacija u jednini, obnavljanje oblika, promena po padezima. Promeniti
sledece imenice. Vitta, ae, f.. coma, ae. F. tabula, ae, f. kao i prideve; impigra,
pulchra, picta.
Prevesti sledece recenice; Puella est discipula. Puella est impigra. Puella
tabellam spectat.
Tabula picta puellae pulchra est. Magistra puellae tabellam dat. Puellam
pulchram spectas. Puella, pulchra es. Puella comam vitta ornaat.
Promena imenica prve deklinacije u mnozini. Coma, ae. F.
Nom. Comae
Gen. comarum
Dat. Comis
Acc. Comas
Voc. Comae
Abl. Comis
U mnozini vokativ je uvek jednak nominativu, a ablativ dativu.
Indikativ prezenta pomocnog glagola
1. sum l. sumus
2. es 2. estis
3. est 3. sunt
Ovaj glagol razlikuje se od svih drugih glagola gradjenjem svojih obllika ne
samo u latinskom jeziku nego i u drugim indoevropskim jezicima. Glagol
pripada grupi nepravilnih glagola.
Glagol esse bez predikatovog imena, kao glagolski predikat ima znacnje nalaziti
se, postojati, ziveti.
In discipulorum tabellis litterae sunt. Slova se nalaze na tablicama ucenica.
U latinskom jeziku pripadanje se oznacava prisvojnim genitivom.
Predlozi stoje ili sa akuzativom ili sa ablativom.
Prevesti sledece recenice. Discipulae in schola sunt. In discipularum tabellis
litterae sunt.
Magistra impigris discipulis fabulas saepe narrat. Nautae cum agricolis in insulis
habitant.
LATINSKI JEZIK I GODINA UCENJA
CAS VII , VIII
I-A DEKLINACIJA PLURALIS
Utvrditi oblike I a deklinacije, jednine I mnozine. Prevesti sledece recenice.
Feminae apud Terentiam sunt. In exedra cenam exspectant. Ancilla
Hermiona est in culina. Cenam festinanter parat. Terentia ancillam vocat.
Tullia Pomponiae comam laudat. Pomponia vitta comam ornat. Avia feminis
de Diana dea narrat.
GLAGOLI
Vecina latinskih glagola navode se u cetiri glagolska oblika. Potrebno je
pamtiti sva cetiri. Od prezentske osnove grade se nesvrsena vremena,
present, imperfekat I future I. Od perfekatske osnove grade se svrsena
vremena. Perfekat, pluskvamperfekat, I future II. Perfekatska osnova svih
glagola dobija se iz treceg navedenog oblika plrvog lica jednine perfecta.
Particip perfecta pasiva odgovara trpnom glagolskom pridevu u srpskom
jeziku I koristi se za gradjenje pasiva. Umesto punog oblika za infinitive u
recniku stoji broj kao oznaka kojoj konjugaciji glagol pripada.
Prezentsa osnova glagola prve, druge I cetvrte konjugacije dobija ce tako sto
se od infinitiva oduzme zavrsetat – re. Prezent glagola ovih konjugacija
gradi se tako sto se direktno na prezentsku osnovu dodaju licni nastavci,
osim u trecem lilcu mnozine kod glagola cetvrte konjugacije, gde se izmedju
prezentske osnove I nastavka nt umece vocal – u. Prezent glagola trece
konjugacije gradi se , posto se odbije ere, tako sto se ubacuju tematski vokali
ispred licnih nastavaka.
LATINSKI JEZIK PRVA GODINA UCENJA
CAS IX , X
Imenice druge deklinacije, obnoviti na primerima iz teksta.
Prevesti recenice sa srpskog na latinski jezik.
Ucitelj cita price ucenicima o bogovima I boginjama.
Marko I Kvint sun na trgu, setaju I razgovaraju o rimskim pobedama.
Vucica pronalazi Romula I Rema.
Poznate su mnoge Ezopove price.
Homer je bio cuveni grcki pesnik.
Prevesti recenice sa srpskog na latinski jezik.
Romani multa pulchra aedificia in foris aedificant.
Inter patricios et plebeios pugna et discordia est.
Nunc operam finire debetis.
Si valetis, bene est, ego valeo.
Antiqui populi multa bella cum propinquis populis gerebant. (imperfekat)
Promenici po jedan glagol iz svake konjugacije u indikataivu prezenta
aktiva.
Promeniti zajedno imenicu I pridev
Clarus poeta; sedulous agricola;
Odrediti lice
Amo- 1. sg. Prezenta
Legit -
Portat-
Spectant-
Amamus-
LATINSKI JEZIK I GODINA UCENJA
CAS XI XII
Imenice II deklinacije , obnoviti imenice sa zavrsetkom US, I, usvojiti znanja iz
oblasti imenice druge deklinacije
ER, I, I UM, I.
Prevesti tekst sa latinskog na srpski.
Discipuli, fabulam de ruina Troeae antiquae legitis Priami filius pulchram Helenam,
Menelae nuptam tollit. Graeci ex patria ad Asiam navigant et Helenam a Troianis poscunt.
Troiani, animosi estis, patriam defenditis et Traecos fortiter obsistitis. Graeci Troianos
dolo vincunt. lEpeus alveum magni lignei equi sociis animosis complet. Graeci Troianis
equum relinquunt et ad propinquam insulam navigant.
Imenici II deklinacije ER, I. Primer. Puer, pueri, m. , decak, liber, libri, m. knjiga.
Neke imenice druge deklinacije sa ovim zavrsetkom moze imati u svojoj promeni
nepostojano e. Ima, medjutim imenica I prideva koji zadrzavaju e, u celoj promeni. Manji
je broj imenica koje imaju postojano e. U nasem jeziku slicnu situaciju imamo kok
imenica sa nepostojaniml a , vrabac, vrapca. U odnosu na imenice sa zavrsetla US.I,
razlika je jedinu u vokativu jednine, koji je kod imenica na ER,I, jednak nominativu.
Prevesti recenice.
Miseri Troiani dolum non timent. Pueri Troiae portam magno equo aperiunt. Laete puer,
cur Troiae portam magno equo aperis. O viri Troiani, nonne Graecorum dolum sentitis.
Lgraeci noctu dum Troiani dormiunt, ab insula adveniunt. Multos viros, miseras feminas
et teneros pueros Graeci crudeliter necant.
Promeniti, puer, pueri,m. decak, liber, libri.m. knjiga, uociti razliku u promeni I objasniti.
Promeniti zajeno imenicu il pridev puer tener.
Imenici srednjeg roda imaju zajednicki oblik za nominatim akuzativ I vokativ.Zavrsetak je
UM, nastavak za geniti je I kao uostalom za sve imenice II deklinacije. Takodje je
karakteristican nastavak za ove iste padeze u mnozini A, sto je slucaj u svim
indoevropskim jezicima, ukljucujuci I nas., selo, sela.
Promeniti imenice, proelium, ii. N, bitka, templum, i. n, hram.
Prevesti recenice sa latinskog na srpski.
Romani longa et saeva bella cum propinquis populis aut barbaris regnis gerebant. In
proeliis fortiter pugnabant et victorias reportabant. De belli praeda forum Romanu
aedificabant et oppida muniebant.
Pluralia tantum zovu se imenice koje se upotrebljavaju samo u mnozini. Javljaju se u svim
deklinacijamla, osim u petoj, npr. Reliquae, arum, f. ostatak Od prideva medju pluralia
tantum ubrajaju se. ceteri, ae, ostali, multi, ae, mnogi.
LATINSKI JEZIK PRVA GODINA UCENJA
CAS XV XVI
III deklinacija suglasnicke osnove m. f.
Imenice suglasnickih osnova u genitive jednine umaju jedan slog vise nego u
nominativu, pa se zato zovu nejadnakoslozne.
Imenice III deklinacije suglasnickih osnova su muskog, zenskok i srednjeg roda.
Primeri tipicnih zavrsetaka suglasnickih osnova prema rodu.
Muski rod. Or, oris; os, oris; o, inis; es, itis; o, onis
Zenski rod. Do, dinis; go ginis; us udis; us utis; x, gis; x, cis;
Kod imenica suglasnickih osnova nalazimo vec u genitive jednine osnovu imenica
kad odbijemo nastavak - is.
Nom. dux duces
Gen. ducis ducum
Dat. Duci ducibus
Acc. Ducem duces
Voc dux duces
Abl. Duce ducibus
Nominativ jednine cesto je pravi tako sto se osnovi doda nominativni nastavak s.
Suglasnici c, g u osnovi sa nastavkom s- daju x. Suglasnici iz osnove t i d ispred – s
nestaju, npr. Virtuts daje virtus.
Nastavak za dativ i ablative mnozine u III iV i V deklinaciji glasi - bus.
Promeniti sledece imenice.
Rex, gis. – kralj
Amor, oris, m. – ljubav
Pax, cis. – mir
Prevesti recenice.
In Italia pater Latinus Aborigines in pace regit.
Eneja sa ocem, sinom i pratiocima bezi iz grada Troje.
LATINSKI JEZIK I GODINA UCENJA
CAS XVII XVIII
Obnoviti imenice III deklinacije muskog i zenskog roda. Imenice III deklinacije srednjeg roda imaju sledece nastavke u nominative i genitivu.
Us, oris. Men, minis. T , tis. Us, eris. Ur, oris.
Primeri. Tempus, temporis. N. Nomen, nominis. N. Caput, capitis n. Genus, generic, n. Robur, roboris, n.
Sg. Pl.
Nom. Corpus corpora Gen. corporis corporum Dat. Corpori corporibus Acc. Corpus corpora Voc. Corpus corpora Abl. Corpore corporibus
Indikatiav imperfekta glagola esse
Eram, eras, erat, eramus, eratis, errant.
Prevesti sa latinskog.
- unde Latinus nomen est? Scisne puer? Certe, Latini genus ducunt a patre Latino. Latinis nomen a patre Latino est.
- Ut antiques temporibus, sic nunc Homeri carmina nota claraque sunt.
- Agri cultura hominum generi universo magnam utilitatem simper praebebat.
- Aestivo tempore in litoribus fluminum iucundum tempus agimus,
MENS SANA IN CORPORE SANO. NOMINA SUNT ODIOSA
MAGNI NOMINIS UMBRA.
LATINSKI JEZIK I GODINA UCENJA
XXI XXII
Imenice III deklinacije I osnove srednjeg roda. Imenice srednjeg roda u nominative imaju zavrsetak e, al ili ar a u genitivu, kao I sve imenice III deklinacije nastavak is. Primer; mari, maris. N. – more, animal, animalis, n. – zivotinja, exemplar, exemplaris, n. primrer. I dalje u promeni ovih imenica vodimo racuna o pravilu za srednji rod da su nominative, akuzativ I vokativ isti.
Prevesti tekst.
Sub monte sunt agri, arbores et multa aedificia. Agricola impiger terram fodit. In fundo sunt animalia varia. Oves, vaccas, capras pastor cogit et domum agit. Pastorem canis adiuvat. Cicero et Quintus vilicum audiunt. Quinti vilicus saepe vinosus, simper piger est. De difficultatibus operae domino suo multa dicit, sed Quintus vilico non credit. Interim Cicero caelum conspicit. Fortasse cras imber erit. Nam in caelo sunt nubes densae. Pueri autem ad flumen stant. Quintus pilsces captat, Marcus cum parva fele ludit.
Izdvojiti I izmenjati imenice III deklinacije iz teksta. Uociti razliku izmedju muskog, zenskog, srednjseg roda kao I razlilku izmedju suglasnilcke I I osnove.
SAPIENTI SAT AUDACES FORTUNA IUVAT
DULCE CUM UTILI DULCE ENIM ETIAM NOMEN EST
PACIS
LATINSKI JEZIK PRVA GODINA UCENJA
CAS XXIII, XXIV
Pridevi III deklinacije, imperative esse
Pridevi III deklinacije pripadaju vokalskim osnovama; Gen. mn. Ium,
Pridevi III deklinacije u nominativu jednine imaju; Tri zavrsetka; Acer, acris, acre Zavrseci; Er is e es es ia Is is is ium I I I ibus Em em e es es ia Er is e es es ia I I I ibus
Postoje pridevi sa dva zavrsetka tipa Utilis, itile. Pri cemu je prvi oblik za muski I zenski a drugi za srednji rod. Zavrseci isti kao gore navedeni.
Postoje pridevi koji imaju jedan zavrsetak u nominatiu za sva tri roda tipa; Prudens, prudentis- mudar. U tom slucaju drugi oblik prideva je genitiv za sva tri roda.
Prevesti I analizirati recenicu. Obratiti paznju na prideve III deklinacije.
Attica celebriukm poetarum, virorum fortium, oratorum, rhetorum, philosophorum patria erat.
Imperativ I, zapovedni niacin (ili imperative prezenta)
- sg. ama 2 pl. amate 2 sg. Mone 2 pl. monete 2 sg. Lege 2pl. legite 2.sg. veni 2pl. venite
Dic, fac, duc, imperative bez nastavka e.
LATINSKI JEZIK PRVA GODINA UCENJA CAS XXXI XXXII
NAUCITI LICNE ZAMENICE NAPAMET
U latinskom jeziku ne postoje oblici licnilh zamenica za trece lice, pa se nadoknadjuju oblicima pokazne zamenice is, ea, id. Licna povratna zamenica , kao prisvojna povratna u latinskom jeziku koristi se samo za trece lice, za razliku od srpskog jezika u kome se upotrebljava za sva lica.
JA, ego, mei, mihi, me,me, mecum TI, tu, tui, tibi, te, te, tecum
MI, nos, nostri, nostrum, nobis, nos, nobis, nobiscum VI vos, vestri, vestrum, vobis, vos, vobis, vobsscum
SEBE, SE, , SUI, SIBI, SE, SE, SECUM
Omnia mea mecum porto. Omnia tua tecum portas. Omnia sua secum portat.
Omnia nostra nobiscum portamus. Omnia vestra vobiscum portant.. Omnia sua secum portant.
Perfekat se gradi od perfekatske osnove, koja se kod svih glagola dobija tako sto se od treceg osnovnog oblika glagola, tj, od prvog lica jednilne perfecta, oduzme nastavak i. Oznacava svrsenu proslu radnju. Stoga latinski perfekat prevodimmmmo nasim perfektom, ali iskljucivo svrsenih glagola.Takodje, latinski perfekat prevodimo aoristom.
POKAZNE ZAMENICE
ON is, eius, ei, eum eo ei, eorum, eis, eos, eis ONA ea, eius, ei, eam , ea eae, earu, eis, eas, eis ONO id, eius, ei id, eo ea, eorum, eis, ea, eis
OVAJ hic, huius, huic, hunc, hoc hi, horum, his, hos, his OVA, haec huius, huic, hanc, hac hae, harum, his, has his OVO hoc, huius, huic, hoc, hoc haec, horum, his, haec, his
Prevedi. Hic puer, qui Marco de ludo narrat, appellavit carmina inutilia.
LATINSKI JEZIK PRVA GODINA UCENJA CAS XXXIII, XXXIV
ODNOSNO UPITNA ZAMENICA
KOJI, qui, cuius, cui, quem, quo qui, quorum, quibus, quos, quibus KOJA, quae, cuius cui, quam, qua quae, quarum , quibus, quas, quibus KOJE, quod, cuius, cui, quod, quo quae , quorum, quibus, quae, quibus
Responde Latine.
Cuius caput est plenum carminum. Quid magister dicit. Quid agunt paedagogi.
Prevesti.
Opera huius artificis clara sunt. Haec verba nobis obscura, illa autem clara. Homo ipse faber suae fortunae est. Notum est illud Catonis. Bonus agricola est bonus vir.
Prevesti
Mudrac u sebi ima bogatstvo, naime u njemu samom su istinska dobra. Strpljiv i hrabar covek sebe samog cini srecnim.
NOSCE TE IPSUM ID ESST
UPOZNAJ SEBE SAMOG TO JEST
LATINSKI JEZIK PRVA GODINA UCENJA CAS XXXVII, XXXVIII
KOMPARACIJA PRIDEVA
U latinskom jeziku, kao i u srpskom, opisni pridevi se porede, prema stepenu jacine svojstva koje izrazavaju, lep, lepsi, najlepsi. Osnovni oblik prideva pozitiv, gradus positivus, samo konstatuje svojstvo. Komparativ, gradus comparativus, kazuje jaci stepen svojstva u odnosu na pozitiv. Superlativ gradus superlativus, kazuje najjaci stepen svojstva u odnosu na sve ostale predmete ili lica istoga svojstva.
Komparataiv se gradi kad se od genitiva jednine muskog goda u pozitivu odbije zavrsetak, i ili is i doda za muskii zenski rod sufiks ior, a za srednji ius.
Pozitiv Carus, a, um Komparativ carior, carius Utilis, e utilior, ius Prudens, ntis prudentior, ius
Komparativ se deklinira po III deklinacaiji suglasnicke osnove.
Suerlativ se gradi kad se od genitiva jednine pozitiva muskog roda odbije nastavak i ili is i doda issimus, issima, issimum.
Superlatilv se deklinira po I i II deklinaciji kao pridevi na us, a um. Superlativ prevodimo nasim superlativom ili pozitivom prideva i prilogom vrlo, veoma, npr. Utilissimus najkorisniji, vrlo koristan. U latinskom jeziku uz komparativ predmet ili lice u odnosu na koje se vrsi poredjenje iskazuje se
- ablativom bez predloga
- prrilogom quam sa nominativom ili akuzativom.
Uz superlativ uvek stoji deoni genitiv. Graculi superbissimi omnium avium sunt. Cavke su najoholije od svih ptica.
Prevesti Razboritija od ostalih, dostojniji slave od svih vojnika, od svih decaka najzeljniji ljubavi, od svih imperatora najslavniji.
Pridevi na er II i III deklinacije grade superlative tako sto je nominative jednine muskog roda doda zavrsetak rimus, rima, rimum.
SE IPSUM VINCERE PULCHERRIMA RES EST.
Sest prideva III deklinacije grade superlative tako sto se dodaju zavrsetak limus, lima, limum. Facilis, fiffficilis, similes, dissimilis, humilis, glracilis.
Prevesti recenice.
Vitia vituperare facillimum est, emendare difficillimum. Hannibal mango cum elephantorum numero et ingentibus militum copiis per loca asperrima et difficillima Alpes transcsendit et in Italiam pervenit. Pulcherrimam et uberrimam Aeguptum Herodotus, ssscriptor rerum, donum Nili amnis appellavit.
LATINSKI JEZIK PRVA GODINA UCENJA CAS XXXIX, XL
NEPRAVILNA I OPISNA KOMPARACIJA
Pozitiv komparativ superlative
Bonus, a, um melior, ius optimus, a, um Malus, a, um peior, ius pessimus, a, um Magnus, a, um maior, ius maximus, a, um Parvus, a, um minor, minus minimus, a, um Multus plus plurimus, a, um Pllures, plura
Pridevi koji od razlicitih osnova grade komparativ i superlativ imaju supletivnu komkparaciju.
Pridevi II deklinacije sa samoglasnicima e, i, u pred zavrsetkom us opisuju komparativ i superlativ pomocu prilog magis i maxime. Prevesti recenice
Ex plurimis maximeque variis consiliis homo saluberrimum eligito. Amici magis necessarii sunto quam panis et aqua. Amicos amatote.
Gaj Julije Cezar bio je u ratu najbolji i najodlucniji rimski zapovednik.
