Preuzmite Luka Singapur seminarski rad i više Završni radovi u PDF od Pomorski inžinjering samo na Docsity!
1.UVOD
Pomorski promet je najjeftinija grana prometa, a često i jedini način transporta roba među kontinentima te između kopna i otoka. Proces globalizacije započeo je još u vijeme velikih geografskih otkrića, kada su putem mora Europljani postupno zagospodarili gotovo cijelim svijetom. Singapur, zvanično Republika Singapur, je ostrvska grad-država u jugoistočnoj Aziji na jugu Malajskog poluostrva (na vrhu poluostrva Malake). Nalazi se na 137 km sjeverno od ekvatora, južno od Maležanske države Džohor i sjeverno od Indonezije. Sa svojih 710 km², to je jedna od nekoliko preostalih gradova-država na svijetu i najmanja država u Jugoistočnoj Aziji, također ga radi njegovog strateški važnog položaja zovu „Azijski Gibraltar“, Singapure znači lavlji grad. Singapore je prema podacima sa njihove zvanične web-stranice iz 2014. godini imao promet od 33,9 miliona TEU(Ugovor o Evropskoj uniji), što je za 1,3 miliona manje u odnosu na Kinesku luku Shanghai 35,2 miliona TEU. Singapur je najvažnija svjetska tranzitna luka.
2.POVIJESNI RAZVOJ LUKE SINGAPUR
Majapahit je pokorio Singapur 1377. godine u jednom od svojih napada, a tadašnji vladar Palembanga poznat kao Parasmeswara ubio je lokalnog vladara i postavio se za vođu., a Singapur je ostao važna luka. U to doba mnogi gusari su baš tu pronalazili svoja utočišta. Početkom 19. stoljeća Singapur zauzima sultan Johora, vladar Riau-Lingga arhipelaga. No 19. stoljeće je razdoblje kad se počinju osjećati britanske aspiracije prema Singapuru. Godine
- Britanci su, nastojeći legalizirati svoje imperijalističke težnje, sklopili su s tadašnjim sultanom sporazum o upravljanju Singapurom. Grad je tada imao oko 1000 stanovnika, uglavnom Malajaca i Nomada te nešto Kineza, koji su se uglavnom bavili trgovinom. Britanska dominacija je s vremenom rasla, a trgovina s Kinom je napredovala. Iz tih su razloga Britanci tražili luku u kojoj će moći zaštititi svoju flotu i preduhitriti utjecaj Nizozemaca, koji također nisu krili svoje imperijalističke težnje. I tako su osnovali trgovačke luke u Penangu, Singapuru i Malacci. Singapur se pokazao kao strateški najvažnija i najperspektivnija luka (trgovina u Singapuru je nadmašivala sve ostale), pa je Britanija različitim ugovorima i trgovanjem s tadašnjim sultanima priskrbila sebi pravo da joj ni domaće stanovništvo ni Nizozemci ne smetaju o upravljanju lukom. Zajedno s Malaccom i Penangom, Singapur je 1826. godine postao more uz naselje (Straits Settlements), pod kontrolom Britanije, a do 1832. postao je središte vladanja tih triju gradova- luka. Sve to zahvaljujući iznimno dobrom geografsko-strateškom položaju. Godine 1867.more uz naselje (Straits Settlements) su postali kolonija britanske krune (Crown Colony) izravno podvrgnuta vlasti kolonijalnog ureda u Londonu. Singapur se pod engleskom krunom i dalje razvijao, pa je postao glavna luka koja povezuje Europu i istočnu Aziju, a s razvojem i izvoza kaučuka postao je svjetski centar izvoza i distribucije te biljke. Počeli su stizati imigranti željni uspjeha i broj stanovnika je neumoljivo rastao. Mir i prosperitet završili su 8. prosinca 1941. kada su Japanci bombardirali još uspavani grad u ranim jutarnjim satima, a kasnije ga i pokorili. Japanci su mu tada promijenili ime, zvao se Syonan (Svjetlo Juga). U 19. stoljeću Singapurom su zavladali Britanci, što im je omogućilo kontroliranje prometa i trgovine jugoistočne Azije. To je trajalo nekih stotinjak godina, a onda je 1930-ih ojačao japanski imperijalizam koji je pomalo počeo ugrožavati kolonije europskih država. Britanci su Singapur proglasili novim Gibraltarom, želeći tako naglasiti kako je neosvojiv. No Japanci nisu bili impresionirani arogancijom Britanije, nego su spremali svoje snage – koje će ih odvesti do jedne od najvećih pobjeda u povijesti. Japanci su bombardirali Singapur 8. prosinca 1941. godine u rano ujutro (istodobno s početkom napada na Pearl Harbour). Po završetku Drugog svjetskog rata Britanci ponovno upravljaju Singapurom, koji je tada bio i pod njihovom vojnom upravom. No već 1946. godine vojna vladavina prestaje. Poslijeratni Singapur bio je potpuno drugačiji od prijašnjeg. Ljudi su težili ka stvaranju sigurnosti i zahtijevali su sve više utjecaja u vladi. To je dovelo do razdvajanja izvršne i zakonodavne vlasti 1947. godine. U samo 150 godina Singapur se razvio u uspješno trgovačko i industrijsko središte. To je najzaposlenija luka svijeta, s preko 600 brodskih linija kojima voze tankeri, teretni i putnički brodovi. Jedna je od vodećih država u preradi i distribuciji nafte, glavni je dobavljač različitih elektronskih komponenti i velesila u izgradnji i popravku brodova. Uza sve to, postao je i najvažniji financijski centar Azije s preko 130 banaka. Smještaj Singapura, prirodne prednosti i prekrasni kulturni kontrasti različitih naroda, pridonose njegovoj ulozi jedne od najprimamljivijih svjetskih destinacija, kako za posao tako i za odmor.
3. GEOPROMETNI POLOŽAJ LUKE SINGAPUR
Na smještaj i razvoj luke utječu brojni prirodno – geografski i društveno – gospodarski čimbenici. Među prirodno – geografskim čimbenicima posebno se ističu:
- Geografski položaj
- Topografski uvjeti
Među društvenim i gospodarskim čimbenicima izdvajaju se:
- Veličina i gospodarska razvijenost zaleđa
- Prometna povezanost sa zaleđem i prekomorskim prostorima
- Tehnička opremljenost
- Produktivnost rada
- (^) Politički faktori
Teritoriju države Singapur čine 63 ostrva, uključujući i glavno ostrvo Singapur. Postoje dvije napravljene konekcije sa Johorom u Maleziji — nasip Johor-Singapur na sjeveru, i most Malezija-Singapur na zapadu. Ostrva Jurong, Pulau Tekong, Pulau Ubin i Sentosa su najveća od mnogih manjih ostrva. Najviša prirodna točka u Singapuru je Bukit Tima brdo sa svojih 166 metara. Prema sistemu Kopenove klasifikacije klime, Singapur ima tropsku klimu bez razlike u sezonama. Njegovu klimu karakteriziraju istovremenu temperaturu i pritisak, visoka vlažnost zraka i obilne kiše. Slika br.2.: Povezanost luke Singapur sa ostrvima.
Izvor: http://www.worldatlas.com/webimage/countrys/asia/sg.htm
Singapur je glavno područje, otok je u obliku dijamanta, iako je njegov teritorij obuhvaća okolne manje otoke. Najudaljeniji daleki otok Pedra Branca. Od Singapura su deseci manjih
otoka, Jurong Island, Pulau Tekong, Pulau Ubin i Sentosa su neki od većih. Većina Singapurovih otoka nije viša od 15 metara iznad razine mora.
Slika br.3.: Područje Singapura
Izvor: http://www.oocities.org/thetropics/cabana/2315/sing1.html
Odličan pristup je od vitalne važnosti za luku Singapur. Zajedno sa svojim partnerima, lučka uprava luke Singapur je posvećena tome da luka ostane dostupna od zemljišta i željeznice. Unutar luke i industrijskog kompleksa, lučka uprava je odgovorna za razvoj i unapređenje:
- Cestovnog prometa
- Željezničkog prometa
- Cjevovodnog prometa
Slika br.5: Luka Singapur iz zraka.
Izvor: http://www.portstrategy.com/news101/world/asia/asias_year_of_thrift
5.TERMINALI LUKE SINGAPUR
Singapurska luka je po površini jedna od najvećih na svijetu, prostire se na površini od 93 km2, točnije njih šest luka kojima upravlja jedinstvena uprava. One mogu prihvatiti sve vrste brodova, od malih linijskih do oceanskih supertankera. Dokovi Luke Keppel, koji leže zaštićeni između otoka Brani i Sentosa, imaju najdublje more i brojna skladišta. Zbog tog je Keppel glavna luka Jugo-istočne Azije za prekrcaj nafte, gume, drvene građe i začina. U Singapursku luku se najviše uvoze strojevi te tekstil i riža. Luka je odlično povezana s indokineskim zaleđem, sistemom malajskih željeznica koje vode do Bangkoka i Kuala Lumpura. Singapor djeluje ukupno 57 vezova na svojim kontejnerskim terminalima u Tanjong Pagar, Keppel, Brani i Pasir Panjang. Oni djeluju kao jedna jedinstvena i integrirani objekat. Vezovi u Faze 3 i 4 su i do 18 metara dubine i opremljena pristaništa dizalica u mogućnosti doći preko 24 redova kontejnera služiti najvećih svjetskih kontejnerskih brodova. Ona je također značajna najnovije lučke inovacije - poput nula emisija štetnih plinova, potpuno automatizirani sustav dizalice na električni dvorište - koje podižu produktivnost port, poboljšati PSA-a sposobnost za upravljanje veću složenost poslovanja i stvoriti više veće mogućnosti za karijeru temelje na vještinama.
Slika br.6.: Terminali luke Singapur.
Izvor: http://worldmaritimenews.com/archives/194850/port-of-singapore-sees-recovery-in- container-traffic/
5.1.KONTEJNERSKI TERMINAL LUKE SINGAPUR
Izvor: http://www.jp.com.sg/singapore/main-port/container/
5.2.TEKUĆI RASUTI TERET LUKE SINGAPUR
Singapur Jurong Luka je dodavanjem novog tekućeg rasutog terminala putem Joint Venture s Oiltanking Singapuru. Jurong luka i Oiltanking Singapur, u većinskom vlasništvu podružnica njemačke Oiltanking GmbH, potpisali su ugovor o zajedničkom ulaganju za razvoj, posjedovanje i rađenje novi tekući rasuti terminala da se nalaze na 16 hektara zemljišta Singapurske luke. Novi tekući rasuti terminal će imati početni kapacitet od 200.000 cu/m s potencijalom za dodavanje još 230.000 cu/m sa ukupnim kapacitetom od 430.000 cu/m. To će biti podržan od strane Jetties s nacrtom 16 metara, sposoban za pristajanje plovila do 120.000 DWT.
Slika br.9.:Tekući rasuti teret luke Singapur
Izvor: http://www.shippingherald.com/singapore-jurong-port-oiltanking-develop-new-liquid-bulk- terminal/
Tablica br.1.: Promet Luke Singapur UKUPNO KONTEJNERI TERETNJACI RASUTI TERET
RAZNI
TERETI
2016(Siječanj- Listopad)
Izvor: http://www.mpa.gov.sg/web/portal/home/port-of-singapore/port-statistics
6.ZAKLJUČAK
LITERATURA
1. https://www.singaporepsa.com/
2. http://www.worldportsource.com/ports/commerce/
SGP_Port_of_Singapore_244.php
3. http://www.shippingherald.com/singapore-jurong-port-oiltanking-
develop-new-liquid-bulk-terminal/
