Studirajte zahvaljujući brojnim resursima koji su dostupni na Docsity-u
Zaradite bodove pomažući drugim studentima ili ih kupite uz Premium plan
Pripremite ispite
Studirajte zahvaljujući brojnim resursima koji su dostupni na Docsity-u
Nabavite poene za preuzimanje
Zaradite bodove pomažući drugim studentima ili ih kupite uz Premium plan
Organizacija i korist menadžmenta u stočarskoj proizvodnji
Tipologija: Skripte
1 / 12
Ova stranica nije vidljiva u pregledu
Ne propustite važne delove!
Kada se govori o visokom društvenom standardu pojedine zemlje i zadovoljstvu njenih
stanovnika, između ostalog vrlo je značajno da ima kvalitetno organiziranu i jasno određenu
poljoprivrednu proizvodnju, s točno određenim odnosima svih sudionika u procesu
proizvodnje. U većini poljoprivredno razvijenih zemalja u Europi, stočarstvo je zastupljeno sa
više od 60% učešća u bruto prihodu poljoprivrede. Primjeri tome su Velika Britanija,
Francuska, Njemačka, Austrija u kojima stočarstvo u ukupnom bruto prihodu poljoprivrede
sudjeluje sa više od 65%. Unutar stočarstva pak najveći udjel u bruto prihodu zauzima
kozаrstvu, menаdžment u svinjаrstvu, menаdžment u živinаrstvu, menаdžment u pčelаrstvu,
menаdžment u ribаrstvu i sl.
Svаkаko, u slučаju dа proizvođаči nisu definisаli svoju proizvodnju, odnosno usmjerili je nа
tzv. specijаlizovаno gаjenje određene vrste životinjа, može se jаviti i tzv sveopšti, tj. mešoviti
menаdžment u stočаrstvu. Nа primjer, ukoliko se stočаr istovremeno bаvi dvjemа grаnаmа
stočаrstvа(govedаrstvo/ovčаrstvo i kozаrstvo ili svinjogojstvo/živinаrstvo), menаdžer koji
uprаvljа poslovimа nа tom gаzdinstvu/fаrmi, morа biti veomа sposobаn i u mogućnosti dа
odgovori nа sve zаdаtke koji su u njegovoj nаdležnosti. U prаksi se ovo rijetko dogаđа, jer se
dаnаs u stočаrstvu ide nа konkretno-specijаlizovаno gаjenje određene vrste životinjа, te je i
zаdаtаk menаdžerа usmjeren nа složeniji proces poslovаnjа (nаbаvkа koncentrovаne hrаne,
sprаvljаnje i izrаčunаvаnje dnevnih obrokа, nаbаvkа kvаlitetnih grlа stoke, nаbаvkа
priplodnog mаterijаlа, uzgoj stoke, obezbeđivаnje tržištа).
Menаdžment u stočаrstu i uopšte u drugim poljoprivrednim djelаtnostimа, je veomа bitаn u
rаzvijenim zemljаmа svijetа, аli je u skorije vreme i kod nаs počeo dа dobijа nа znаčаju.
Menаdžer koji uprаvljа poslovimа u stočаrstvu, trebа dа je, prvenstveno obrаzovаn, sposobаn,
svjestаn, аmbiciozаn, dobro orgаnizovаn (dа uvijek imа „rezervni plаn“), аli i dа je, što je
zаsigurno veomа bitno- dobаr ekonomistа.
Dаkle, krаjnji cilj menаdžmentа u stočаrstvu jeste- profit, odnosno, ekonomskа dobit.
♦ -razvoj polj. je sporiji jer se radi o proizvodnji uvjetovanoj biološkim zakonitostima što je povezano sa brojnim rizicima koje upravitelj treba planirazi i preventivno djelovati ♦ -kapital je ono što nalazi vrlo teško odredište u polj. djelatnosti, jer polj. proizvodnja podrazumjeva spor obrt kapitala
♦ -za stočarsku specijaliziranu proizvodnju potrebno je angažirati više investicijskih sredstava za potrebne proizvodne procese uz neizvjesnost i rizike povezane s biološkim, klimatskim i genetskim preduvjetima za uspješnost poslovanja ♦ -akumulativnost kapitala je znatno niža u odnosu na ostale gospodarske grane te je zbog toga važno racionalno koristiti resurse i proizvoditi sa što nižom cijenom koštanja ♦ -tradicionalni oblici primjene tehnologijskih procesa uvjetovani su niskom obrazovnom skupinom pa je zbog toga i primjena inovacija teža nego u industriji ♦ -polj. djelatnost je gospodarska grana koju je nemoguće obavljati bez zemljišta-ono je glavni činitelj ♦ -vrijeme proizvodnje ne podudara se s procesom rada jer biološka proizvodnja ima svoj tijek koji je neovisan o ulaganju ljudskog rada
Mogućnosti ublažavanja rizika proizlaze iz specifičnosti poljoprivrede i ovise o izvoru nastanka rizika PRIMARNI RIZICI-su oni koji proizlaze iz prirodnih izvora-a moguće ih je izbjeći tehničkim sredstvima (hidromelioracije, izgradnja kanala i sl) RIZICI IZ TRŽIŠTA-moguće je omanuti planiranjem blizine prerađivačkih kapaciteta (proizvodnju prilagoditi potrebama ) OPĆI GOSPODARSKI RIZICI-omanjuju se subvencijama, premijama, carinskim zaštitama i mrežom suradnih institucija koje podržavaju razvitak poljoprivrede.
U uvjetima kontinuiranog razvitka nastaju i izrastaju agroindustrijski sustavi kojima je potrebno uspješno organizirati proizvodnju i upravljati poslovanjem -agroindustrijski sustavi nositelji su reprodukcije u području polj proizvodnje i usluga, prerade i prometa proizvoda. Najčešće se sastoje od različitih oblika: 1.primarna polj proizvodnja-sirovine 2.organizacijski oblici koji se bave preradom polj proizvoda-sekundarne djelatnost 3.ogranizacijske jedinice-bave se prometom prehrambenih proizvoda-tercijarne djelatnost
TROŠKOVI predstavljaju potrošnju proizvodnih činitelja, potrebnih za promociju i prodaju
gotovih proizvoda. Razlikujemo ih po različitim kriterijima
*prema sposobnostima njihovog pridruživanja određenom proizvodu: 1.pojedinačni-izravni troškovi-direktno se troše u procesu proizvodnje(repro materijal) 2.opći ili indirektni troškovi-povezani su sa poslovanjem(režijski troškovi)
*s obzirom na stupanj iskorištenosti kapaciteta razlikuju se : 1.varijabilni troškovi(vt) 2.fiksni troškovi(ft)-koji ne ovise o stupnju iskorištenosti kapaciteta. Postoji nekoliko metoda odvajanja Ft od Vt 1.knjigovodstvena metoda 2.metoda interpolacije-ekstrapolacije 3.Šmalenbahova matrica 4.koeficijent reagibilnosti-iskustvena metoda(koeficijent osjetljivosti) 5.linija regresije
poljoprivredna savjetodavna služba. Značajnu ulogu u savjetodavnom smislu imaju i druge stručne službe (selekcijska, reprodukcijska, veterinarska). Savjetodavci savjetuju obiteljska gospodarstva prema svojoj specijalnosti u skladu sa suvremenim kretanjima i tržišnim gospodarstvom. Posebno su značajni savjeti iz područja tehnologije proizvodnje, ekonomsko- finacijskog poslovanja odnosno cjelokupnog upravljanja proizvodnje.
7
Cijena hrane se određuje ili vlastitom proizvodnjom (jeftinija) ili kupovinom na tržištu (skuplja). Uzdržna hrana podrazumijeva kvalitetnu voluminoznu hranu (silažu, sjenažu i sijeno), a primjena koncentrata osigurava veću proizvodnju i ostvarenje dobiti. Proizvodnjom vlastite voluminozne hrane mogu se podmiriti uzdržne potrebe životinje i niža proizvodnja mlijeka, dok veća proizvodnja mlijeka zahtijeva korištenje koncentriranih krmiva proizvedenih na vlastitom gospodarstvu (kukuruz i ječam). Ukoliko gospodarstvo ne proizvodi proteinske komponente (različite sačme) prisiljeno ih je nabavljati na tržištu. Kupovinu gotovih krmnih smjesa za krave treba izbjegavati jer je to ekonomski neopravdano.
Plodnost je važan element s velikim utjecajem na ekonomiku mliječnog govedarstva. Na plodnost u velikoj mjeri utječe i način upravljanja. To znači da uzgajivač ili osoba koja upravlja stadom ima veliku ulogu pri kontroli plodnosti. Kako bi se postigli najbolji mogući reprodukcijski rezultati, neophodne su dobre sposobnosti upravljanja. Za određivanje kvalitete reprodukcijskog upravljanja i osobina plodnosti postoje razni pokazatelji plodnosti
krava, odnosno korisni parametri. Parametar koji se najčešće koristi u Nizozemskoj (Reproduction menadžment, Veepro Holland) je interval teljenja ili međutelidbeno razdoblje, a to je razdoblje između dva teljenja. Postotak bređosti nakon prvog osjemenjivanja, broj osjemenjivanja po steonoj kravi i broj dana od teljenja do začeća imaju utjecaj na dužinu intervala teljenja. Sam interval teljenja ne objašnjava koji dio upravljanja reprodukcijom stada treba poboljšati. Znajući važnost dobrog upravljanja reprodukcijom za profitabilnost mliječnog stada, uzroci neoptimalnih intervala teljenja postaju zanimljivi. Svaki napredak u reprodukciji stada znači korak naprijed prema boljem i profitabilnijem bavljenju proizvodnjom mlijeka.
Od mnoštva pokazatelja plodnosti krava, najvažniji su međutelidbeno razdoblje, vrijeme do prvog osjemenjivanja nakon teljenja, servis period, indeks osjemenjivanja, indeks teljenja i non return. Iako ih nema puno, najbolje su metode cjelovite analize plodnosti mliječnih stada. Jedna od njih je reproduktivno stanje stada (HRS – herd Reproduktive Status) te izračunavanje plodnosti stada na osnovi postotka koncepcije od prvog osjemenjivanja, indeksa osjemenjivanja i međutelidbenog razdoblja. S reproduktivnog stanovišta reproduktivni ciklus krava sastoji se od servis perioda i gravidnosti. Idealni je 365 dana. Poželjni servis period duljine je od 80-90 dana, a indeks teljenja ne bi smio biti manji od 100 (poželjan 105-110) jer bi to moglo utjecati na snižavanje ukupne proizvodnje mlijeka. Normalna godišnja zamjena ili remont krava iznosi do 25%.
Što je niži postotak koncepcije, duže servisno razdoblje ili veća jalovost, bit će veći postotak remonta. U većim stadima remont može biti i do 30%, a njegovim snižavanjem povećava se broj višetelki na farmi, smanjuje se potreba uzgoja većeg broja prvotelki i povećava ekonomičnost proizvodnje mlijeka. Općenito, bolji rezultati u reprodukciji pospješuju ekonomske rezultate stada na dva načina, tako da se povećava ukupna proizvodnja mlijeka a povećava se i broj teladi godišnje.
Poslovni uspjeh farmi koje posluju u uvjetima tržišne ekonomije mora se temeljiti na
osnovnom ekonomskom načelu - ostvariti što veći rezultat sa što manjim ulaganjima. U
razvijenim tržišnim ekonomijama, tom načelu dodana su ograničenja nametnuta zahtjevima
za zaštitom, kako proizvođača (radnika) tako i potrošača.
Pri ocjenjivanju postignute ekonomske uspješnosti treba razlikovati : Proizvodni uspjeh - to je uspjeh farme koji je ostvaren bez obzira na rezultate plasmana učinaka. Može se iskazivati u naturalnom obliku. Poslovni uspjeh - to je uspjeh koje farma ostvaruje u sferi razmjene i na njega pored ostalog djeluje zakon ponude i potražnje. Iskazuje se samo u novcu.
U našoj ekonomskoj i gospodarskoj praksi najpoznatiji i najčešće upotrebljavani su slijedeći
pokazatelji poslovnog uspjeha :
10
Uspješan razvoj stočarstva uvjetovan je mnogim čimbenicima, a to su prije svega ekonomski,
socijalni i politički, te u novije vrijeme ssve više ekološki, koji ograničavaju proizvodnju.
Organizacija rada znatno utiče na uspiješnost moderne poljoprivredne proizvodnje
Ona obuhvata:
