






Studirajte zahvaljujući brojnim resursima koji su dostupni na Docsity-u
Zaradite bodove pomažući drugim studentima ili ih kupite uz Premium plan
Pripremite ispite
Studirajte zahvaljujući brojnim resursima koji su dostupni na Docsity-u
Nabavite poene za preuzimanje
Zaradite bodove pomažući drugim studentima ili ih kupite uz Premium plan
ppaarrrccciiijjjaaalllaaa.....pitanja za ispit......
Tipologija: Ispiti
1 / 10
Ova stranica nije vidljiva u pregledu
Ne propustite važne delove!







Esejska
1. Koje skupine klijenata nisu pogodne za grupni tretman? To su prije svega pojedinci koji imaju poteškoće s kontrolom agresivnih impulsa i poteškoća u izražavanju frustracija, destruktivni su prema stvarima, imaju psihotične poremećaje, često se dekompenziraju u situacijama socijalne interakcije. Ponekad je moguće takve pacjente ukjučiti u grupe, no nije preporučljivo osnivati grupe u kojima svi članovi imaju takve poteškoće. Ograničenje može biti i poteškoća klijenta da govori o svojim problemima pred većom skupino ljudi. Za takve klijente je potrebno kominirati individualne i grupne pristupe. 2. Šta je jaka komunikacija u obitelji? Komunikacija može biti jaka, što znači da članovi često i intenzivno međusobno razumijevaju verbalne i neverbalne poruke i tako čvrsto utječu jedni na druge. Ona može biti i slaba, kada članovi rijetko i neobavezno razumijevaju poruke. Naravno da komunikacija može biti jednosmijerna tj. da uvijek potiče od jednog člana drugome, ali ne i obrnuto, dok dvosmijerna komunikacija uvijek uključuje aktivno sudjelovanje oba člana 3. Šta su psihološke krizne intervencije? Označavaju skup postupaka pomoću kojih se, nakon kriznih događaja, ljudima nastoji pomoći da lakše prebrode ono što su doživjeli. To prije svega znači pružanje podrške, i pomoći radi ponovnoh stjecanja autonomije i kontrole nad životom čime se smanjuje osjećaj bespomoćnosti, najizrazitija osobina krize kao psihološkog stanja. One se prvenstvo ubrajaju u primarnu prevenciju, nazivaju se još i „psihološkom prvom pomoći“ 4. Nabrojati tehnike koje se koriste u psihoanalitičkoj terapiji! Postoji 6 osnovnih tehnika:
6.Bezuvjetno pozitivno uvažavanje podrazumijeva: (ovo je bilo sa više ponuđenih odgovora) Stav kji terapeut treba treba pokazati je duboka i iskrena briga za klijenta ili osobu. Ta je briga bezuvjetna tj. nije opterecen procjenom ili vrednovanjem klijentovih osjećaja, misi ili postupaka kao dobrih ili loših.
7. Šta je organizmička samoregulacija u geštalt pristupu? Proces nastanka figure povezan je sa principom „organizmička samoregulacija“, procesom koji remeti ravnotežu u čovjeku i to pojavom određene potrebe, osjeta ili interesa.
8.Nisam sigurna da li su sada ili na kolokviju bila ograničenja bihevioralne terapije.
svladavanje srama, upotreba prisile i snage
10. Introjekcija u geštaltu? Introjekcija je sklonost nekritičnom prihvačanju tuđih vjerovanja i standarda, bez njihova asimiliranja, čime bi oni postali kongruentni s nama kakvi jesmo. Tokom introjekcije pasivno uzimamo ono što nam okolina daje i nedovoljno vremena posvjećujemo pojašnjavanju svojih želja i potreba 11. Transfer u psihoanalizi? Transfer je klijentovo nesvjesno prenošenje na analitičara osjećanja i fantazija koji su zapravo reakcije na osobe iz klijentove prošlosti omogućuje klijentima da shvate i razriješe «nezavršen posao» iz prošlih odnosa
12.komunikacija u obitelji?
13. TERAPIJSKO U GRUPNOM TRETMANU : pobuđivanje nade, univerzalnost, davanje informacija i usmjeravanje, altruizam, učenje iz međuljudskih odnosa, učenje imitacijom, uvid, grupna kohezija, obnavljanje primarne obitelji, katarza, samootkrivanje. 14. PREDNOSTI GRUPNOG TRETMANA U ODNOSU NA IND. Nezamjenjiv je kad je središnji problem klijenta odnos sa drugim ljudima; ekonomičan je- radi se s više ljudi u isto vrijeme, grupa može potaknuti promjenu, odražava šire socijalno okruženje, pruža osjećaj pripadnosti, radi se na ostvarivanju zajedničkih potreba, grupe su djelotvorne.
c) terapeut (djeca su često osjetljiva na procese u porodici i djeluju kao individualni terapeut tužnom, umornom, depresivnom, ljutom i sl. roditelju. Dijete može imati i ulogu porodičnog terapeuta i to najcešće pri regulisanju sukoba među roditeljima) d) gromobran (kad raste pritisak u roditeljskom paru, dijete učini nešto da sva pažnja pređe na njega. To se dešava u svim porodicama) e) zamjena partnera (ova uloga daje puno važnosti djetetu jer dijete prima mnogo osjećaja, pažnje, vremena. To omogućava jednom od partnera da održi distancu od drugog i ne započne konflikt) f) poštar (vrlo česta uloga u porodicama u kojima su se sastale dvije kulture ili kad porodica promijeni kulturu i mjesto boravka, npr. u migranata. Dijete je veza između dvije kulture, što je od velike važnosti za porodični sistem. I ovo je vrlo moćna i važna uloga. g) uvijek dobro dijete (dijete koje većinu svojih potreba potisne i identificira se s potrebama roditelja, kako ne bi od roditelja tražilo previše, jer bi se moglo pokazati da roditelji ne mogu odgovoriti njegovim potrebama)
19. KAKAV JE PRISTUP GEŠTALT - egzistencijalistički i fenomenološki iskustveni pristup utemeljen na pretpostavci da ljude treba razumjeti u kontekstu njihovog trajnog odnosa s okolinom. Fenomenološki pristup: usmjeren je na klijentov doživljaj stvarnosti Egzistencijalistički: ljudi su stalno u procesu nastajanja, ponovnog stvaranja i ponovnog otkrivanja sebe. Iskustveni: ističe važnost direktnog ili neposrednog doživljavanja, a ne apstraktnog pričanja o nekoj situaciji, usmjeravaju se na to šta i kako misle, osjećaju i čine dok su u interakciji sa terapeutom. Dijaloški: ističe se važnost dijaloga između K i T.
Holizam: cijela priroda je jedna jedinstvena i koherentna cjelina, zanima nas cijela osoba, misli, osjećanja, ponašanje, tijelo i snovi Teorija polja- organizam mora biti promatran u svojoj okolini, u svom kontekstu, i to kao dio stalno promjenjivog polja. (se je u odnosu, procesu, mijenjanju); terapeuti posmatraju šta se dešava na granici između osobe i okoline. Proces stvaranja fIgure: iz gestalt psihologije u oblasti percepcije: pojedinac organizira svoju okolinu. nedfiferencirano polje = pozadina, ono što dolazi u središte pažnje postaje figura; šta će postati figurom ovosi o potrebama, interakciji i sl. Organizmička samoregulacija: organizam uvijek da sve od sebe da bi uspostavio ravnotežu koristeći vlastite potencijale i potencijale iz okoline; u terapiji je cilj uspostaviti ravnotežu i pridonijeti razvoju i promjeni (u terapiji klijent iznosi ono što mu je važno i ono što bi pomoglo uspostavi ravnoteže).
21. POJAM «SADA» Sadašnjost je najvažnije glagolsko vrijeme; Učimo klijente da doživljavaju i uvažavaju sadašnji trenutak; Snaga se nalazi u sadašnjost; Postavljaju se pitanja šta, kako, šta se sada događa, šta osjećate sada dok govorite o tome; Ljudi obično govore o osjećanjima – mi ih pozovemo da ih dožive ovdje i sada 22. INTORJEKCIJA U GEŠTALTU : sklonost nekritičkom prihvaćanju tuđih vjerovanja i stavova, bez njihovog asimiliranja, čime bi oni postali kongruentni sa nama kakvi jesmo. Takvi introjekti ostaju stranim tijelima, jer ih nismo analizirali i preoblikovali. Tokom intojekcije pasivno uzimamo ono što
nam okolina daje i nedovoljno posvećujemo pažnje vlastitim željama. Ako ostanemo u tom stanju, sva će nam energija biti vezana za njega.
23. CILJ U GEŠTALTU : osnovni cilj je postizanje svjesnosti i time veće mogućnosti izbora. Bez svjesnosti klijenti nemaju oruđe za promjenu ličnosti. Osviještenost se javlja u kontekstu iskrenog susreta klijenta i terapeuta, tj. u kontekstu Ja – Ti odnosa. Klijentu se pomaže da istraže načine na koje uspostavljaju kontakte sa s dijelovima svoje okoline. 24. DOPRINOS GEŠTALTA- metode geštalta čine čovjekove unutrašnje borbe živima; eksperimenti kojima klijent otkriva nove dijelove sebe; uzbudljiv rad na prošlosti- prošlost se dovodi u sadašnjost; cjelovit pristup; ima jedinstven pogled na promjenu jer povećava klijentovu svjesnost o onome što jest; kreativan pristup koji navodi klijente na djelovanje i doživljavanje. 25. OGRANIČENJA GEŠTALTA : ne podučava klijenta, već nastoji olakšati proces njegovog otkrivanja sebe; da bi terapija bila djelotvorna terapeut treba biti na visokom stupnju razvoja; pred terapeuta se stavljaju veliki zahtjevi; opasnost od zloupotrebe moći. 26. GEŠTALT TERAPIJA SE MOŽE OPISATI KAO : usmjerena na pomaganje klijentu da osvijesti kako postupci koji su nekada bili dio kreativnog prilagođavanja prošloj okolini, otežavaju djelotovorno funkcionisanje i život u sadašnjosti. 27. ROGERS- AKTUALIZIRANE OSOBE : otvorene prema različitim iskustvima, vjeruju u sebe, vrednuju sebe prema unutrašnjim kriterijima, žele se i dalje razvijati.
1. Psihoeduktivne grupe? Teže ka tome da promijene ponašanje i emocionalne rekacije članova kroz učenje novih načina razmišljanja i iatraživanja osobnih vrijednosti i uvjerenja članova. Prvenstveno imaju p reventivni značaj ali mogu biti i pripremna faza psihoterapije osoba koji su bili izloženi traumatskim iskustvima. Ove grupe mogu biti homogene i heterogene s obzirom na obilježja članoa i ne predpostavljaju osobno samootkrivanje. 2. Središnja faza grupnog tretmana? Tokom središnje faze ostvarju se grupni i individualni ciljevi. Njihovo ostvarivanje olakšava struktuiranje rada u grupi. Razvijanje grupne strkture i procesa koji pomaže ostvarivanje ciljeva. Podupiranje članova u ostvarivanju individualnih ciljeva praćenje i vrednovanje učinaka poduzetnih intervencija 3. Slabe i proupusne obiteljske granice? Nekada su granice čvrste ali i propusne. Porodica ima čvrst osjećaj zajedništva, ali ponekad gubi granice. Granice mogu biti slabe i nepropsne u obiteljima koji nemaju čvrsto zajedništvo (članovi međusobno malo komuniciraju) ali su vrlo zatvoreni u odnosu na vanjski svijet. Obitelj čije su granice slabe i propusne gotovo da i ne postoji kao jedna cijelina (npr. Obitelji koje su smještene u kampu kojeg dijele sa jos jednom obitelji) 4. Koncept ravnoteže, odnosno homeostaze? Homeostaza obiteljskih sistema može se postići tek kroz stanje stalnih promijena. Individuacija i rast i razvoj obitelji remeti uspostavljanje homeostaze, ali joj daje priliku za usppostavljanje nove, za transformaciju kroz prilagodbu novim potrebama. 5. Zdrave odnose u obtelji karakteriziraju?
Psihoanalitički proces naglašava važnost zadržavanja posebnog okvira namijenjenog postizanju ciljeva ove vrste terapije. Zadržavanje analitičkog okvira odnosi se na cijeli niz postupaka i stilova rada, kao što su analitičareva anonimnost, redovitost i dosljednost susreta, te započinjanje i završavanje susreta tačno na vrijeme. Jedna od najmoćnijih osobina psihoanalitički usmjerene terapije je da je dosljedan okvir sam po sebi terapijski činitelj, a na emocionalnom nivou može se porediti sa redovnim hranjenjem male bebe. Analitičari nastoje smanjiti što je moguće više odstupanja od tog dosljednog obrasca (npr. zbog godišnjih odmora, cijene prostora gdje se odvija terapija i sl.).
10. U kojoj se Frojdovoj fazi spominje Edipov komplek i Elektrin kompleks – FALUSNOJ FAZI 11. Šta se traži od klijenta u psihoanalizi? Traži se da ne čini veće životne promjene dok traje analiza, poput, na primjer, rastave braka ili davanja otkaza na poslu. 12. Kontratransfer Intenzivan terapijski odnos može u terapeutima probuditi nesvjesne konflikte. Ta pojava se naziva kontratransferom i javlja se: kad terapeut ima neprikladna osjećanja prema klijentu, kad na njega reagira na iracionalan način ili kad u odnosu izgubi objektivnost zbog vlastitih pobuđenih unutrašnjih konflikata. Kontratransfer se odnosi i na reakcije koje terapeuti imaju prema klijentima, a koje ometaju njegovu objektivnost. 13. Prednosti grupnog tretmana?
postane „pod-ja“. Na taj način uspostavlja se odnos izmedu klijentove dvije strane. U sustini to je igranje uloga gdje sve uloge igra klijent. Ova vjezba pomaže klijentima da dodu u doticaj s osjećajem ili dijelom sebe koji poriču, umjesto da samo govore o proturiječnim osjecajima, oni ih pojacavaju i tako ih potpunije dozivljavaju. Cilj ove vjezbe jest potaknuti bolju integraciju polariteta i sukoba koji postoje u svakom pojedincu. D – osposobljavanje Je primjena znastvene metode kako bi se klijentima pomoglo da preispitaju svoja iracionalna vjerovanja. Budući da se logički principi ne mogu podučavati oni se mogu upotrijebiti za uklanjanje svake nerealistične neprovjerljive pretpostavke. Proces osporavanja ima tri komponente: otkrivanje, raspravu i razlikovanje.
22. POLARIZIRANO MIŠLJENJE Uključuje razmišljanje i tumačenje u obliku „sve ili nista“ ili svrstavanje iskustva u kategorije „ili - ili“. Takvim dihotomnim razmišljanjem dogadaji se proglasavaju bijelim ili crnim. 23. KUNSTRUKTIVIZAM - Konstruktivističko mišljenje usmjerava se na čovjekova kapacitet za kreativno i stvaralačko mišljenje. U srzi konstruktivističke teorije nalazi se pogled na ljude kao aktivne sudionike koji mogu izvesti znacenje iz svog iskustvenog svijeta. 24. KOGNITIVNA TERAPIJA – postavke Beck 25. Čovjekova unutrašnja komunikacija dostupna je introspekciji 26. Klijentova vjerovanja imaju izrazito osobno značenje Spomenuta znacenja mogu otkriti sami klijenti umjesto da ih o njima poducava terapeut ili da ih tumači.